Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Volontiranje kao proizvod iskustva i
doživljaja u turizmu novog doba
Dr.sc. Romana Lekić, prof. visoke škole
Predstojnica katedre turizma Valeučilište Vern’ Zagreb
Drugačiji pogled
Gdje smo danas?
3
Promjena paradigme
Promjena u načinu komunikacije
5
From postmodernity to transmodernity
To have EGO
SOUL
(Resource: Diane Nijs, Breda NHTV)
6
Vrijednost transformacije
Svijet međunarodnog turizma i njegova snaga
8
Kao posljedicu imamo:
Priroda međunarodne turističke potražnje postala je eklektička mješavina različitih oblika konzumacije putovanja koji istovremeno koegzistiraju: masovnog turizma obilazaka;, turizma sunca i mora i odmora na plaži; dugih „skitalačkih” putovanja u potrazi za „neskrivenim egzotičnim zemljama”; kulturnog turizma kratkih vikenda u urbanim centrima; ekskluzivnih putovanja promatranja ptica i pecanja; aktivnog
turizma avanturističkih sportova; lječilišta; volonterskog turizma; new age i spiritualnog turizma” itd.
Europska komisija (2010) prepoznala je turizam kao sredstvo jačanja kohezije europskih građana potičući kontakte i razmjene između država i ljudi, bez obzira na razlike u jeziku, kulturi ili tradiciji; Europski turistički forum (2013) predlaže turizam kao „SILU ZA EKONOMSKI RAST, DRUŠTVENU PROMJENU I BLAGOSTANJE”
Transformation of HOMO TOURISTICUS: HOMO CONSUMATOR TO HOMO LUDENS
(Resource: Diane Nijs, Breda NHTV)
9
Volonterski turizam kao oblik održivog i alternativnog
turizma
To je nova niša, a od 1990. procjenjuje se da svake godine gotovo 1,6
milijuna ljudi sudjeluje u volonterskim turističkim projektima (Guttentag,
2009).
Za sintagmu „volonterski turizam“ na engleskom jeziku (volunteer
tourism) pretraživač Google daje ukupno 103.000 podataka (2016),
uključujući internetske stranice organizatora volonterskih putovanja,
kao i nevladinih organizacija.
Tako je npr. Earthwatch od 1971. do danas „opslužio“ 93.000 volontera
u okviru 1350 projekata u 120 zemalja, što je dalo doprinos terenskom
istraživačkom radu u vidu 14 milijuna sati
10
Volonterski turizam kao katalizator mira i
suradnje
• Volonterski turizam se karakterizira ne samo kao „benigni“ i etički, već i kao plemenit način turističkog putovanja jer poštuje standarde održivosti, a služi i kao katalizator mira, razumijevanja i suradnje među ljudima.
• Sadrži sve dimenzije održivosti na razini turističke destinacije, kao što su socio-kulturna, ekološka i gospodarska
• Reakcija na prepoznavanje negativnih utjecaja masovnih turističkih kretanja, možemo ga sa sigurnošću smatrati njihovom suprotnošću i reći da je to humaniji turizam u kome su čovjek, kultura i priroda a ne profit u središtu pažnje.
11
Koncept turističkog
proizvoda u
volonterskom turizmu
• Dužina posjete ( volonterskog rada)
• Razina uključenosti u projekt ( od pasivnog do aktivnog)
• Vještine i kvalifikacije učesnika u odnosu na određeni projekt
• Stupanj fokusiranosti projekta na samorealizaciju turista volontera i doprinos lokalnoj zajednici
Najvažniji elementi su turist i projekt pa tako razlikujemo tipologiju turista volontera, od „plitkog” ili površnog do „dubokog” te tipologiju volonterskih projeketa.
12
U svijetu su volonterstvo i
volontiranje definirani na različite
načine i imaju različite dimenzije, ali
se može slobodno reći kako je u
svojoj najširoj definiciji volonterski
rad neplaćeno, neprofitno, slobodno
izabrano djelovanje koje se javlja u
različitim oblicima.
