Victor Wekselberg Prirucnik Za Anketiranje Gradjana

1

Victor WekselbergPRIRUČNIK ZA ANKETIRANJE GRAĐANA

2

Victor WekselbergPriručnik za anketiranje građana

Naslov izvornika:

Wekselberg, Victor 2003. “Citizen Survey Manual for Croatia”.The Urban Institute, Local Government Reform Project, Washington,

[email protected]

Nakladnik:

The Urban Institute, Zagreb www.urban-institute.hr

Za nakladnika:

Maris Mikelsons

Urednici:

Momo Kuzmanović, Krzysztof Chmura

Prijevod s engleskog:

Ksenija Škreblin, Mirjana Mitar

Lektura:

Irena Drpić

Grafi čko oblikovanje:

Gumidesign, Zagreb

Tisak:

Denona d.o.o.

Naklada:

600 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

UDK 303.62(035) 352:303.62

WESKELBERG, Victor Priručnik za anketiranje građana / Victor Wekselberg; <prijevod s engleskog Ksenija Škreblin... <et al.>;urednici Momo Kuzmanović... et al.>. - Zagreb : TheUrban Institute, 2004.

Prijevod djela: Citizen survey manual for Croatia.

ISBN 953-99520-3-4

1. Anketna istraživanja

440421045

3

Victor Wekselberg

PRIRUČNIK ZA

ANKETIRANJE GRAĐANA

Projekt reforme lokalne samoupraveAmerička agencija za međunarodni razvoj

The Urban Institute, Zagreb, 2004.

4

ZAHVALA

Zahvaljujemo Gradu Rijeci na ustupanju rezultata i izvještaja anketiranja građa-na prevedenoga u Rijeci 2001. godine koji su korišteni u ovom priručniku.

5

RIJEČ NAKLADNIKA

Priručnik za anketiranje građana je jedan u nizu priručnika nastalih u sklopu Projekta reforme lokalne samouprave (PRLS) Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), kojeg provodi Urban Institute. PRLS je projekt tehničke potpore s dva glavna cilja: razvijanja upravljačke sposobnosti jedinica lokalne samouprave i pružanja potpore Vladi Republike Hrvatske u njenoj reformi lokalne samouprave. Projekt je u proteklih nekoliko godina razvio pet modela upravljanja u skladu s potrebama lokalne sa-mouprave za boljim upravljanjem njihovim resursima: Model upravljanja imovinom, Model sudjelovanja građana, Model gospodarskog razvoja, Model upravljanja fi nancijama i Model informacijskog menad-žmenta. Svaki od tih pet modela se primjenjuje u uskoj suradnji s jedinicama lokalne samouprave diljem Hrvatske. PRLS je paralelno s partnerskim jedinicama lokalne samouprave izradio priručnike koji prikazuju proces implementacije svih pet modela upravljanja. PRLS je krajem 2003. godine tiskao Priručnik za upravljanje fi nancijama, a početkom 2004. godine Pri-ručnik za sudjelovanje građana, Priručnik za upravljanje imovinom, i Priručnik za gospodarski razvoj. Tiskanje Priručnika za informacijski menadžment planirano je za svibanj 2004.godine.

Svrha Priručnika za anketiranje građana će pomoći hrvatskim lokalnim samoupravama u pripremi anketa za procjenu potreba njihovih stanovnika. Autor ove publikacije, Victor Wekselberg, opisuje anketiranje građana kao jedan od važnih alata za sudjelovanje građana jer se radi o alatu kojim se bilježe potrebe građana u odnosu na pružanje javnih usluga. Anketiranje provedeno u Rijeci 2001. godine bilo je jedno od prvih anketiranja građana u Hrvatskoj koje je potaknula i provela lokalna samouprava.

6

7

Sadržaj

Zahvala.................................................................................................................................................4Riječ nakladnika ...................................................................................................................................5

Prvi dio

I. Uvod ..................................................................................................................................................9II. Što lokalne samouprave trebaju znati prije donošenja odluke o provođenju

istraživanja javnog mnijenja............................................................................................................10III. Kako organizirati postupak provedbe ankete.................................................................................12

1. Odrediti jasnu svrhu................................................................................................................122. Odlučiti o frekvenciji istraživanja.............................................................................................153. Postaviti uvježbano osoblje odgovorno za istraživanje ..........................................................154. Odrediti populaciju za istraživanje ..........................................................................................155. Identifi cirati uzorak istraživanja...............................................................................................156. Odrediti metodu prikupljanja podataka ...................................................................................177. Identifi cirati područja prikupljanja podataka............................................................................178. Razviti niz standardnih pitanja ................................................................................................189. Razviti metode maksimalnog povećanja postotka sudionika koji ispunjavaju upitnik.............22

10. Predtestirati, analizirati i unijeti promjene u anketu ................................................................2311. Statistički analizirati i izvesti zaključke ....................................................................................2312. Objasniti rezultate analize ......................................................................................................2513. Dokumentirati postupke praćene tijekom istraživanja, obraditi podatke,

analizirati i prezentirati rezultate .............................................................................................2514. Predati rezultate dužnosnicima lokalne samouprave .............................................................2515. Objaviti rezultate građanima, nevladinim organizacijama, medijima i poslovnoj zajednici .....26

IV. Potencijalni razlozi za neprovođenje anketa .................................................................................27V. Predznaci problema s anketama....................................................................................................28

Drugi dio

Dodatak A. Primjeri upitnika ...............................................................................................................311. CRDA istraživanje javnog mnijenja.........................................................................................312. Istraživanje javnog mnijenja građana Rijeke 2001..................................................................37

Dodatak B. Izvješće grada Rijeke ......................................................................................................45Dodatak C. Područja znanja...............................................................................................................59Dodatak D. Publikacije o anketiranju građana....................................................................................65

8

9

UVOD

Ovaj priručnik opisuje poseban tip istraživanja javnog mnijenja koji se koristi kako bi se podržala lokalna demokracija. Glavno je načelo lokalne demokracije sudjelovanje građana u procesu odlučivanja. To se sudjelovanje postiže uglavnom kroz zastupnički oblik demokracije. Demokracija se u lokalnoj samoupravi ne postiže u potpunosti ako je ograničena na izbor predstavnika građana. Zahtijeva stalnu komunikaciju između građana i vijeća i gradskog ureda. Gradski ured kao organizacija ima jasne fi zičke granice, a zapravo je samo dio zajednice za koju radi. Povremeni kontakti građana s vijećnicima i zaposlenima u gradskom uredu ne pružaju onoliko informacija koliko je potrebno za adekvatno predstavljanje interesa građana, osobito u odnosu na strateški razvoj i poboljšanje učinkovitosti gradskog ureda. Ovaj priručnik opisuje specifi čan tip istraživanja javnog mnijenja koji se obično naziva “anketiranje građana”. Razlikujese u nekoliko važnih načina od ostalih tipova istraživanja kao što su istraživanje tržišta, ispitivanje politi-čkih stavova ili anketiranje potrošača.

Glavni je cilj anketiranja građana prikupljanje informacija koje se ne mogu prikupiti u izravnim kontaktima članova gradskog poglavarstva ili vijeća s građanima. Ono je osnovni alat lokalne demokracije. Sustavno primijenjen, on omogućuje uključivanje glasa građana u upravljanje poslovima lokalne samouprave, a kod građana pojačan osjećaj da utječu na događaje u svojoj zajednici.

Ovaj bi priručnik trebao pomoći lokalnoj samoupravi u nadzoru pripreme i provedbe anketiranja. Njegov je sadržaj utemeljen na psihologijskim i sociologijskim spoznajama na području istraživanja javnoga mnijenja (dodatak D sadrži osnovnu stručnu literaturu korištenu u pripremi priručnika), ali isto tako i na iskustvu autora u provođenju takvih anketa u SAD-u, Poljskoj, Srbiji i Crnoj Gori te u Hrvatskoj.

Još bi jedna uvodna napomena mogla biti važna za čitatelja. Autor ove publikacije priklanja se “fi lozofi ji” po kojoj anketiranje građana, kao alat sudjelovanja građana, treba biti provedeno na participativni način.. Tko treba sudjelovati? Osim klijenta (najčešće gradskog ili općinskog poglavarstva) i nevladinih organi-zacija, trebali bi sudjelovati i ostali građani. Sudjelovanje treba biti uključeno u sve glavne faze anketnog postupka, uključujući kreiranje ankete, tumačenje rezultata i njihovu diseminaciju. Katkad se građani ukjučuju i kao anketari i postižu dobre rezultate.

10

ŠTO LOKALNE SAMOUPRAVE TREBAJU ZNATI PRIJE DONOŠENJAODLUKE O PROVOĐENJU ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNIJENJA

1. Ankete zahtijevaju stručnost i znanje. Nekim se nestručnim osobama postupak provedbe ankete može činiti lakim: postavljanje pitanja je nešto što činimo svaki dan. Nažalost takva istraživanja zahtijevaju stručna znanja kako bi se mogle pribaviti korisne informacije.

