1
INFORMASAUN BA KONTAKTU
Heather Julie Wallace
La Trobe University Australia
Email: [email protected]
Marie Stopes Timor-Leste
Rua Belarmino Lobo, Dili, Timor-Leste
Email: [email protected]
Phone: 332 2841
Orcid: 0000-0001-5832-4923
FOTI DESIZAUN KONA-BA SAÚDE
REPRODUTIVA NIAN IHA MUNICIPIO
VIQUEQUE, BAUCAU, ERMERA &
DILI, TIMOR-LESTE
EKIPA PESKIZA NIAN:
Heather Julie Wallace, La Trobe University Australia;
Livio da Conceicao Matos, Marie Stopes Timor-Leste;
Eurico da Costa, Marie Stopes Timor-Leste;
Agueda Isolina Miranda, Marie Stopes Timor-Leste;
Helen Henderson, Marie Stopes Timor-Leste.
EKIPA AKADÉMIKU NIAN:
Professor Angela Taft, La Trobe University Australia;
Professor Susan McDonald, La Trobe University Australia;
Associate Professor Suzanne Belton, Charles Darwin University Australia;
Professor Lidia Gomes, University National Timor-Leste.
REFERÉNSIA:
Wallace, H.J. et al, Reproductive Health Decision-Making in Municipio Viqueque, Baucau, Ermera and
Dili, Marie Stopes Timor-Leste, 2016.
3
AGRADESIMENTU:
Obrigada barak ba inan-feton no mane maluk sira iha munisípiu Viqueque, Baucau, Ermera no Dili ne’ebé fó
ona sira nia tempu hodi partisipa ho hakarak no nakloke iha peskiza ida ne’e. Hau sente impresadu no orgullu
ba Ita-boot sira nia jenerozidade no benvindu ne’ebé fó mai hau, no apresia mós ba Ita-boot sira tanba bele
ko’alia ho ami kona-ba tópiku pesoál no privasidade nian.
Ba Mana Nicola Morgan no Maun Kwesi Formson – obrigado ba oportunidade ne’ebé fó mai hau hodi servisu
hamutuk ho MSTL dala ida tan. Ita-boot sira iha ekipa ne’ebé inkrível no hala’o servisu ne’ebé kapaas mós, no
hau sente agradese tebes tanba bele servisu dala ida tán ho MSTL.
Ba ekipa peskiza nian – Livio, Eurico, Agueda and Helen. Ita-boot sira nia dedikasaun, komitmentu, pasiénsia
no profesionalizmu sai ona nu’udar instrumentál ba susesu projeitu ida ne’e nian. Ho hakraik-an hau agradese
ba Ita-boot sira hotu nia pasiénsia, apoiu amizade ne’ebé iha
Ba ekipa akadémiku nian – Angela, Sue, Suzanne & Lidia. Obrigado barak ba ita-boot sira nia apoiu, korajen,
matadalan no sabedoria. Hau sente iha sorte boot hodi bele hetan ekipa peritu ida hanesan ne’e hodi lidera hau
iha prosesu ida ne’e.
Ba Institutu Nasionál da Saúde- Komite Teknikál ba Peskiza Étika (INS-RETC) Timor-Leste nian – Obrigado ba
Ita-boot sira nia konsiderasaun, input no apoiu ba projeitu ida ne’e.
Ba ekipa MSTL nian – obrigado tanba bele simu hau ho di’ak no suportivu liu iha projeitu peskiza ida ne’e.
Obrigada espesiál ba Team Leader sira iha munisípiu sira ne’ebé rekruta partisipante no organiza diskusaun
grupu fokus nian no fatin ba intervista nian sira.
Ba Madres Carmelita Fatu Hada – obrigada dala ida tán ba Ita-boot sira nia laran di’ak hodi tau matan ba hau
wainhira hau hela iha Timor. Hau apresia liu ba Ita-boot sira nia atensaun, laran di’ak no amizade ne’ebé fó mai
hau.
KONTEÚDU
Agradesimentu: .......................................................................................................................... 3
Sumáriu Ezekutivu ..................................................................................................................... 6
Rekomendasaun sira: ................................................................................................................ 8
Kapítulu 1 – Antesedente & Ámbitu .......................................................................................10
Antesedente .............................................................................................................................11 Objetivu:....................................................................................................................................11 Étika sira: ..................................................................................................................................11 Metodolójia: ..............................................................................................................................11 Métodu sira: ..............................................................................................................................12 Fatin sira: ..................................................................................................................................13 Partisipante sira: .......................................................................................................................14 Análize sira ...............................................................................................................................15 Kontextu: ...................................................................................................................................16 Konseitu xave & Definisaun sira : ..............................................................................................17
Kapítulu 2 –Rezultadu sira .....................................................................................................18
Objetivu 1: Oinsá feto no mane sira foti desizaun saúde reproduitva nian? ...............................18 Objetivu 3:atu esplora konseitu hosi’ kompriensaun’ nian nu’udar maneira ida hodi regula fertilidade ..................................................................................................................................47 Objetivu 4: atu esplora saida mak mane sira fiar kona-ba feto nia anatomya no fisiolójia saúde reprodutiva nian ..............................................................................................................49 Objetivue 5: Oinsá desizaun saúde reprodutiva nian konsidera fó impaktu feto no bebé nia saúde? ................................................................................................................................52
Kapítulu 3 – Diskusaun no & Konkluzaun .............................................................................53
Diskusaun .................................................................................................................................53 Knaar no Responsabilidade sira .......................................................................................54 Direitu no Previléjiu sira ....................................................................................................54 Konfiansa no Respeitu ......................................................................................................55 ‘Ideal’ kontra ‘Realidade’ ....................................................................................................55 Informasaun, misinformasaun no kuñesimetu ....................................................................56 Espetativa no rekoñesimentu .............................................................................................56
Konkluzaun : .............................................................................................................................57 Kapítulu 4 - Bibliografía ..........................................................................................................58
Anexu A ....................................................................................................................................60
Ferramenta Peskiza nian .........................................................................................................60 Anexu B,Taxa Fertilidade Totál no Taxa Mortalidade Inan ne’ebé relata ona ............................63 .................................................................................................................................................63
Anexu C - Menstruasaun ..........................................................................................................64
Anexu D – Fó susu oan .............................................................................................................68
5
Tabela sira
Tabela1: Karaterístiku no demográfiku hosi partisipante Grupu Fokus Mane nian 13 Tabela 2: Karaterístiku no demográfiku hosi partisipante Feto ba Intervista Individuál nian
14
Tabela 3: Fatóres ne’ebé influénsa ba desizaun espesífiku saúde reprodutiva nian 20 Tabela 4: Komponente hosi ’kompriensaun’ 27 Tabela 5: Númeru mane ne’ebé bele identifika métodu planeamentu familiar ba mane no
feto nian ida ho akuradu 28
Tabela 6: Númeru frekuensia hosi métodu planeamentu familiar ne’ebé bele identifika ho akuradu no la akuradu
29
Tabela 7: Identifikasaun ne’ebé akuradu ba métodu planeamentu familiar feto nian oin-oin tuir nivel edukasaun no munisípiu sira.
30
Tabela 8: Feto sira nia razaun atu partus iha uma & bareira sira atu partus iha hospital 40 Tabela 9: Mane sira nia persepsaun kona-ba kontribuitór posivel sira ba mortalidade inan
nian. 41
Tabela 10: Termu sira ne’ebé uza hosi mane sira hodi identifika anatomya saúde reprodutiva nian
51
Diagrama sira
Diagrama 1: Karaterísitiku fíziku no psikolójiku nian ne’ebé relevante ba “idade nurak”: 21 Diagrama 2: Fatóres risku ne’ebé identifka fó hela impaktu ba saúde maternal nian: 22 Diagrama 3: Fatóres ne’ebé influénsa desizaun kona-ba planeamentu familiar nian: 26 Diagrama 4: Fatóres ne’ebé influénsa kona-ba oinsá atu deside ba númeru oan nian: 33
Gráfiku sira
Gráfiku 1: Númeru frekuensia hosi partisipante joven nian ne’ebé bele identifika métodu planeamentu familiar ida ho akuradu:
30
Gráfiku 2: Saida mak feto sira konsidera importante ba saúde antenatal ne’ebé di’ak: 36 Gráfiku 3: Fatin ba partus nian 39 Gráfiku 4: Rezultadu ba isin-rua nian 39 Gráfiku 5: Preparasaun ba partus nian 43
FOTI DESIZAUN KONA-BA SAUDE REPRODUTIVE NIAN IHA MUNISIPIU VIQUEQUE,
BAUCAU, ERMERA & DILI, TIMOR-LESTE
SUMÁRIU EZEKUTIVU
Relatóriu ida ne’e diskuti kona-ba rezultadu hosi projeitu peskiza kolaborativu ‘FOTI DESIZAUN KONA-BA
SAÚDE REPRODUTIVA NIAN IHA MUNIcIPIo VIQUEQUE, BAUCAU, ERMERA & DILI, TIMOR-LESTE.’ Projeitu
ida ne’e esplora oinsá feto no mane negósia desizaun saúde reprodutiva nian, no oinsá desizaun hirak ne’e
konsidera iha impaktu ba inan no oan nia saúde.
Atividade halibur dadus hala’o iha munisípiu haat (Viqueque, baucau, Ermera no Dili) durante fulan Outubru
2015. Projeitu sira ne’e hetan aprovasaun etikál hosi Institutu Nasionál de Saúde- Étika Peskiza & Komite
Teknikál (INS-RETC), Ministériu da Saúde, Timor-Leste, no Komitee Étika Humanu hosi La Trobe University
(LTUHEC), no mós apoiu eskrita hosi UNFPA, Timor-Leste.
Projeitu peskiza kualitativu ida ne’e uza metodolojia de-kolonisasi hodi hetan povu lokál (Timor oan) sira nia
kompriensaun ne’ebé ho dignu iha parte pesoál no sensitivu nian ba foti desizaun kona-ba saúde reprodutiva
nian. Objetivu hosi peskiza ne’e mak atu identifika fatóres ne’ebé influénsa no atu kompriende signifikadu
kulturál no kontekstual ba feto no mane nian asosiadu ho fatóres hirak ne’e wainhira foti desizaun ba saúde
reprodutiva, no oinsá desizaun sira hensan ne’e konsidera fó impaktu ba saúde. Kolaborasaun no konsultasaun
akontese iha projeitu peskiza tomak, ho membru Timor oan ba ekipa instrumentál peskiza nian hodi dezeña,
hala’o no halo susesu projeitu ida ne’e.
Munisípiu haat ne’e hili bazeia ba sira nia Taxa Prevalensia Kontraseptivu nian, Taxa Fertilidade Totál no Taxa
Mortalidade Inan. Diskusaun grupu ho fokus hamutuk 9 ho ema mane nain 80 ne’ebé ho idade reprodutivu
hala’o iha munisípiu haat ne’e hotu, no fasilita hosi ekipa mane MSTL nian ne’ebé hetan ona treinamentu ba
peskiza kualitativu nian. Hosi grupu hirak ne’e, mane hamutuk nain 67 hola parte iha ezersísiu dezeña mapa
isin-lolon nian hodi hetan kompriensaun kona-ba oinsá mane hirak ne’e fiar sistema reprodutiva ba feto no
mane nian, no oinsá diskusaun no teknolojia ba reprodutiva nian sira funsiona. Intervsita individuál hala’o hosi
membru ekipa peskiza kualitativu treinadu ida hosi feto lokál ida, no esplora persepsaun hosi inan-feton nain 17
(ne’ebé ho idade reprodutivu) kona-ba foti desizaun ba saúde reprodutiva nian no impaktu sira ne’ebé
konsidera ba saúde nian.
Desizaun ba saúde reprodutiva nian ne’ebé kobre inklui:
Desizaun atu iha oan ka adia atu iha oan;
Desizaun atu asesu ba informasaun no atendimentu planeamentu familiar;
Desizaun kona-ba númeru oan no espasu ba oan;
Desizaun atu buka kuidadu durante tempu isin-rua, partus no hili fatin ba partus nian;
Desizaun atu involve/hahú relasaun seksuál em jerál no depoizde partus nian.
Konseitu ba ‘kompriensaun’ nu’udar meius ida ba kazál sira hodi regula sira nia fertilidade nian kobre mós iha
peskiza ida ne’e. Dadus ne’e tradús no uza painel ida ho multi lingual 3-4 hosi ekipa Timor oan sira, transkreve
ho verbatim, tau kódiku tematikamente, no analize sira ne’ebé akontese iha dimensaun balun, inklui seksu no
grupu idade nian. Klarifikasaun no validasaun dadus ne’ebé akontese iha pontu halibur dadus nian, nomós
durante tradusaun, transkreve no faze análize nian.
Ami rekuñese katak maioria hosi partisipante sira konsidera desizaun ba saúde reprodutiva nian tenke ’mútuo’
entre feen ho la’en. Exepsaun ba ida ne’e mak kona-ba buka kuidadu durante partus no desizaun sira atu halo
relasaun seksuál em jerál – hosi domain rua ne’e, jeralmente konsidera nu’udar la’en nia desizaun. Aleinde ne’e
mos iha partisipante barak mak ko’alia kona-ba benefísiu atu iha akordu mútuo ‘planeia’ kona-ba sira nia
7
objetivu saúde reprodutiva nian sira, sira mós rekuñese katak iha ezemplu barak ‘realidade’ diferente los ba ida
ne’e ‘ideál’. Konsidera hanesan nesesidade seksuál ne’ebé la bele kontrola, fatóres kulturál no alkol mós
kontribui ba failansu hosi ‘ideal’ ida ne’e.
Konsiderasaun finansial inklui medida rai nian, feto sira nia idade, feto sira nia saúde, nesesidade seksuál ba
mane sira nian, no fatóres kulturál nian konsidera mós atu influenza desizaun saúde reprodutiva nian ne’ebé
ami husu, tanba iha asuntu kona-ba konfiansa, inklui konfiansa entre feen ho la’en no asesu ba matandook
ne’ebé sira konfia ka fornesedór saúde nian sira.
Koñesimentu sai nu’udar influensia partikulár ida ne’ebé importante, ne’ebé fó impaktu ba desizaun sira ba
saúde reprodutiva nian ho maneira oin-oin. Ida ne’e inklui koñesimentu ne’ebé partisipante ida iha kona-ba
saúde reprodutiva, no mós koñesimentu ne’ebé hato’o hosi profisional saúde reprodutiva nian ba partisipante
sira. Relasiona ho ‘koñesimentu’ ida ne’e iha mós mitos oin-oin, persepsaun ne’ebé la loos no konfuzaun kona-
ba aspeitu barak hosi saúde reprodutiva nian, ne’ebé hotu-hotu fó impaktu ba foti desizaun saúde reprodutiva
nian hosi feto no mane sira. Fatóres balun hosi jeográfikal no lojísitku nian mós identifika nu’udar impaktu ba
desizaun hirak ne’e, mak kona-ba fiar ne’ebé sira sente, respeitu no priviléjiu.
Mane sira ko’alia ho sentimentu responsabilidade hodi fornese finansiamentu ba sira nia familia no mós foti
responsabilidade ba sira nia feen sira nia saúde. Maibé mane sira asume sira nia pozisaun nu’udar ‘Chefe da
familia’ nian mós konsidera atu hetan direitu no priviléjiu, ho ida ne’e mane sira prioritiza liu ba feto sira. Ida
ne’e liga ba hanoin no konsentimentu, ho rezultadu peskiza nian ne’ebé sujere hela konseitu hirak ne’e presija
fokus no esplorasaun ne’ebé urjente iha Timor-Leste laran. Ho nune’e mós halo aseitasaun/acolhamento ba
violénsia no konflitu nu’udar konsekeunsia ida ne’ebé espera ba hahalok serteza balun. Purezemplu, rezultadu
peskiza ne’ebé iha konsidera nu’udar buat ne’ebé feto ida bele simu atu sai sujeitu ba violénsia karik nia rejeita
atu involve an iha relasaun seksuál ho nia la’en, ka sekarik nia ba tuir atendimentu no informasaun ba
planeamentu familiar la ho lisensa hosi nia la’en.
Foti desizaun kona-ba saúde reproduitva nian iha Timor-Leste nu’udar buat ida ne’ebé kompleksu, ho
fenomena oin-oin, influénsa hosi fatóres históriku, kulturál, jeografikál, finansial, politiku no psikolójikal nian.
Liu hosi identifika no esplora fatóres balun hosi hirak ne’e, espera katak parte parseiru lokál no nasionál nian
ne’ebé servisu iha área saúde reprodutiva nian sei iha biban atu tarjeta no dirije sira nia fokus no rekursu sira iha
área nesesáriu sira ne’ebé identifika ona ho maneira ne’ebé kulturálmente no kontekstualmente apropriadu.
Liuhosi mudansa sira hanesan ne’e ba polítika no prátika, espera hela katak saúde reprodutiva ba feto sira nian
bele hadia, no númeru abortus, mortalidade inan no oan bele redúz.
Rekomendasaun hosi peskiza nian sira:
1. Hadia asesu ba informasaun no edukasaun saúde seksuál no reprodutiva nian ne’ebé
komprensivu no ho kualidade:
Halo advokasia ba provizaun edukasaun saúde reprodutiva nian iha Timor-Leste laran tomak, iha
eskola sira no fatin seluk atu nune’e informasaun bele to’o ba ema barak.
Parseiru sira (inklui Ministériu da Saúde, Ministériu da Edukasaun, Igreja, profisional saúde nian sira,
edukadór komunidade, profesor no inan-aman sira) presija kontinua servisu hamutuk hodi asegura
katak; ema hotu ho idade ne’ebé diferente hetan asesu ba informasaun no edukasaun saúde seksuál
no reprodutiva ne’ebé akuradu no apropriadu tuir sira nia idade. Ida ne’e presija inklui informasaun
kona-ba: fisiolojia no anatomia ba saúde reprodutiva nian, siklu fertilidade, relasaun ne’ebé saudável,
konsentimentu, impaktu potensial sira hosi prátika kulturál nian sira kona-ba saúde reprodutiva, no
métodu sira ne’ebé disponível hodi ajuda kazál sira hodi bele hakonu sira nia objetivu saúde
reprodutiva nian inklui inofrmasaun komprensivu kona-ba métodu planeamentu familiar natural no
modernu nian sira.
Asegura katak joven sira (tantu iha eskola ka iha liur), hetan asesu ba informasaun saúde seksuál
reprodutiva ne’ebé komprensivu no ho kualidade, inklui informasaun kona-ba métodu planeamentu
familiar natural no modernu nian sira.
Parseiru sira (inklui Ministériu da Saúde, Ministériu da Edukasaun, Igreja, profisional saúde nian sira,
edukadór komunidade, profesor no inan-aman sira) presija kontinua servisu hamutuk hodi asegura
katak informasaun sira ne’ebé hato’o no edukasaun kona-ba saúde seksuál no reprodutiva nian hetan
suporta no atualizadu hela no akuradu duni, no bele fahe informasaun no edukasaun hirak ne’e tuir
formatu ne’ebé apropriadu no ema hotu bele kompriende.
Fornese treinamentu ho regular no suporta ba hato’o informasaun no edukasaun nian hirak ne’e, no
halo análize ba kualidade nian ne’ebé planeiadu ona hodi avalia akurasia no benefísiu hosi mensajen
sira ne’ebé hato’o ona. Ida ne’e bele involve aprosimasaun no parsería ho populasaun tarjeitu sira hodi
to’o ba nia konseitu, língua no rekursu sira ne’ebé apropriadu no ema hotu bele kompriende.
Konsidera mós atu involve ema kuñesidu balun iha komunidade ne’ebé identifika nu’udar pesoal
ne’ebé ema hotu bele konfia hodi ajuda hato’o mensajen saúde reprodutiva nian.
Kontinua harií relasaun respeitu no konfiansa ho lideransa komunitáriu/suku/igreja sira. Kontinua
rekuñese pozisaun influensial sira hanesan Xefe Suku no Xefe Aldeia ne’ebé eziste iha sira nia
komunidade no pozitivamente involve lideransa hirak ne’e no sira nia feen sira hodi esplora impaktu
hosi foti desizaun ba saúde reprodutiva nian no hahalok kona-ba moris no sustentu ba sira nia
komunidade nian, purezemplu, treinamentu ne’ebé apropriadu no asesivel ne’ebé bele hatudu
ligasaun entre saúde maternal, situasaun finansial, nutrisaun no oportunidade edukasaun ba labarik
sira, hamenus pobreza no komunidade ne’ebé saudável.
2. Hasa’e involvimentu no fokus ba mane sira iha programa saúde seksuál no reprodutiva nian,
inklui asesu ba informasaun no atendimentu saúde seksuál no reprodutiva ne’ebé
komprensivu no ho kualidade:
Kontinua rekuñese no hatene knaar importante ne’ebé mane sira halo ba foti desizaun sira saúde
reprodutiva nian.
Asegura mane sira hetan asesu ba informasaun no edukasaun ba saúde seksuál no reprodutiva nian
ne’ebé komprensivu, ho kualidade no apropriadu tuir idade hodi asegura katak mane sira iha
oportunidade hodi halo opsaun/hili ne’ebé informadu
Fokus ba sesaun informasaun saúde seksuál reprodutiva nian ba mane hotu -hotu ho idade ne’ebé
diferente, tantu iha eskola no iha fatin seluk.
9
Suporta mane sira atu rekuñese ligasaun entre objetivu finansial no saúde reprodutiva nian sira.
Esplora ho mane sira kona-ba mitos sira ne’ebé espalha no dúvida sira ne’ebé kontinua atu haleu iha
métodu planeamentu familiar modernu nian sira.
Asegura katak mane sira iha asesu ba informasaun no atendimentu kona-ba moras hada’et hosi
relasaun seksuál nian ho akuradu no tuir tempu.
3. Promove relasaun saudável no foti desizaun nian entre kazál sira hodi dezafia norma sosiál
no promove igualidade jéneru no haberan feto:
Esplora ho mane sira kona-ba konseitu hosi ’nesesidade seksuálne’ebé labele kontrola’.
Esplora ho mane sira kona-ba konseitu sira hanesan’ konsentimentu’, no oinsá ida ne’e relevante ba
relasaun seksuál.
Esplora ho mane sira kona-ba oinsá atu tradúz ‘ideal’ relasiona ho medida familia, espasu ba oan, no
tempu ba iha moris loro-loron nian.
Enkoraja mane sira atu diskuti ho sira nia feen sira kona-ba meta saúde seksuál reprodutiva nian, no
apoia sira atu halo estratéjia kona-ba oinsá atu atinji meta hirak ne’e ho di’ak liu
Selebra no apoia joven sira iha sira nia fiar kona-ba importánsia hosi moris ho harmonia no respeita
malu nian.
Rekuñese no promove etapa pozitivu sira ne’ebé Timor-Leste halo tiha ona iha nivel nasionál nian hodi
promove direitu feto sira nian no igualidade jéneru, purezemplu, iha konstituisaun Timor-Leste nian,
ka Deklarasaun Maubessi nian foin-dadauk ne’e (Governu Timor-Leste, 2015), no refere ba kuadru
servisu nasionál nian iha treinamentu, workshop, sesaun edukasaun no atendimentu konsultasaun
nian sira ne’ebé relevante.