Elementi koji utječu na razvoj volonterskog
turizma:
• Brojnost volonterskih
projekata
• Promocija različitih destinacija
• Povećani obim ciljanih tržišta
• Vrste i karakteristike
uključenih aktera (
dobrotvorne organizacije,
turoperatori, razne privatne
agencije i sl.)
• Sve veća konkurentnost
unutar ovog sektora
13
Koncept „ozbiljne dokolice“ ( serious
leisure) definirao je Stebbins ( prema:
Mckercher; du Cros, 2002:142) kao
„sistematsko bavljenje amaterskom, hobi ili
volonterskom aktivnošću, koja je učesniku
toliko bitna, i po svojoj prirodi interesantna,
da on u tome nalazi zanimanje, stjecanjem
posebnih vještina, znanja i iskustava“.
Takva aktivnost donosi i niz osobnih i
socijalnih „nagrada“ kao što su
samoaktualizacija, samoekspresija,
ispunjenost, doprinos održivosti i razvoju
grupi, ponos i sl.
Važnost doživljaja
• Volonterski turistički doživljaj može se tretirati kao alternativni u odnosu na doživljaj masovnih
turista.
• Znatna razlika u odnosu na konvencionalni doživljaj gdje je potrošačka komponenta (
„potrošački doživljaj“) od manjeg utjecaja na ukupno zadovoljstvo turista, a daleko veći odnosno
odlučujući značaj ima realizacija glavnog cilja putovanja ( „vrhunski doživljaj“).
• Volonterski turistički doživljaj (Wearing, 2002) čine tri komponente: ekoturizam, međunarodno
volontiranje i „ ozbiljna dokolica“.
• Turisti volonteri očekuju doživljaj koji je koristan ne samo za njih ( doprinosi njihovom osobnom i
duhovnom razvoju) već i za receptivnu regiju – lokalno stanovništvo i njegovu životnu sredinu.
• Slijedom navedenog možemo s pravom reći da je volonterski turizam zapravo transformativni
turizam i preokret svjetske paradigme prema osviještenim potrošačima
14
Komercijalni vs održivi volonterski turizam
• Dubina volonterskog doživljaja je mjerilo po kome se razlikuju ova dva oblika volonterskog turizma!
• Duboki volonterski doživljaj omogućava zahvaljujući razmjeni iskustava razvoj društvene vrijednosti i identiteta u ambijentu kulture domaćina;
• Turist volonter kroz novu i nepoznatu situaciju oslanja se na samog sebe testirajući razinu svojih uobičajenih vještina i životnog komfora;
• Posljedica je takvog iskustva je upoznavanje samog sebe i visoka razina satisfakcije;
15
Tipologija volonterskih projekata
• „Plitki”- dužina trajanja odgovara standardnom godišnjem odmoru obično dva tjedna, ne traže se posebne vještine i kvalifikacije od učesnika, oblik participacije je pasivan a privlačnost mu se bazira na privlačnosti destinacije gdje se odvija. Iako je individualni doprinos učesnika relativno mali kolektivni može biti veliki.
• „Duboki volonterski projekti” traže pojedince sa konkretnim vještinama i kvalifikacijama ( učitelji, zidari, stolari itd.), boravak je duži i naglasak je na interkulturalnim kontaktima. Glavni fokus je na projektu, njegovoj važnosti za lokalnu zajednicu kao i na aktivnoj participaciji turista volontera.Potrebna je posebna obuka i informacije prije polaska.
16
U sredini spektra je „srednji volonterski
projekt” koji se na tržištu promovira
zajedno sa destinacijom. Obično se
traže turisti volonteri različitih
kvalifikacija i vještina a ponekad nisu
neophodni. Obično među učesnicima
dominiraju mladi bez posebnog
iskustva. Upravo je iskustvo najveći
doprinos koji stječu volontiranjem i
obično im dobro posluži kasnije u
karijeri. Za lokalnu zajednicu velika je
korist od ovakvih volonterskih
projekata.