2. Anketiranja građana relativno je novi alat demokracije u Hrvatskoj, stoga ima samo nekoliko konzultanata s potrebnim iskustvom i znanjem za dobru provedbu ankete. Ovaj priručnik može poslužiti kao orijentir prilikom pregleda konzultantskih ponuda kao i u procjeni rada konzultanata. Prilikom odabira konzultanata u obzir treba uzeti barem tri područja stručnosti. U prvom redu, konzultanti trebaju imati neko znanje o pitanjima lokalne samouprave. Drugo, moraju posjedovati potrebnu vještinu u provedbi statističkih analiza. Ima mnogo anketnih izvješća koja ne idu dalje od jednostavnih deskriptivnih statistika, kao što su prosjeci, postoci ili jednostavne tablice (cros-table) različitih skupina (npr. dob, spol). Statistička znanja u naprednoj statistici (u žargonu se nazivaju inferencijalna statistika) potrebna su kako bi se došlo do podatka koji se ne može dobiti jednostvanom deskriptivnom statistikom. Napredna statistika istražuje odnose među različitim tipovima podataka koji su često korisniji od jednostavne deskriptivne statistike. Na primjer, ako je anketa sadržavala pitanja koja su općenito vrednovala gradsko poglavarstvo i ocjenjivala različite usluge tog ureda, samo će napredna statistika donijeti nalaz koji će pokazati u kojem su odnosu ocjenjivanje usluga i opće vrednovanje gradskog poglavarstva. Treće, konzultanti trebaju poznavati tehnike provedbe ankete kao što su odabir uzorka, priprema pitanja, pravilan poredak pitanja, itd.

3. S rezultatima anketiranja građana mora se upznati šira javnost. Ako su ankete alati povećanja razine sudjelovanja građana, informacija mora teći u oba smjera. Odazivom na ankete građani pružaju poglavarstvu informacije, a poglavarstvo bi trebalo povratno objaviti rezultate. Što pogla-varstvo time dobiva? Ne radi se samo o povećanju razine sudjelovanja građana nego i o njihovu poboljšanu poznavanju pitanja lokalne naravi. Osim toga, davanje povratne informacije građani-ma koji su sudjelovali u istraživanju trebalo bi povećati njihovu pripravnost da sudjeluju u takvim anketama i ubuduće.

4. Kako bi se postigli najbolji rezultati, takva istraživanja treba ponavljati. Vrijednost anketa znakovi-to se uvećava redovitim ponavljanjem, svake dvije, tri ili četiri godine. Samo tada možemo izmje-riti vremenske promjene. Na primjer, ako je 40 ili 50 % ispitanika ocijenilo dobrim neke od usluga lokalne samouprave, teško je procijeniti stupanj toga djelovanja. Bila bi sasvim drugačija situacija kada bi se, na primjer, ta procjena poboljšala za 5% u svake dvije ankete provedene svake tri godine.

5. Lokalna samouprava trebala bi biti iskreno zainteresirana za prikupljanje informacija od građana. Katkad je namjera načelnika, gradonačelnika ili drugih dužnosnika zloporaba ankete u političke svrhe kako bi prikupili više argumenata za potporu nekoj specifi čnoj odluci. Takve su situacije opasne zato što u tom slučaju istraživanja nisu namijenjena prikupljanju objektivnih informacija, već im je namjera podržati unaprijed oblikovanu ideju. Na primjer, gradonačelnik jednoga grada srednje veličine u Poljskoj htio je provesti istraživanje samo kako bi dobio potporu za izgradnju novoga mosta u gradu, te je odbio provesti istraživanje koje bi ocijenilo pitanje izgradnje mosta u kontekstu cjelokupne uprave grada.

Victor Wekselberg

11

6. Što anketiranje građana nije?

(a) Ne treba biti korišteno kao alat za odnose s javnošću. U prethodnom primjeru, gradonačel-nik je htio da istraživanje posluži samo kao alat za odnose s javnošću, a ne za demokra-ciju. Što je još gore, htio je prikupiti već raspoloživu informaciju – svi su građani podržavali izgradnju mosta. Osim nepotrebno potrošenih sredstava, građani mogu doživjeti takva istraživanja političkom manipulacijom te razviti nepovjerenje prema anketiranju građana.

(b) Ne treba biti korišteno kao referendum. Referendum je samo drugačiji tip istraživanja od ankete građana. Pri provedbi referenduma od svih se građana traži da odgovore na je-dno ili više pitanja, nema uzorka istraživanja (npr. odabrane grupe ljudi koje predstavljaju populaciju) dok je glavna svrha da građani donesu jednu ili više odluka.

(c) Ne treba biti korišteno kao sredstvo odlučivanja. U prijašnjoj točki spomenut je referen-dum, čija je svrha prenijeti na građane odluku koju treba donijeti. U zastupničkoj demo-kraciji većina odluka ne može biti donesena referendumom. U takvoj demokraciji građani biraju, neposredno ili posredno, načelnika izvršnog tijela i članove zakonodavnog tijela lokalne samouprave. Ti su zastupnici dužni prikupiti sve potrebne informacije i donijeti najbolje odluke u korist svih građana. Prosječni građanin nema pristup svim potrebnim informacijama, obično nema vremena dobro se informirati o svim aspektima problema, te zato nije u stanju donositi odluke koje djeluju na sve. Ako primjerice grad priprema dugo-ročni strateški plan, građani bi trebali biti vrlo važan izvor informacija o svojim potrebama, sklonostima, stavovima ili uvjerenjima, ali ne bi trebali glasovati za specifi čne strategije.

(d) Ne smije biti marketinški tip istraživanja. Za komunizma, ispitivanja javnog mnijenja provo-dile su organizacije koje je nadzirala država i koje su bile u njezinoj vlasti. S obzirom na to da su rezultati morali podržavati službene teorije i dogme, istraživanja javnog mnijenja nisu provedena slobodno. Nakon promjene političkog sustava, postupkom ispitivanja javnog mnijenja dominirale su marketinške tvrtke ili marketinški pristup. Glavni je cilj marketinškog istraživanja odrediti kako prodati proizvode, koji su proizvodi više traženi, te koje značajke proizvoda povećavaju prodaju. Cilj marketinškog istraživanja nije poboljšanje razumijeva-nja ljudi, nego jednostavno predvidjeti njihovo ponašanje. Glavni je cilj anketiranja građana omogućiti dužnosnicima lokalne smaouprave da poboljšaju razumijevanje građana. U osnovi koncepta jačanje lokalne samoupave jest ideja boljeg zadovoljavnja potreba građa-na. U svrhu postizanja tog cilja, dužnosnici lokalne samouprave trebaju poznavati stavove, uvjerenja, znanje i sklonosti svojih građana. Druga važna svrha prethodno spomenutog anketiranja građana, koje se razlikuje od marketinškog istraživanja, jest objava rezultata širokoj javnosti. Dodatno je pitanje na koji način će se predstavljati istraživanja javnog mni-jenja koje je provela lokalna samouprava. Često se to čini na isti način kao i kod istraživanje potrošača. Točno je da su građani u određenom smislu potrošači ureda lokalne samou-prave, no oni nisu istovjetni kupcima trgovine mješovitom robom ili poduzeću koje se bavi opskrbom električne energije. U demokraciji participativnog upravljanja, građani su više od klijenata, njihov odnos sa samoupravom ne smije biti reduciran na odnos razmjene.

7. Zahtijeva određene troškove i napor ureda samouprave. Anketiranja građana provedena na brz i “pr-ljav” način jeftina su, no stupanj je kvalitete dobivene informacije nizak i može dovesti do pogrešnih odluka. Trošak provedbe takvih istraživanja može biti smanjen podjelom zadataka različitim provodi-teljima. Na primjer, uvježbani volonteri mogu voditi administraciju. Još jedan način uštede mogao bi biti podjela troškova s ostalim razinama samouprave ili traženje fi nancijske pomoći stranih donatora.

8. Anketiranje građana treba razviti suradnjom uz sudjelovanje dužnosnika lokalne samouprave i članova nevladinih organizacija. Isto tako, članovi poslovne zajednice trebaju biti uključeni u istra-živanja usredotočena na pitanja gospodarskog razvoja.

Priručnik za anketiranje građana

12

KAKO ORGANIZIRATI POSTUPAK PROVEDBE ANKETE

Metodologija provedbe učinkovite ankete građana zahtijeva nekoliko koraka koje treba poduzeti prema sljedećem kronološkom redu. Svaki je korak opisan redom u određenim detaljima.

1. Odrediti jasnu svrhu.2. Odlučiti o frekvenciji istraživanja.3. Zadužiti uvježbano osoblje odgovorno za anketiranje .4. Odrediti populaciju za istraživanje.5. Identifi cirati uzorak istraživanja.6. Odrediti metodu prikupljanja podataka.7. Identifi cirati područja prikupljanja podataka. 8. Izraditi niz standardnih pitanja.9. Razviti metode maksimalnog povećanja postotka sudionika koji ispunjavaju upitnik.

10. Predtestirati, analizirati i unijeti promjene u anketu.11. Statistički analizirati i izvesti zaključke.12. Objasniti rezultate analize. 13. Dokumentirati postupke praćene tijekom istraživanja, obraditi podatke, analizirati i prezentirati

rezultate.14. Predati rezultate dužnosnicima lokalne samouprave.15. Objaviti rezultate građanima, nevladinim organizacijama, medijima i poslovnoj zajednici.