Rekuñese tensaun sira ne’ebé potensialmente eziste entre kuadru servisu “direitu” no
“kulturál/tradisaun”, no enkoraja esplorasaun hosi tensaun ida ne’e hodi tau nafatin seguransa ba feto
no labarik nian nu’udar matadalan prioridade ida.
Kontinua atu harií no haforsa parsería no koordenasaun entre governu no organizasaun non
govermentais ne’ebé servisu dadaun iha saúde seksuál no reprodutiva, jéneru no seitór relevante sira
wainhira responde ba nesesidade saúde nian ba feto no mane sira iha Timor-Leste.
4. Hasa’e asesu no utilizasaun atendimentu saúde seksuál no reprodutiva nian ne’ebé
relevante ba partus seguru:
Promove no apoia feto no kazál sira hodi asesu ba kuidadu antenatal no halo planu preparasaun ba
partus nian.
Ajuda kazál sira apriende oinsá atu identifika fatóres risku ba inan ka oan nia saúde durante períodu
antenatal nian.
Promove no hasa’e asesu ba informasaun no atendimentu saúde seksuál no reprodutiva iha área rurál
no fatin remota sira, inklui asesu ba opsaun transporte nian sira ne’ebé disponivel.
Kontinua servisu ho komunidade sira hodi halo estratéjia kona-ba komunidade nia resposta ba feto
sira ne’ebé presija kuidadu emerjénsia ka transferénsia, purezemplu; provizaun ba veíkulu komunidade
nian ida ba transporte nian.
5. Haforsa ligasaun entre seitór saúde no programa nian hodi responde ba violénsia kontra
feto (Violénsia domestika):
Rekuñese ezisténsia violénsia domestika nian ne’ebé akontese iha Timor-Leste, no ligasaun ne’ebé
kuaze atu eziste entre desizaun saúde reprodutiva nian no violénsia.
Asegura katak asesu ba informasaun no atendimentu saúde seksuál no reprodutiva nian inklui iha
programa no kampaña violénsia bazeia ba jéneru nian.
Kontinua servisu ho parseiru sira hodi planeia estratéjia ne’ebé kulturálmente apropriadu no seguru
hodi redúz violénsia domestika ne’ebé sei mosu.
Asegura katak individu hotu ne’ebé servisu iha seitór saúde seksuál reprodutiva nian familiar ho
polítika no lei ne’ebé relevante kona-ba violénsia kontra feto, no hetan apoiu no habiit ho di’ak hodi
responde ba feto nia nesesidade ba sira ne’ebé infrenta ona violénsia.
6. Haforsa no harií relasaun entre seitór saúde seksuál no reprodutiva nian no programa seitór
saúde nian sira seluk:
Rekuñese ligasaun real no persepsaun nian entre nutrisaun no saúde reprodutiva.
Servisu ho seitór nutrisaun nian hodi asegura katak sira involve iha asuntu saúde reprodutiva nian.
Kolabora ho seitór bee no saneamentu nian hodi hato’o no fahe informasaun kona-ba menstruasaun
nian.
Kontinua hodi apoia ligasaun entre projeitu saúde seksuál no reprodutiva nian ne’ebé diferente iha
Timor-Leste, liu-liu durante tempu isin-rua nian.
11
ARTIGU 1 – ANTESEDENTES& ÁMBITU
ANTESEDENTES
Polítika nasionál no estratéjia sira iha Timor-Leste hafanun sentimentu hosi sira ne’ebé apoia iha nivel
internasionál nian ida kona-ba haberan feto no enkoraja involvimentu mane nian iha área saúde reprodutiva
nian. Maske nune’e saúde reprodutiva sei nafatin hanesan dezafiu domíniu ida iha Timor-Leste nomós nu’udar
‘area prioridade ba peskiza nian. Nesesidade ida eziste hela ba identifikasaun, esplorasaun no ezaminasaun ba
sosio kulturál, jéneru, podér no fatóres istóriku sira ne’ebé fó impaktu no influénsa foti-desizaun saúde
reprodutiva nian iha Timor-Leste, no oinsá influénsa hirak ne’e konsidera fó impaktu ba saúde inan no oan nian.
OBJETIVU:
Obejtivu hosi peskiza ida ne’e mak atu identifika fatóres ne’ebé influénsa, no atu kompriende arti kulturál no
kontestuál ba mane no feto sira nian asosiadu ho fatóres hirak ne’e, wainhira foti desizaun kona-ba saúde
reprodutiva, no oinsádesizaun sira hanesan ne’e konsidera fó impaktu ba saúde.
Projeitu idane’e uza metodolójia peskiza kualitativu nian hodi hetan kompriensaun ba objetivu sira tuir mai
ne’e:
1: oinsá desizaun ba saúde reprodutiva nian determina entre feen ho la’en sira;
2: saida de’it mak influénsadesizaun hirak ne’e;
3: konseitu hosi ’kompriensaun’ nu’udar maneira ida hodi regula fertilidade;
4: saida mak mane sira fiar kona-ba saúde reprodutiva feto sira nian;
5: oinsá desizaun hirak ne’e konsidera fó impaktu ba inan-feton sira no bebé nia saúde no vida moris
iha Timor-Leste.
Liuhosi hetan kompriensaun no vizaun ida ba iha fatóres kulturál no kontestuál nian ne’ebé fó impaktu ba foti
desizaun saúde reprodutiva feto nian, ba fornesidór atendimentu saúde reprodutiva nian, tantu lokál no
nasionál (purezemplu: Marie Stopes Timor-Leste) sei bele atu tarjeta no dirije sira nia fokus no rekursu sira iha
área sira ne’ebé identifikadu presija duni, ho maneira ne’ebé kulturálmente no kontestualmente apropriadu.
Liu hosi mudansa sira hanesan ne’e ba polítika no prátika sira, espera katak saúde reprodutiva ba feto sira nian
sei hadiak no númeru abortus, mortalidade inan no oan sei redúz.
ÉTIKA SIRA:
Peskiza ida ne’e hetan aprovasaun hosi Institutu Nasionál de Saúde- Komite Tékniku & Étika Peskiza (INS-RETC)
nian, Ministériu da Saúde, Timor-Leste no La Trobe University no Human Ethics Committee (LTUHEC),
Australia, no mós hetan lisensa hosi MSTL no suporta hosi UNFPA Timor-Leste.
METODOLÓJIA:
Metodolójia De-colonising nian uza ba peskiza idane’e hodi involve partisipante hotu ho respeitu no promove
peskiza ida ne’ebé kulturalmente konsidera ho respeitu. Kolaborasaun no kooperasaun akontese liu hosi
prosesu peskiza tomak. Diskusaun sira hala’o inisialmente iha Dili ho xave parseiru sira atu determina áreas
prioridade ba peskiza nian. Membru ekipa peskiza MSTL nian sai hanesan instrumentál iha faze dezeñu,
implementasaun no analiza nian, kolabora iha dezeñu, ferramenta peskiza nian, halibur dadus no faze analisis.
(INS-RETC) fornese komentáriu no hanoin iha faze dezeñu nian nune’e mós partisipa iha vizita observasaun
atividade baze nian durante faze halibur dadus nian iha Ermera. Rezultadu hosi projeitu idane’e analiza tiha
ona liuhosi lensa de-colonising nian ida.
Metodolójia no objetivu sira hosi peskiza ne’e esplika ba komunidade sira molok hahú atividade baze nian.
Lisensa verbál hodi hala’o peskiza iha komunidade nia leet iha suku ida hetan aprovasaun hosi lider komunitáriu
(Xefe de Suco). Introdusaun ba ekipa peskiza nian mós halo iha komunidade nia leet.
MÉTODU SIRA:
Métodu sira ne’ebé uza inklui Diskusaun Grupu ho Fokus (DGF) bazeia ba vinhete ne’ebé kultutalmente
apropriadu, Ezerxisiu dezeñu mapa isin-lolon no intervista individuál ba feto sira. Ferramenta sira ne’e
dezenvolve liuhosi kolaborasaun ho ekipa peskiza lokál nian no hahú hosi ekipa peskiza nian molok atu uza.
Ezemplu sira tuir mai ne’e hatudu vinhete ida hosi sira seluk ne’ebé kría ona (Favór haree anexu A ba kolesaun
kompletu ba ferramenta vinhete peskiza nian).
Maria no Pedro nu’udar feen-la’en, sira nain rua ho idade 40.Sira hela iha área rurál iha munisípiu Ermera,
sira kuda kafé no faan ai-sunu, maibé, dalaruma difisil ba sira atu hetan osan ne’ebé natón hodi sosa sira
nia nesesidade familia nian. Sira nain rua iha oan mane nain 4(haat), no oan sira ne’e hotu Maria partus
iha uma de’it ho ajuda hosi sira nia vijiñu. Maria fó partus nia oan ida ikus ‘da-haat ‘nian ho kleur no difisil
ituan. Maria no Pedro servisu maka’as iha sira nia to’os. Maria sente kolen loos, no profisional saúde nian
fohatene ba nia katak nia sofre raan menus..
Pedro dúvida hela kona-ba oinsá sira sei fó barlake ba sira nia oan nain 4 hodi bele hola feto iha
futuru.Pedro mós dúvida kona-ba oinsá nia sei fahe nia rai entre nia oan mane nain haat hirak ne’e.
Maria sente kolen loos atu hetan tan oan, maibépedro hakarak iha oan feto balun atu nune’e sira bele
hetan barlake iha futuru.
Diskusaun Grupu ho Fokus (DGF), eserxisiu mapa isin-lolon no intervista individuál nian hala’o ho língua lokál
hosi ekipa peskiza treinadu sira. Diskusaun no intervista hirak ne’e hotu iha ninia gravasaun – audio. DFG no
eserxisiu mapa isin-lolon ho partisipante mane sira fasilita hosi ekipa peskiza mane Timor- Oan sira, no inklui
mós peskizadór mane sira lee sai vinhete sira ne’e ho klaru no konvida grupu mane sira hodi diskuti senáriu ne’e.
Perguntas tentativa balun mós prepara hodi husu no estimula diskusaun refere. Peskizadór klarifika mós
resposta sira ne’ebé iha, no halo sumáriu ba grupu nia persepsaun ba fali grupu sira iha konkluzaun ba sesaun
Diskusaun Grupu nian. Partisipante mane sira mós hetan konvida hodi hola parte iha exersísiu mapa isin-lolon
nian. Ida ne’e inklui mane sira dezeña ka hakerek iha templetu surat tahan ida ne’ebé iha ona dezeñu isin-lolon
mane no feto nian kona-ba oinsá sira nia persepsaun kona-ba sistema reprodutiva ba kada sexu nian iha dezeñu
isin-lolon sira ne’e, no iha ne’ebé mak métodu planeamentu familiar oin-oin tau ka monta iha isin-lolon sira ne’e.
13
Mane sira depoiz uza dezeñu sira ne’e hodi esplika ba peskizadór mane sira iha fatin segredu ida, kona-ba oinsá
sira fiar anatomya no fisilojia reprodutiva nian funsiona, oinsá kontrasepsaun bele uza, no iha ne’ebé mak sira
fiar katak métodu planeamentu familiar oin-oin bele monta.
Intervista individuál ho feto partisipante sira fasilita hosi membru ekipa peskiza feto ho apoiu hosi Heather
Wallace. Templetu intervista nian ne’ebé uza bazeia ba formatu ne’ebé propoin hosi Beall no Leslie (2014) no
dezenvolve tán liuhosi kolaborasaun ho ekipa MSTL nian. Templetu ne’e inklui perguntas ne’ebé kobre aspeitu
oin-oin hosi feto sira nia vida reprodutiva, hodi bele hetan kompriensaun ba iha istória reprodutiva pesoál nian
ne’ebé hatudu impaktu no konsekuensia sira ba desizaun saúde reprodutiva nian ba iha inan ho bebé nia saúde.
Iha konkluzaun hosi kada sesaun peskiza nian, iha mós sesaun edukasaun badak ida kona-ba saúde seksuál no
reprodutiva nian hosi edukadór treinadu MSTL nian ba partisipante feto no mane sira hotu. Sesaun idane’e
inklui mós resposta ba perguntas hirak ne’ebé hato’o hosi partisipante sira durante atividade peskiza nian.
Ekipa peskizadór mós agradese ba komunidade sira ba sira nia partisipasaun no tempu, no fó mós detailu
kontaktu hosi peskizadór nian sekarik partisipante sira presija informasaun balun tan hosi peskizadór sira.
Reprezentante feto no mane sira hosi INS observa prosesu halibur dadus nian ne’ebé hala’o iha muisípiu
Ermera no bele fó komentáriu ba ekipa peskiza nian no mós ba INS kona-ba prosesu ida ne’e.
FATIN:
Peskiza ne’e hala’o iha munisípiu haat iha Timor-Leste, bazeia ba sira nia Taxa Fertilidade Totál, Taxa Prevalénsia
Kontraseptivu no númeru mortalidade Inan nian ne’ebé relata (favór haree anexu B). Munisípiu haat hirak ne’e
mós nu’udar munisípiu ne’ebé Marie Stopes Timor-Leste servisu dadaun hela no fornese atendimentu liuhosi
parseria ho Ministériu da Saúde, no hetan apoiu hosi Embaixada Australia.
Munisípiu haat ne’e mak: Viqueque, Baucau, Ermera no Dili.
Partisipantes ba peskiza nian hetan privasidade, seguru no fatin ne’ebé apropriadu hodi sira bele diskuti ho livre
kona-ba sira nia hanoin no persepsaun sira. Ba DGF, idane’e dalaruma hala’o iha fatin enkontru ba komunidade
nian, ne’ebé ekipa peskiza nian asegura katak so iha de’it ekipa projeitu peskiza nian mak marka prezensa. Ba
intervista mapa isin-lolon nian, peskizadór mane sira asegura fatin privadu idane’ebé seguru no dook hosi
grupu ne’ebé peskizadór no partisipante sira bele konversa no ema seluk labele rona. Hanesan mós, ba
intervista in dividuál nian ho partisipante feto sira, peskizadór feto sira asegura katak intervista hirak ne’e hala’o
iha fatin ne’ebé seguru, dalaruma iha partisipante sira nia uma, ka iha fatin varanda ne’ebé hakmatek ka iha ai-
huun okos ne’ebé dook hosi ema barak.
PARTISIPANTE SIRA:
Partisipante sira ne’ebé hili uza estratéjia sampel ne’ebé ho intensaun – ami hakarak atu ko’alia ho ema ne’ebé
bele fornese ami ho ‘informasaun barak’ persepsaun no esperensia sira. Partispinate balun mai hosi kliente
MSTL nian no balun la’os. Ekipa MSTL nian iha munisípiu sira ami hakarak rekruta hosi sira ne’ebé simu ona
treinamentu kona-ba projeitu idane’e no konvida individu ne’ebé hili ona atu partisipa. Partisipante potensial
sira informadu ho natureza hosi peskiza idane’e molok fó konsentimentu ba sira, atu nune’e sira hotu hatene
kona-ba tópiku saida de’it mak sei diskuti.
Diskusaun Grupu ho Fokus (DGF) kompostu hosi mane hamutuk nain 80 iha grupu fokus 9 ne’ebé diferente (hosi
grupu 9 ne’e iha grupu focus ‘joven’ nian 2 ne’ebé jeralmente partisipante sira ho idade menus hosi 24 no kuaze
klosan hotu). Hosi grupu fokus 9 ne’e, mane nain 67 mak hola parte iha ezersísiu mapa isin-lolon nian. Intervista
individuál ba istória reprodutiva nian hala’o ho feto hamutuk nain 17. Partisipante hotu ho idade reprodutiva
(18-49), no hotu-hotu hetan konsentimentu.
Tabela sira tuir mai ne’e hatudu karaterístiku no demográfiku balun hosi partisipante sira:
TABELA 1: KARATERÍSTIKU NO DEMOGRÁFIKU BA PARTISIPANTE GRUPU FOKUS MANE NIAN
Viqueque N=26
Baucau N=18
Ermera N=22
Dili N=14
TOTÁL N=80
Idade (mean) 28 32 26 25 28
Estadu Sivil Kazadu Klosan
92% 8%
94% 6%
41% 59%
36% 64%
69% 31%
Estatutu Edukasaun Laiha edukasaun
Eskola primária balun Kompleta eskola primária
Kompleta eskola Sekundário
Liu Eskola Sekundário
16% 16% 20% 20% 28% 0%
0% 28% 11% 33% 28% 0%
14% 27% 4.5% 27% 23% 4.5%
7% 7% 7% 14% 57% 7%
10% 20% 12% 24% 31% 3%
Númeru isn-rua ne’ebé iha 0 - 9 0 - 10 0 - 9 0 - 6 0 - 10
Mean number of pregnancies 3.76 3.83 1.59 1.28 2.7
Númeru hosi oan ne’ebé moris 0 - 9 0 - 9 0 - 9 0 - 6 0 – 9
Mean number of living children 3.44 3.38 1.54 1.28 2.5
15
TABELA 2: KARATERÍSTIKU NO DEMOGRÁFIKU BA PARTISIPANTE FETO BA INTERVISTA
INDIVIDUÁL
Area: R=rurál; P=periurbana; U=urbana; Eskola: N=Laiha; EPB=Eskola Primária Balun; KEP=Kompleta Eskola Primária; ESB=Eskola
Sekundário balun; KES= Kompleta E
skola Sekundáriu; LES=Liu Eskola Sekundáriu. Int #: Númeru intervista nian.
Área #Int Idade Estadu Sivil
Eskola Idade iha menstruasaun primeiru
Númeru isin-rua
Númeru oan sira
Komentáriu
R 1 22 M N 13 4 4-2 2 x Bebé ne’ebé mate
R 2 28 M EPB 15 5 5-1 1 x abortus (mate iha kabun laran @
fulan 8)
R 3 29 M ESB 14 6 6 Hakarak hapara maibé la uza
planeamentu familiar
R 4 24 M ESB 15 1 1 Tenta atu hetan isin-rua durante tinan 3
R 5 29 M EPB 15 3 3 Sofre Anemia durante tempu isn-
rua
R 6 34 M EPB 15 9 9-4 4 x Bebé ne’ebé mate
P 7 40 M EPB 17 11-1 10-1 1 xabortus espontaneous; 1 x bebé mate@ iha
fulan 8
P 8 38 M EPB 15 8 8 Tubal ligasi
P 9 43 M EPB 15 6 6 3 x partus hospital ; 3x partus iha uma
P 10 28 M KES 14 1 1 Cesariana- agora ho implant tinan 5
R 11 35 M KES 14 5-1 4 Abortus
R 12 38 M KES 15 2 2 Retensaun placsenta
P 13 24 S LES 17 0 0 Planeamentu familair Tradisional
P 14 25 S KES 18 0 0 La uza planeamentu familiar
U 15 35 M KES 12 2 2 Planeamentu Familiar Natural
(intervista la kompletu)
U 16 18 M KES 14 1 1 Cesariana – agora uza implant tinan 5
nian
U 17 19 S KES 12 0 0 La uza Planeamentu familiar
ANÁLIZE SIRA:
Diskusaun hosi DGF sira, exersísiu mapa isin-lolon no intervista individuál nian hetan gravasaun audio. Ekipa
peskiza nian mós halo notas detailu durante sesaun hirak ne’e – ema ne’ebé foti notas iha DGFs nian uza
templetu preparadu ida, nune’e mós foti notas livre nian balun mós foti durante intervista mapa isin-lolon nian
no intervista individuál nian. Peskizadór sira klarifika partisipante sira nia resposta wainhira kada sesaun hala’o,
ho tan sumáriu verbál kona-ba saida mak diskuti ona ba fali partisipante sira iha konkluzaun hosi kada sesaun.
Ekipa peskiza nian sei tuur hamutuk iha lokraik hosi kada sesaun loron ida nian, no diskuti prosesu ba loron
refere nian. Halo tán klarifikasaun no foti mós notas. Atividade ida ne’e partikularmente ùtil ba membru ekipa
peskiza non-Timor oan sira hodi hetan kompriensaun ba iha persepsaun bázika hosi ema Timor-oan sira nian.
Gravasaun –audio ba intervista no DGFs nian hotu tradúz uza painél tradusaun ida. Ida ne’e involve mós
membru bi-lingual nain 4 husi ekipa peskiza nian mak rona hamutuk gravasaun-audio ne’e no tradúz
verbalmente. Asuntu ida ne’e mós fó dalan ba klarifikasaun no validasaun, no gravasaun-audio nian
suplementa ba peskizadór sira nia notas. Transkrisaun hosi tradusaun hirak ne’e fó rezultadu no klarifika tán
hosi membru ekipa peskiza Timor-oan sira.
Transkrisaun hirak ne’e tematikamente hetan kódiku, no halo komparasaun ba dadus no halo diferensia ba
partisipante hotu tuir munisípiu, idade, estadu sivil, estatutu edukasaun no seksu. Rezultadu hirak ne’e diskuti
ho extensivamente hosi ekipa peskiza nian hotu hodi asegura interpretasaun ne’ebé kulturálmente no
kontekstualmente relevante.
KONTEKSTU:
Projeitu ne’e harií hosi peskiza tinan 2013 nian iha Timor-Leste iha 2013, ne’ebé partispante feto sira no parseiru
saúde reprodutiva nian sira rekomenda katak kompriensaun ne’ebé luan liu ba iha fatóres sira ne’ebé afeita ba
feto sira nia saúde reprodutiva iha Timor- Leste bele hetan liuhosi ko’alia mós ho mane sira.
Tanba ne’e, peskiza ida ne’e buka ona vizaun hosi feto no mane Timor-oan sira nian ne’ebé ho idade
reprodutivu, sira nia persepsaun, kompriensaun no prioridade sira relasiona ho oinsá foti desizaun kona-ba
saúde reprodutiva feto nian sei hala’o. Peskiza ida ne’e rekuñese diversidade ne’ebé eziste iha Timor-Leste
laran tomak, no tanba ne’e ko’alia ona ho feto no mane sira hosi munisípiu no fatin oin-oin- ‘area rurál, peri-
urbana no urbana. Peskiza ida ne’e mós ho intensaun atu hetan kompriensaun ba iha eskola sira ne’ebé halo
durante períodu antenatal no desizaun sira ne’ebé determinadu kona-ba fatin ba partus nian – konseitu rua
ne’e identifika ona antes nu’udar área prioridade peskiza nian hanesan fó sai hosi Departamentu Treinamentu
ba Institutu Nasionál da Saúde nian, Departamentu Peskiza Saúde nian ( 2015-2016).
Hodi kompriende arti kulturál no kontekstual nian ne’ebé asosiadu ho fatóres sira iha parte foti desizaun ba
saúde seksuál reprodutiva nian sai krusial hodi bele servisu ho kolabotativu, respeitu, sustentável, susesu no
liuhosi parseria iha komunidade no populasaun sira (Cornwell, 1992).
17
KONSEITU XAVE & DEFINISAUN SIRA:
Ba objetivu peskiza ida ne’e, aplika pontu hirak tuir mai ne’e:
Desizaun sira ba saúde reprodutiva nian:
Peskiza ida ne’e ezamina desizaun saúde reprodutiva nian sira ne’ebé relevante ba:
Karik atu adía ka atu hetan oan.
Asuntu sira kona-ba planeamentu familiar, inklui númeru oan, espasu ba oan, seksu oan nian ne’ebé
prefére, métodu planeamentu familiar sira, buka informasaun kona-ba planeamentu familiar, konseilu
ka atendimentu sira.
Oinsá atu buka kuidade antenatal.