Volonterski turizam i lokalna kultura
• U kreativnoj komunikaciji šaljemo poruku
svijetu riječima, slikama i brojkama koje
proizlaze iz naše povijesnosti te
upućujemo na privlačnost prostora za sve
one turiste volontere kao kreativce i
znatiželjnike koje teže autentičnom
doživljaju izvornih vrijednost.
• Naglasak je na izvornosti i identitetu jer
su oni zapisani u našem staničnom
sjećanju i kolektivnoj memoriji.
• Ta originalnost i vlastitost u komunikaciji
je zapravo poštovanje „onoga drugoga“ jer
u ogledajući se u drugome vidimo „ sami
sebe kakvi zapravo jesmo“ 17
Stvarni identitet Doživljeni identitet Zamišljeni identitet Konstruirani identitet Identitet kao neispričana priča…
Proces globalizacije neminovno oblikuje
društvene vrijednosti i ukuse a
paralelno se javlja i proces
“lokalizacije”. ( novi izraz „glokalizacija”)
Nameće se potreba upoznavanja i
razumijevanja (od strane turista
volontera) jedinstvenosti, različitosti
i specifičnosti lokalnog identiteta.
Volonterski kamp kao sadržaj i aktivnost u
volonterskom turističkom proizvodu
• Emancipacija i promicanje socijalne pravde i jednakosti; da se prijeđe s napora
obilježavanja razlike na stvaranje razlike, kako bi se stvorio istinski pravedan i održiv
svijet.
• zadovoljstvo turista volontera,
• zadovoljstvo svih sudionika lokalne turističke ponude,
• zadovoljstvo lokalnog stanovništva,
• kvaliteta okoliša.
Radi pravilnog odabira razvojnog scenarija pri izradi modela treba uzeti u obzir:
• doprinos razvoju turizma u turističkoj destinaciji,
• doprinos blagostanju lokalnog stanovništva i rastu ukupne kvalitete njihova života,
• doprinos konkurentnosti turističke ponude destinacije.
18
Sadržaj i aktivnosti iskustvo i doživljaj
• Volonterski rad može biti srž sadržajnog, kreativnog i inspirativnog turističkog boravka, gdje će se nuditi mogućnost neposrednog druženja s pripadnicima lokalnih zajednica i s drugim turistima volonterima, bliski susret s kulturom i načinom života, stjecanje novih prijateljstava, obogaćivanje znanja, vještina i iskustava.
• Većina turista volontera pa i oni starije dobi vole aktivnosti na otvorenom, što boravak u ovakvim kampovima najčešće i podrazumijeva kroz razne aktivnosti kao što su kampiranje, vožnje čamcima, pecanje, planinarenje i sl.
• Život u kampu je kombinacija rada i raznih društvenih aktivnosti koje se ostvaruju van radnog okružja, npr. obilazak atrakcija, muzeja, odlazak na koncerte i u kazalište, posjet lokalnoj upravi, školama itd.
19
Pine i Gilmore, 1999
Treba izgraditi sustav emocionalne piramide -
odnos lokalna zajednica - turisti
Osjećaji i emocije su vjerojatno najbitniji elementi koji čine doživljaj nezaboravnim, stoga zaslužuju posebnu pažnju u turizmu posebnih interesa pa tako i u volonterskom turizmu.