1. ODREDITI JASNU SVRHU

Postupak treba započeti određivanjem jasne opće svrhe i navođenjem specifi čnih pitanja istraživanja. Bez jasnog razumijevanja svrhe, istraživanja imaju tendenciju prikupljanja nepotrebnih informacija kao i izostavljanja onih važnih. Popis općih ciljeva i i uz njih vezanih pitanja istraživanja predstavljen je ovdje kao popis prijedloga te ni na koji način nije iscrpan. To su pitanja istraživanja, a ne pitanja uvrštena u anketu. Većina pitanja istraživanja trebaju u upitniku biti zastupljena s više nego jednim ispitaniku posta-vljenim pitanjem.

Opća svrha

A. Priprema strategije lokalne samouprave Strateško je planiranje nešto potpuno novo za lokalne samouprave. One sada tek uče da imaju

pravo oblikovati svoju vlastitu budućnost pripremanjem dugoročnih strateških planova, čak i na najnižim razinama upravljanja. Lokalna samouprava ne može adekvatno obavljati svoje funkcije ako nema srednjoročne i dugoročne strateške planove. Razvoj takvih planova zahtijeva priku-pljanje različitih vrsta podataka kao što su gospodarski trendovi, fi nancijske analize i analize raličitih vrsti resursa. Građani lokalne zajednice najvažniji su izvor informacija kojim se treba koristiti u razvoju strategija iz najmanje triju razloga. Kao prvo, niti se jedan strateški plan ne može provesti bez sudjelovanja građana i njihova odobrenja. Strateški planovi koji su nespojivi s interesima građana nemaju velike šanse za provedbu bez većih socijalnih sukoba. Na primjer, ako gradonačelnik/ca želi pretvoriti svoj grad u regionalno prometno središte, a većina bi građana radije vidjela svoj grad kao rekreativno i turističko središte, ta strategija neće biti uspješno prove-dena. Drugo, ljudi koji žive u regiji ili mjestu razvojne strategije najveća su imovina i istraživanja mogu poboljšati razumijevanje te imovine. Treće, građane treba smatrati vrlo važnim izvorom informacija.

Victor Wekselberg

13

Primjeri pitanja za istraživanje:

a) Kojoj viziji grada ili općine građanin daje prednost (npr. ekološkoj, industrijskoj, obrazovnoj, pro-metnoj, rekreacijskoj, kućanskoj)?

b) Koji su lokalni ljudski resursi, na primjer, u području obrazovanja? Koji su obrazovni resursi na lokalnoj razini neiskorišteni?

c) Koji su organizacijski resursi na lokalnoj razini neiskorišteni? Na primjer, koje nevladine organiza-cije mogu podržati razvoj grada ili općine?

d) Što građani znaju o potencijalnim lokalnim gospodarskim razvojnim strategijama?

B. Poboljšanje djelovanja ureda lokalne samouprave Sve organizacije trebaju stalno ulagati napore kako bi poboljšale učinkovitost i djelotvornost. Klijenti ureda lokalne samouprave znaju ne samo što treba poboljšati nego katkad i kako to po-boljšati. Ako istraživanja pruže specifi čnu informaciju o pitanjima kao što su brzina usluga, kvali-teta i raspoloživost, takva informacija može biti iskorištena izravno kako bi se poboljšale usluge i upravljanje uredom. Sjenka prijašnjega političkog sustava još uvijek utječe na službenike lokalne samouprave koji često ne uviđaju da su u službi svojoj zajednici. Osim toga ti uredi obično nisu orijentirani prema promjenama, te ta istraživanja mogu pružiti značajan poticajan impuls pro-mjenama.

Primjeri pitanja istraživanja:

a) Koja je kvaliteta usluge odvožnje smeća gradskih službi?b) Kako gradski službenici postupaju s klijentima?c) Jesu li prošlogodišnja organizacijska poboljšanja u uredu povećala brzinu pružanja usluga ?d) Koja je kvaliteta renoviranja zgrada provedenog prošle godine?e) Obuhvaćaju li usluge čišćenja snijega cijeli grad?

C. Porast socijalnog odobravanja Ured lokalne samouprave koji od građana sustavno traži vrednovanje svog funkcioniranja ostavlja

potonji utisak na građane: (1) da je otvoren za kritike i vrednovanje , (2) da je iskren u naporima da poboljša svoju djelotvornost , i vjerojatno (3) da poveća povjerenje građana u njihovu lokalnu samoupravu, u ured i osoblje koje radi za taj ured. Porast stupnja prihvaćanja lokalne uprave od građana neće biti samo razlogom njihove svjesnosti o tome da su njihova mišljenja uključena i uzeta u obzir, već i da istraživanja mogu služiti i kao sredstva širenja informacija. Dobro pripre-mljena istraživanja mogu informirati građane o određenom broju stvari, od usluga lokalne samo-uprave do važnih problema kojima se zajednica treba baviti. Primjerice, ako je nezaposlenost veliki problem lokalne zajednice, ispitanici se mogu informirati o nizu programa što ih lokalna samouprava ili druge organizacije poduzimaju kako bi riješile taj problem.

D. Priprema i procjena novih aktivnosti Iako je opći djelokrug aktivnosti lokalne samouprave propisan zakonom, djelokrug specifi čnih

zadataka i programa ovisi o lokalnim potrebama i situaciji. Odluke o novim aktivnostima trebale bi se temeljiti na analizi potreba primatelja usluga, to jest građana. Osobito je važno kada većina lokalnih samouprava djeluje s ograničenim sredstvima te su suočene s teškom odlukom o tome kako ih raspodijeliti.

E. Početak rada novog vijeća i/ili gradskog poglavarstva Početak rada novog vijeća ili gradskog poglavarstva obično je obilježen ozbiljnim nedostatkom in-

formacija. Sustavne ankete građana omogućuju novoj vladajućoj strukturi raspolaganje informa-cijom o potrebama poboljšanja djelovanja vijeća, potrebama i interesima građana te oblikovanja dobro pripremljenih vlastitih programa.


14

Primjeri specifi čnih svrha (s nekim opravdanjima)

A. Priprema višegodišnjih fi nancijskih planova

Financijsko planiranje trebalo bi uzeti u obzir informaciju o potrebama građana a vrednovanje kvalitete životnih čimbenika može pružiti takvu informaciju.

B. Privatizacija komunalnih usluga

Prije provedbe privatizacije komunalnih usluga, bilo bi korisno znati u kojoj su je mjeri odobrile razne grupe budućih primatelja usluga, kao i ostali ljudi uključeni u tu promjenu (npr. zaposlenici i upravitelji gradskih poduzeća, privatni poduzetnici). Promjena se može pripremiti i na bolji način ako se zna što motivira specifi čne grupe protiv, a što za privatizaciju.

C. Priprema dugoročne politike cijena

Uzmimo kao primjer poduzeće što pruža uslugu opskrbe vodom i uslugu odvodnje otpadnih voda, koje priprema dugoročnu politiku cijena. Glavni je cilj povećanje prihoda kako bi se pokrili svi troškovi usluga. U ovom trenutku poduzeće pokriva samo 80% tih troškova, uključujući amortiza-ciju. Potrebno je donijeti odluke o visini, vremenskom razmaku te o vrsti usluga koje se povisuju. Potrebno je poznavati gospodarsku situaciju i stav primatelja usluga kako bi se kreirala politika koja bi negativne učinke proizašle iz porasta cijena svela na minimum.

D. Razvoj strategije agroturizma

Turizam se često smatra jedinom razvojnom strategijom, međutim za lokacije koje se ne nalaze u morskom pojasu, agroturizam je jedina opcija. Prije nego što lokalna uprava razvije strategiju u tom području, mogla bi skupiti vrijedne informacije od građana na koje bi takva strategija mogla utjecati. Od skupine potencijalnih sudionika u agroturizmu, anketa bi mogla prikupiti i drugi niz korisnih informacija koje se odnose na pitanja potrebe fi nanciranja, razinu poznavanja takva po-slovanja ili na potrebe osposobljavanja.

E. Smanjenje troškova školskih ustanova

Smanjenje troškova bilo koje od usluga lokalne samouprave vrlo je osjetljivo pitanje. Istraživanja mogu pomoći pri pripremi najbolje strategije prikupljanjem informacija o izvorima rasipanja ali isto tako i idejama kako bi se te usluge optimizirale. Osim prikupljanja informacija, takva istraživanja obavijestila bi građane o problemu troškova. Nedostatak informacija često bi doveo do ozbiljnih društvenih sukoba kada službenici primjerice donesu odluku o zatvaranju škole, a bez spoznaja o stupnju protivljenja. Takve situacije ne dopuštaju razmatranja o alternativnim rješenjima proble-ma.

F. Priprema i provođenje sustava vrednovanja djelotvornosti komunalnih usluga

Bez sustavnog vrednovanja djelotvornosti usluga, lokalna samouprava ne može iste poboljšati. Nije dovoljno samo prikupiti prigovore te u detalje poznavati kvalitetu i dostupnost usluga. Osim toga, primatelji usluga mogu često predložiti načine na koje se usluge mogu poboljšati.

G. Priprema reforme stanovanja

Ako lokalna samouprava razmatra prodaju stanova u općinskom vlasništvu, potrebno je poznavati nekoliko područja. Procjena je fi nancijske mogućnosti i spremnost stanara da kupe svoje stanove od presudne važnosti. Istraživanje može pružiti informaciju o tome koliko bi stanara razmotrilo, na primjer, zamjenu stanova. Osim toga, kako bi se uspješno realizirali takvi programi, potrebno je temeljito poznavanje stambenih potreba građana.