Opsaun kona-ba fatin ba partus nian.
Oinsá atu buka kuidadu durante prosesu partus tomak.
Involve iha relasaun seksuál no hahú relasaun seksuál depoizde partus.
Idade Reprodutiva nian:
Ba projeitu ida ne’e, idade reprodutiva nian defini hosi idade 18-491.
Foin-Sa’e:
Ba projeitu ida ne’e, idade Foin-Sa’e nian defini hosi 18-24 (bazeia ba Belton et al’s(2012)’ ‘Choice Project
Evaluation Report’ for Marie Stopes Timor Leste) 2.
Métodu planeamentu familiar modernu nian:
Inklui pill hormonál orál sira, implant hormonál sira, injesaun hormonál sira, IUD, kondom feto no mane nian
sira, esterilizasaun ba feto no mane (WHO, 2015).
Métodu planeamentu familiar Naturál ka Tradisionál sira:
Inklui métodu sengama terputus (coitus interruptus), no métodu koñesimentu ba fertilidade nian sira inklui
kalendáriu ka métodu ritme sira (WHO, 2015).
‘Violencia domestika’:
“asaun saida de’it… hosi membru familia ida hasoru membru familia seluk hosi familia refere… ne’ebé rezulta
kanek fíziku, seksuál ka psikolójikal ka halo sofre, abuzu ekonómiku, inklui ameansa sira hanesan asaun
intimidasaun, kauza iha isin-lolon, agresaun, koesaun, asediu, ka hasai ema nia liberdade ” (Artigu 2 hosi Lei
Kontra Violénsia Domestika, 2010, iha Programa Sistema Justisa , UNDP, Timor-Leste, October 2013)
1 Idade reprodutiva nian dalaruma defini nu’udar idade individual nian hosi 15 – 49 . Maibé, so partisipante sira ne’ebé ho idade
18 ka liu mak involve iha peskiza ida ne’e. 2 Nasoen Unidas defini idade adolexente nian hosi 10 – 19, idade joven nian hosi 15-24, no adolexente no joven sira hamutuk
refere ba nu’udar foin-sa’e, kobre idade hosi 10 - 24. Maibé, so partisipante ho idade 18 no liu mak involve iha peskiza ida ne’e.
ARTIGU 2–REZULTADU SIRA
Objetivu 1: OINSÁ FETO NO MANE SIRA FOTI DESIZAUN SAÚDE REPRODUTIVA NIAN?
Desizaun mútuo
Halo planu ida
“Ideal” kontra “real”
DESIZAUN MÚTUO
Desizaun saúde reprodutiva nian konsidera atu halao ho mútuo entre feen ho la’en. Esepsaun maioria ba ida
ne’e mak maioria inklui desizaun atu buka kuidadu durante prosesu partus tomak, ne’ebé kuaze halo hosi la’en
ka banin –feto, no desizaun atu halo relasaun seksuál, ne’e konsidera nu’udar buat ne’ebé determina hosi la’en.
Iha persepsaun ne’ebé demais liu katak sei iha konsekuensia negativu ba feto sira, inklui konflitu no violénsia,
sekarik nia buka informasaun no atendimentu planeamentu familiar nian la ho lisensa hosi nia la’en, ka sekarik
nia rejeita atu halo relasaun seksuál ho nia la’en.
HALO PLANU IDA
Maioria hosi grupu fokus sira hatudu katak halo akordu mútuo ida molok halo planu, ne’ebé formuladu
kolaborativamente entre feen ho la’en kona-ba desizaun atu iha oan, medida familia, espasu ba oan no tempu
ba relasaun seksuál nian:
“Iha tempu bei-ala sira nian la hanesan ho agora ne’e.Iha era modernu, ita presija hanoin
kona-ba atu forma familia ida iha inísiu. Primeitu ita presija hanoin, hafoin ita bele implementa
ita nia planu ho responsabilidade no la’os imita deit ema seluk nia jeitu moris nian. Ita tenke
iha konsiensia kona-ba saida mak ita atu halo no atua ho responsavel (Partisipante mane 8I,
idade 42, Grupu Fokus 8- ‘urbana’).
Maibé persepsaun kontráriu ida mós proposta hosi Grupu Fokus 4
“Ita tenke kompak (‘bahasa Indonésia’ setuju bersama’) kona-ba wainhira no númeru oan
nain hira mak ita atu iha. Se la’e karik hau sei hakarak oan mak Ita-boot deside atu hapara
(atu iha oan), hau sei so’e hela ita-bo’ot no ba buka fali feto seluk” (p artisipante mane 4H,
idade 44. Grupu Fokus 4 – peri urbana’).
Maske deklarasaun ida ne’e hetan reasaun maka’as ho hamnasa hosi partisipante sira seluk nu’udar kómiku ida,
deklarasaun ne’e marka konsekeunsia potensial balun wainhira iha desakordu entre kazál ida kona-ba desizaun
saúde reprodutiva nian sira. Similarmente, partisipante ida seluk hosi Grupu Fokus 5 fiar katak sekarik feen ida
kontra la’en nia hakarak atu hetan oan:
“Ita di’ak liu obriga de’it (ho forsa) ba nia hodi iha oan” (Partisipante mane 5I, idade 40- Grupu Fokus 5- ‘peri urbana’)
Deklarasaun ida ne’e sujere katak maske feto no mane barak mak konsidera katak foti desizaun kona-ba saúde
reprodutiva nian no prosesu planu nian halo ho mútuo, ba kazál balun “mútuo” haree ba hanesan iha fali
19
elementu koersaun ida. Feen tenke aseita ho la’en maske nia iha hakarak rasik, se la’e sei hetan konsekuensia
no rezultadu potensial seluk tán .
“IDEAL” KONTRA “SITUASAUN REAL”
Feto no mane sira rekoñese katak maske kazál sira iha intensaun ne’ebé di’ak liu atu aseita ho responsavel no
mútuo kona-ba planu tempu/númeru oan/espasu ba oan ba sira nia familia sira, dalaruma planu hirak ne’e la
halo tuir. Razaun ba buat hirak ne’e inklui: nesesidade psikolójiku seksuál hosi mane nian ne’ebé konsidera,
fatóres kulturál sira inklui knaar jéneru nian no dependénsia ba destinu/sorte hodi esplika konsekuensia sira,
efeitu sira hosi alkol, no asuntu tempu nian relasiona ba kaben no relasaun seksuál:
Iha Timor ita deside atu iha espasu tinan 2-3, maibé dalaruma depoizde fulan 8 hafoin
partus,ami nia feen isin-rua fali tán ona” (Partisipante mane 4B, idade 38., - Grupu Fokus 4-
‘peri urbana’ “Ne’ebé ida ne’e akontese wainhira halo relasaun seksuál no hela hamutuk –
ami la espera ba isin-rua ida ne’e atu akontese no ida ne’e akontse ona…..ida ne’e tanba
destinu/sorte de’it” (Partisipante feto ba intervista individuál16, idade 18- ‘urban’);.
“Sekarik mane ida fila ba uma ho kondisaun lanu dalaruma mane sira mai no halo relasaun
seksuál wainhira de’it nia hakarak- ida ne’e mak bai-bain akontese” (Partisipante mane 6J,
idade 39.-Grupu Fokus 6 – ‘rurál’).
OBJETIVU2: SAIDA MAK FETO NO MANE SIRA FIAR ATU FÓ IMPAKTU KA INFLUÉNSA
BA DESIZAUN HIRAK NE’E?
Ami nia rezultadu sira sujere katak foti desizaun ba saúde reprodutiva nian hetan impaktu hosi fatóres oin-oin,
hosi nivel influensia individuál no familia nian, nivel influensia komunitáriu no nasaun nian. Influensia hirak ne’e
inklui fatóres psikolójikal, fatóres finansial, fatóres jeográfikal no fatóres edukasional nian sira. Tabela sira tuir
mai ne’e hatudu fatóres sira ne’ebé konsidera fó impaktu ba desizaun ne’ebé de’it.
TABELA 3: FATÓRES NE’EBÉ INFLUÉNSA BA DESIZAUN SAÚDE REPRODUTIVA ESPESÍFIKU NIAN SIRA
Desizaun atu adía ka atu iha oan hetan influensia hosi:
Desizaun atu asesu ba informasaun no atendimentu planeamentu familiar hetan influensia hosi:
Desizaun sira kona-ba númeru oan , no espasu ba oan hetan influensia hosi:
- Konsiderasaun finansas - Apoiu hosi la’en sira - Konsiderasaun finansas
- Feto sira nia idade - Feto ida nia saúde
- Kompriensaun entre feen ho la’en - Númeru ba sexu oan nian ne’ebé sira hakarak
- Autonómia kazál sira nian
- Fatóres Familiar & Kulturál nian - Kompriensaun ba konseitu espasu nian - Fatóres kulturál
- Mane sira nia nesesidade seksuál - Koñesimentu ba métodu planeamentu familiar nian sira
- Feto ida nia saúde
- Koñesimentu ba métodu sira & fontes informasaun nian
- Persepsaun no efeitu hosi mispersepsaun ba métodu planeamentu familiar modernu nian sira.
- Koñesimentu ba saúde reprodutiva & oinsá atu halo espasu.
- Rai – medida rai nian no direitu atu sai na’in - Bareira Jeográfikal no Fízikál nian sira
- Konseilu hosi profisional saúde nian sira
Desizaun atu buka kuidadu durante tempu isin-rua nian hetan influensia hosi:
Desizaun atu buka kuidadu durante tempu partus tomak & hili fatin ba partus nian hetan influensia hosi:
Desizaun atu halo realsaun seksuál hetan influensia hosi:
- Matan dook ne’ebé sira fiar - Konsiderasaun finansas - Karik feto ida foin mak fó partus oan
- Transporte ne’ebé disponivel - Transporte ne’ebé disponivel - Mane sira nia nesesidade seksuál
- Disponibilidade no provizaun ba atendimentu nian
- Disponibilidade ambulánsia nian - Karik feto ida sei fó susu hela oan
- Mane sira nia disponibilidade no abilidade atu hodi feen ba kuidadu antenatal nian
- Distánsia ba fasilidade saúde nian - Esperiénsia pasadu nian - Limitasaun ba fasilidade saúde nian
- Espetativa hosi ema ne’ebé kaben ona
- Konseilu hosi profisional saúde nian - Ema nia esperiénsia seluk - Feto ida nia saúde
- Wainhira ema ida sente konfortavél liu - Siik sala bebé nia loron moris /tempu partus nian
- Persepssaun ba konseitu, respeitu no dereitu sira ne’ebé konsidera.
- Espetasaun ba fasilidade saúde nian
- Risku sira ne’ebé konsidera wainhira partus iha uma
21
DESIZAUN ATU IHA OAN, KA ADÍA ATU IHA OAN
Konsiderasaun Finansas
Iha ema barak mak identifika katak ida ne’e nu’udar responsabilidade la’en nian hodi fornese finansas familia
nian, hatuur responsabilidade ba mane sira hodi asegura katak sira iha rendimentu ne’ebé natón hodi sustenta
nesesidade família nian. Maibé, rekuñese mós katak obrigasaun ida ne’e bele redúz liuhosi halo espasu ba oan:
“Nu’udar Inan-Aman ka xefe da familia ita bele hakmaan ita nia servisu ka ita nia oan sira
nia obrigasaun hodi labele iha oan moris mai besik malu liu” ( partisipante mane 8I, idade
42.,- Grupu Fokus 8- ‘urbana’).
Feto nia idade
Deside atu iha oan wainhira feto ida sei ho idade “nurak liu” ka” ferik liu” konsidera hanesan perígu ida.
Karaterístiku fíziku no psikolójiku hosi idade nurak ida konsidera fó impaktu ba feto ida nia abilidade atu hetan
isin-rua no fó partus ho susesu hatudu iha diagráma tuir mai ne’e:
DIAGRÁMA 1: KARATERÍSTIKU FÍZIKU & PSIKOLÓJIKU SIRA NE’EBÉ RELEVANTE BA “OTAS
NURAK”
Grupu fokus balun fiar katak feto ida ne’ebé ho idade menus hosi 19, fízikamente la iha biban atu atu hetan isin-
rua ka sustenta isin-rua ida:
"Nurak liu " (menus hosi idade <19-20
hamenus raan
susar aru hetan isin-
rua
sei hetan difikuldade ho hahoris bebe nian
hanoin kloot no
esperiensia limitadu
ladún maduru
Uteru kloot liu- " bebe nia fatin kloot"
orgaun reprodutivu
nurak liu
“Feto ho idade 19 de’it… nu’udar feto ho idade hanesan ne’e, ninia oan fatin seidauk bele atu iha oan,” kandungan labele tahan” (oan fatin seidauk prontu)” (partisipante mane 5D, idade 35., - Grupu Fokus 5-‘ peri urbana’).
Fiar ida ne’e iha konsekuensia ba nesesidade ne’ebé konsidera ba planeamentu familiar – sekarik sira fiar katak
feto ida ne’e nurak liu atu hetan isin-rua, bele konsidera nu’udar lójiku katak la presija atu tuir planeamentu
familiar
Feto nia saúde
Mane barak mak rekomenda hodi prioritiza feto sira nia saúde no adía isin-rua wainhira sira fiar ba fatóres sira
ne’ebé fó impaktu ba saúde inan nian. Fatóres risku hirak ne’e ilustra iha diagráma tuir mai ne’e:
DIAGRÁMA 2: FATÓRES RISKU NE’EBÉ IDENTIFIKA FÓ IMPAKTU BA SAÚDE MATERNAL:
Mane sira esplika katak ida ne’e la’en nia reponsabilidade hodi buka kuidadu ba sira nia feen sira, no maioria
aseita katak sekarik sira nia feen espresa sira nia hakarak atu labele isin-rua tán tanba asuntu saúde nian, la’en
tenke simu hanoin ida ne’e. La fó prioridade ba feto nia saúde ka konsidera nia hakarak, bele sai konsekuensia
ne’ebé perígu, inklui mortalidade inan nian:
Saúde Maternal
Inan ne’ebé ho idade boot
Uteru ne’ebé mihis tanba isin-rua foin-dadauk nian
Aumenta numeru oan
nian
Raan menus
Moras ne’ebé hada'et hosi
relasaun seksuál.
Laiha enerjia ka forsa atu
fo partus
Servisu fizikal nian
23
“Sekarik Pedro (La’en) ’obriga’ Maria (feen) atu iha oan, tanba ho Maria nia situasaun ne’ebé
lakon ona raan barak, ida ne’e bele afetia Maria atu mate. Ho ida ne’e haree ba hanesan Maria
laiha tan forsa ka enerjía atu hahoris maibé karik Pedro ezizi ka husu nafatin atu iha oan,
entaun Maria sei lakon nia vida” Partisipante mane 7I idade 29- Grupu Fokus 7 – ‘ peri urbana’).
Fatóres kulturál no familia nian
Influénsia kulturál nian signifikante no fó impaktu ba kazál sira nia desizaun atu iha oan ida.
Partisipante barak mak identifika importánsia forma familia nian, no rekuñese katak dalaruma iha
presaun familia nian atu hola malu iha tempu idade nurak. Nomós, wainhira feto no mane ida hela
hamutuk, sira nia esperansa mak sira sei iha oan ho lalais duke tarde.
Fatóres etno-físiolójikál nian balun mós identifika hodi fó impaktu ba desizaun atu iha oan ida, inklui
importánsia hodi “prova” fertilidade uluk no iha oan molok tuir métodu ruma hodi adía. Hanoin ida tan
mak sekarik kazál ida uza métodu sira hodi adía, prátika hirak ne’e dalaruma bele “taka dalan” ba isin-
rua iha futuru no rezulta ba iha infertilidade.
Barlake, aleinde rekuñese nu’udar kustume kulturál ida ne’ebé importante, la konsidera atu influénsa desizaun
atu iha oan, no prioritiza feto ida nia saúde molok obrigasaun reprodutiva nian ruma ne’ebé konsidera,
identifika nu’udar buat importante ida:
“’Wainhira saúde ladi’ak barlake la folin “(Partisipante mane 6I, idade 30. -Grupu Fokus 6 –
rurál’).
Aleinde grupu fokus ‘Joven’ nian sira ne’ebé konsidera importánsia hosi respeita malu, moris ho
responsável, iha páz no harmónia nia laran, sira mós mensiona importánsia hodi fó balansu ba asuntu
seksu nian wainhira foti desizaun kona-ba númeru oan, katak, iha númeru oan mane no feto ne’ebé
iguál. Ida ne’e haree ba iha ligasaun ba konsiderasaun tradisionál ne’ebé hatuur iha prátika barlake
nian sira
Mane sira nia nesesidade seksuál
Mane sira nia nesesidade seksuál konsidera “aas”, labele kontrola “no iha prioridade liu, ne’ebé mane
barak fiar katak sira iha previléjiu atu hetan nesesidade hirak ne’e hakonu wainhira de’it sira presija, la
haree ba sirkumtánsia ka feto sira nia hakarak. Ida ne’e kontradís ho sentimentu sira ne’ebé espresa
antes wainhira diskuti kona-ba “feto nia saúde”, no nesesidade hirak ne’e liu fali prosesu foti desizaun
mútuo nian ne’ebé de’it kona-ba atu iha oan nian.
Sekarik feen la hakonu nesesidade hirak ne’e, nia la’en bele halo relasaun seksuál iha liur/ho ema
seluk, maske ida ne’e rekuñese katak sei lori dizharmonia ba kazál refere:
“Wainhira mane hakarak ka presija halo relasaun seksuál, feto tenke bele hakalma situasaun
(hakonu nesesidade seksuál). Se la’e nia bele ba liur (extramarital sex) hodi halo relasaun
seksuál ne’ebé bele kauza problema ida (Partisipante mane 8A, idade 26.- Grupu Fokus 8-
urbana’).
Maske mane sira fiar katak so Maromak de’it mak bele diminui mane nian nesesidade seksuál ne’ebé
labele kontrola, estratéjia balun mós hato’o hodi hamenus situasaun ba isin-rua ne’ebé la planeia.
Estratéjia hirak ne’e inklui fó hanoin ba malu kona-ba períodu fertilidade nian, bareira sira ba fíziku no
jeográfikal nian no uza métodu “KB” (planeamentu familiar). Grupu sira ne’ebé sujere ba ezisténsia
“planu ida” entre kazál nu’udar ‘rede seguru ida’ hodi prevene isin-rua ne’ebé la planeia, tanba ne’e
wainhira de’it mane ida nia nesesidade seksuál mosu, feto sei protezidu hosi isin-rua ne’ebé la planeia
Maibé, ida ne’e rekuñese katak sekarik la’en fila ba uma ho kondisaun lanu no insisti atu halo relasaun
seksuál, entaun negosiasaun antes nian ne’ebé de’it ba hahalok planeamentu familiar nian ne’ebé
depende ba la’en nia kooperasaun sai la vale tiha deit:
“Sekarik mane ida mai ho kondisaun lanu dalaruma mane hakarak halo relasaun seksuál iha
tempu ne’ebé de’it- ida ne’e sei akontese…..sekarik Maria (feen) lakohi atu hetan isn-rua fali
tán, entaun nia tenke informa ba nia la’en no sira bele halo relasaun seksuál maibé sira tenke
uza kondom . Maibé sekarik Maria la informa nia la’en no nia la’en mai ho situasaun lanu,
entaun bele akontese isin-rua” (partisipnate mane 6I idade 30.,- Grupu Fokus 6- ‘rurál’).
Persepsaun katak mane sira labele kontrola nesesidade seksuál hirak ne’e no ezizi, iha implikasaun ba
doktrine saúde reprodutva nian seluk no mensájen saúde públiku nian nian sira ne’ebé fó hanoin ba
ema hotu atu ‘kontrola sira nia-an seksuálmente.
Koñesimentu ba métodu sira no fontes informasaun
Desizaun hodi adía ka atu iha oan hetan influensia hosi ema sira ne’ebé hetan asesu ba fontes
informasaun ne’ebé sira fiar, inklui hosi SSK (Sentru Saúde Komunitáriu), MSTL, parteira , infermeira,
doutor, madre no profesor/a sira.Fontes informasaun hosi ema non- profisionál saúde nian sira ne’ebé
sira fiar mak inan-feton sira, kolega, vijiñu ka ema sira iha merkadu.
Grupu Fokus ‘Joven’ nian ida ezizi maka’as katak sira sei la fiar ka konsulta ho ema ‘Matan Dook’
(kuradór tradisionál) nian kona-ba métodu atu adía. Maibé, sira seluk identifika ai-moruk tradisionál
nu’udar maneira ida hodi adía, ka habiban ema nia oportunidade atu hetan oan, mak seremónia
kulturál espesífiku balun ka bensaun sira. Sekarik konsiderasaun kulturál la fó importánsia ne’ebé
apropriadu iha kontekstu kuidadu saúde formal nian sira, ema sei hili atu la involve iha fasilidade sira
hanesan ne’e, maibé di’ak liu hili kuidadu no konseilu hosi ema lokál sira ne’ebé iha skil kuidadu nian.
Feto ida hato’o nia istória fertilidade nian, ne’ebé hatudu kuidadu saúde formal no tradisionál ka
kulturál nian ne’ebé kahur malu:
“Hau hetan difikuldade atu hetan oan agora. Hau sente triste tanba ema seluk iha oan barak
ona, maibé hau seidauk iha oan. Hau ho hau nia la’en foti desizaun hamutuk atu buka ema
seluk nia ajuda. Hau ba ona sentru saúde no simu ‘ai-moruk’, no hau mós uza ona ai-moruk
tradisionál. Hau halo tuir ona seremónia kulturál, no ba ona semitériu hodi reza ba bei-ala sira
atu iha oan tan” (partisipante feto ba intervista individuál 4, idade 24. -‘rurál’).
Importante atu hanoin katak ‘haree ba buat rua hotu’ ka aprosimasaun pluralizmu ba medikál nian
ne’ebé eziste, no influénsa fiar ne’ebé ema iha ba atendimentu saúde no influénsa sira nia hahalok ba
kuidadu saúde nian.
25
Bareira Fíziku no Jeográfikál nian sira
Ida ne’e relevante liu atu minimiza influensia hosi mane sira nia nesesidade seksuál. Ida ne’e bele
inklui feen ho la’en hela iha fatin separadu ka simplesmente toba ketak iha uma laran:
“Maneira atu prevene isin-rua, ita hakarak oan primeiru atu boot lai molok atu iha tan oan,
Feen tenke toba ketak hosi nia la’en. Sekarik nia book nia feen entaun sei iha problema
(Partisipante Feto ba Intervista Individuál 3, idade 29,- ‘rurál’).
Sekarik la posivel atu toba separadu, mane balun deskreve prosesu ida hodi uza sumasu naruk iha
klaran hodi halo feen- la’en toba dook malu iha kama ida.
Rai/eransa
Kuaze grupu fokus hotu anaunser ba grupu sira iha munisípiu Viqueque nian, fiar katak
montante/medida rai nian ne’eb’e familia ida iha bele fó impaktu ba desizaun atu iha oan.