Kako bi se to učinilo može se koristiti “sustav emocionalne piramide” čijih su šest elemenata dolje navedeni:
20
Korak 6: Poticati doprinos skupini – jačanje lokalnog
identiteta
Korak 5: Poticati osjećaj osobnog rasta i lokalni
ponos
Korak 4: Učiniti da se turisti volonter osjeća
dobrodošlo
Korak 3: Dodati prilagodbe
Korak 2: Raznolikost
Korak 1: Osigurati sigurnost
Ostaje u sjećanju i prepričavamo je
drugima
Osobna je i autentična, istinita
Ima jasan početak,
sredinu i kraj
Ima narativne elemente
Bolje se pamti
Dobra priča…
21
Razvoj proizvoda volonterskog turizma
6
Prepoznavanje prilika
Generiranje ideja
Provjera ideja Razvoj koncepta
Veličina tržišta
Razvoj koncepta
Razvoj strategije
Testiranje koncepta
Testiranje na tržištu
Uvođenje proizvoda
Razvoj proizvoda
Uvođenje na tržište
22
Razvijati proizvod tako da se kreiraju
tematske poveznice i mreža.
• Umrežavanje je princip koji će osnažiti komunikaciju i mobilnost
ljudi, ideja, iskustava i znanja pridonoseći razvoju, edukaciji i
novom zapošljavanju.
• Umrežavanje je ujedno princip koji lokalnoj zajednici i nacionalnim manjinama može dati novi značaj i suodnos, prije svega kroz jasnu fizičku povezanost i strukturu.
Intenzivna mrežna interakcija svih dionika, bez
obzira o kojem se vidu umrežavanja radi (savezima,
udrugama, zajednicama, vijećima, klubovima, kulturno umjetničkim društvima i sl.)
23
Najčešći projekti u kojima učestvuju volonterski
turisti
• Gradnja, rekonstrukcija ili renoviranje zgrada, igrališta itd.
• Projekti vezani za okoliš kao što je čišćenje plaža, jezera, rijeka, sadnja drveća, raščišćavanje šumskih puteva, trasiranje biciklističkih staza itd.
• Socijalni projekti gdje se radi sa djecom i osobama sa posebni potrebama ( organizacija raznih aktivnosti, podučavanje, animacija itd.)
• Festivali i manifestacije gdje volonteri obavljaju fizičke poslove u organizaciji i ralizaciji događanja
• Arheološki projekti ( pooć kod arheoloških iskopavanja, prenošenje i čišćenje predmeta, kopanje)
• Obrazvoni projekti gdje turisti volonteri sudjeluju u radionicama,diskusijama i predavanjima na određenu temu ( ekologija, politika, socijalna integracija, manjine itd)
24
Različite perspektive – big picture
Perspektiva turista volontera: Turistički proizvod je cjelokupno iskustvo putovanja, od trenutka odlaska od kuće do trenutka povratka.
Perspektiva destinacije: Turistički proizvod je integrirani skup fizičkih proizvoda i usluga iz domena atrakcija, smještaja, ugostiteljstva, zabave te niza ostalih uslužnih djelatnosti (npr. usluge banaka, pošte, liječnika, ‘pomoći na cesti’, itd.).
Perspektiva poslovnih jedinica: Proizvod je skup fizičkih proizvoda i usluga iz domena smještaja, hrane i pića, animacije, zabave i specijaliziranih usluga objekta .
25
Planiranje i djelovanje – lokalna zajednica
• 1.korak: procjena, otkriti skupine i pojedince koji su spremni na suradnju i otvoriti dijalog među njima
• 2.korak: uočavanje potreba za volonterskom pomoći
• 3. korak: procjena koristi za neprofitni sektor, za poslovni sektor i za javni sektor
• 4.korak: motivacija i aktiviranje kroz participacijski, sudjelujući proces
• 5. korak: uspostavljanje tima
• 6. korak: planiranje ( korisnici i mjesto za provedbu volonterskog projekta)
• 7. korak: provedba projekta
• 8.korak:procjena uspješnosti i koristi za zajednicu
26
27
28
Recording oral histories is a very individualized
placement: You create a research project and we
arrange guides and translators for you, help you
create a schedule, advise you on where to go, and
offer any needed support. This is also among the
least common of our volunteer placements, but
you will find Nepal to be a country full of stories,
and a wonderful place to pursue a passion for
writing or storytelling. It helps to be building on
past research or a specific interest in a certain
facet of Nepali life, culture, or history. We have
also had volunteers with filming or photography
experience conduct projects documenting rural
Nepali life in their own ways.