Victor Wekselberg

15

2. ODLUČITI O FREKVENCIJI ISTRAŽIVANJA

Odluka o učestalosti organizacije istraživanja ovisna je o utvrđenim svrhama. Katkad je samo jedna or-ganizacija istraživanja dovoljna kako bi se postigli ciljevi. Na primjer, gradska vlast planira preuređenje mjesnoga parka, a htjela bi znati što bi građani koji žive u susjedstvu željeli učiniti s parkom. Za takvo istraživanje dovoljna je jedna organizacija.

Ispitivanja mišljenja građana koja su provedena samo jedanput mogu imati znatna ograničenja, s obzi-rom na to da ne dopuštaju mjerenje trendova. Primjerice, ako 50% građana ocijeni da su dužnosnici lokalne samouprave uspješni, nije očito koliko je taj rezultat dobar. Ponavljanje takvih pitanja tijekom go-dina omogućuje mjerenje trendova. Takav stupanj odobravanja nije niti dobar niti loš dok poboljšanje od primjerice 50% do 60% jasno daje naslutiti kako građani više odobravaju ono što su dužnosnici lokalne samouprave učinili u posljednje vrijeme.

Ako se ankete građana provode redovito, građani ih smatraju “prirodnim” putem sudjelovanja u lokalnim pitanjima, izražavanjem stavova, potreba i ideja. Ispitivanje ne treba smatrati ni «pečatom» lokalne samo-uprave niti referendumom, kojim bi se izbjegle teške odluke što bi ih trebali donijeti izabrani dužnosnici.

3. POSTAVITI UVJEŽBANO OSOBLJE ODGOVORNO ZA ISTRAŽIVANJE

Stajalište je klijenta da treba postaviti člana osoblja lokalne samouprave za voditelja postupka istraživa-nja. Uloga je te osobe omogućiti anketni postupak. Ta osoba ne treba biti stručnjak u području ispitivanja mnijenja, no treba razumjeti osnovne osobitosti dobro provedene ankete građana. S tim u vezi, ovaj pri-ručnik može biti od koristi, iako je poželjno dodatno osposobljavanje.

4. ODREDITI POPULACIJU ZA ISTRAŽIVANJE

Pod populacijom se podrazumijevaju svi ljudi o kojima planiramo izvući zaključke iz rezultata istraživanja. Glavna svrha, specifi čne svrhe i pitanja iz upitnika trebali bi odrediti tko pripada populaciji. Uobičajeno je da se prilikom određivanja populacije rabe sljedeći kriteriji: dob, mjesto stanovanja, mjesto zaposlenja, je li netko primatelj određenih usluga ili kombinacija ovih kriterija.

Iako se odrasli najčešće smatraju poželjnom populacijom (obično stariji od 18 godina), moguće je da neke svrhe istraživanja sugeriraju uključivanje mlađih stanovnika. Mjesto je stanovanja u lokalnim demo-kracijama vrlo važan čimbenik, iako se katkad treba uzeti u obzir i mjesto zaposlenja. Često zaključke o određenim susjednim zajednicama donosimo temeljem usporedbe, na primjer životnih uvjeta u dvama gradskim područjima. U takvim situacijama, dvije ili više susjednih zajednica čine interesnu populaciju.

5. IDENTIFICIRATI UZORAK ISTRAŽIVANJA

Prvi je korak odluka o tome kojom se metodologijom uzorka koristiti. Najbolja je i jedina potpuno znan-stvena metodologija slučajni odabir uzorka iz populacije. Pet je osnovnih metoda slučajnog odabira uzor-ka predstavljeno dalje u tekstu:

● Jednostavni slučajni uzorak – uzorci se biraju metodom slučajnog odabira iz baze po-dataka, koristeći nasumičnu tablicu ili kompjutorski generirane brojeve


16

● Sistemski slučajni uzorak – broj prvog ispitanika bira se metodom jednostavnog slučaj-nog odabira (npr. bira se ispitanik čiji broj u danoj bazi podataka iznosi 3), nakon toga se bira svaki x-ti broj. Slučajni-stratifi cirani uzorak – bira se metodom slučajnog odabira iz baze podataka određene stratumom u skladu s nekim specifi čnostima (stratum može biti stupnaj obrazovanja, spol; uz institucijski uzorak – godišnje prodaje, itd). Ispitanici se izvlače zasebno iz svakog stratuma.

● Klasterirani i višeetapni uzorak – ovo su varijacije grupnih uzoraka. Ovim tipom oda-bira ne ispituju se odabrane individualne jedinice, već grupe (stambeni blok određen s četiri ulice). Ako je istraživanje primijenjeno na sve stanovnike koji zadovoljavaju kriterij odabira (npr. dob, spol), govorimo o uzorku skupine. Ake se ispitanici u odabranom bloku biraju prema nekom obrascu (npr. ispitujemo pojedince koji žive u stanovima s parnim brojevima), govorimo o višeetapnom uzorku.

● Uzorak slučajnog kretanja (random walk sample) – ovaj tip uzorka odabire se na sljede-ći način: mehanizam odabira ispitanika temelji se na smjeru kretanja anketara. Određena je početna točka (ulica i kućni broj). Nakon toga, anketar provodi intervjue prema algoritmu odabira ispitanika (npr. ulazi u zgradu s neparnim brojevima i kuca na ulazna vrata s parnim brojevima, anketirajući člana danog kućanstva koji je imao/imala rođendan tek nedavno).

Ostale metode odabira osoba za uzorak, iako ne sasvim znanstvene, često se koriste kada je slučajni odabir neupotrebljiv. Metoda izbora koja nije slučajna (namjeran uzorak), primjerice anketiranje jedne odrasle osobe na svako drugo kućanstvo, može dati korisne podatke.

Tabela 1. Minimalne veličine uzoraka za odabrane male populacije

Veličina populacije

Veličine uzorka

Stupanj povjerenja od 95% Stupanj povjerenja od 99%

±3% ±5% ±10 ±3% ±5% ±10

500 250 218 81 250 250 125

1.000 500 278 88 500 399 143

1.500 624 306 91 750 460 150

2.000 696 323 92 959 498 154

3.000 788 341 94 1,142 544 158

5.000 880 357 95 1,347 586 161

10.000 965 370 96 1,556 622 164

20.000 1.014 377 96 1,687 642 165

50.000 1.045 382 96 1,777 655 166

150.000 1.058 383 96 1,809 659 166

Victor Wekselberg

17

Kako bi se odredila veličina minimalnog uzorka, potrebno je poznavati sljedeća tri parametra: veličina populacije, pretpostavljeni stupanj povjerenja i pretpostavljeni interval povjerenja. Stupanj je povjerenja prihavćeni rizik pogreške u studiji. Tipično pretpostavljen stupanj povjerenja je ili 95% (npr. 5% mogućno-sti pogreške) ili 99% (npr. 1% mogućnosti pogreške). Osim stupnja povjerenja, potrebno je pretpostaviti i interval povjerenja koji opisuje postotak pogreški postignutih parametara kao što su srednje vrijednosti. Željena preciznost mjerenja utjecat će na izbor jednog od uobičajeno prihvaćenih dosega: ±3%, ±5%, i ±10%. Tabela 1 prikazala je minimalne veličine uzoraka određene uporabom ovih triju kriterija.

Dodatni čimbenik koji u stvarnom životu utječe na odluke o veličini uzorka ankete građana jest trošak an-ketne administracije. Kao što se vidi u Tabeli 1, minimalna veličina uzorka za grad veličine 5,000 odraslih stanovnika, uz stupanj povjerenja od 95% i interval povjerenja ±5%, zahtijeva relativno velik broj ispi-tanika od 357. Ipak, iskustvo u provedbi anketa građana sugerira da katkad kada je minimalna veličina uzorka ispod potrebne razine, dobiveni rezultati daju prilično točan stupanj interesa populacije.

6. ODREDITI METODU PRIKUPLJANJA PODATAKA

Četiri su osnovna načina administriranja ispitivanja: osobni intervju, putem pošte, putem interneta i te-lefonski intervju. Najpouzdaniji, ali isto tako i najskuplji način jest korištenje anketara koji administriraju anketiranje pojedinih ljudi. Anketari moraju biti osposobljeni u organizaciji istraživanja. Ako rade za agen-ciju koja provodi ispitivanje, u biti su već osposobljeni te su im potrebne posebne upute o tome kako će administrirati specifi čnu anketu. Ako takvi djelomice stručni anketari nisu na raspolaganju, potrebno je temeljitije osposobiti buduće anketare, u pravilu studente društvenih znanosti kao što su psihologija i sociologija.

U određenim situacijama, telefonski intervjui mogu zamijeniti osobne. Iako jeftiniji od osobnih, ne dopu-štaju izbor odgovarajućeg uzorka zbog problema telefonske pristupačnosti. Ankete poštom uglavnom su jeftinije od onih u kojima sudjeluju anketari, no obično im je stupanj odaziva nizak.

7. IDENTIFICIRATI PODRUČJA PRIKUPLJANJA PODATAKA

Pretpostavljeni ciljevi ankete utječu na to koja će sadržajna područja (ili teme) biti uključeni u anketu. Dodatak C sadrži proširen popis područja često korištenih u anketiranju građana. Dalje su nabrojene i ukratko raspravljene glavne skupine tema.