Sekarik familia ida iha de’it rai ki’ik oan ka laiha kbi’it atu hetan rendimentu natón hosi rai ne’e, mane
sira fiar tebes katak kazál sira presija deside atu adía hodi iha tán oan. Grupu Fokus Joven nian rua
konsidera rai nu’udar asset importante ida iha futuru, hodi fornese meius finansas hodi fó eskola oan
sira, nomós nu’udar rekursu importante ida ne’ebé nesesáriu hodi kaben. Hodi uza hamutuk no fahe rai
ho iguál entre oan mane sira, konsidera hanesan buat importante ida hodi minimiza konflitu potensial
sira entre oan sira. Aleinde ne’e familia deside katak oan feto sira laiha direitu hodi hetan rai husi
familia ida nian. Nune’e mós, oan balun hosi familia nian hili ona atu hela iha uma no uza rai ne’e, no
balun mós hili atu ba eskola.
DESIZAUN ATU ASESU BA INFORMASAUN NO ATENDIMENTU PLANEAMENTU
FAMILIAR
Desizaun hodi asesu ba planeamentu familiar ne’e dalabarak deskreve nu’udar “mútuo” ida entre feen
ho la’en. Nomós, persepsaun katak feto sira labele deside ho independente hodi asesu ba
planeamentu familiar la ho konsultasaun ka lisensa uluk ho sira nia la’en, kuaze hanesan ka
konsistente ho partisipante hotu-hotu. Oinsá atu foti desizaun hodi uza planeamentu familiar nian,
kuaze atu depende ba fatóres balun, hanesan hatudu iha diagráma tuir mai:
DIAGRÁMA 3: FATÓRES SIRA NE’EBÉ INFLUÉNSA DESIZAUN KONA-BA
PLANEAMENTUFAMILIAR:
Apoiu hosi la’en
Mane sira deklara katak nu’udar “xefe de familia”, sira iha direitu atu hirus sekarik sira nia feen la husu
lisensa ba sira hodi asesu ba planeamentu familiar. Wainhira faila atu husu lisensa hosi la’en, bele
rezulta ba moras, konflitu no violénsia:
“’Wainhira ita la husu la’en ne’e ita bele hetan moras ka bele mate’ (partisipante feto ba intervista individuál 5I, idade 29.-‘rurál’)
“Wainhira feto ida lakohi rona saida mak nia la’en hakarak, nia rezultadu mak sei baku malu (baku malu, basa, tuku)” (Partisipante feto ba intervista individu’al 3, idade 29,- ‘rurál’).
Mane barak mós ko’alia kona-ba prejudika bo’ot ida katak feen ida dalaruma bele asesu ba
planeamentu familiar “ho segredu” bele konsidera ligasaun ida entre ida ne’e ho sira nia feen involve
iha relasaun seluk. Razaun hosi sanak ida ne’e mai hosi persepsaun ida katak sekarik feto ida uza
Desizaun atu uza planeamentu
familiar
Apoiu hosi la'en
'Kompriensaun entre feen no
la'en
Numeru oan ne’ebé presija
Kompriende konseitu ba espasu
nian
KOÑESIMENTU kona-ba métodu
planeamentu familiar
Persepsaun & mispersepsaun no efeitu sira ne’ebé
konsidera
Konseilu hosi profisional saúde
nian
27
métodu planeamentu familiar ho segredu, dalaruma nia bele iha relasaun externu, tanba risku ba
isin-rua nian mós sei minimiza, nune’e mós risku ba nia la’en atu deskobre nia relasaun mós menus:
“Razaun tanba saida mak mane sira la apoiu (planeamentu familiar) - Sente cemburu no laran
taridu katak feen ne’ebé tuir ona planeamentu familiar bele iha relasaun ilegal ida – ‘Selingkuh’
no tanba nia uza hela planeamentu familiar, potensialidade ba isin-rua nian prevene ona no
laiha ema ida mak hatene kona-ba nia relasaun” Partisipante mane 8A, idade 26.,- Grupu
Fokus 8 – ‘urbana’).
Feto no mane sira deklara katak sei iha mós deskonfia sekarik feen la hetan isin-rua maske halo
relasaun seksuál ho nia la’en.Iha sirkumtánsia hirak ne’e, partisipante rurál sira fiar katak la’en sei iha
direitu atu so’e nia feen no buka tan feto seluk, ho intensaun hodi hakonu ninia intensaun reprodutiva
nian.
‘Kompriensaun entre feen ho la’en’
Konseitu kompriensaun nian entre feen no la’en nu’udar meius ida hosi ‘planeamentu familiar’ nian
kuaze iha elementus balun, inklui komponente psikolójiku, kulturál no hahalok nian:
TABELA 4: KONSEITU BA ‘KOMPRIENSAUN’ NIAN:
FISIOLÓJIKÁL KULTURÁL HAHALOK
Feto no mane presija hatene oinsá sira nia siklu menstruasaun funsiona inklui wainhira mak tempu fertil nian.
Wainhira tempu fertilidade nian hotu ona feto ida sei laiha tan oan.
Kompriensaun labele iha wainhira mane ida lanu hela.
Feto sira resppnsavel hodi informa mane sira kona-ba tempu fertilidade nian.
Mane sira presija hatene-an no kontrola sira nia-an
Feto no mane sira presija hatene kona-ba sira nia saúde reprodutiva.
Kolabora molok halo relasaun seksuál no aseita hamutuk ba objetivu saúde reprodutiva nian sira.
Hatene hela ida-diak nia libido & nesesidade seksuál nian.
Presija nakloke no onestu ba malu
Hatene hela kona-ba puberdade no ninia sentidu fisiolójikamente.
Toba keta-ketak ka halo abstinensia
Uza métodu senggama terputus ( coitus interuptus)
Mane uza kondom
Espetativa mak katak kolaborasaun no parseria apoia konseitu idane’e ba ‘kompriensaun’. Maibé,
wainhira mane sira konsidera presija liu ona nesesidade seksuál nian, ka wainhira sira lanu, bele
akontese katak planu inísiu nian ne’ebé de’it bele sai la vale. Iha situasaun hirak ne’e mane sira iha
vizaun katak importante ba feto sira iha planu ‘back up’ antisipasaun relasiona ho planeamentu familiar,
ida ne’e katak, feto ida ne’ebé la depende ba mane ne’ebé ho hahalok serteza balun. Esplorasaun tuir
mai ba ‘kompriensaun’ nian aprezenta depoiz iha relatóriu tuir mai.
Koñesimentu ba métodu sira
Maioria hosi partisipante mane sira bele identifika pelumenus métodu planeamentu familiar ida, tantu
natural ka modernu nian. Métodu “natural” nian inklui, métodu kalendáriu,métodu senggama terputus
(coitus interuptus), ai-moruk tradisional, ‘kolar (métodu sura mortel musan) no ’toba separadu’ ka
hases malu. Koñesimentu kona-ba métodu kontrasepsaun modernu nian hetan liu hosi exersísiu mapa
isin-lolon nian, no ho kompriensaun ketak-ketak iha kada munisípiu nian. Jerálmente, kuaze médiu
hosi partisipante mane nian ne’ebé partisipa iha exersísiu mapa isin-lolon nian (n=67), bele identifika
métodu mane nian sira ho akuradu no pelumenus métodu feto nian ida.
Tabela tuir mai ne’e hatudu númeru mane sira hosi kada munisípiu ne’ebé bele identifika métodu
planeamentu familiar feto no mane nian ho akuradu, sira ne’e mak, bele hanaran, ka esplika, ka fatin
ne’ebé métodu ruma bele tau ba ho loloos iha isin-lolon ( tanba ho ambiguidade kona-ba ‘ kondom feto
nian’ métodu ida ne’e eksklui iha análiza nian wainhira tau iha área vajinal feto nian; métodu ne’e inklui
wainhira konsidera ‘la akuradu’, no tau iha parte isin-lolon ne’ebé la koreitu, purezemplu, iha feto nia
kabás):
TABELA 5: NÚMERU MANE SIRA NE’EBÉ BELE IDENTIFIKA MÉTODU
PLANEAMENTU FAMILIAR FETO NO MANE NIAN IDA HO AKURADU:
Munisípiu: Viqueque N=25
Baucau N= 16
Ermera N=22
Dili N=4
Total N=67
Númeru mane ne’ebé bele
identifika métodu Mane
nian sira HO AKURADU
10/25; 40%
11/16; 69%
10/22; 45%
2/4; 50%
33/67; 49%
Númeru mane ne’ebé bele
identifika métodu Feto nian sira HO
AKURADU
18/25; 72%
10/16; 62%
7/22; 32%
0/4; 0%
35/67; 52%
Tanba peskiza ne’e kualitativu ida, ami laiha medida sample ida ne’ebé boot liu. Maibé, figuras hirak
ne’e inklui hodi fó kompriensaun ida kona-ba númeru mane hira mak bele identifika métodu
planeamentu familiar modernu nian sira ho akuradu. Hosi nota ida ne’e kuaze mane ho númeru
hanesan mak bele identifika métodu mane nian ida ho akuradu kompara ho sira ne’ebé bele identifika
métodu feto nian. Maibé, ida ne’e la’os sai kazu ida wainhira ita tau marka ba partisipante joven sira
(ho idade hosi 18-24)(n=25)3. Hosi partisipante hirak ne’e, 16/25 (64%) bele identifika métodu
planeamentu familiar modernu ba mane nian ida, aleindemós 9/25 (36%) bele identifika métodu
modernu ba feto nian ida. Aleinde hosi tabele leten ne’ebé hatudu númeru mane sira ne’ebé bele
identifika pelumenus métodu modernu nian ida ho akuradu, tabela tuir mai ne’e alista métodu
planeamentu familiar hotu-hotu, tantu sira ne’ebé dezeña, esplika ho akuradu ka la akuradu hosi mane
sira durante exersísiu mapa-Isin-lolon nian, no oinsá kada métodu sira uza:
3 Tamba ami mós iha dadus demográfiku inklui idade hosi kada partisipantes ne’ebé hola parte iha
exersísiu Mapa Isin-lolon nian, ami bele ekstrak sira nia dadus ho separadu hodi halo komparasaun iha seksaun ida ne’e.
29
TABELA 6: NÚMERU FREKUENSIA BA MÉTODU PLANEAMENTU FAMILIAR NIAN
NE’EBÉ BELE IDENTIFIKA HO AKURADU NO LA AKURADU:
Viqueque n=25
Baucau n=16
Ermera n=22
Dili n=4
Totál frekuensia Identifika
Identifka métodu mane nian ho akuradu Kondom
10
11
10
2
33
Identifka métodu mane nian ho la akuradu Injesan/sona
Mane labele uza PF IUD iha nia penis
3 2 0
0 0 0
0 0 1
0 0 0
3 2 1
Identifka métodu feto nian ho akuradu Injesaun/sona
KB – liman Implant Pill IUD
14 3 4 11 2
2 0 6 6 3
0 1 2 2 7
0 0 0 0 0
16 4 12 19 12
Identifka métodu feto nian ho la akuradu ‘kesi ibun’
Kondom iha kabaas IUD iha ain
IUD iha kabaas Menstruasaun
Vajna
1 2 0 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 1 1 2 1
0 0 0 0 0 1
1 2 1 2 2 2
Métodu ambiguidade feto nian Kondom vajina
1
3
1
1
6
Tabele ida ne’e hatudu katak mane sira identifika kondom mane nian ho akuradu (dala 33) kuazu dala
barak nu’udar métodu planeamentu familiar modernu nian, tuir fali ho pill (dala 19), injesaun/sona (dala
16), implant (dala 12) no IUD (dala 12). Nune’e mós, wainhira ami ekstrak dadus ne’e ba partisipante
joven sira nian (n=25), sira identifika kondom mane nian kuaze ho frekuansia liu dala 5 duke métodu
sira seluk, hanesan hatudu iha gráfika tuir mai ne’e:
GRÁFIKA1: NÚMERU FREKUENSIA HOSI PARTISIPANTE JOVEN SIRA NIAN NE’EBÉ
BELE IDENTIFKA MÉTODU PLANEAMENTU FAMILIAR HO AKURADU:
Wainhira esplora karik partisipante sira identifika métodu planeamentu familiar modernu ba feto nian
sira ho barak, ami haree ba estatutu edukasionál nian hosi kada partisipante (n=67) no métodu hira
mak sira identifka ho akuradu:
TABELA 7: IDENTIFIKASAUN NE’EBÉ AKURADU BA MÉTODU MODERNU FETO NIAN
SIRA OIN-OIN, TUIR EDUKASAUN NO MUNISÍPIU:
Númeru mane ne’ebé identifika ho akuradu:
Viqueque Eskola Primária ka la to’o* n=13
Viqueque Eskola Sekundáriu ka liu* N=12
Baucau Eskola Primária ka la to’o n=7
Baucau Eskola Sekundáriu ka liu n=9
Ermera Eskola Primária ka la to’o n=10
Ermera Eskola Sekundáriu ka liu n=12
Dili Eskola Primária ka la to’o n=1
Dili Eskola Sekundáriu ka liu n=3
Totál
Métodu 1 de’it
3 4 3 2 2 1 0 0 15
Métodu 2 de’it
2 4 1 2 0 1 0 0 10
Métodu 3 de’it
2 2 1 1 0 2 0 0 8
Métodu 4 de’it
0 1 0 1 0 0 0 0 2
Totál 7/13 11/12 5/7 6/9 2/10 4/12 0 0 35/67
*Eskola Primária balun ka la to’o;** Eskola Sekundária balun ka liu
Dala ida tán, tanba ami nia sampel ho medida ki’ik, la paropriadu atu halo komparasaun bazeia ba
estatutu edukasaun nian; tabela ida ne’e so bele hatudu estatutu ida ne’e hosi ami nia partisipantes no
kondom mane 54%
injesaun/sona 14%
KB tau iha kabaas 3%
Pill 13%
implant 13%
IUD 3%
Numeru frekuensia ba métodu planeamentu familiar nian ne’ebé JOVEN SIRA bele identifka ho akuradu (n=25)
kondom mane injesaun/sona KB tau iha liman Pill implant IUD
31
sira nain hira mak bele identifika métodu planeamentu familiar modernu nian ida ka liu ho akuradu.
Tabela ida ne’e hatudu katak 25/67 (37%) hosi ami nia partisipante sira bele hanaran métodu
planeamentu familiar feto nian ida ka rua ho akuradu, aleinde mós 10/67 (15%) hosi ami nia
partisipante sira bele hanaran 3 ka 4. Hosi pontu ida ne’e mak númeru mínimu hosi mane sira hosi
munisípiu Ermera nian ne’ebé identifika métodu ida ka liu ho akuradu.
Intersadu liután, liu pursentu% 80 hosi Joven sira ne’ebé partisipa atinji ona nivel edukasaun ‘Eskola
Sekundária balun ka liu’, maibé so iha de’it um kuartu hosi partisipante hirak ne’e mak bele identifika
métodu planeamentu familiar feto nian ida. Ida ne’e importante atu nota katak ida ne’e dalaruma tanba
natureza hosi tópiku peskiza nian ne’ebé sensitivu- maske exersísiu mapa-Isin-lolon no intervista
individuál nian hala’o ho segredu entre peskizadór mane lokál ida no partisipante, partisipante dala
ruma sei sente moe atu diskuti asuntu hirak ne’e.
Konfuzaun no asuntu la serteza nian balun kona-ba métodu kontrasepsaun modernu nian barak mak
eziste, aleinde mós métodu barak mak partisipante sira sei la hatene.Konfuzaun hirak ne’e balun
hatudu hosi diferensia persepsaun ne’ebé partisipante sira iha kona-ba kondom.Identifikasaun ba
kondom espesífiku ba mane no feto nian sei la klaru - partisipante balun iha grupu fokus ‘Joven ‘nian
esplika katak kondom ne’ebé mane sira uza diferente ho kondom ne’ebé feto sira uza, maibé
partisipante hosi grupu fokus seluk ne’ebé dehan kondom feto nian uza iha vajina deklara katak
kondom mane nian hanesan ho kondom feto nian. Konfuzaun balun dalaruma eziste tanba kondom
mane nian mós tama ba vajina laran wainhira halo relasaun seksuál, maibé ida ne’e nu’udar
espekulasaun.
Kuaze médiu hosi grupu fokus nian iha partisipantes balun mak esplika katak kondom mane nian
ne’ebé tau iha penis, importante hodi prevene isin-rua no prevene transmisaun moras.
Konseilu hosi profisional saúde nian
Konseilu no informasaun ne’ebé fornese hosi profisionál saúde nian halo knaar importante ida hodi
influenza desizaun ne’ebé kazál sira foti kona-ba hili métodu planeamentu familiar nian. Partisipante
barak mós esplika katak importante mós ba feen ho la’en sira hodi rona informasaun hamutuk.
Maibé, informasaun ne’ebé sira hetan, dalaruma la loos hosi prespetiva biomédiku nian ida. Ida ne’e
imposivel atu hatene hosi kontestu peskiza nian ida ne’e karik ida ne’e mai hosi profisionál saúde
ne’ebé hato’o informasaun ho la akuradu, ka karik partisipante sira mak konfundu ona ho informasaun
ne’ebé sira simu.
Feto balun deklara katak sira so hetan oferese métodu planeamentu familiar nian ida de’it wainhira sira
vizita klínika saúde nian, no iha informasaun ne’ebé ituan de’it hosi profisionál saúde nian kona-ba
alternativu ka efeitu sira:
“hau la hili métodu seluk tanba sira la esplika ba hau kona-ba ninia efeitu sira. Wainhira hau
mai no lahatene nia efeitu sira, parteira la esplika ida ne’e ba hau. Hau ba de’it klínika no sira
monta/fó ba hau” (Partisipante feto ba intervista individuál 16, idade 18. – ‘urbana’).
Partisipante seluk tán esplika katak dalaruma nia la kompriende informasaun ne’ebé fornese hosi
profisionál saúde sira, no sei buka klarifikasaun hosi kolega ka vizinhu sira:
“No sekarik informasaun hosi CHC ladún klaru liu, entaun ita bele husu ba ema sira ne’ebé tuir
ona planeamentu familiar. Dalaruma ema saúde nian esplika ho maneira seluk ba ema sira
ne’ebé ba tuir ona “(Partisipante feto ba intervista individuál 3, idade 29.-‘rurál’).
Persepsaun, mispersepsaun no efeitu sira ne’ebé konsidera
Partisipante sira espresa persepsaun oin-oin ne’ebé kahur malu, kompriende sala no efeitu sira ne’ebé
konsidera kona-ba métodu planeamentu familiar. Ema barak fiar katak desizaun atu toba separadu no
prátika abstinensia nian nu’udar hahalok ne’ebé apropriadu no efetivu hodi adía isin-rua, feto nain rua
deklara katak sira bele toba separadu ho sira nia la’en sira até tinan 2-4 no ho nune’e fó espasu ba sira
nia isin-rua. Nune’e mós mane barak rekuñese dezakordu entre ‘ideal no realidade’ hosi situasaun ida
ne’e, no foti ezemplu ba tempu isin-rua ne’ebé besik malu ne’ebé rezulta hosi ofensa sira
Partisipante sira iha Grupu Fokus 9 ‘Joven’ nian, deklara katak sira fiar métodu planeamentu familiar
natural nian preferidu liu, tanba la presija vizita ba fasilidde saúde hodi konsulta ‘check-up’.
Partisipante feto ‘Joven’ ida ba intervista individuál nian deklara katak:
Sekarik ita-boot kaben nain bele uza KB (métodu kontrasepsaun modernunian), maibé karik
Ita-boot klosan, Ita-boot uza métodu planeamentu familiar Natural ‘ tempu bokon/fertil- tempu
maran” (Partisipante feto ba intervista individuál 13, idade 24.–‘peri urbana’).
Nune’e mós ba joven mane sira ne’ebé ami ko’alia ho sira hatudu sira nia koñesimentu ne’ebé limitadu
kona-ba métodu planeamentu familiar modernu nian, nune’e espresa sira nia preferensia ida ba
métodu ‘natural’ nian dalaruma tanba de’it falta de koñesimentu ba opsaun diferente sira.
Feto balun esplika katak sira deside ona atu troka métodu kontrasepsaun bazeia ba mudansa balun
iha sira nia sirkumtánsia ka tanba efeitu negativu sira ne’ebé konsidera hosi métodu partikular ida:
“Hau uza ona sona fulan 3 nian durante tinan 6, maibé hau sente ladún di’ak tanba hau nia isin
tuun no laiha menstruasaun no hau sente hanesan mane ida. Tanba ne’e hau mai troka ho
insersaun IUD – hau lakohi atu iha tán oan, tanba ne’e mak hau uza ida ne’e” (Partisipante feto
ba intervista individuál 9, idade 43. – ‘peri urbana’)
“Hau hili métodu planeamentu familiar natural hodi halo espasu. Hau tauk karik métodu seluk la apár/cocok ba hau- sei kauza hau sai bokur liu no hetan moras” (Partisipante feto ba intervista individuál 15, idade 35.– ‘urbana’).
Aleinde feto sira fiar katak métodu planeamentu familiar modernu nian balun bele kauza moras balun,
ulun moras, laiha kbi’it atu serbisu no infertilidade nian, nain14 hosi partisipante feto ba intervista
individuál nian 17 fiar katak jerálmente planeamentu familiar iha benefísiu ba feto sira nia saúde,
hodi fornese meius efetivu ba espasu ba oan nian hodi haberan feto sira atu rekopera hosi isin-rua no
iha tempu atu involve iha atividade seluk.
33
Grupu fokus rurál nian rua aprezenta sira nia opiniaun ne’ebé forte kona-ba métodu kontrasepsaun
modernu nian sira ne’ebé konsidera seguru, espresa sira nia hanoin kona-ba impaktu ba feto nia
saúde no moris:
“Ema ho idade 18 iha nesesidade seksuál nian ne’ebé aas no nia labele kontrola ninia
nesesidadeseksuál sira ne’e… hau hanoin kondom ne’e di’ak. Tanba sá mak kondom ne’e la
fahe ba joven sira ne’ebé presija duni, tanba sá mak sira labele fahe entre sira rasik…. Duke
feto sira uza sona/injesaun ne’ebé bele halo feto sira hetan problema atu isin-rua ka problema
segundu mak sekarik feto ne’e isin-rua,ita bele mate sekarik ita uza ona
sona/injesaun( Partisipante mane 2A, idade 40.- Grupu Fokus 2 - ‘rurál’);
“PF/KB formungu [‘mungbean’; Pill]; pill ne’e metan no kinur no konsume ho regular.Sekarik
konsume la korreitu, nia impaktu bele kauza mate” (partisipante mane 2A, idade 40, - Grupu
Fokus 2 – ‘rurál’).
Iha mós persepsaun katak aleinde espasu ba oan bele sai vantajen ba feto nia saúde, risku sira ne’ebé
konsidera hosi métodu kontrasepsaun tempu naruk nian mós sai pior liu. Grupu fokus rurál nian ida
ne’ebé ami hala’o fiar katak tempu agora iha mortalidade inan ne’ebé barak tán kompara ho durante
tempu indonesia nian. Parte balun hosi baze/faktus sira ne’e mak métodu kontraseptivu tempu naruk
nian sira ne’ebé oferese hosi fornesidór saúde nian sira agora, ne’ebé bele prevene isin-rua to’o tinan
8-10, konsidera nu’udar kontraseptivu ne’ebé ho ai-moruk ne’ebé forte liu no tanba ne’e kuaze atu
kauza efeitu negativu ba feto sira.