Primjer za turiste volontere - antropologija
Tourism Concern’s Ethical Volunteering Group*
(GIVs) seeks to ensure that volunteering is a force
for good by collaborating with ethical and
responsible international volunteering
organisations who are passionate about
maximising the positive developmental outcomes
of volunteering, whilst also working to minimise
potential negative impacts
29
A thorough panorama of volunteer tourism in Taiwan was drawn in this study, from the pre-trip motifs, the on-site experiences, self-perceived values developed through the experiences, to post-trip perspectives including re-participating visiting and visions for the future. It is discovered that all the volunteer tourists have multiple motivations in participating in volunteer trips. In this study, most volunteer tourists reported that altruistic motivation was not a significant factor in the decision-making phase and also asserted that outcomes of the volunteer trips were not all consistent with their primary motivations. Furthermore, altruistic motivation is not necessarily exclusive with other motivations.
....to attract people join volunteer programs, then they will develop their own perceived values during their experiences and create willingness to re-participate. Additionally, previous volunteer tourism experiences also affected the motivations for the following volunteer trips. It is revealed in this study that first-time volunteer tourists expressed more egoistic motivations than altruistic ones.
Što govore znanstvena istraživanja i studije
30
According to this study, the perceived-values developed through volunteer trip experiences gradually after the trip. Motivations and experiences did not match consistently, perceived values and the motivations neither did. The discussion upon attracting people to join volunteer trips first and then guide them gradually to find the values of them also provided an explanation coherently to the policy of sending organizations. However, organizations and project planners should be aware of the profile of individual volunteers to maximize their services and volunteer tourist satisfaction.
Empowerment could be done by fully analysis of volunteers‟ motivations and previous experiences in terms of voluntary services during the pre-trip training. This study indicated that knowing one‟s own motivations before going on a volunteer trip did not necessarily identify the performances he or she was going to expect. The sending organizations must take the responsibility in education volunteer tourists in pre-trip training by taking the following three factors into accounts: 1.understanding of volunteers, 2.realizing the real need of aid-recipients, 3. implementation of pre-trip education and post-trip evaluation on planning a volunteer tourism project.
Nalazi istraživanja
Neki od autora koji proučavaju volonterski
turizam
• Waring, S.(2002) Volunteer tourism: experience that make a difference
• Callanan,M. i Thomas,S. (2005) Volunteer tourism – Deconstructing volunteer activities within a dynamic environment In. M Novelli (ed) Niche Tourism – Contemporary isssues, trends and cases
• Guttentag,D.A.(2009) The Possible Negative Impacts of Volunteer Tourism
• Jafari, J.2000 (ed) Encyclopedia of Tourism
• Lyons et al, (2011) Gap year volunteer tourism: Myths of Global Citizenship?
• Tomazos,K. i Butler,R.(2009) Volunteer tourism: Working on holiday or playing on work?
• Waring, S. i Ponting,J.(2009) Breaking Down the System: How Volunteer Tourism Contributes to New Ways of Viewing Commodified Tourism
• Hrabrovski- Tomić (2008) Selektivni oblici turizma
• Cohen, E. (1979) A Phenomenology of Tourist Experience
• Rabotić, B. (2013) Selektivni oblici turizma
• Ateljević, I. (2009) Transmodern Tourism
• Reisinger (2013,2015) Transformative Tourism
• Lekić,R., Krampus, V. (2013) “Od mitskog Odina do suvremenog putnika – iscjeljujuća moć turizma”
• Lekić, R.( 2015) Revitalization paradigm and emotional intelligence in Destination Management 31
• Anderson, M. J. and R. N. Shaw (1999) A comparative evaluation of qualitative data analytic techniques in identifying volunteer motivation in tourism
• Bowman, W. (2009). The economic value of volunteers to nonprofit organizations
• Simpson, K. (2004). "„Doing development‟: the gap year, volunteer-tourists and a popular practice of development
• Sin, H. L. (2009). "Volunteer Tourism—“Involve Me and I Will Learn”?