1. Kvaliteta života

U lokalnoj je demokraciji glavni cilj predstavnika građana poboljšanje uvjeta života njihovih glasa-ča. Svako opće istraživanje treba sadržavati pitanja koja vrednuju to područje. Obično nije dovolj-no postaviti samo nekoliko pitanja, već je optimalan broj pitanja između 10 i 15, iz različitih aspe-kata kvalitete života. Koji će aspekti kvalitete života biti uključeni ovisi o svrsi ankete i stvarnoj situaciji u lokalnoj zajednici. Ako se ankete bave specifi čnim pitanjima (npr. reforma stanovanja), često zahtijevaju i vrednovanje nekoliko aspekata kvalitete života, kako bi se specifi čno pitanje sagledalo u kontekstu potreba svih građana.

2. Vrednovanje usluga

Poboljšanje usluga koje se pružaju građanima teško je postići bez spoznaja na koji točno način građanin vrednuje brzinu, kvalitetu i postojanje specifi čnih usluga. Takve usluge obično se ne


18

pružaju u tržišnim uvjetima, kada primatelji usluga mogu izabrati najbolje usluge. Ta okolnost čini još važnijim redovito vrednovanje mišljenja primatelja usluga o uslugama koje im pruža lokalna samouprava.

3. Sudjelovanje građana

Bit je lokalne demokracije sudjelovanje građana u procesu odlučivanja o vlastitom gradu, općini, regijji. Odgovornost izabranog ili imenovanog dužnosnika jest da osigura da takvo sudjelovanje bude šroko u najvećoj mogućoj mjeri. Anketiranja građana omogućuju vrednovanje opsega i dubine sudjelovanja građana. Isto tako mogu identifi cirati i procijeniti izvore informiranja kojima se građani koriste. Može se dobiti i dodatna, ali vrijedna informacija koja pokazuje kako obavije-štenost građana utječe na njihovo vrednovanje usluga i upravljanja u lokalnoj zajednici.

4. Izvori informiranja

Osim vrednovanja stupnja sudjelovanja, ankete građana trebale bi uključivati i predmete koji vre-dnuju učestalost izvora informiranja kojima se građani koriste da dođu do spoznaja o lokalnim pitanjima. Često je važno znati kako građani procjenjuju pouzdanost i izvještavanje različitih me-dija.

5. Planiranje

U participativnoj demokraciji, doprinos građana ne bi trebao reduciran na izborni postupak. Gra-đani mogu biti uključeni u proces planiranja lokalne samouprave kroz posebno kreirane ankete. Takvo sudjelovanje može biti osobito poželjno kada se razrađuju strateški planovi. Razvoj lokal-nih zajednica ne može se postići bez aktivnog sudjelovanja njihovih građana, te će takvo sudje-lovanje biti to snažnije, što više takvi planovi budu zadovoljavali potrebe građana i usklađivali s lokalnim resursima.

6. Vrednovanje ureda lokalne samouprave i vijeća

Dužnosnicima lokalne samouprave nije lako prihvatiti pitanja takva sadržaja u anketiranju gra-đana, no u konceptu lokalne demokracije to je vrlo poželjnan način održavanja odnosa s glasači-ma.

7. Gospodarski razvoj

Nema napretka lokalne demokracije u novim demokracijama bez poboljšanja gospodarskog ra-zvoja. Lokalna samouprava odgovorna je za poticanje gospodarskog razvoja. Istraživanja mogu dati niz informacija, korisnih za gospodarski razvoj. Važno je znati koje su sklonosti građana za gospodarski razvoj. Identifi kacija ljudskog i organizacijskog resursa na lokalnoj razini nije ništa manje važna, a istraživanja mogu pridonijeti takvu znanju.

8. Socijalne značajke

Anketiranja građana omogućuju prikupljanje informacija značajnih za rješavanje socijalnih pitanja i problema. Među mnogim potencijalnim pitanjima i socijalnim problemima sljedeći se čine najva-žnijima: nezaposlenost, socijalni sukobi, izbjeglice i interno raseljene osobe.

9. Opći stavovi građana

Osim vrednovanja stavova građana o različitim važnim stvarima (npr. rad lokalne samouprave, novi programi), istraživanja mogu vrednovati i neka važna obilježja građana kao što su stavovi o promjenama, optimizam, poduzetništvo, ili vlastita djelotvornost.

Victor Wekselberg

19

8. RAZVITI NIZ STANDARDNIH PITANJA

Pisanje pitanja katkad se doživljava kao lagan zadatak koji ne zahtijeva stručno znanje. Priprema dobrog istraživanja zahtijeva priklanjanje stručnim smjernicama i standardima temeljenim na stručnosti. Te su smjernice opisane u nastavku, u sljedeća tri niza: smjernice za oblikovanje pitanja, načela uvrštavanja pitanja u upitnik i tipovi prikupljenih informacija.

Smjernice za oblikovanje pitanja1

1. Uporaba odgovarajućeg stupnja razumljivosti riječi Razumljivost riječi, fraza i pitanja trebamo prilagoditi populaciji na kojoj se istraživanje primjenju-

je. Opća je smjernica da riječi moraju biti jednostavne, izravne i konkretne. Potrebno je posebice izbjegavati izrazite tehničke izraze i stručni žargon. Na primjer, trebalo bi izbjegavati tehničke izraze kao što su radni proračun, katastar ili prostorno uređenje.

2. Osigurati defi nicije riječi i izraza Kada se rabe riječi ili izrazi koje neki ljudi ne razumiju ili ih pak različite grupe ispitanika razumi-

jevaju na drugačiji način, potrebno je osigurati defi nicije. Na primjer, pitanje čitaju li ljudi gradsku obavijest objavljenu prije nekoliko mjeseci u mjesnim novinama, treba sadržavati defi niciju o tome što se podrazumijeva pod proračunskim izvješćem.

3. Izbjegavati nejasne riječi Pitanja ne trebaju sadržavati nejasne riječi koje zapravo ne daju korisnu informaciju. Na primjer,

riječi kao i identifi cirati uključivati angažiran vezan i pripadati ispitanici će protumačiti na razne načine, dok odgovori na pitanja koja sadržavaju takve riječi ne dopuštaju jasna tumačenja.Na primjer, pitanje “Do koje ste mjere uključeni u poslove koji se tiču vaše lokalne zajednice?” nije korisno s obzirom na to da bi se ispitanici zasigurno razlikovali u tome kako shvaćaju riječ uključen. Neki bi tumačili ‘uključenost’ kao pripadnost nevladinim organizacijama, dok bi drugi primjerice, shvatili sudjelovanje kao prisutnost na sastancima gradske vlasti.

4. Izbjegavati postavljanje više od jednog pitanja odjednom Vrlo često ankete sadrže pitanja koja, zapravo postavljaju i više nego jedno pitanje. Na primjer,

pitanje “Do koje ste mjere zadovoljni uslugom odvoza smeća i čišćenjem snijega?” dat će nejasne odgovore, s obzirom na to da nećemo znati jesu li ispitanici vrednovali obje ili samo jednu uslugu. Dalje, te usluge ne moraju biti vrednovane na isti način, te ako nisu, to zbunjuje ispitanike.

5. Primjena nesugestivnih pitanja Pitanja trebaju biti što je moguće više objektivna i trebaju izbjegavati navođenje ispitanika na

odgovore. Na primjer, pitanje “Do koje ste mjere neskloni sadašnjem vijeću?” pristrano je jer navodi ispitanike na odgovore koji više pokazuju nesklonost nego sklonost vijeću. Objektivnije postavljeno pitanje bilo bi “Što mislite o sadašnjem vijeću?”.

6. Ne postavljati hipotetska pitanja Postavljanje hipotetskih pitanja (primjerice “Što bi vam bio prvi prioritet kada biste sutra bili izabra-

ni za gradonačelnika?”) obično stavlja ispitanike u nezgodan položaj, te u biti može biti manipula-tivno. U prethodno danom primjeru, pretpostavka je ta da ispitanici imaju dovoljno znanja kako bi odgovorili na takva pitanja. Ako je nakana toga pitanja saznati najveće probleme građana, bolje je postaviti jednostavna pitanja o različitim aspektima kvalitete njihova života.

1 Smjerince izrađene prema: Rea, L. M. i Parker R. A. (1997.). Kreiranje i stvaranje anketnog istraživanja: Kompletan vodič. San Francisco: Jossey

Bass i Fowler, F. J. (1995.). Poboljšanje anketa: Kreiranje i ocjenjivanje pitanja. Thousand Oaks, CA: Sage


20

7. Ne postavljati pitanja o kauzalnosti Sastavljači anketnih pitanja obično ne mogu pretpostaviti da ispitanici znaju uzrok različitim pro-

blemima, činjenicama, ili čak njihovim vlastitim stajalištima i osjećajima. Često se u anketama traži od ispitanika da objasne zašto se primjerice angažiraju oko pitanja od lokalnog značenja. U prvom redu, mnogi ispitanici zapravo ne moraju znati zašto, te će izmisliti nešto ispunjavajući upitnik ili će preskočiti to pitanje.