Mane sira sente iha responsabilidade boot ba sira nia feen sira no sira hakarak proteze sira. Tanba ho
kompriende sala ba informasaun no mitos iha komunidade kona-ba métodu kontraspepsaun modernu
nian sira, mane barak mak ita bele dehan tauk hodi involve iha métodu sira hanesan ne’e no
potensialmente nu’udar sujeitu ba sira nia feen sira ba efeitu negativu sira, inklui mate.
DESIZAUN KONA-BA NÚMERU OAN NIAN
Desizaun ida ne’e konsidera hosi maioria partisipante sira nu’udar desizaun mútuo ida. Karik faila atu
komunika no kolabora bele sai problema:
“Feto balun sente trauma. Di’ak atu iha espasu ba tempu naruk nian, maibé tanba ho trauma asosiadu hirak ne’e, sira sente la konfortável ho métodu tempu naruk nian” (Partisipante Mane 6H, idade 40. – Grupu Fokus 6 – ‘rurál’).
Ba mane sira, konsiderasaun ne’ebé konsistente liu hosi fó impaktu ba desizaun sira kona-ba númeru
oan nian, mak influénsa hosi situasaun finansas familia nian no ‘ autonomia’ hosi nivel familia nian:
“Sekarik kazál sira la planu no konfia malu kona-ba asuntu hirak ne’e (deside kona-ba númeru
oan nian), Ida ne’e bele kauza ba’ kría violénsia iha familia’ (domestic violence)” (Partisipante
Mane 6C, idade 45, - Grupu Fokus 6 – ‘rurál’).
DIAGRAMA 4: FATÓRES NE’EBÉ INFLUÉNSA HODI DESIDE KONA-BA NÚMERU OAN
NIAN:
Mane sira ko’alia kona-ba adjusta/apár númeru oan nian ho rendimentu no konsidera katak pobreza
familia nian bele redúz liuhosi limita númeru oan nian. Nomós, oan sira bele halo servisu iha familia nia
natar/toos no tau matan ba inan-aman iha futuru.
Konsiderarasaun importante segundu nian mak autonomia kazál nian atu deside númeru oan ne’ebé
atu iha – la’os buat ruma ne’ebé regula hosi autoridade liur nian sira:
“Ko’alia kona-ba nasaun sira seluk nia regulamentu hodi limita kona-ba númeru oan nian – iha
laiha regulamentu. Dalaruma ema iha oan 8-9.Iha hau nia opiniaun, oan nain 5 ne’e natón”
(Partisipante Mane 4B, idade 38, - Grupu Fokus 4 – peri urbana’).
Iha oan ne’e konsidera nu’udar espetativa ida ne’ebé ema Timoroan barak hakarak, no ida ne’e mós
importante wainhira haree hosi prespetiva kulturál nian ida. Adisionalmente, grupu fokus ida deskreve
abilidade hosi kazál nian ida atu iha oan barak liga hela ba mane ida nia abilidade seksuál ka virilidade
/kejantanan nian. Feto balun deklara katak tanba sira nia la’en mós uluk nu’udar’ oan mane mesak’,
entaun sira nia la’en sira hakarak atu iha oan barak. Mane sira deskreve katak sei buka tán feen seluk
sekarik sira nia feen agora ne’e labele fó oan tán, ka la fó oan tuir seksu ne’ebé sira hakarak.
Desizaun kona-ba númeru oan nian hetan influénsa hosi fatóres barak, no aleinde deskreve nu’udar
“mutual” konsekuensia sira ba feto sira nia saúde no prosperiedade sai sériu sekarik nia faila atu
aseita ho nia la’en nia hakarak sira.
DESIZAUN KONA-BA ESPASU NIAN
Maioria hosi grupu fokus no médiu hosi feto sira konsidera espasu ba oan presija sai desizaun mútuo
ida, aleinde ne’e mósfeto balun fiar katak espasu ba oan ne’e desizaun ne’ebé foti hosi sira nia la’en.
Hosi parte feto no mane nian liga desizaun kona-ba espasu ba oan nian ho feto nia saúde.Partispante
Desizaun kona-ba numeru oan
nian
Desizaun Mutuo entre feen & la'en
Autonomia familia nian
Konsiderasaun finansas
35
barak hanoin espasu ba oan nian konsidera nu’udar konsiderasaun saúde nian ne’ebé importante duke
númeru oan nian. Persepsaun ne’ebé konsistente liu asosiadu ho espasu ba oan mak perigu hosi uteru
ne’ebé mihis hosi isin-rua ne’ebé besik malu liu:
“Sekarik ita kontinua iha oan hanesan eskada, besik malu liu, entaun ida ne’e bele estraga
saúde. Ita presija iha kompriensaun ba espasu nian. Ita prsija hein to’o tinan 2 entre ita nia oan
sira. Presija iha kompriensaun entre feen ho la’en.Uteru/kandunagan ne’ebé mihis liu, sekarik
ita iha oan ida kada tinan, entaun ita bele mate hosi uteru ne’ebé mihis” (Partisipante Feto ba
intervista individuál nian 1, idade 22,- ‘rurál’).
Laiha konsensus ida kona-ba saida mak sasukat ba aspasu ne’ebé adekuadu. Grupu fokus balun
sujere tinan 2 tanba partisipante sira fiar katak uteru labele ‘mamuk’ ba tempu kleur liu. Partisipante
sira seluk sente katak tinan 5 di’ak liu tán, bele fó tempu livre ba inan-aman sira no la’en iha
fardu/beban ekonomia ne’ebé menus. Mane balun fiar katak joven sira falta koñesimentu kona-ba
espasu ba oan no konsekuensia posivel sira ba saúde nian, aleinde ne’e mane sira seluk sente katak
bareira jeográfikal nian ne’ebé liga ho fasilidade sira ne’ebé oferese informasaun no edukasaun saúde
reprodutiva nian labele asesu mós. Feto balun sente katak sira nia la’en sira seidauk kompriende
importansia hosi espasu no impaktu ba feto nia saúde:
“Hau nia la’en la hanoin. Hau nia la’en halo hau la kontenti tanba nia la kompriende di’ak kona-
ba hau nia saúde no espasu ba oan nian. Ida ne’e kauza hau sai stress. Wainhira mane sira
hanoin hanesan ne’e hau sente triste no stress” (Partisipante Feto ba Intervista individuál 6,
idade 34, isin-rua ba dala 9 – ‘rur’al’);
“Oan primeiru no segundu nian ami deside hamutuk.Oan da toluk ne’e tanba hau nia la’en.
Hau nia la’en obriga hau atu iha tán oan ida “(Partisipante Feto ba Intervista individuál 5, idade
29, isin-rua ba dala 3 – rurál’).
Feto nain rua ne’e fó sai katak sira isin-rua ona wainhira sira lakohi atu isin-rua - sira nia la’en hakarak
iha oan tán lalais, maibé feto nain rua ne’e hakarak atu fó espasu ba sira nia isin-rua.
DESIZAUN ATU BUKA KUIDADU DURANTE TEMPU ISIN-RUA NIAN
Maioria hosi feto no mane sira aseita atu buka kuidadu durante tempu isin-rua –‘kuidadu antenatal’ –
nu’udar desizaun mútuo ida, no 79% (11/14) hosi feto sira ne’ebé isin-rua ona antes, buka kuidadu
balun kona-ba kuidadu antenatal nian. Grupu Fokus tolu, inklui ‘grupu ‘Joven ‘nian rua, fiar katak
desizaun atu buka kuidadu antenatal nian sei halo hosi la’en. La’en mós responsavel hodi buka
transporte hodi ba iha fasilidade saúde no hodi tau matan ba nia feen durante tempu isin-rua nian.
Mane sira sujere hahan di’ak, deskansa, vitamina no la’en ne’ebé la lanu sai importante ba saúde
antenatal nian, aleinde ne’e, feto sira sujere lista naruk ida, hanesan fó sai iha gráfika tuir mai ne’e:
GRÁFIKA 2: SAIDA MAK FETO SIRA KONSIDERA IMPORTANTE BA SAÚDE
ANTENATAL NIAN NE’EBÉ DI’AK:
Feto sira fiar katak sira nia saúde difisil atu liga ho sira nia bebé:
“’Wainhira inan isin diak, bebé mos isin di’ak” (Partisipante Feto ba intervista individuál
4, idade 24 – ‘rurál’).
Feto sira deklara katak sira buka kuidadu antenatal nian tanba sira konfia sira nia matan dook (43%),
ka tanba sira fiar katak kuidadu antenatal ne’e importante ba inan no oan nia saúde (29%). Parteira
sira nu’udar matan dook ne’ebé sira konfia dala barak liu, ho SSK (Sentru Saúde Komunitáriu) nu’udar
fatin ne’ebé sujere maioria ba kuidadu antenatal nian. Parteira sira nia lia menon hodi determina no
komunika frekuensia vizita antenatal nian (ne’ebé dehan entre dala 3-12) ba kazál sira konsidera atu
iha impaktu ida ba feto nia saúde.
Komunidade rurál nian ida ne’ebé ekipa peskiza nian ko’alia ho sira espresa sira nia deskonfiansa boot
ida ba fornesedór saúde sira ne’ebé mai hosi fatin seluk. Iha sira nia komunidade laran, sira iha mane
ida ne’ebé uluk servisu ho Cruz Vermelha “Red Cross’ durante tempu Indonesia nian ne’ebé iha
esperiensia barak hodi kuidadu isin-rua no fó partus ba feto sira. Fiar ne’ebé komunidade ne’e iha ba
pesoál saúde mane ne’e tanba sira buka ajuda hosi nia ba kuidadu durante tempu isin-rua no partus
nian. Hodi identifika kampionatu lokál hanesan ne’e no asegura katak sira sente hetan apoiu duni hodi
hetan kuidadu ne’ebé lalais, seguru no akuradu, nune’e mós enkoraja relasaun entre kampionatu
hanesan ne’e no dalan formál balun tan hosi kuidadu saúde nian, bele kontribui ba kuidadu ida ne’ebé
konfia duni no di’ak liután ba inan no oan.
Hosi feto sira ne’ebé ami ko’alia ho sira, no sira ne’ebé antes ne’e isin -rua ona, 70% hosi sira deklara
katak sira ho saúde antenatal ne’ebé di’ak hosi feto nain 5 ne’ebé iha, 1 iha esperiensia ho ‘muta’
hah
aan
, 8
des
kan
sa, 4
hem
u b
ee, 4
tob
a, 2
Aif
uan
, 2
mo
do
, 2
kuiid
au -
anl,
2
vita
min
a, 2
"sel
uk
tan
",4
NU
ME
RU
FE
TO
IMPORTANT E BA SAÚDE ANTENATAL NIAN NE’EBÉ DI'AK SELUK- ANC, INFORMASAUN SAÚDE, HAMENUS SERVISU, HARIIS
SAIDA MAK FETO SIRA KONSIDERA IMPORTANTE BA SAÚDE ANTENATAL NIAN NE’EBÉ DI’AK? N=14
37
makaas, 1 ho esperiensia anemia – ‘raan menus’ - ne’ebé nia fiar katak ida ne’e tanba nia la han
aifuan barak durante tempu isin-rua nian, feto ida tán hetan esperiensia bebé mate wainhira sei fulan 8
iha kabun laran, no feto 2 seluk hetan ona abortus natural. Feto nain 1 hosi nain 5 ne’e derepente
hetan raan fakar barak iha uma wainhira nia isin-rua ba da-haat nian. Nia fiar katak nia hetan abortus
natural ne’e tanba servisu demais. Nia husu nia la’en atu ajuda maibé la buka kuidadu ruma hosi ema
seluk tanba:
“’Lakohi husu ajuda iha ema seluk tanba lakohi ema seluk hatene’ (partisipante Feto ba
intervista individuál 7, idade 40.-‘rurál’).
Feto ne’ebé esperiensia nia bebé mate iha kabun laran esplika katak nia fiar nia bebé ne’ebé mate
tanba rai nain:
“Hau la’o iha tempu meiudia no rai nain ka’er hau (deskreve hanesan ka’er ka huu anin aat ba
feto nia uteru). Waihira bebé moris mai, nia isin sai metan hotu. Hau la hatene tanba sá mak
rai nain ka’er hau iha momentu ne’eba.(Partisipante Feto ba intervista individuál 2, idade 28.-
‘rurál’).
Ezemplu hirak ne’e hatudu forsa hosi fiar ethno-fisiolójikál nian hodi esplika ka kompriende rezultadu
saúde nian, nune’e mós sentimentu moe nian ka hakarak ba privasidade nian ne’ebé bele impede feto
ida atu buka kuidadu. Sira mós hatudu ligasaun ne’ebé konsidera entre nutrisaun no saúde reproduitva,
no persepsaun ne’ebé iha bele fó impaktu ba feto ida nia saúde reprodutiva.
Fiar ethno-fisiolójikál hirak ne’e no ligasaun sira ba nutrisaun nian mós iha evidénsia wainhira feto sira
ko’alia kona-ba menstruasaun. Feto barak deklara katak durante sira nia tempu menstruasaun, sira
presija:
Han no hemu ho natón atu nune’e sira nia menstruasaun bele mai;
Labele hemu bee malirin;
Labele han hahán malirin;
Labele hariis;
Labele ka’er bee malirin;
Labele fase sira nia fuuk.
Hariis no fase fuuk konsidera sei interfere ho mentruasaun, no kauza seluk tan wainhira hetan
menstruasaun konsidera nu’udar buat ne’ebé ladún di’ak ba feto ida nia saúde. Intersante liután, feto
ida esplika katak agora nia iha ona oan, nia bele hariis no fase fuuk wainhira hetan menstruasaun,
sujere hela ligasaun posivel ida entre asaun sira hanesan ne’e no fertilidade:
“Hau bele hariis no fase hau nia fuuk wainhira hau hetan menstruasaun tanba agora hau nia
oan barak ona“ (partisipante Feto ba intervista Individuál 8, idade 38. – ‘peri urbana’)
Ba detailu kona-ba dadus menstruasaun nian hosi projeitu ida ne’e, favór haree anexu C.
84%
3%
11% 2%
Rezultadu isin-rua nian
oan ne'ebe morisabortus naturalbebe ne'ebe matemate iha kabun laran
DESIZAUN ATU BUKA KUIDADU DURANTE PARTUS NO HILI FATIN BA PARUS NIAN
Kuaze médiu hosi grupu fokus no um tersu hosi partisipante ba intervista individuál nian konsidera ida
ne’e nu’udar la’en nia desizaun hodi buka kuidadu ba nia feen durante prosesu partus tomak no deside
fatin ba partus nian.Ba asuntu ida ne’e kuaze sira hotu fiar tanba iha momentu ne’e feto labele fokus
ba desizaun sira hanesan ne’e wainhira nia iha tempu partus nian. Ida ne’e hatudu importánsia hodi
enkoraja kazál sira hodi halo konversa kona-ba fatin partus nian antes, molok feto ida atu ba partus,
atu nune’e preparasaun mós bele halo. Um tersu hosi partisipante ba intervista individuáll nian mós
sujere katak sira nia banin-feto nu’udar ema ne’ebé foti desizaun ba sira kona-ba fatin ba partus nian:
“Ba hau nia oan da-toluk nian, hau nia banin-feto deside katak hau tenke partus iha hospital
tanba hau nia saúde iha momentu ne’e ladún di’ak no tanba ami nia oan nain rua uluk ne’e
mate tiha depoiz de semana balun ka fulan balun de’it” (Partisipante Feto ba intervista
individuál 1 idade 22. – rurál’).
Hosi feto sira ne’ebé ami ko’alia ho sira ne’ebé ami hetan sira nia dadus partus nian4, 13 hosi sira
hetan ona isin-rua antes, sira iha ona isin-rua dala 62 entre sira no iha ona oan nain 52 ne’ebé sei
moris( favór refere ba ‘Tabela 2’ – demográfiku no karaterístiku ba Partispante Feto nia ‘). Gráfiku sira
tuir mai ne’e reprezenta sira nia oan sira nia fatin moris no feto sira nia rezultadu isin-rua nian:
GRÁFIKU 3: FATIN PARTUS NIAN GRÁFIKU 4: REZULTADU ISIN-RUA NIAN
4Nain 14/17 hosi feto sira ne’ebé halo intervista ba, isin-rua tiha ona antes, maibé Partisipante ba
Intervista individuál 15 nian termina de’it ninia intervista ho ami sedu liu tamba nia presija fó susu nia oan, tamba ne’e ami labele hetan dadus kona-ba isin-rua, partus, no depoizde partus nian hosi partisipante ida ne’e.
90%
10% 0% 0%
Numeru hosi partus iha uma vs partus iha
hospita; n=60
Numeru hosi partus iha uma
Numeru hosi partus iha hospital
39
Iha uma, feto sira kuaze sujere sira nia la’en no banin-feto sira nu’udar ema ne’ebé ajuda sira durante
prosesu partus tomak. Maske desizaun iha ona katak sira sei partus iha hospital, razaun kulturál,
sistema, jeográfikál, pesoál no finansas nian oin-oin mak prevene ida ne’e, hanesan hatudu iha tabela
tuir mai ne’e:
TABELA 8: FETO SIRA NIA RAZAUN ATU PARUS IHA UMA NO BAREIRA SIRA ATU
PARTUS IHA HOSPITAL (N=14):
RAZAUN ATU PARTUS IHA UMA BAREIRA SIRA ATU PARTUS IHA HOSPITAL
Laiha problema saúde nian,ne’ebé partus de’it iha uma Osan
Bebé sei moris mai ho lalais tanba ita bele halo servisu ka
exersísiu.
Ambulánsia la to’o lalais
Sekarik ita sente hamlaha, ema ruma bele fó hahán hodi
han
Difikuldade ho transporte
Iha uma di’ak liu tanba iha hospital parteira barak mak haree
ita.
Distansia ba fasilidade saúde
Bele bolu parteira mai iha uma hodi ajuda. Siik sala ho loron partus nian
Sente komfortável liu iha uma Iha hospital ita sei molik no la hatais ropa.
Partisipante ida, wainhira deskreve hela problema wainhira atu buka transporte hodi tula nia ba
hospital hodi partus, deklara katak:
“Hau sempre moras durante semana ida molok hau fó partus ba hau nia oan nain neen ne’e
hotu, maibé hau ba hospital sedu hodi partus ba hau nia oan nain tolu de’it. Durante moras,
hau laiha forsa atu partus hau nia oan, tanba ne’e hau ba hospital. Hau hetan difikuldade hodi
hetan transporte.Sira presija bolu kareta sira ne’ebé liu ba mai. Ho hau nia oan mane primeiru ,
hau uza de’it kuda ida hodi la’o ba estrada” (Partisipante Feto ba intervista individuál 9, idade
43 – ‘peri urbana’).
Mane sira rekuñse katak sira sente responsavel hodi kuidadu sira nia feen sira, no aleinde sira dala
ruma rekuñese fatóres risku sira no realiza katak sira nia feen sira presija ajuda, feto sira ne’e la bele
hetan ajuda sira ne’e. Kona- ba feto sira, sira identifika osan, transporte no ‘sentimentu moe’ nu’udar
bareira ba sira nia feen hodi bele to’o ba hospital hodi partus
“Sekarik ita moe entaun ita sei mate. Tanba ne’e di’ak liu lalika moe atu nune’e ita sei bele
goza ita nia moris (Partisipante mane 8A, idade 26, - Grupu Fokus 8 – ‘urbana’).
Partus iha hospital ne’e sira espera katak iha pesoal saúde treinadu sira, oxsijen, ekipamentu no ai-
moruk sira ne’ebé konsidera nu’udar ‘garantia’ ida ba rezultadu ida ne’ebé di’ak.
Mortalidade inan
Mortalidade inan rekuñese nu’udar posibilidade real ida hosi maioria grupu fokus sira, ho fatóres oin-
oin ne’ebé sira fiar bele kontribui hodi hamosu risku sira ne’e:
TABELA 9: MANE SIRA NIA PERSEPSAUN BA KONTRIBUITÓR SIRA BA
MORTALIDADE INAN NIAN
KONTRIBUITÓR POSIVEL SIRA BA MORTALIDADE INAN
NIAN
Distansia ba fasilidade
Kondisaun estrada nian
Limitasaun ba fasilidade nian tanba staf ne’ebé laiha esperiensia
Deskonfiansa ba staf saúde nian
Ignora konsiderasaun kulturál nian sira
Feto sira laiha forsa ka enerjia
Kanál partus nian kloot liu
La’en sira laiha skill ka laiha ekipamentu sira iha uma
Infesaun
Mane sira fiar katak infesaun nu’udar riksu real hodi kauza mortalidade inan no oan iha uma tanba
kauza hosi prátika/hahalok sira hosi matan dook balun:
“Sekarik Maria (feen) partus iha uma, ida ne’e bele kauza infesaun tanba sira sei la uza
ekipamentu medikál nian ruma hodi ajuda nia durante nia prosesu partus nian no iha uma
Matan Dook sei uza ekipamentu ne’ebé la moos no la uza luvas. Ida ne’e mós sei kauza ba
mate” (Partisipante mane 6J, idade 39, - Grupu Fokus 6 – ‘rurál’);
“Partus iha uma bele kauza infesaun tanba ‘Abo sira’ (ferik balun ne’ebé ajuda feto sira atu
partus iha uma) ne’ebé ajuda sei uza lamina/tizora ne’ebé fo’er hela hodi ko’a (hussar)’
(Partisipante Mane 6H, idade 40,- Grupu Fokus 6 – ‘rurál’).
41
Komplikasaun ba prosesu partus nian
Feto sira deskreve komplikasaun balun ne’ebé sira infrenta durante sira nia prosesu partus tomak, no
rekuñese katak komplikasaun hirak ne’e fó impaktu ba sira nia saúde. Komplikasaun sira ne’e inklui:
Lakon raan barak depoizde bebé moris;
Labarik nia kaan ne’ebé sai kleur;
Kanotak kloot no partus komplikadu;
Sente moras makaas durante semana ida molok partus;
Kauza mortalidade bebé nian ne’ebé laiha diagnoza;
Indusaun ba partus nian ne’ebé faila depoizde bee fo’er nakfera ona
Partisipante feto ida deklara katak:
“Raan sai mai no hau koko atu haka’as-an maibé hau labele até hau rende/para de’it. Doutor
dehan hau nia pelvis kloot liu no hau labele partus ho normal. Hau la fiar ida ne ’e tanba pelvis
kloot – Hau hanoin ida ne’e tanba hau han ai-manas barak liu wainhira hau sei isin-rua fulan 3”
(Partisipante Feto ba Intervista Individuál 10, idade 28 – ‘peri urbana’).
Dala ida tán ida ne’e fó hanoin kona-ba importansia hodi konsidera no rekuñese influénsa hosi fiar
ethno-fisiolójikál nian nu’udar esplikasaun posivel ida ba isin-rua no rezultadu saúde nian, ligasaun
ne’ebé konsidera entre nutrisaun no saúde reprodutiva, no importánsia hosi kuidadu emerjensia ne’ebé
apropriadu no tuir tempu.
Mortalidade oan/bebé
Nain rua hosi feto hirak ne’e esperiensia ona mortalidade oan/bebé mate – feto ida esperiensia ona
oan nain 2 mate hosi nain 4 ne’ebé iha, no feto ida seluk esperiensia ona oan nain 4 mate hosi
nain 9 ne’ebé iha. Iha kazu rua ne’e, feto sira labele fó diagnosa ka kauza ida ba sira nia oan nia mate.