• Stebbins, R. A. and M. Graham (2003). Volunteering as Leisure/Leisure as Volunteering: An International Assessment
• Publishing. Stoddart, H. and C. M. Rogerson (2004). "Volunteer tourism: The case of Habitat for Humanity South Africa.„
• Raymond, E. M. and C. M. Hall (2008). "The Development of Cross-Cultural (Mis)Understanding Through Volunteer Tourism."
32
• Mowen, J. and H. Sujan (2005). "Volunteer Behavior: A Hierarchical Model Approach
for Investigating Its Trait and Functional Motive Antecedents.„
• Ooi, N. and J. Laing (2010). "Backpacker tourism: sustainable and purposeful?
Investigating the overlap between backpacker tourism and volunteer tourism
motivations."
• Palacios, C. (2010). "Volunteer tourism, development and education in a
postcolonial world: conceiving global connections beyond aid.„
• Hudson, S. and K. Inkson (2006). "Volunteer overseas development workers: the
hero's adventure and personal transformation.„
• Hustinx, L., F. Handy, et al. (2010). "Social and Cultural Origins of Motivations to
Volunteer: A Comparison of University Students in Six Countries
• K.A.Carter (2008). Volunteer Tourism: An exploration of the Perceptions and
Experiences of Volunteer Tourists and the role of Authenticity in Those
Experiences
• Master. Lo, A. S. and C. Y. S. Lee (2011). "Motivations and perceived value of
volunteer tourists from Hong Kong.
33
• Lyons, K. D. and S. Wearing, Eds. (2008). Journeys of Discovery in Volunteer Tourism: international case study perspectives.
• McGehee, N. G. (2002). "Alternative Tourism and Social Movements
• . McGehee, N. G. and K. Andereck (2009). "Volunteer tourism and the “voluntoured”: the case of Tijuana, Mexico
• McGehee, N. G. and C. A. Santos (2005). "Social change, discourse and volunteer tourism."
• McIntosh, A. and A. Zahra (2007). "A Cultural Encounter through Volunteer Tourism: Towards the Ideals of Sustainable Tourism?„
• McIntosh, A. J. (2006). "Willing Workers on Organic Farms (WWOOF): The Alternative Farm Stay Experience?„
•
34
Volonterski turizam ima moć
35
• Volonterski turizam pomaže u kreiranju više prijateljski
nastrojenog okruženja za volontiranje, s više ljudi koji sudjeluju u
građanskim aktivnostima u Europi i svijetu
• Omogućuje volonterskim organizacijama da budu učinkovitije
• Popularizira i povećava prepoznatljivost volonterskih aktivnosti
• Podiže svijest o vrijednosti volonterstva za gospodarstvo i društvo
općenito
• Volontiranje ne obogaćuje samo pojedinca, već je i vrijedan izraz
civilnog angažmana koji značajno doprinosi društvu
Albert Einstein, 1954
„Ljudsko biće je dio cijeline koji zovemo svemir, i to dio koji je limitiran vremenom i prostorom.
Mi doživljavamo sebe, svoje misli i osjećaje kao nešto odvojeno od sveg ostalog. To je zapravo vrsta optičke iluzije naše svjesnosti. Ova iluzija je jedna vrst zatvora za nas, koja nas ograničava na naše osobne želje i osjećaje prema nekoliko nama bliskih osoba.
Naš zadatak mora biti da se oslobodimo od ovog zatvora šireći naš krug suosjećanja da bi obgrlili sva živa bića i cijelu prirodu u njenoj ljepoti.
Prava vrijednost ljudskog bića je određena sa stupnjem i osjećajem oslobođenja od ograničenja sebstva. Potreban je nov način da bi čovječanstvo preživilo."
36