8. Dopustiti različite stupnjeve zadovoljstva Kako bismo precizno prosudili, potrebno je uvrstiti odgovore koji izražavaju različite stupnjeve

zadovoljstva ili nezadovoljstva. Pretpostavka je da samo nekolicina socijalnih i psiholoških čim-benika (kao i bioloških) ima bimodalnu podjelu, to jest podjelu u dvije kategorije ili vrijednosti. Jednostavno govoreći, svijet nije crno-bijeli te zasigurno ne možemo pretpostaviti da mišljenja ljudi ili njihovi stavovi imaju samo dva odgovora. Stoga se pitanja s odgovorom „da“ ili „ne“ trebaju postaviti samo onda kada je moguć jedan od tih dvaju odgovora.

9. Ne upotrebljavati emocionalne riječi ili fraze Pitanja nisu objektivna ako sadrže emocionalne riječi ili fraze. Sva bi pitanja trebala biti u stanju

izmamiti sve moguće odgovore, no ne bi trebala izmamiti specifi čne odgovore ili navoditi na odre-đene odgovore. Na primjer, pitanje “Vjerujete li u to da umjetnost oplemenjuje zajednicu?” Riječ oplemenjivati ima jaku pozitivnu emocionalnu asocijaciju i može navesti ispitanike da odobre fi nancijsku potporu umjetnosti.

10. Pitanja o iskustvu iz prve ruke, mišljenjima ili stavovima Kao oblik sudjelovanja u lokalnoj demokraciji, ankete građana nastoje prikupiti informaciju izravno od

građana. Spoznaja iz druge ruke ili mišljenja drugih ljudi zapravo nisu korisna anketama građana.

11. Problem memorije Pri sastavljanju pitanja, ne trebamo precijeniti pamćenje ljudi. Na primjer, ne treba pretpostaviti da

će ljudi upamtiti koliko su točno puta u posljednje tri godine posjetili gradsku vijećnicu.

12. Pročišćena pitanja Pročišćena pitanja treba postaviti onda kada se ne očekuje da svi ispitanici imaju odgovor na

njih.

Pitanja trebaju udovoljiti analizi odnosa među pitanjima. Neka pitanja s višestrukim odgovorom po-pularna u istraživanju tržišta ne dopuštaju takve analize. Pitanja s višestrukim odgovorom traže od ispitanika da, primjerice, izaberu četiri od jedanaest ponuđenih mogućnosti na dano pitanje. Strategija anketa često traži od građana da odaberu najvažnije smjernice za razvoj zajednice. U takvoj situaci-ji dobijemo četiri potvrdna odgovora na svakog ispitanika, dok sedam odgovora zapravo nedostaje.

Načela uvrštavanja pitanja u upitnik

1. Pitanja postavljena na početku upitnika trebala bi biti lagana i odnositi se prije na činjenice, a ne na stavove ili mišljenja. Lagana pitanja na početku ankete poboljšavaju stav ispitanika prema administriranju ankete, te razvijaju bolji odnos između anketara, ako on postoji, i anketiranih.

2. Opća pitanja i pitanja koja određuju opće karakteristike ispitanika (dob, spol, itd.) treba postaviti u posljednjem djelu upitnika. Ako su opća pitanja postavljena prije specifi čnih, sprječavamo situaci-ju u kojoj prilikom ispunjavanja ankete, odgovor na opće pitanje ne utječe na odgovore na speci-fi čna pitanja. Objasnit ćemo jednim primjerom zašto je takva situacija bolja. Ako anketa postavlja pitanja o općim životnim zadovoljstvima i o zadovoljstvu specifi čnim životnim uvjetima (kao što su

Victor Wekselberg

21

škole, ceste, itd.), potrebno je spriječiti situaciju u kojoj opći niski (ili visoki) stupanj zadovoljstva neprirodno utječe na stupanj specifi čnog zadovoljstva. Suprotan poredak utjecaja poželjniji je i prirodniji.

3. Prijeporna i osjetljiva pitanja treba izbjegavati te ih, ako je potrebno, uvrstiti na kraj upitnika. Anke-te često postavljaju osjetljiva pitanja koja ne donose odgovore presudne za samu svrhu ankete. Jedna je anketa, primjerice, pitala ispitanike koliko često idu u crkvu.

4. Pitanja koja se bave sličnim problemima treba u upitniku staviti u istu skupinu pitanja. Ispunjava-nje ankete treba dizajnirati što je jednostavnije moguće. Pitanja često mogu biti grupirana zajedno te koristiti istu skalu.

5. Pri uvrštanju pitanja u upitniku, potrebno je slijediti neki logični niz. Ako je primjerice vrijeme čim-benik koji razlikuje pitanja, potrebno ih je poredati kronološki.

6. Otvorena pitanja često su zlorabljena od strane priređivača anketa. Njihova je prednost ta da se ispitanicima dopušta sloboda izraza. Unatoč tomu, takva pitanja imaju nekoliko nedosta-taka. Prvo, takva pitanja zahtijevaju više vremena i motivacije ispitanika. Drugo, analiza istih dugotrajna je i teška. Kao rezultat je, u većini slučajeva, informacija prikupljena takvim pitanjima slabo iskorištena. Zaključak je da se pitanja na koja se ne može jednoznačno odgovoriti mogu koristiti kad se informacija ne može dobiti zatvorenim pitanjima, te ih ne treba uvrstiti pri početku upitnika.

7. Dužinu anketa uvijek valja prilagoditi ciljevima ankete i praktičnim zahtjevima administriranja an-kete. Optimalnost dužine ankete treba biti dio pripremnog testitranja.

Tipovi prikupljenih informacija

Ankete građana prikupljaju informacije koje je moguće svrstati u tri tipa, prikazana dalje u tekstu. Cilj je tog svrstavanja samo metodološki, te pomaže pri upotrebi primjerenih skala za različite tipove pitanja.

1. Mišljenja Glavni su elementi mišljenja kognitivne strukture, a glavni je naglasak usmjeren na rezultat obra-

de informacije. Ako su emocije povezane, nemaju glavnu ulogu. Mišljenje može biti rezultat vla-stitog izravnog ili neizravnog iskustva.

Primjeri pitanja:

a) Treba li grad privatizirati uslugu prikupljanja i odvoza krupnog otpada?b) Treba li se ured lokalne samouprave uključiti u razvoj turizma?

Primjeri skala koje se koriste s tim pitanjima:

Stupanj odobravanja:

● u potpunosti se slaže ● slaže se ● niti se slaže niti se ne slaže● ne slaže se ● u potpunosti se ne slaže.


22

2. Stavovi Ovdje su stavovi opisani kao procjene i oni, za razliku od mišljenja uključuju neke emocionalne

aspekte. Stavovi se mogu odnositi na ljude, ustanove, stvari ili apstraktne pojmove. Stavovi mogu proizaći iz tri raličita tipa izvora (kognitivni, emocionalni, vlastito iskustvo) ili njihove kombi-nacija. Na primjer, stavovi o čistoći grada mogu se steći slušanjem priča o prljavim ulicama (ko-gnitivni izvor), općom odbojnošću prema gradu (emocionalni izvor) ili vlastitim iskustvom vidjevši koliko je grad čist. Važan je element mjerenja stavova taj da se ima više nego jedno pitanje,za vrednovanje stavova o nekoj stvari.

Primjeri pitanja:

a) Koji je stupanj čistoće grada?b) Kako ocjenjujete rad gradskog ureda u održavanju ulica?

Primjeri skala za ova pitanja:

Likertovih pet i sedam točaka (fi ve- and seven-point):

a) čist/prljav, lijep/ružan, b) koristan/nije koristan, brz/spor.

3. Znanje Glavni su elementi znanja kognitivne strukture, a glavni je naglasak na prizivanju informacije koja

je otprije ostala u pamćenju. Za razliku od mišljenja, ovdje je važno čega se ljudi sjećaju, a ne koje je njihovo gledište o određenom pitanju. U anketama građana znanje se obično vrednuje kroz prepoznavanje, a ne prisjećanje. Pitanja prisjećanja daju ispitanicima nekoliko mogućnosti od kojih treba odabrati jednu. Poteškoća kod takvih pitanja ovisi o tome koliko su privlačne krive mogućnosti, to jest koliko mogu prevariti. S obzirom na to da se radi samo o prisjećanju, broj to-čnih odgovora precjenjuje znanje ispitanika.

Primjeri pitanja:

a) Koliko je ulica nanovo popločeno prošle godine?b) Koji je pravni status poduzeća za prikupljanje i odvoz krupnog otpada?c) Koliko često posjećujete gradske urede?

Primjeri skala za ova pitanja:

a) 5-10 11-16 17-23 24-29; b) privatno vlasništvo – u vlasništvu države – pripada lokalnoj upravi; c) jednom tjedno – jednom mjesečno – jednom godišnje – manje nego jednom godišnje.

Odabir skala

Osim prethodno prikazanih primjera koje skale treba odabrati za svaki tip pitanja, još je nekoliko važnih pravila koje treba primijeniti.

1. Ako analiza podataka uključuje korelacijsku statistiku, dužina skale treba imati barem pet točaka iako skale duže od 7 točaka ne mjere tako dobro.

2. Iako anketni stručnjaci nemaju dogovor o tome, uvrštavanje srednje kategorije (“ni da”, “ni ne”) omogućuje ispitanicima da lakše i na odgovarajući način izraze mišljenje ili stav.