Preparasaun ba partus nian
Wainhira husu ba feto sira kona-ba preparasaun saida mak deside ona atu prepara ba partus oan nian,
feto sira deskreve sasan praktikál nian balun no mós prosesu ka hahalok balun:
GRÁFIKA5: PREPARASAUN BA PARTUS NIAN
(*Kohe – pasta/kohe ida ne’ebé halo hosi akadiru tahan ne’ebé inan-amansira uza hodi tau bebé nia kaan no tara iha ai leten)
Lista ida ne’e nu’udar konsiderasaun pratikál no kulturál nian ne’ebé kahur malu, no marka
oportunidade sira hodi enkoraja feto sira atu inklui sasan nesesáriu sira ba partus seguru nian
(purezemplu, ‘sasan ba partus seguru5’ nian, ne’ebé organizasaun balun tau hamutuk/halo pakote no
distribui ona) iha sira nia preparasaun sira. Ida ne’e mós nu’udar atensaun ida ba fornesedór kuidadu
saúde reprodutiva nian sira kona-ba importansia hodi suplai no distribui sasan sira hanesan ne’e,
nune’e mós uza oportunidade kontaktu nian liuhosi períodu kuidadu antenatal nian hodi diskuti ho feto
no nia familia kona-ba importánsia hosi partus iha fasilidade ida, ka pelumenus iha asesu ba ema ida
ne’ebé ho skill atu fó partus.
La’en sira hala’o knaar importante ida hodi deside preparasaun saida mak presija halo, nune’e mós
asegura katak la’en sira hatene hela importánsia hosi fatóres sira ne’e mós importante/vital.
5 Sasan ba patus seguru nian konteudu ho sasan bázika sira inklui, luvas, lamina ba steril nian, Safe
birthing kits contain basic items including gloves, sterile scalpel blades and sterile cord clamps designed to assist women have clean and safe equipment to use when birthing their babies.
0 2 4 6 8 10 12 14
Prepara bebe nia ropa
Prepara bee manas
Prepara inan nia ropa
sunu ahi
Prepara bebe nia sabaun
prepara ' sasan ba partus seguru' nian
bolu parteira
Prepara bebe nia mina
Prepara bebe nia toba fatin
Prepara bebe nia basia hodi hariis nian
Prepara softex ba inan nia
Halo kohe*
Numeru feto sira
Pre
pra
sau
n s
ira
Preparasaun ba partus nian
43
DESIZAUN ATU INVOLVE IHA RELASAUN SEKSUÁL DEPOIZDE PARTUS NO EM JERÁL
NIAN
Mane sira nia persepsaun kona-ba sé mak deside atu hahú relasaun seksuál depoizde
partus:
Grupu fokus área urbana nian 2 fiar katak feen mak deside wainhira mak atu hahú halo relasaun
seksuál depoizde partus. Sira fiar katak la’en presija iha kompriensaun kona-ba nia feen nia situasaun,
katak la’en presija prioritiza feen nia saúde, no halo abstinensia durante fulan 6.
Grupu fokus tolu seluk ne’ebé ami ko’alia ho sira kona-ba desizaun mútuo ida, fiar katak ida ne’e kazál
sira presija diskuti no konsulta ba malu, no ho nune’e bele redúz posibilidade ba konflitu no dezakordu.
Grupu fokus 4 ne’ebé fiar katak desizaun ida ne’e la’en mak sei deside, sira hotu reforsa kona-ba
nesesidade seksuál mane nian ne’ebé labele kontrola ne’ebé sei aas. Grupu ida hosi grupu hirak ne’e
ko’alia kona-ba rekerimentu ba mane sira hodi halo balansu ba sira nia nesesidade seksuál, no
kontrola sira nia-an rasik, ho saúde, situasaun no feto sira nia hakarak.Maibé, sira seluk la fiar katak
feto sira nia situasaun sai nu’udar konsiderasaun boot ida, no fiar katak nu’udar la’en, mane bele
obriga ka domina feto hodi halo relasaun seksuál la heree ba feto nia situasaun, saúde no hakarak:
“Mane presija deside atu halo relasaun seksuál tanba feto ne’e hanesan ema ne’ebé
vulneravel/mamar tanba wainhira ita husu atu halo relasaun seksuál maioria feto sira dehan
sim/bele iha tempu ne’ebé de’it. Mane dala ruma presija ka ezizi atu halo relasaun seksuál –
‘obriga’ atu halo relasaun seksuál (obriga- ezizi nafatin) – mane labele kontrola ninia
nesesidade seksuál nian sira” (Partisipante mane 5J, idade 33, - Grupu Fokus 5- ‘peri urbana’);
“Primeiru Pedro (la’en) presija deside. Dala ruma Maria (feen) hakarak halo relasaun seksuál
depoizde fulan 6-12, maibé ida ne’e depende ba Pedro – sekarik Pedro dehan ‘La’e’ ba
desizaun ida ne’e, entaun relasaun seksuál bele akontese wainhira bebé foin mak fulan 4”
(Partisipante mane 6F, idade 26,- Grupu Fokus 6-‘rurál).
Iha mós fiar ida katak feto sira sei nunka husu ka inísia relasaun seksuál, no tanba ne’e depende ba
la’en hodi inísia ka husu atividade hanesan ne’e, no ba feen atu simplesmente halo tuir nia la’en nia
hakarak.
Grupu fokus rua (grupu peri-urbana no urbana nian ida) ko’alia kona-ba konseitu hosi la’en respeita nia
feen wainhira foti desizaun ida ne’e. Sira fiar katak ida ne’e bele atinji ho maneira ne’ebé la’en prioritiza
saúde fíziku ba nia feen, no la fó presaun ba nia (feen) hodi halo relasaun seksuál ho sedu liu
depoizde fó partus nia oan. Mane sira fiar katak ida ne’e bele atinji ho maneira halo relasun seksuál iha
liur no hetan atendimentu seksuál hosi feto ho servisu seksuál nian sira:
“Sekarik Ita-boot hakarak goza-an ho relasaun seksuál hodi bele kontenti, Ita-boot bele ba liur
(halo relasaun seksuál iha liur) iha tempu ne’ebé wainhira Ita-boot nia feen isin-rua hela ka foin
mak partus, tanba ne’e ita presija kompriende nia situasaun” (Partisipante Mane 4H, idade 44,-
Grupu Fokus 4 ‘peri urabana’).
Mane balun mós rekuñese katak prátika hanesan ne’e bele fó risku ba sira nia feen psikolójikamente,
hodi estraga konfiansa entre feen ho la’en:
“Ba hau no bahau nia feen nia saúde hau bele halo abstinensia ba fulan 6. Sekarik ita la
haloida ne’e, ita estraga hela ita nia feen, viola tiha saida mak ita nia feen hakarak. Sekarik ita
ba liur (halo relasaun seksuál iha liur) ita sei lakon konfiansa hosi ita nia feen sira” (Partispnate
mane ba Grupu Fokus 8E, idade 27, - Grupu Fokus 8 – ‘urbana’).
“[ho la aseita idea ba respeita imi nia feen, signifika involve iha relasaun seksuál iha liur). Ita-
boot basa ka baku nia wainhira ita-boot hirus - maske ida ne’e moras loos, ida ne’e la kauza
nia atu mate. Maibé ba liur (hodi halo relasaun seksuál iha liur), ida ne’e hakanek nia
sentimentu ho neneik/halus (hakanek nia psikolójikamente)” (Partisipante Mane ba Grupu
Fokus4E, idade 38, - Grupu Fokus 4 – ‘peri urbana’).
Feto sira nia persepsaun kona-ba sé mak deside atu hahú halo relasaun seksuál depoizde
partus:
Ba maioria feto sira ne’ebé konsidera desizaun presija mútuo, resumpsaun/hahú relasaun seksuál nian
liga ho prosesu psikolójiku nian. Feto balun fiar katak relasaun seksuál bele hahú wainhira para ona fó
susu bebé. Maibé, feto barak mós rekuñese katak maske sira sei fó susu hela sira hahú ona relasaun
seksuál, iha risku ida katak sira bele hetan isin-rua:
“Ida primeiru – bebé foin halo fulan rua wainhira ami hahú relasaun seksuál. Tanba ne’e bebé
moris fali depoizde fulan 9. Tempu seluk bele halo depoizde fulan balun” (Partispante Feto ba
Intervista individuál 7, idade 40,- peri urbana’).
Sekarik ida ne’e akontese, feto barak mak dehan presija hodi konsidera hapara fó susu labarik
imediatamente, tanba susu been inan nia iha tempu ne’e konsidera “foer ona” no ladi’ak ba bebé.
[membru ekipa peskizadór Timor oan sira esplika katak ideia ne’e existe sekarik feto ida isin-rua ona
wainhira sei fó susu hela bebé, bebé ne’e ho ida fali iha kabun laran konsume hela nutrisaun ne’ebé
hanesan. Ne’e katak, kualidade hosi nutrisaun ne’e fahe ona no la iha kualidade ba bebé ne’ebé susu
hela. Sekarik feto ne’ebé fó susu hela ne’e hetan isin-rua fali ona, nia sei para fó susu no hahú fó susu
formula ba bebé).
Feto sira la ko’alia kona-ba sentimentu aseidu ka presaun nian husi sira nia la’en sira hodi hahú halo
relasaun seksuál depoizde partus, maibé partisipante ida rekuñese duni prátika ida kona-ba mane
sira sai ba “liur” hodi hakonu sira nia nesesidade seksuál:
“Iha hau nia esperiensia, wainhira bebé moris, hau toba separadu hosi hau nia la’en durante
tinan 2. Iha situasaun ida ne’e, dala ruma mane sai ba liur hodi buka ema seluk – hau la sente
45
hirus ka cemburu – husik nia halo bá!” (Partisipante Feto ba Intervista Individuál 3, idade 29,-
‘rurál’).
Feto sira nia persepsaun kona-ba desizaun atu halo relasaun em jerál:
Persepsaun kona-ba atu halo relasaun seksuál espresa hosi feto sira iha kontekstu depoizde partus
nian diferente ho sira ne’ebé espresa iha kontekstu jerál nian ida. Feto sira ne’ebé ko’alia asuntu ida
ne’e hetan ona influénsa hosi espetativa, knaar sira ne’ebé konsidera no nesesidade seksuál mane
nian ne’ebé konsidera mós. Maioria hosi feto sira ne’ebé ami ko’alia ho sira hosi Viqueque no Baucau,
no mós um tersu hosi partisipante feto nian iha Dili, hotu-hotu ko’alia kona-ba obrigasaun feen nian atu
“halo tuir” sira nia la’en sira no atu halo relasaun seksuál ho la’en wainhira de’it sira hakarak:
“Wainhira ita hola malu ona, ita tenke halo relasaun seksuál. Ida ne’e sempre akontese – laiha
tan opsaun seluk- wainhira ita hola mane, ita halo relasaun seksuál” Partisipante Feto ba
Intervista Individuál 4, idade 24- rurál’);
“Wainhira ita nia la’en hakarak halo relasaun seksuál ho ita, ita presija halo tuir de’it, simu de’it”
(Partisipante Feto ba Intervista Individuál 5, idade 29,- rurál’);
“Nu’udar feen, ita presija serve nia, ida ne’e nu’udar ita nia obrigasaun. Ida ne’e signifika katak
ita prontu atu serve nia” (Partisipante Feto ba Intervista Individu’al 15, idade 35 – Urbana’);
“Sekarik nia hakarak, entaun ita tenke halo tuir – ida ne’e la posivel atu rejeita” (Partisipante
Feto ba Intervista Individuál 7, idade 40,- peri urbana’).
Feto sira ne’e fiar katak sekarik sira rejeita duni, sei kauza konsekunsia negativu sira, inklui konflitu,
hirus no violénsia:
“Wainhira mane hola ona ita, ita presija halo tuir de’it. Se la’e, sei iha konflitu ka
problema.Sekarik ita la halo tuir ita nia la’en nia nesesidade, sei mosu baku malu (baku malu
fízikamente). Ida ne’e akontese bei-beik” (Partisipante Feto ba Intervist individuál 3, idade 29,-
‘rurál’).
Feto balun mós fiar katak sira nia la’en deskonfia sira iha relasaun seluk sekarik sira rejeita atu halo
relasaun seksuál:
“Sekarik hau la halo tuir nia, sei mosu violénsia domestika. Nomós, sira dalaruma hanoin katak
ita iha relasaun ho mane seluk. Wainhira la’en husu atu halo relasaun seksuál no feen rejeita,
entaun sira bele hanoin katak ita iha relasaun ho mane seluk” (Partisipante Feto ba Intervista
individuál 10, idade 28,- ‘peri urbana’).
Feto barak mak rekuñese katak direitu la’en nian ne’ebé konsidera atu halo relasaun seksuál iha
tempu ne’ebé de’it mak sira hakarak no obrigasaun ne’ebé konsidera hosi feen hodi hakonu
nesesidade hirak ne’e, dalaruma kauza konsekuensia negativu ba saúde nian ba feto sira.
Konsekuensia hirak ne’e inklui hetan moras ne’ebé hada’et hosi relasaun seksuál, risku atu hetan isin-
rua ho sedu depoizde partus wainhira feto nia uterus sei “mihis” no persepsaun katak halo relasaun
seksuál demais liu bele halo fraku feto nia isin:
“Haree ba katak nia impaktu sei mai iha ami feto sira, ita nunka hatene, maibé sekarik ita nia
la’en ba liur no halo relasaun seksuál ho ema seluk, entaun ita sei hetan MHRS ho lalais de’it –
‘Impaktu kayaknya iha ba ita feto, kadang mane la’o sai ba fatin ruma, no ita feto bele hetan
moras lalalis’ (Partipante Feto ba intervista individuál 15, idade 35,- ‘urbana’);
“Impaktu ba saúde mak wainhira bebé sei ki’ik liu no ita hetan tan ida fali- nia impaktu ne’e iha
uterus tanba uterus ne’e sei mihis liu no bele sai naklees” Partipante Feto ba intervista
individuál 3, idade 29,- ‘rurál’);
“wainhira ita halo relasaun seksuál demais liu, ida ne’e ladi’ak ba feto nia isin” (Partipante Feto
ba intervista individuál 13, idade 24,- ‘peri urbana’);
Feto sira hosi Ermera hotu konsidera desizaun ida ne’ebé kolaborativu liu no mútuo entre feen ho la’en
wainhira deside kona-ba wainhira mak atu halo relasaun seksuál em jerál. Feto sira ne’e ko’alia katak
feto no mane presija iha ‘kompriensaun’, no kona-ba importánsia hosi la’en hodi respeita desizaun hosi
sira nia feen hodi labele halo relasaun seksuál.
47
OBJECTIVE 3: ATU ESPLORA KONSEITU ‘KOMPRIENSAUN’ NIAN NU’UDAR MEIUS IDA
HODI REGULA FERTILIDADE
Konseitu ‘kompriensaun’ ne’e dala barak feto no mane sira espresa nu’udar meius ida hodi maneja
fertilidade. Hanesan deklara antes, komponente ida hosi ida ne’e mak kompriensaun ida ba feto ida nia
siklu mentruasaun no rekoñesimentu ba ninia tempu fertil nian. Feto no mane sira fiar katak hodi
iha ’kompriensaun’ ida ne’e, kazál sira bele koordena sira nia relasaun seksuál hodi bele atinji sira nia
objetivu reprodutivu nian sira. Prátika ida ne’e depende ba koñesimentu psikolójikal no ema ida-idak
nia hahalok.
Partisipante sira fiar katak importante ba parte rua hotu, mane no feto sira atu hatene feen nia siklu
menstruasaun. Maibé, feto sira ne’ebé ami ko’alia ho sira iha persepsaun oin-oin kona-ba siklu
fertilidade nian. Feto nain 10 hosi 17 aseita katak iha tempu ida iha sira nia siklu menstruasaun nian
ne’ebé sira fasil atu hetan isin-rua, feto ida bele esplika ida ne’e ho akuradu liu:
“Hau esplika ida ne’e ho tempu ‘bokon’ & ‘maran’. Fasil liu atu hetan isin-rua durante tempu
bokon nian. Sekarik ita hakarak adía, di’ak liu halo relasaun seksuál iha tempu maran nian.
Hodi hatene kona-ba tempu bokon nian – sura hosi loron primeiru menstruasaun nian até loron
14, no tempu bokon ne’e mak loron 3 antes no loron 3 depoizde loron 14 nian… Sekarik ita
hakarak iha oan, ita bele halo relasaun seksuál iha tempu bokon nian. Sekarik seidauk kaben
no seidauk prontu atu iha oan, bele halo relasaun seksuál durante tempu maran nian hodi
prevene isin-rua” Partipante Feto ba intervista individuál 13, idade 24,- ‘peri urbana’);
Feto sira seluk iha persepsaun ne’ebé kontráriu kona-ba wainhira lós mak tempu fertil ne’e iha:
“Loron 15 depoizde mentruasaun mak sekarik ita halo relasaun seksuál ho ita-boot nia
la’en,entaun ita sei la hetan isin-rua”(Partipante Feto ba intervista individuál 5, idade 29,-
‘rural’);
“[tempu ne’ebé fertil liu mak) entre loron 1-2 molok menstruasaun. Tanba raan hosi
menstruasaun nian prontu ona atu mai, ita bele hetan isn-rua” (Partipante Feto ba intervista
individuál 14, idade 25,- ‘peri urbana’);
“Depende de’it ba konseilu hosi parteira - so loron 14 depoizde loron primeiru menstruasaun
(ne’e mak tempu ne’ebé fertil liu). Sekarik liu ka menus hosi loron 14 hirak ne’e, ne’e labele.
Sekarik liu ona loron 14, ne’e la’os tempu fertil nian ona” (Partipante Feto ba intervista
individuál 15, idade 35,- ‘urbana’);
Feto sira ne’ebé la fiar ba tempu ne’ebé fertil liu iha sira nia períodu menstruasaun nian, esplika katak
wainhira moris hamutuk ho la’en ne’e katak sira halo ona relasaun seksuál no bele hetan isin-rua iha
tempu ne’ebé de’it.
Feto sira deklara katak sira simu informasaun kona-ba sira nia siklu fertilidade nian hosi madre sira,
profisionál saúde, mestre no familia sira. Informasaun ne’e reforsa importánsia hodi asegura katak sira
ne’ebé hanorin hela komunidade kona-ba saúde reprodutiva nian ho atualizadu in termus de
informasaun ne’ebé akuradu no apropriadu, no membru komunidade sira iha oportunidade hodi
konsolida ka hafresku sira nia koñesimentu wainhira presija. Dala ida tán, importánsia hodi asegura
informasaun ne’ebé hato’o ba komunidade ho apropriadu no bele kompriendene’e importante duni.
49
OBJECTIVU 4: ATU ESPLORA SAIDA MAK MANE SIRA FIAR KONA-BA SIRA NIA
ANATOMY NO FISIOLOJU SAUDE REPRODUCTIVE NIAN
Komponente hosi dezeñu isin-lolon nian ba projeitu ida ne’e uza hodi hetan hanoin/kompriensaun
relasiona ho saida mak mane sira fiar kona-ba anatomy no fisiolójy saúde reprodutiva nian. Maioria
hosi mapa sira ne’e maske ladún detailu, bele fornese hanoin di’ak balun ba iha mane sira nia
enthnoanaotmy no ethnofisiolójy nian kona-ba saúde reprodutiva ba feto no mane nian:
24% hosi mane sira bele identifika katak sperma hosi mane importante hodi bele halo feto
hetan isin-rua, aleinde ne’e, 5% identifika katak komponente ida ne’ebé hanesan mós presija
hosi feto sira;
Sperma mane nian nu’udar komponente ida ne’ebé rekere hodi bele sai isin-rua nu’udar
hanoin ne’ebé identifika ho persentajen maioria hosi grupu fokus ‘Joven ‘sira nian kompara ho
grupu fokus seluk;
Grupu fokus‘ Joven’ nian barak identifika katak mane sira nia ai-tuur nu’udar fatin ba
spermatogenesis6;
Iha persepsaun oin-oin kona-ba karik bebé muda ba mai ka la’e wainhira sei iha kabun/uterus
laran, maibé mane sira identifka konseitu ida hanaran ‘book-an’ ne’ebé uza hodi deskreve
asaun ne’ebé bebé book’an ka tebe ho neneik;
Partisipante sira hosi Baucau fiar katak bebé mane iha nia durasaun isin-rua nian até fulan 10
no bebé feto iha durasaun isin-rua nian até fulan 8-9.
Partisipante sira hosi Ermera fiar katak bebé mane iha nia durasaun isin-rua nian até fulan 9
no bebé feto iha durasaun isin-rua nian até fulan 8
Bebé feto no mane sira bele dezenvolve/moris iha kabun laran iha parte espesífiku balun hosi
uterus nian;
Médiu hosi partisipante grupu fokus nian mak fiar katak seksu hosi bebé nian ladún sai buat
ne’ebé kazál ida deside ka iha influénsa, sira fiar katak ida ne’e laiha garantia katak ita sei
hetan bebé ho seksu ne’ebé ita hakarak, no desizaun ida ne’e depende ba maromak;
Sira seluk fiar katak seksu bebé nian nu’udar buat ne’ebé bele influénsa ka manipula hodi
deside atu involve iha prátika kulturál nian balun, pozisaun ba relasaun seksuál nian ka tempu,
ka konsulta ba matan dook.
Tabela tuir mai ne’e aprezenta termu sira ne’ebé uza hosi mane sira hodi deskreve ka identifika
anatomya saúde reprodutiva feto no mane nian:
6Wainhira klarifika ideia ida ne’e ho ekipa peskiza Timor-oan sira, sira esplika katak sira fiar ida ne’e sai nu’udar mitos komún ida
iha públiku – sira deklara katak operadór sira simu ona xamada barak iha Liña Kontaktu Nasional MSTL nian ba foin-sa’e sira ’Liña Foin-Sa’e’, iha ne’ebé sira husu kona-ba esperma no ain tuur. Sira deklara katak iha mós komiku komún ida katak sekarik mane ida nia “ain-tuur mamuk/mihis” ida ne’e signifika nia halo relasaun seksuál dala barak ona no haklekar/fakar nia esperma iha fatin barak ona.
TABELA 10: TERMU SIRA NE’EBÉ UZA HOSI MANE SIRA HODI IDENTIFIKA
ANATOMYA SAÚDE REPRODUTIVA NIAN.
TERMUS NE’EBÉ UZA BA “LASAN/PENIS”
TERMUS NE’EBÉ UZA BA “VAGINA”
TERMUS NE’EBÉ UZA BA FATIN BEBÉ MORIS/DEZENVOLVE
TERMUS NE’EBÉ UZA HODI DESKREVE RELASAUN SEKSUÁL KA ISIN-RUA
Pistol (pistol)
Lasan (Tetum –
penis)
Uti
Asu (literal
translation “dog”)
Oin lulik mane
(Tetum – Sacred
place of male)
Utin
Vagina
Awa (Makasae –
penis)
Samean
Samea ulun mean
Jose Belo
Manuel
Kemaluan
fuan 2 (signifika
testis mane nian)
Penis maskulinu
Sperma
Bibi
Oin feto
Huin
Lulik
Oin lulik feto
Feto nia
Oiei
Aru (Makasae )
Pipis
Huin
Josefa
Bibiseu
Odamatan ne’ebé
bebé moris mai”
Sasan lulik
Kemaluan
Oan fatin
Oan fatin
Kabun
Kandungan/uterus
Rahim
Perut
Fatin labarik nian
Lambung (gastric)
Labarik moris fatin
Het (“fuck”)
Baku ba aru heun
ona (‘put the stick
in the vagina to
get baby’)
Hamutuk ho feto
hodi kría jerasaun
foun
Relasaun sexual
Termus hirak ne’e hatudu maneira oin-oin ne’ebé mane sira diskuti anatomy saúde reprodutiva nian,
no mane seluk uza hela termus hanesan’ oin lulik feto nian’ hodi identifika ho respeitu ba’ vajina’,
aleinde mós sira seluk uza língua ne’ebé agresivu liu hodi deskreve prosesu sira, purezemplu; ‘tau ai
tonka iha vajina hodi hetan bebé’.
Hodi hetan kompriensaun ida ba ema ida nia anatomy no fisiolojia reprodutiva nian rasik sai importante
liu. Hodi fó sai lakunas ba koñesimentu no mispersepsaun nian balun ne’ebé eziste iha nivel
komunidade nian bele kontribui ba rezultadu saúde reprodutiva ne’ebé positivu liu ba feto no mane sira
ihaTimor-Leste.
Tuir mai ne’e ezemplu balun hosi detailu mapa isin-lolon nian ne’ebé kría hosi partisipante balun:
51
OBJETIVU 5: OINSÁ DESIZAUN BA SAÚDE REPRODUTIVA NIAN KONSIDERA FÓ
IMPAKTU BA INAN NO OAN NIA SAÚDE?
Hanesan hatudu iha relatóriu ida ne’e, feto no mane sira bele identifika konsekuensia balun ba feto no
bebé sira nia saúde, nu’udar rezultadu hosi desizaun saúde reprodutiva nian. Konsekuensia hirak ne’e
bele fó impaktu direitamente, purezemplu, desizaun hodi hetan oan, wainhira feto idasei konsidera
“nurak liu” bele rezulta feto ne’e labele atu fó partus nia oan ‘ho normal’. Similarmente, konsekuensia
hirak ne’e bele fó impaktu indireitamente, purezemplu, kazál sira deside atu fó espasu oan liu hosi
tinan rua, bele rezulta feto sira hodi bele sai saudável liu no iha biban hodi tau matan di’ak liu tán ba
nia oan sira, aleinde mós bele kontribui ba ekonomia familia nian.
Importánsia hosi matan dook ida ne’ebé sira fiar no fasilidade kuidadu saúde reprodutiva nian durante
tempu isin-rua no partus nian liga mós ba rezultdau pozitivu saúde reprodutiva nian.
Desizaun hodi uza métodu kontraseptivu modernu nian konsidera atu iha impaktu ne’ebé kahur ba iha
saúde. Balun liga uzu ba métodu sira ba iha moras no bele mós mate, no sekarik feto ida uza métodu
sira hanesan ne’e la ho lisensa hosi nia la’en, nia rezultadu mak dalaruma sai violénsia fízikál. Antitesis
hosi konsiderasaun ida ne’e katak benefísiu hosi métodu kontrasepsaun modernu nian konsidera
positivu liu ba feto sira nia saúde, no mós hadia rezultadu saúde nian ba oan sira liuhosi inan ida
ne’ebé saudável liu.
Desizaun ba mane sira atu ‘sai ba liur’ hodi halo relasaun seksuál mós konsidera atu iha impaktu
ne’ebé kahur ba feto ida nia saúde. Iha parte ida, buat ne’e konsidera hanesan respeita feto ida nia
eskola/hili hodi labele involve iha relasaun seksuál depoizde partus, aleinde ne’e iha parte seluk, buat
ne’e identifika nu’udar prátika ida ne’ebé bele fó impaktu psikolójikamente ba feto sira, nune’e mós
fízikamente liuhosi risku ba Moras hada’et hosi relasaun seksuál (MHRS) nian.
Partisipante barak mós bele identifika bareira oin-oin hodi halo desizaun pozitivu ba saúde reprodutiva
nian no impaktu tuir mai nian ba saúde. Impaktu hirak ne’e inklui bareira sira hodi to’o ba fasilidade
saúde reprodutiva nian no profisional kuidadu saúde nian, no mós kauza sira wainhira abilidade ba foti
desizaun nian sai afeitadu, purezemplu, wainhira mane sira ho kondisaun lanu hela.
Fó susu Oan
Maioria hosi feto sira (11/13) fiar katak fó susu labarik iha impaktu ba bebé nia saúde, no liga ba inan
saudável ida ne’ebé iha nutrisaun natón ba fó susu oan ne’ebé ho susesu no bebé ida ne’ebé saudável.
Maioria hosi mane sira ne’ebé partisipa iha exersísiu mapa isin-lolon nian mós identifika susun nu’udar
buat importante ida hodi fó susu bebé no fó forsa ba bebé. So iha feto ida de’it mak liga fó susu bebé
ho impaktu ba feto nia saúde. (Ba dadus detailu kona-ba fó susu ba bebé nian hosi projeitu ida ne’e,
favór refere ba anexu D).
53
artigu 3 – DisKUSAUN & KONKLUZAUN
DISKUSAUN
Ho situasaun Timor-Leste ne’ebé dezenvolve hela nu’udar nasaun foun, hodi forma ninia identidade
úniku no hatuur iha mundu, ema Timor-oan rasik infrenta hela dezafiu no insertezas balun hodi harií
sira nia identidade rasik no desizaun ba ukun-rasik-an nian. Wainhira haree ka ezamina hahalok, fiar
no valores sira, ita presija atu konsidera história atuál ba nasaun ida ne’e, no paresia oinsá história
ne’e fó impaktu ba istória Timor-Leste nian agora. Hodi reflete ba tinan 400 liubá iha tempu kolonial
nian, invazaun no okupasaun nian durante tinan 24 nomós responsabilidade hodi “harií fila fali” nasaun
ne’e ho kompletu hahú hosi baze, nu’udar konsiderasaun ida ne’ebé importante no signifikante
wainhira hanoin kona-ba atu forma nasaun ida ne’e no ninia ema sira.
Responsabilidade ne’ebé mane sira ezizi, sira nia knaar ne’ebé asume nu’udar ‘Xefe’ ba sira nia
familia, hakarak ne’ebé sira hatudu ba foti desizaun autonoma nian, deskonfiansa no deskonfia sira
ne’ebé sira iha -buat hirak ne’e hotu razoavel wainhira konsidera ho paralelu ho história Timor nian
agora. Durante tempu Portugues nian, Timor oan siraiha lei no regra kolonializmu nia okos, no sira nia
prosesu adat oríjin nian sira barak mak lakon ka forma hosi kolonialista sira. Sira fó hatene Timor oan
sira atu halo saida mak atu halo no oinsá atu halo (Hicks, 2004; Molnar, 2010).
Situasaun ida hanesan ne’e akontese fali tán, maibé ho eskala ne’ebé violentu no agresivu liu tán,
wainhira indonesia invade no okupaTimor-Leste. Timor oan sira nia rai no kultura mós sira hadau hotu,
ema rihun atus ba atus mak mate/lakon sira nia vida, no mane barak mak lakon tantu tanba luta ba sira
nia nasaun, ka nu’udar rezultadu direita hosi asaltu ka asaun aat liu nian balun hosi okupante sira (Hill,
2012; Molnar, 2010).
Aktu deskonfia, inserteza, brutalidade no segredu sira ne’ebé eziste barak liu iha Indonesia sira nia
asaun iha Timor-Leste, hamutuk ho desizaun sira ne’ebé adía no ignoránsia hosi nasaun sira seluk iha
mundu hodi ajuda povu Timor-Leste, harahun sentimentu konfiansa saida de’it mak iha (Wigglesworth,
2013). Ho situasaun ida ne’e, fasil atu atu haree tanba sá Igreja Katólika, ne’ebé nu’udar kolega úniku
ba Timor-Leste durante tempu nakukun ida ne’e, ka’er pozisaun ida ne’ebé forte no signifikativu iha
Timor ohin loron (Richards, 2015; Wigglesworth, 2013).
Iha área saúde reprodutiva nian, sirkumtánsia hirak ne’e forma no kría desizaun ne’ebé feto no mane
sira foti, no fó impaktu kona-ba karik kazál ida hakonu sira nia objetivu saúde reprodutiva nian ka la’e.
Estudu ida ne’e fó lian ida ba feto no mane sira iha munisípiu 4 ne’ebé diferente iha Timor-Leste, hosi
nivel edukasaun, fatin, estadu sivil no idade ne’ebé diferente. Tema hirak ne’e mosu hosi ami nia
peskiza nu’udar fatóres influénsa sira relasiona ho foti desizaun ba saúde reprodutiva nian. Grupu
diferente sira ne’e hatudu kompleksidade, diversidade no dezafiu sira ne’ebé eziste iha ida ne’e
dalaruma kontensiozu no nu’udar ambiente sensitivu iha Timor-Leste.
KNAAR NO RESPONSABILIDADESIRA
Mane sira ezizi fali ona pozisaun ba responsabilidade nian iha sira nia familia laran – pozisaun sira
ne’ebé hala’o ona hosi feto sira durante tempu okupasaun Indonesia nian. Mane sira asume ona knaar
nu’udar fornesedór finansas ba sira nia familia no sira konsidera ho sériu ba sira nia knaar ba
responsabilidade ba sira nia feen nia saúde. Mane sira mós sente responsavel hodi hatene feen sira
niaparadeiru. Mane sira rekuñese pozisaun responsavel nian hodi halo planu ba sira nia familia, ne’ebé
konsidera ba aspeitu finansas no apseitu praktikál sira hanesan espasu ba oan no númeru oan nian.
Mane sira mós rekuñese serteza ida ba ‘foti responsabilidade ba buat ne’ebé sira la responsavel ba’
Sira identifika situasaun no sirkuntánsia serteza balun iha ne’ebé sira la bíban hodi hakonu sira nia
knaar ba responsabilidade nian. Situasaun hirak ne’e inklui wainhira iha situasaun lanu hela ka
wainhira domina ona hosi nesesidade no ezizensia seksuál nian ne’ebé konsidera labele kontrola.Iha
situasaun hirak ne’e, mane sirarekuñese knaar ba responsabilidade sira ne’ebé kuaze segredu nian
ne’ebé feto sira asume ka ka presija atu asume, atu nune’e sempre iha planu segundu ’back up’ ida.
Ba asuntu invisivel ida ne’e kuaze subliminál ba asume responsabilidade nian, iha gema ba tempu
pasadu nian iha Timor-Leste, iha ne’ebé parte hosi feto sira nia knaar no pozisaun definidu sira inklui
iha responsabilidade ba asuntu internu ba ema nian, buat sagradu no reinus privadu nian sira (Niner,
2011). Asuntu ida ne’e diferente ho knaar no pozisaun sira ne’eb’e feto sira asume durante tempu
Indonesia, wainhira tuir sirkumtánsia nian, haruka feto sira atu xefia asuntu uma laran nian, foti
desizaun no foti responsabilidade ba aspeitu barak hosi moris loron-loron nian (Rimmer, 2007).
DIREITU NO PREVILÉJI U SIRA
Mane sira, iha sira nia pozisaun nu’udar xefe da familia, konsidera iha direitu no priviléjiu barak. Direitu
boot ida ne’ebé hatudu iha projeitu ida ne’e, mak direitu ba la’en atu halo relasaun seksuál wainhira
de’it nia presija. Direitu hosi mane nian prioritiza liu ba direitu feto nian, ne’ebé ho feto barak iha ami
nia peskiza rekuñese hela katak sira so bele simu de’it mane nia hakarak no gostu.
Konseitu ba la’en nu’udar ulun iha uma laran, liga ba konservativu no valores patriarkál ne’ebé
histórikamente apoia durante tempu Portugues nian iha Timor-Leste (Belton et al, 2009).Haree ba
Timor -Leste ne’ebé koko ona atu forma no hatudu ninia identidade, iha ona apoiu barak hodi fó fila
‘tradisionál’ maneria Timor oan nian hirak ne’e (Bye, 2005).Maneira ‘tradisionál’ hirak ne’e balun iha
atu sai opozisaun ka kontráriu ba ideál ema estranjéiru/malae nian hanesan igualidade jéneru ka feto
sira nia direitu reprodutiva nian, no hatuur feto sira iha pozisaun ne’ebé laiha podér no ho desvantajen
(Rimmer, 2007). Timor-Leste nu’udar nasaun, adopta no simu ona konseitu ba direitu saúde
reprodutiva nian iha nivel nasionál ida; dezafiu ne’ebé sei iha mak atu adjusta direitu sira ne’e ba iha
povuTimor-Leste nia vida moris loron-loron, ka determina adekuasaun no konvinensia hosi direitu sira
hanesan ne’e iha situasaun ida ne’e.
55
KONFIANSA NO RESPEITU
Deskonfia no deskonfiansa nu’udar tema ne’ebé mosu dadaun fali ona iha projeitu ne’e tomak, ne’ebé
feto no mane sira identifika situasaun balun ne’ebé elementu hirak inklui iha laran. Deskonfia no
deskonfiansa ne’ebé mane sira iha ba feto sira nia asesu ba métodu planeamentu familiar la ho lisensa
hosi sira nia la’en, identifika antes ona iha literatura nu’udar asuntu ne’ebé mai hosi aprosimasaun
“grupu fokus” ne’ebé domina hosi feto sira ba atendimentu planeamentu familiar nian (Bankole & Singh,
1998). Aprosimasaun sira hanesan ne’e fó razaun ba mane sira hodi konsidera planeamentu familiar
nu’udar meius ida ba autoridade mane nian iha sira nia uma laran lakon ona (Wilson-Williams et al,
2008).
Konseitu ba respeita nian nu’udar asuntu kompleksu ida iha ami nia peskiza. Durante períodu
postnatal nian, mane sira konsidera katak sira respeita sira nia feen sira hodi halo tuir feen nia hakarak
hodi labele involve iha relasaun seksuál ho feen ba tempu balun. Sira fiar katak sira bele garantia
respeita ida ne’e hodi ‘sa’i ba liur’ hodi halo relasaun seksuál ho ema ne’ebé ho servisu nu’udar
trabalhu seksu nian ida. Adisionalmente, relasiona ho ‘relasaun seksuál em jerál’ (no la
espesífikamente iha períodu postnatal nian), feto sira ne’ebé ami ko’alia ho sira, deskreve feen ida nia
hakarak hodi la halo relasaun seksuál ho nia la’en jerálmente ignora hela no la respeita. Haree ba
asuntu ne’e kuaze presija iha diskusaun boot ida iha Timor-Leste hodi halo diskusaun no esplorasaun
balun ne’ebé fokus ba konseitu konsentimentu nian, no ida ne’e enfatiza ona antes nu’udar prioridade
ida hosi Wigglesworth et al (2015).
‘IDEAL’ KONTRA ‘REALIDADE ’
Feto no mane sira ne’ebé ami ko’alia ho sira bele hatene no identifika hahalok no sirkumtánsia barak
ne’ebé refleta prosesu foti desizaun ba saúde reprodutiva nian ida ne’ebé rezulta ba iha rezultadu
saúde di’ak ba feto no bebé sira. Ida ne’e inklui konseitu sira hanesan ne’e nu’udar planu sira ne’ebé
kolaboradu no akordu ho mútuo, seguransa finansas nian molok ba responsabilidade familia nian ida,
no optimalmente fó espasu no isin-rua ne’ebé planeadu sira refleta hela objetivu ba saúde reprodutiva
nian hosi kazál sira. Ida ne’e mós inklui konseitu boatus ‘kompriensaun’nian katak kazál Timor oan sira
dala barak temi nu’udar maneira ida hodi kontrola fertilidade no medida familia nian, ho nune’e feto no
mane sira bele involve iha parseria no hahalok ne’ebé iha rezultadu pozitivu ba saúde reprodutiva nian
relasiona ho sira nia planu no objetivu sira.
Maibé, feto no mane sira ne’ebé hanesan rekuñese katak ideal sira ba saúde reprodutiva nian
dalaruma halakon tiha hosi ‘realidade’, inklui espasu ba isin-rua ne’ebé besik malu liu, moras hada’et
hosi relasaun seksuál, no impaktu sira ba feto sira nia saúde hosi bareira oin-oin relasiona ho buka
kuidadu durante tempu isin-rua no prosesu partus tomak nian. Bareira hirak ne’e kauza hosibareira
joegráfikal, kulturál, edukasionál, finansiál no elementus historikál, iha nivel sosiedade Timor nian.
Hodi uza oportunidade ba ‘ideal’ sira ne’ebé feto no mane énfatiza no rekuñese, no servisu ho sira hodi
determina oinsá atu transfere ideal hirak ne’e ba iha realidade, pozitivamente bele fó impaktu ba kazál
sira nia objetivu saúde reprodutiva, no mós haforsa prosesu no sistema saúde reprodutiva nian iha
Timor-Leste.
INFORMASAUN, MISINFORMASAUN NO KOÑESIMENTU
Misinformasaun no mitos kona-ba planeamentu familiar nian eziste nafatin tuir nivel edukasaun no
idade nian iha ami nia peskiza ba munisípiu hirak ne’e hotu. Mitos hirak ne’e kontribui ba deskonfiansa
no sentimentu ta’uk nian ba ema barak relasiona ho métodu planeamentu familiar modernu. Ami nia
peskiza hatudu katak maske wainhira ema barak buka informasaun no edukasaun kona-ba asuntu
saúde reprodutiva nian, dala barak, informasaun ne’ebé sira hetan labele relembra fali ho akuradu.Ida
ne’e inklui informasaun kona-ba métodu planeamentu familiar nian sira, informasaun kona-ba sistema
saúde reprodutiva feto no mane nian, no informasaun kona-ba prosesu ba isin-rua nian, isin-rua no
partus nian ida ne’e énfatiza nesesidade hodi labele fokus de’it ba edukasaun no treinamentu ne’ebé
oferse ba feto no mane sira iha komunidade, maibé mós fó ba ema sira ne’ebé fornese atendimentu
saúde reprodutiva nian. Informasaun sira hanesan ne’e presija hato’o ho akuradu no apropriadu, no ho
maneira ida ne’ebé ho respeita ba rona nain sira, no bele hodi kompriende no prodús fila fali.
Informasaun saúde reprodutiva nian barak mak presija asesivel no dirije hela ba mane sira. Ida ne’e
klaru hosi ami nia peskiza katak mane iha knaar prinsipál ba foti desizaun saúde reprodutiva nian, no
ida ne’e la razoavel hodi depende ba sira hodi halo desizaun hirak ne’e ho konsiente no loloos se
wainhira sira seidauk hetan oportunidade hodi esplora no apriende kona-ba saúde reprodutiva nian ho
klean. Peskiza globál no polítika sira, no nune’e mós ba polítika nasionál no diretiva sira iha Timor-
Leste, defende no enkoraja involvimentu mane sira nian iha área saúde reprodutiva nian (Dudgeon &
Inhorn, 2004; Ministry of Health, Timor-Leste, 2004).
Hodi hatene hela ezisténsia no influénsa hosi ethno-fisiolójikál no fatóres sosiokulturál ba ema nia
interpretasaun no involvimentu ho saúde reprodutiva nian mós importante, ho ami nia peskiza hatudu
hela katak persepsaun hirak ne’e forte no kontinua eziste. Hodi adopta aprosimasaun sira hanesan’
hasoru malu ida-idak, iha ne’ebé ema ida nia matan haree buat ruma liuhosi lensa bázika Timor oan
nian ida hodi fokus ba forsa no koñesimentu hosi prespetiva ida ne’e, no matan seluk uza ba lensa
estranjeiru nian ne’ebé dezeña kona-ba forsa no koñesimentu ne’ebé mai hosi domain ida ne’e, bele
ajuda kría maneira ida hodi hatene, no kahur forsa barak hosi buat rua ne’e hotu ho maneira ida
ne’ebé ho vontade, apropriadu no fó benefísiu ba ema Timor oan nia saúde reprodutiva (Bartlett et al,
2012).
ESPETATIVA NO REKOÑESIMENTU SIRA
Iha espetativa barak mak identifika liuhosi ami nia peskiza, hahú hosi espetativa kona-ba kultura,
hahalok no espetativa sira kona-ba provizaun ba kuidadu no atendimentu sira. Purezemplu, feto no
mane sira espera atu iha lalais oan wainhira sira hela hamutuk ona nu’udar feen no la’en; no espera
mós ba feto sira atu husu sira nia la’en sira molok buka informasaun no atendimentu planeamentu
familiar nian.
57
Iha mós rekoñesimentu ba konsekeunsia sira hosi asaun hahalok serteza balun. Ida ne’e implifika
barak liu iha rekoñesimentu ba violénsia no konflitu nu’udar konsekuensia iha familia laran sekarik feen
rejeita atu halo relasaun seksuál ho nia la’en ka wainhira nia ”feen” buka informasaun no atendimentu
planeamentu familiar nian la ho lisensa hosi la’en sira. Violénsia bazeia ba jéneru haklekar iha Timor-
Leste laran, no nia abut sira iha aspeitu kulturál no istórikal hosi nasaun ki’ik ida ne’e (Taft et al, 2015;
Meiksin et al, 2015).Peskiza globál hatudu ligasaun entre violénsia no rezultadu saúde reprodutiva ba
feto sira ne’ebé afeita ba situasaun sira hanesan ne’e (Bourey et al, 2015). Knaar jéneru, valores
komunidade no normas sosiais nian hotu kontribui ba oinsá violénsia ne’e konsidera, no ba feto no
mane sira ne’ebé ami ko’alia ba, sira konsidera violénsia hanesan ameansa ida ne’ebé mosu ona ba
feto barak ne’ebé ami husu, hodi fó impaktu ba sira nia saúde reprodutiva no desizaun sira ne’ebé sira
bele foti iha área ida ne’e.
KONKLUZAUN:
Foti desizaun ba saúde reprodutiva nian iha Timor-Leste nu’udar asuntu kompleksu ida, ho fenómeno
oin-oin, influénsa hosi fatóres histórikal, kulturál, jeográfikal, finansial, politikal no psikolójikal nian. Feto
no mane sira identifika knaar, responsabilidade no espetativa barak ne’ebé fó impaktu ba desizaun
hirak ne’e, no mós identifika bareria sira ba ‘ideals nian ne’ebé bele impede sira hodi atinji sira nia
objetivu saúde reproduitiva nian no iha realidade bele kontribui ba taxa mortalidade inan iha Timor-
Leste nian ne’ebé aas.
Sei iha servisu barak tán iha Timor-Leste hodi asegura informasaun saúde seksuál reprodutiva ne’ebé
komprensivu no ho kualidade atu sai disponivel no asesivel ba feto no mane sira ne’ebé ho idade oin-
oin. Presija atu esplora no promove hanoin ba respeitu, konsentimentu, igualidade jéneru no estratéjia
sira hodi ko’alia kona-ba konflitu no violénsia ba feto sira. Presija mós atu asegura feto no mane sira
hosi idade oin-oin hodi hatene oinsá desizaun saúde reprodutiva nian ne’ebé sira foti, potensialmente
fó impaktu ba feto no labarik sira nia saúde no prospériedade.
KAPÍTULU 4 - BIBLIOGRÁFIA
Bartlett, C., Marshall, M., & Marshall, A. (2012). Two-Eyed Seeing and other lessons learned within a co-learning
journey of bringing together indigenous and mainstream knowledges and ways of knowing. Journal of
Environmental Studies and Sciences, 2(4), 331-340.