3. Kategoriju “ne znam” treba rabiti samo uz oprez. S jedne strane, trebamo izbjegavati jednostavan izlaz, no s druge je strane korisno kada u sklopu određene kategorije pitanja ispitanici nemaju mišljenje ili znanje o određenim temama.

Victor Wekselberg

23

9. RAZVITI METODE MAKSIMALNOG POVEĆANJA POSTOTKA SUDIONIKA KOJI

ISPUNJAVAJU UPITNIK

Točnost prikupljenih podataka ovisi, između ostalog, i o spremnosti sudjelovanja odabranih ispitanika u anketi. Tip korištene metode administriranja ankete utječe na stupanj odaziva (omjer veličine određenog uzorka i broja prikupljenih anketa). Osobni intevjui obično imaju najviši stupanj odaziva. Dužina ankete, isto tako, ima utjecaj na to pitanje. Većina anketa građana ne bi trebala zahtijevati više od 15-20 minuta za ispunjavanje. Pripremna studija pruža priliku za provjeru koliko je vremena potrebno da se ispuni upitnik.

Kao alat sudjelovanja javnosti, ankete građana uključuju lokalnu diseminaciju rezultata. Ispitanike treba obavijestiti da će rezultati biti objavljeni, što isto tako povećava mogućnost da će ljudi biti voljni sudjelovati u anketi.

Katkad je korisno obavijestiti širu javnost o anketi koja će se administrirati u bliskoj budućnosti. Druga je metoda povećanja odaziva nagradna lutrija za ispitanike; ne mora biti skupa, ali zahtijeva jamstvo da će ispitanici ostati anonimni.

10. PREDTESTIRATI, ANALIZIRATI I UNIJETI PROMJENE U ANKETU

Sve ankete treba predtestirati na malom uzorku iz iste populacije. Glavni je cilj takve aktivnosti doći do spoznaja o tome jesu li sva pitanja jasna i udovoljavaju li postupci odgovarajućem prikupljanju podataka. Upitnik treba administrirati na način jednak onom konačne administracije. Ispitanici trebaju identifi cirati pitanja koja im nisu jasna, uz objašnjenje koji dio nije jasan. Dobar je pristup diskusija o pitanjima i osta-lim aspektima ankete s ispitanicaima koji sudjeluju u predtestiranju. Predtestiranje omogućuje i mjerenje prosječnog vremena potrebnog za ispunjavanje ankete.

Isto tako, pripremna statistička analiza može identifi cirati probleme pri oblikovanju pitanja ili probleme s određenim postupcima. Ponekad predtestiranje daje informaciju o tome koja pitanja zahtijevaju dodatnu defi niciju upotrijebljenih riječi ili koncepata. Osim toga, može se doći do informacije o tome koja bi pitanja mogla dovesti ispitanike u nezgodan položaj ili jednostavno biti odbačena.

11. STATISTIČKI ANALIZIRATI I IZVESTI ZAKLJUČKE

Nakon što su podaci uneseni u bazu podataka, a prije nego što se pristupi analizi, treba ih “očistiti” iden-tifi ciranjem pogrešaka nastalih pri unosa podataka. Takve aktivnosti najčešće uključuju izračunavanje učestalosti svih pitanja.

Analiza anketnih podataka zahtijeva stručno znanje o statističkoj analizi podataka i upotrebu statističkog paketa programa kao što su SPSS, SAS ili STATISTICA. Bez takvih vještina prezentacija rezultata ne daje vrlo korisnu informaciju. Rezultati većine anketa prezentiraju se u jednostavnom tabličnom ili grafi -čkom obliku s postocima izračunatim za svako pitanje. Katkad su postoci izračunati za skupine različite dobi, zanimanja ili mjesta stanovanja. Takve su analize potrebne, ali ne pružaju informaciju koja je du-žnosnicima lokalne samouprave najvažnija, s obzirom na to da nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanje “zašto”. Na primjer, poznavanje stupnja odobravanja građana dužnosnika lokalne samouprave, nije do-voljno budući da se ne može učiniti mnogo na temelju te spoznaje. U tom primjeru, sama spoznaja zašto građani ocjenjuju rad gradonačelnika višim ili nižim stupnjem, može istom omogućiti poboljšanje rejtinga. Općenito govoreći, dva su glavna tipa analize: opisna (deskriptivna) analiza i inferencijalna analiza.


24

1. Opisna analiza podataka

Takve analize uključuju izračunavanje učestalosti i postotak distribucije za sva pitanja. Najčešće se uz tablične koriste i neki grafi čki oblici prezentacije, kao što su stupčani (bar chart) ili kružni (pie charts). Takve su analize, iako nužne, samo preliminarne i uglavnom nisu od pomoći lokalnoj samoupravi u radu na, primjerice, pripremi strateških planova. Povrh učestalosti i postotaka, takvi tipovi analize koriste izračune prosjeka i, rjeđe, standardne devijacije. Posljednja statistika opisuje koliko se dobiveni podaci na dano pitanje udaljavaju od prosjeka.

2. Inferencijalna analiza podataka

Inferencijalna statistika koristi se za dubinsku analizu kako bi se dobiveni podaci bolje objasnili. Ovaj priručnik objasnit će, u kratkim crtama, tri tipa analize.

Agregacija podataka

Oslanjanje na odgovore na svako pojedino pitanje prilično je rizično dok se bolji zaključci mogu izvesti kada se, koristeći posebne statističke postupke, nekoliko sličnih pitanja spoji u indekse. Na primjer, ako anketa sadrži nekoliko pitanja kojima ispitanici vrednuju različite aspekte predloženih strategija za gospo-darski razvoj, zajednički indeks utemeljen na svim takvim pitanjima, pružit će bolju ocjenu o tome čemu građani daju prednost, nego odgovori na pojedinačna pitanja. Nažalost, spajanje podataka proizvođe-njem prosječnog iz nekoliko pitanja zahtijeva statističke analize (npr. faktorska analiza) koje bi opravdale takve postupke.

Relacije među podacima

Analiziranje podataka kako bi se otkrili odnosi između različito dobivenih podataka omogućuje bolje razu-mijevanje mišljenja ili stavova građana. Takve analize zahtijevaju primjenu naprednijih statističkih analiza kao što su korelacija, mnogostruka regresija ili analiza varijance. U svakoj anketi a na temelju svrhe, mogu nas zanimati različiti tipovi odnosa. Na osnovi iskustva autora ovog priručnika, dalje se navode analize odnosa često korisnih za ankete građana.

a) Koja je relacija između izvora informiranja (npr. TV, radio) i stupnja obaviještenosti?

b) Koji su čimbenici kvalitete života u najjačoj relaciji s općim životnim zadovoljstvom?

c) Koji su čimbenici vezani uz vrednovanje dužnosnika lokalne samouprave (gradonačelnik, vijeće)?

d) Koji su čimbenici vezani uz zadovoljstvo/nezadovoljstvo građana uslugama lokalne samouprave?

e) Koja je relacija između pozitivno i negativno ocijenjenih aktivnosti ureda lokalne samouprave i kako je općenito ocijenjena ta uprava.?

f) Koji su čimbenici vezani uz osjećaj utjecaja?

g) Koji su razvojni prioriteti različitih grupa građana?

Vremenski podložne promjene

Kako je već prethodno spomenuto, ponovljene ankete omogućuju mjerenje promjena tijekom vremena. Mjerenje tih promjena omogućuje bolje razumijevanje onog što se događa u zajednici, od jednokratnog mjerenja. Na primjer, kada je primijenjeno vrednovanje aspekata kvalitete života, nije važno samo znati koliko su trenutačno građani zadovoljni sa svakim aspektom, nego i to je li se stupanj zadovoljstva pove-ćao ili smanjio. Pozitivne promjene stupnja zadovoljstva pružaju, bez obzira na stupanj, jasnu poruku o

Victor Wekselberg

25

tome da su se uvjeti poboljšali, dajući pozitivnu povratnu informaciju lokalnoj samoupravi. S druge strane, negativne promjene daju informaciju o tome da se situacija u danom aspektu pogoršava te, vjerojatno, zahtijeva više pozornosti lokalne samouprave.

Pravila prezentacije analiza

1. Pružiti osnovnu deskriptivnu informaciju o tome kako je provedeno istraživanje.2. Osigurati da se pri grafi čkoj prezentacije rezultata (kao što su stupčasti grafi koni), skale primje-

njuju konzistentno i ne iskrivljuju rezultate.3. Pokušati objasniti neočekivane ili neobične rezultate.4. Osigurati da objavljeni rezultati budu u skladu s rezultatima istraživanja.5. Tumačiti rezultate primjenjujući odgovarajući stupanj preciznosti, te izraziti odgovarajući oprez na

zaključke koji se mogu izvući iz rezultata.6. Zabilježiti moguće značajne probleme i ograničenja.7. Objektivno analizirati sve primjenjive, upotrebljive podatke.

12. OBJASNITI REZULTATE ANALIZE

Najčešće nije dovoljno samo opisati rezultate. Izvješće treba sadržavati i objašnjenje rezultata. Objašnje-nje rezultata treba sadržavati kako formalne aspekte dobivenih rezultata, tako i tumačenja koja klijentima daju smjernice kako ih primijeniti. Na primjer, rezultat istraživanja pokazao je da je vrednovanje stupnja usluge uređenja javnog parkiranja povezano s vrednovanjem djelovanja dužnosnika lokalne samoupra-ve. U takvu slučaju, izvješće treba prikazati kako je velika vjerojatnost da građani krive gradske dužno-snike za neodgovarajuću uslugu organizacije parkirališta.