Beall, C.M., & Leslie, P.W. (2014).Collecting women’s reproductive histories.American Journal of Human Biology,
26(5), 577-589.
Belton, S., Correia, V. & Smith, L. (2012).‘Choice’ Project Evaluation Report.Marie Stopes International Timor
Leste.
Belton, S., Whittaker, A., Fonseca, Z., Wells-Brown, T. & Pais, P. (2009).Attitudes towards the legal context of
unsafe abortion in Timor-Leste.Reproductive Health Matters, 17, 55-65.
Bourney, C., Williams, W., Bernstein, E. & Stephenson, R. (2015). Systematic review of structural interventions for
intimate partner violence in low- and middle-income countries: organizing evidence for prevention. BMC Public
Health.15:1165.
Bye, H. (2005). The fight against domestic violence in East Timor.Forgetting the perpetrators. Thesis submitted for
the Master in Peace and Conflict Transformation, The University of Tromso, accessed at
http://munin.uit.no/bitstream/handle/10037/144/thesis.pdf?sequence=1, accessed April 2016.
Cornwell, A. (1992). Body mapping in health RRA/PRA, RRA Notes (1992) Issue 16, 69-76, International Institute
for Environment and Development, London.
Dudgeon, M. & Inhorn, M. (2004). Men’s influences on women’s reproductive health: medical anthropological
perspectives. Social Science and Medicine, 2004 Oct:59(7):1379-95.
Hicks, D. (2004).Tetum Ghosts & Kin, Fertility and Gender in East Timor (2nd
ed), Waveland Press Inc, USA.
Hill, H. (2012). Gender Issues in Timor-Leste and the Pacific Islands: ‘Practical Needs’ and ‘Strategic Interests’
revisited. In New Research on Timor-Leste: Proceedings of the Communicating New Research on Timor-Leste
Conference, Centro Formacao Joao Paulo 11, Comoro, Dili 30 June-1 July 2011.
Meiksin, R., Meekers, D., Thompson, S., Hagopian, A., & Mercer, M. (2015).Domestic Violence, Marital Control,
and Family Planning, Maternal, and Birth Outcomes in Timor-Leste.Maternal Child Health Journal, 19:1338-1347.
Ministry of Health, Democratic Republic of Timor-Leste (2004).National Family Planning Policy, Dili, Timor-Leste.
Molnar, A. (2010). Timor Leste: Politics, History and Culture. New York; Routledge.
National Institute of Health Training Department, Department of Health Research [Timor-Leste] (2015).Priority
Areas of Research for The Ministry of Health, 2015-2016.Ministry of Health, Timor-Leste.
Niner, S. (2011). Hakat klot, Narrow steps: negotiating gender in post-conflict Timor-Leste. International Feminist
Journal of Politics, 13(3), 413-435.
Richards, E. (2015). The Catholic Church and reproductive health and rights in Timor-Leste: contestation,
negotiation and cooperation. Culture, health & sexuality, 17(3), 343-358.
Rimmer, S. H. (2006). Orphans or veterans: Justice for children born of war in East Timor. Tex. Int'l LJ, 42, 323.
Taft, A., Powell, R. & Watson, L. (2015).The impact of violence against women on reproductive health and child
mortality in Timor-Leste.Australian and New Zealand Journal of Public Health.
UNDP Timor-Leste.(2013). Justice System Programme.Breaking the cycle of Domestic Violence in Timor-Leste;
Access to justice options, barriers and decision making processes in the context of legal
pluralism.www.undp.org/content/dam/timorleste/docs/reports/DG/Domestic Violence Report with cover FINAL.pdf,
accessed April 2016.
59
Wigglesworth, A. (2013). The Growth of Civil Society in Timor-Leste: Three Moments of Activism. Journal of
Contemporary Asia, Volume 43, Issue 1, 51-74.
Wigglesworth, A., Niner, S., Arunachalam, D., dos Santos, A. B., & Tilman, M. (2015).Attitudes and Perceptions of
Young Men towards Gender Equality and Violence in Timor-Leste.Journal of International Women's Studies, 16(2),
312-329.
World Health Organization (WHO).(2015). World Health Organization – Family Planning/Contraception, Fact Sheet
no. 351, who.int/mediacentre/factsheets/fs351/en/, accessed April 2016.
ANEXU A
FERRAMENTA PESKIZA NIAN
VINHETES:
Vinhete 1: “Mausexta no Bikinta”
Bikinta (Joana) ho idade 19,hela iha Bairo Kafe-Laran, Nia foin remata nia Eskola Sekundária (SMA)
iha fulan neen liubá. Depoizde remata eskola, Bikinta deside atu hola mane/kaben ho nia namoradu’
“Mausexta” (Thomas). Sira nain rua agora hela hamutuk, maibé seidauk kaben.
Mauxesta ho idade 21, no agora tuir hela kursu mekanikal nian iha sentru treinamentu ida iha munispiu
Aileu. Mausexta seidauk hetan servisu no hanoin hela katakida ne’e sei afeita ba sira nia situasaun
ekonomia nian iha futuru.
Nu’udar kazál ida, sira nain rua seksuálmente ativu maibé hakarak adía atu hetan oan ba tinan balun
até sira hetan rendimentu ho regular.
Maske sira hakarak adía atu iha oan, sira nain rua lahatene oinsá atu planeia no atu hetan
informasaun hosi ne’ebé los.
Perguntas tentativu sira:
1. Oinsá Ita-boot sira nia hanoin kona-ba sira nia desizaun hodi adía atu iha oan?
2. Saida mak sira presija halo hodi adía atu iha oan”?
3. Iha ne’ebé mak sira bele hetan informasaun kona-ba atu adía hetan oan? Sé mak bele fó
informasaun ne’ebé’ lós no tanba sá?
4. Saida mak sei akontese sekarik Bikinta ba iha CHC hodi husu kona-ba planeamentu familiar la
ho lisensa hosi Mausexta? Em jerál, sé mak foti desizaun hodi tuir planeamentu familiar?
5. Karik importante mós ba Mausexta atu hatene kona-ba Planeamentu familiar, tanba sá?
- Oinsá sira sei foti desizaun kona-ba atu iha oan? Sé loos nia desizaun hodi deside
wainhira mak atu iha oan?
6. Idade ne’ebé mak di’ak liu ba sira atu hola malu/kaben?
7. Idade ne’ebé mak di’ak liu ba sira atu iha oan primeiru nian?
8. Oinsá mak sira bele deside kona-ba númeru oan nain hira mak sira atu iha?
9. Oinsá sira sei foti desizaun kona-ba fó espasu ba sira nia oan?
10. Sekarik iha ‘kompriensaun’ kona-ba desizaun fertilidade no hahalok nian entre Bikinta no
Mausexta, ‘kompriensaun’ saida mak involve? Saida loos mak kompriensaun ne’e?
11. Em jerál, razaun saida de’it mak mane ida iha hodi LA apoiu nia feen/namorada sira atu
tuir/uza planeamentu familiar?
61
Vinhete 2: “Pedro no Maria”
Maria no Pedro, sira nain rua ho idade 40. Sira hela iha área rurál ida iha munisípiu Ermera. Sira kuda
kafé no faan ahi sunu, maibé dalaruma difisil ba sira atu hetan rendimentu ne’ebé natón hodi sosa
nesesidade familia nian. Sira iha ona oan mane nain 4 (haat), ne’ebé hotu-hotu partus iha uma de’it ho
ajuda hosi sira nia vijiñu ida. Maria nia partus ikus liu nian kleur no difisil. Maria no Pedro servisu
maka’as iha sira nia natar. Maria sente kolen loos, no ema saúde sira fohatene ona ba Maria katak nia
hetan raan menus/saúde fraku.
Pedro dúvida hela ho oinsá mak sira sei selu/fó barlake ba sira nia oan mane nain 4 haat ne’e iha
futuru. Pedro mós preokupa ho oinsá mak nia sei fahe nia rai entre nia oan mane sira. Maria sente
kolen liu atu iha oan tán, maibé Pedro hakarak oan feto balun tán atu nune’e sira bele hetan barlake
iha futuru.
Perguntas tentativas:
1. Saida mak Maria no Pedro bele halo?
2. Saida mak sei akontese sekarik Maria hetan tán oan mane ida? Karik Barlake importante atu
konsidera wainhira deside ba númeru oan ne’ebé ita atu iha?
3. Oinsá mak Pedro sei fahe nia rai entre nia oan sira? Karik ida ne’e influénsa númeru oan ne’ebé
nia deside atu iha?
4. Oinsá mak Pedro no Maria deside sekarik sira sei iha tán oan? Oan nain hira mak sira presija
iha? Oinsá desizaun ida ne’e sei foti?
5. Karik iha buat ruma ne’ebé sira bele halo hodi asegura sira hodi hetan oan feto ida?
6. Saida mak Maria presija halo atu labele isin-rua?
7. Saida mak sei akontese sekarik Maria tuir/uza planeamentu familiar no la husu ba Pedro?
8. Oinsá ho Ita-boot sira nia hanoin karik Pedro ba CHC ho Maria no hetan informasaun kona-ba
planeamentu familiar? Karik importante mós ba Pedro atu hatene kona-ba planeamentu familiar?
Tanba sá?
9. Sekarik Maria isin-rua fali tán, karik nia presija buka kuidadu durante tempu isin-rua nian? Hosi
sé? dala hira? Tanba sá? Em jerál, sé mak foti desizaun hodi buka kuidadu durante tempu sin-rua
nian? Tanba sá mak tenke ema ne’e? Saida mak presija konsidera wainhira foti desizaun ida
ne’e?
10. Oinsá ho Ita-boot sira nia hanoin kona-ba Maria hodi partus nia oan sira iha uma? Sé mak foti
desizaun ba fatin partus nian? Saida mak influénsa desizaun ida ne’e?
11. Em jerál, sé mak foti desizaun kona-ba buka ajuda wainhira feto ida atu partus? Tanba sá mak
tenke ema ne’e? Razaun saida de’it mak bele halo ema ne’e hanoin katak feto ne’e presija ajuda?
Oinsá mak sira sei hetan ajuda? Saida mak sei impede sira hodi hetan ajuda?
12. Oinsá ho Ita-boot sira nia hanoin ba Maria no Pedro hodi foti desizaun ba sira nia saúde
reprodutiva? Sekarik sira iha ’kompriensaun’, saida mak ‘kompriensaun’ ne’e sei involve ba?
13. Wainhira mak Maria no Pedro bele hahú fali halo relasaun seksuál depoizde Maria iha oan? Sé
mak deside wainhira mak atu hahú?
63
ANEXU B
TAXA PREVALÉNSIA KONTRASEPTIVU, TAXA FERTILIDADE TOTÁL NO TAXA
MORTALIDADE INAN NE’EBÉ RELATA ONA.
Tabela A: Klasifikasaun munisípiu nian sira bazeia ba TFT & TPK nian (DHS 2010)
Munispiu A – Fertilidade aas liu (>5.6) &TPK aas liu (>18)
Ermera: TFT 6.6; TPK 18.8
Munisípiu B – Fertilidade menus liu(<5.5) &TPK aas liu (>18)
Dili: TFT 4.6; TPK 33.2
Liquica: TFT 5.5; TPK 24.5
Covalima: TFT 4.4; TPK 43.8
Munisípiu C – Fertilidade menus liu (<5.5) &TPK menus liu (<18)
Baucau: TFT 5.5; TPK 8.0
Munisípiu D – Fertilidade aas liu (>5.6) &TPK menus liu (<18)
Viqueque: TFT 5.6; TPK 13.1
Lautem: TFT 6.7; TPK 17.7
Ainaro: TFT 7.2; TPK 14.1
Tabela B: Númeru hosi mortalidade inan ne’ebé relata ona hosi 2008-
2012(NSRMNCAH, 2014, p.18) aumenta ho dadus hosi HMIS 2013/14
*Deklarasaun verbál hosi membru senior sira hosi ONG boot sira deklara katak fasilidade saúde ida iha Dili iha ona
mortalidade inan hamutuk 13 iha tinan 2014, maibé deklrasaun hirak ne’e la fó sai iha relatóriu ofisiál.
MUNISÍPIU 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 totál
Aileu 4 2 1 3 0 1 0 11
Ainaro 5 1 2 0 1 1 4 14
Baucau 41 5 1 0 1 3 6 57
Bobonaro 0 4 1 1 1 0 0 7
Covalima 0 1 3 4 1 0 2 11
Dili 2 6 5 13 23 1 0* 50
Ermera 12 3 2 1 6 12 2 38
Lautem 2 1 1 3 0 2 2 11
Liquica 0 0 2 2 2 0 0 6
Manatuto 5 4 2 1 1 2 0 15
Manufahi 11 1 3 1 0 0 1 17
Oecusi 1 4 2 0 1 2 5 15
Viqueque 2 5 4 3 3 4 2 23
Timor-Leste 85 37 29 32 40 28 24 275
ANEXU C - MENSTRUASAUN
Idade médiu ba menstruasaun primeiru nian ba feto nain 17 ne’ebé ami ko’alia ho sira dehan
iha idade 15.
KOÑESIMENTU BA MENSTRUASAUN NIAN MOLOK MENSTRUASAUN PRIMEIRU NIAN:
Hosi feto nain 17 ne’e, 41% (feto nain7) iha koñesimentu ba menstruasaun molok to’o
ba sira nia menstruasaun primeiru, aleinde ne’e 59% (feto nain10) mak laiha
koñesimentu antes:
SÉ MAK HANORIN FETO SIRA KONA - BA MENSTRUASAUN?
Ba feto nain 17 ne’e, ema sira ne’ebé dala barak liu hanorin ona feto sira kona-ba
menstruasaun mak sira nia inan sira, tuir fali mak sira nia biin sira feto nain 3 entre hirak ne’e,
“hatan dehan laiha ema ida’ ka ‘hau rasik’ ba perguntas ida ne’e:
Sim
La'e
KOÑESIMENTU BA MENSTRUASAUN NIAN MOLOK MENSTRUASAUN PRIMEIRU
65
MENSTRUASAUN NE’E SEGREDU KA, BELE FO HATENE BA MALU?
Feto nain 6 hosi 17 ne’e, dehan menstruasaun ne’e segredu; aleinde ne’e feto nain 11 seluk
dehan bele fo hatene ba malu. Feto sira deklara katak sira fó hatene informasaun kona-ba
menstruasaun nian ba sira nia kolega, feto maluk sira seluk, sira nia inan no biin sira:
0 1 2 3 4 5 6 7 8
Inan
Biin
Subrinha
Laiha ema ida
Hau rasik
Doutor
Kolega
Númeru Feto Sira
Mestr
e n
e’e
bé n
om
eadu
Se mak hanorin Ita-Boot kona-ba menstruasaun?
Kolega
Feto seluk
Inan
Biin
HO SE MAK ITA-BOOT FAHE INFORMASAUN KONA-BA ITA-BOOT NIA MENSTRUASAUN?
REGULARIDADE MENSTRUATION NIAN:
Feto nain 12 hosi nain 17 ne’e deklara katak sira nia menstruasaun mai iha kada fulan. Hosi
feto hirak ne’e, 12,8 deklara katak menstruasaun mai ho regular, maske iha nain 2 mak fó sai
katak sira nia lala’ok menstruasaun nian hetan interope ho métodu planeamentu familiar nian
iha pasadu.
Hosi feto nain 5 ne’ebé deklara katak sira nia menstruasaun mai la regular, sira fiar katak ida
ne’e tanba influénsa hosi sira nia raan no montante bee ne’ebé sira presija atu konsume. Sira
mós fiar katak sira bele halo sira nia menstruasaun sai regular fila fali ho maneira hemu ai-
moruk tradisionál sira:
“Dalaruma mai tui-tuir malu kada fulan, I depoiz para tiha, tanba ne’e hau uza ai-moruk tradisionál hodi hemu no menstruasaun normal fila fali. Depoizde hemu-ai-moruk tradisionál, menstruasaun sei mai hanesan bain-bain”, Partisipante Feto ba Intewrvista Individuál 11, idade 35, fatin rurál.
SINAIS NO SINTOMAS HOSI MENSTRUASAUN NE’EBE ATU MAI:
Wainhira ami husu feto nain 17 ne’e kona-ba oinsá mak sira hatene katak sira atu hetan
menstruasaun, sira fó lista naruk ida kona-ba sintomas no sinais ba pre-menstruasaun nian:
Feto ida relata katak nia la hatene wainhira ninia menstruasaun atu mai, aleinde ne’e, ida fali relata
katak nia la senti sinais ka sintomas ruma.
0123456789
Fre
kuen
sia
rela
ta n
ian
Sinais no sintomas ne’ebé relata
Sinais no sinptomas menstruasaun ne’ebé atu mai nian ne’ebé relata
67
IMPAKTU NE’EBÉ KONSIDERA HOSI MENSTRUASAUN BA SAÚDE NIAN:
Feto sira ne’ebé ami ko’alia ho sira kuaze ho liafuan hanesan (15 hosi 17) iha sira nia fiar katak sira nia
menstruasaun iha impaktu potensial ba sira nia saúde. Feto barak mak fiar katak wainhira hetan
menstruasaun ho regular:
Halo feto ne’e sente saudável;
Halo feto ne’e sente katak nia isin di’ak;
Halo feto ne’e sente di’ak liu;
Halo feto ne’e sente isin moris liu;
Hasa’i raan foer.
Feto barak fiar katak sekarik sei iha raan balun iha feto nia isin depoizde menstruasaun, feto ne’e bele
sai isin-rua, no sira mos dehan katak raan menstruasaun nian importante ba prosesu isin-rua nian.
Iha mós persepsaun forte ida ne’ebé liga ho nutrisaun, hariís, temperatura, menstruasaun no saúde,
iha ne’ebé feto barak mak deklara katak:
Labele han hahán malirin;
Labele hemu bee malirin;
Labele ka’er bee malirin;
Presija han no hemu ho natón atu nune’e mentruasaun bele mai;
Labele hariís;
Labele fase fuuk.
Hariís no fase fuuk durante menstruasaun ne’e sira fiar katak sei interfere ho menstruasaun, no karik
halo buat hirak ne’e balun wainhira sei menstruasaun hela konsidera la di’ak ba feto ida nia saúde.
Intersante liu tán, feto ida esplika katak agora nia iha oan barak ona, ne’ebé nia bele hariís no fase
fuuk wainhira nia sei menstruasaun hela, ne’ebé sujere hela ligasaun potensial ida entre asaun sira
hanesan ne’e no fertilidade:
“Hau bele hariís ka fase hau nia fuuk wainhira sei menstruasaun hela tanba agora hau nia oan barak ona” (Partisipante Feto ba Intervista individu’al 8, idade 38; peri urbana).
Feto barak mak fiar katak iha konsekuensia negativu sira sekarik menstruasaun la mai, inklui sente
moras, hetan ulun moras, sai baruk, kabun kidun moras, no mós bele iha deskonfia ba isin-rua.
Feto sira temi ai-moruk tradisional nian dala barak wainhira diskuti kona-ba menstruasaun. Feto balun
ko’alia kona-ba uza ai-moruk tradisionál hodi normaliza/regula menstruasaun, aleinde ne’e sira seluk
ko’alia katak uza ai-moruk tradisionál atu lasu menstruasaun, tantu wainhira feto ida nia menstruasaun
para ona ba fulan balun, ka wainhira feto ida deskonfia isin-rua ona:
“Wainhira menstruasaun la mai durante fulan 5 depoizde hariís, hau ba iha madre sira hodi hetan ai-moruk balun, maibé la pasa, tanba ne’e hau ba buka ai-moruk tradisionáll no hetan rezultdau – ai-moruk modernu laiha menstruasaun, maibé depoizde uza ai-moruk tradisional menstruasaun mai“(Partisipante Feto ba Intervista individu’al 5, idade 29; Rurál);
“Ba feto klosan sira ne’ebé sira nia menstruasaun la mai – ida ne’e bele deskonfia katak sira isin-rua hela. Sira presija hetan ai-moruk tradisionál balun” (Partisipante Feto ba Intervista individuáll 11, idade 35; Rurál).
ANEXU D –FO SUSU OAN
Hosi feto nain 13 ne’ebé ami hetan sira nia dadus ba fó susu oan nian, nain 7 deklara katak sira mak
deside rasik hodi fó susu ba sira nia oan, nain 3 seluk fó susu oan tanba ho konseilu hosi profisionál
saúde sira, ida 1 fali deklara katak desizaun ne’e mútuo entre feen ho la’en, ida fali deklara katak ida
ne’e desizaun hosi nia banin-feto no 1 fali la espesífika.
Fó susu oan imediatamente depoizde bebé moris mai konsidera nu’udar tempu ne’ebé di’ak atu hahú
fó susu ba feto ida nia oan hosi feto nain 3, aleinde mós feto nain 3 seluk dehan oras 1 depoizde
partus; feto 2 tán espesífikamente deklara katak inan nia susu been primeiru ne’e importante loos no
fó imunidade ba bebé. Feto nain 4 mak dehan tempu ba fó susu oan primeiru nian mak pelumenus
oras 2-3 depoizde partus, no feto nain 2 seluk deklara katak sira la hahú fó susu sira nia oan até oras
balun tanba tempu ba partus nian ka modu hosi partus nian:
“Wainhira hau partus iha tuku 9 kalan, entaun hau hein até dadeer mak fó susu oan…. Bebé hemu bee ho masi midar iha tempu kalan- ida ne’e mak hau nia banin feto deside” (Partisipante Feto ba Intervista individuál 9, idade 43; peri urbana);
“Hau hahú fó susu hau nia oan depoizde loron ida, tanba hau partus ho cesariana/opera no labele book-an, tanba ne’e hau labele fó susu oan iha loron ne’ebé hanesan” (Partisipante Feto ba Intervista individuál 16, idade 18; urbana).
Feto ida esplika katak depoizde nia fó partus ona nia oan, ninia susu been laiha, tanba ne’e nia buka
tán feto seluk ne’ebé partus ona oan no fó susu hela nia oan hodi bele fó susu mós ba nia oan.
Partisipante ida ne’e bele hahú fó susu nia oan depoizde loron 2-3 wainhira nia susu been iha ona.
Inan
Feen & La'en
Banin feto
Profisional saúde
SE MAK FOTI DESIZAUN HODI FO SUSU OAN?
69
Kona-ba hariís no fase susun molok fó susu oan konsidera importante hosi feto nain 5 hodi hamenus
risku ba bebé atu hetan moras. Maioria hosi feto (11/13) fiar katak fó susu oan iha impaktu ba bebé nia
saúde, no liga ba inan saudável ida ne’ebé ho nutrisaun natón hodi bele fó susu oan ho susesu no oan
ne’ebé saudável mós. Mane sira ne’ebé partisipa iha exersísiu mapa isin-lolon mós identifika susun
nu’udar buat importante ida hodi fó susu oan no fó forsa no enérjia ba bebé. So iha feto ida de’it mak
liga fó susu oan ba impaktu saúde feto nian:
“Wainhira oan hemu hela inan nia susu beibeik no beibeik, inan nia isin sei sai krékas,- bebé sei sai bokur…… ita presija fó susu oan durante tinan 2, maibé dalaruma bebé sei tata inan nia susun matan no para hemu inan nia susu sedu liu” (Partisipante Feto ba Intervista individu’al 11 ,idade 35; Rurál)