Ne treba izostaviti prezentiranje mogućih objašnjenja neočekivanih rezultata. Kada rezultati imaju jasne nedosljednosti, treba raspraviti jesu li nastale zbog tehničkih razloga (npr. nejasna pitanja, redoslijed pi-tanja i organizacija istraživanja) ili zbog karakteristika istražene populacije. Sva ograničenja treba uvijek jasno prezentirati lokalnoj samoupravi u glavnom izvješću.

13. DOKUMENTIRATI POSTUPKE PRAĆENE TIJEKOM ISTRAŽIVANJA, OBRADITI

PODATKE, ANALIZIRATI I PREZENTIRATI REZULTATE

Glavno izvješće pripremljeno za naručitelja, lokalnu samoupravu, ne može sadržavati tehničke aspekte analize podataka. Mudro je pripremiti tehničko izvješće koje će sadržavati sve statističke analize. Po-stojanjem takva izvješća, bilo koji rezultat prezentiran u glavnom izvješću može se provjeriti s tehničkog stajališta. Tehničko izvješće uključivat će sve postupke korištene u obradi podataka i analizi.

14. ISPORUČITI REZULTATE DUŽNOSNICIMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalna samouprava najčešće naručuje ankete građana. Budući da je izravni naručitelj, izvješće treba biti temeljito, s opisom i objašnjenjima svih rezultata. Ako neki član lokalne samouprave može razumjeti tehnički izvještaj (to uključuje objašnjenja statističkih analiza i ostala tehnička pitanja), treba dostaviti i tehnički izvještaj. Tri su razloga za dopunu pisanog izvještaja usmenom prezentacijom i diskusijom o rezultatima. Kao prvo, takva je prezentacija potrebna kako bi se osiguralo da su dužnosnici lokalne samo-uprave sadržaj pismenog izvještaja razumjeli u potpunosti. Drugo, diskusija o rezultatima s dužnosnicima


26

može dati dodatna objašnjenja dobivenih rezultata. Treće, diskusija o rezultatima motivira dužnosnike da u svojim aktivnostima češće primjenjuju rezultate istraživanja.

Najbolji način mjerenja uspješnosti anketiranja građana je ispitati u kojoj su mjeri dužnosnici primijenili rezultate. Može se postaviti nekoliko pitanja koja testiraju tu uspješnost. Jesu li pri pripremi strateškog ili ostalih planova uzeli u obzir rezultate? Jesu li unijeli promjene u organizacijske strukture ili procese poboljšanja usluga?

15. OBJAVITI REZULTATE GRAĐANIMA, NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA,

MEDIJIMA I POSLOVNOJ ZAJEDNICI

Nije dovoljno dati rezultate dužnosnicima. Više je razloga zbog kojih treba i građanima objaviti rezultate anketiranja. Obaviještenost o rezultatima motivira ih da sudjeluju u budućim istraživanjima. Rezultati se mogu objaviti i preko medija. Građani tako dobiju opću sliku o svojem gradu ili općini. Takvo znanje može motivirati građane na intenzivnije aktivno sudjelovanje u lokalnoj demokraciji te opravdava odluke njihovih predstavnika. Nakon što je izvješće načinjeno, naručitelj (obično gradski ili općinski ured) treba u suradnji s konzultantima koji su proveli anketiranje pripremiti priopćenje za medije. U praksi se također pokazalo dobrim dostaviti medijima cijeli izvještaj.

Victor Wekselberg

27

MOGUĆI RAZLOZI ZA NEPROVOĐENJE ANKETIRANJA

1. Nedostatak znanja o prirodi anketiranja građana Anketiranja građana uglavnom se ne razumiju dobro. Čak i onda kada su ljudi shvatili ovaj instru-

ment kao alat sudjelovanja građana, smatraju ga mjerenjem stupnja zadovoljstva, što ograničava njihovu korisnost. Mjerenje tek stupnja zadovoljstva životnim uvjetima, uslugama ili lokalnom sa-moupravom ne pruža sve informacije koje se mogu primijeniti na upravljanje. Dobro anketiranje građana, osim stupnja zadovoljstva mjeri i osobite sklonosti građana, njihovo znanje i stavove koji su važni za lokalna pitanja. Jedino prikupljanje takvih informacija može anketiranje građana učiniti stvarnim alatom sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi.

2. Strah od negativne procjene Da bi ispunila svoju ulogu i motiviriala ispitanike, anketiranja građana trebaju uvrstiti pitanja koja

vrednuju ured lokalne samouprave. Takva su vrednovanja bit lokalne demokracije, u kojoj pojedin-ci na vlasti tek zastupaju građane koji su ih izabrali. Dalje, uvrštavanje takvih pitanja omogućava analize koje će pokazati koji su izvori zadovoljstva ili nezadovoljstva uredom lokalne samouprave ili dužnosnika. Takva informacija daje važan podatak o tome kako se djelotvornost ureda lokalne samouprave može poboljšati.

3. Svijest o slabostima djelovanja lokalne samouprave Kada su mišljenja da njihov ured ne obavlja dužnost kako treba, dužnosnici lokalne samouprave

jednostavno izbjegavaju anketiranje.

4. Loša iskustva s prethodno provedenim anketiranjem Ako anketiranje nije pripremljeno i obrađeno na profesionalan način, rezultati se najčešće sma-

traju ne baš upotrebljivima, pa čak i trivijalnima.

5. Vjerovanje da si lokalna samouprava ne može priuštiti anketiranje Dužnosnici mogu smatrati troškove provedbe anketiranja nečim što si ne mogu priuštiti. Troškovi

se mogu smanjiti dodjelom različitih faza (npr. priprema, organizacija, analiza, sastavljanje izvje-štaja) stručnim, djelomice stručnim ili ad-hoc osposobljenim provoditeljima. Na primjer, upitnik može pripremiti (uz pomoć ovog priručnika) ured lokalne samouprave, dok konačni pregled i ispravke rade konzultanti iz struke.

6. Vjerovanje da su sve potrebne informacije već u rukama potencijalnih naručitelja Svaki izabrani ili imenovani vladin dužnosnik ima ograničen pristup građanima i najčešće se osla-

nja na malu skupinu ljudi. Teško je zamisliti da informacija prikupljena anketiranjem neće pružiti neke nove i korisne podatke.

7. Nedostatak vjerovanja da više prikupljenih informacija o zajednici može nešto poboljšati Ako se podaci prikupljeni anketiranjem doživljavaju besmislenim, anketiranje je ili provedeno na neodgovarajući način ili su pojedinci u lokalnoj samoupravi jednostavno odustali.

8. Nedostatak razumijevanja osnovnih načela predstavničke lokalne demokracije Ako dužnosnici lokalne samouprave vjeruju da sudjelovanje građana završava izbornim postu-

pkom, jednostavno ne razumiju što je bit lokalne demokracije. Sudjelovanje građana ne treba završiti izbornim postupkom, a njihovo daljnje angažiranje u procesu odlučivanja pojačava djelo-tvornost lokalne demokracije sustavnom primjenom mudrosti građana i sprječavanjem provođe-nja odluka koje nisu u interesu cijele zajednice.

9. Ciljevi ljudi na vlasti proturječni su ciljevima zajednice To je najneugodniji problem i jedini je lijek eliminacija takvih pojedinaca izbornim postupkom.

Ostalih osam razloga za neprovođenje anketiranja građana može biti tek izgovor te su oni u biti uzrokovani tim problemom.


28

PREDZNACI PROBLEMA S ANKETAMA

1. Visoki postotak pitanja bez odgovora U pravilu zasnovanom u praksi, a na temelju mog iskustva, ako više od 10% ispitanika nije dalo

niti jedan odgovor, velika je vjerojatnost da je pitanje loše oblikovano.

2. Nizak omjer odaziva Omjer ovisi o tipu istraživanja. Kod anketiranja putem pošte, omjer od oko 30% i 40% nije loš,

ali je prenizak za istraživanja provedena uz pomoć anketara. Kod takvih anketiranja očekivani omjer odbijanja ne treba biti viši od 10% - 15%. Viši omjer neodaziva sugerira lošu pripremljenost anketara, krivi odabir populacije i/ili uzorka, ili loše priređeno anketiranje .

3. Naručitelj (lokalna samouprava) nije primijenio ili objavio rezultate istraživanja Moguća su dva glavna razloga. Naručitelj nije bio iskren u namjeri da primijeni anketiranje na

proces upravljanja i/ili proces odlučivanja lokalne samouprave. Drugi je mogući razlog loše osmi-šljeno, analizirano ili objavljeno anketiranje.

Victor Wekselberg

29

Dodatak A

PRIMJERI ANKETNIH UPITNIKA

30

31

Dodatak A. Primjeri anketnih upitnika

1. CRDA istraživanje javnog mnijenja provedeno je 2002. godine u 40 sela i gradskih općina u

Vojvodini združenom akcijom USAID-a, kao dijela programa «Obnova zajednica demokratskim

djelovanjem», te tvrtke za konzalting ADF. Zbog organizacijskih ograničenja, to istraživanje javnog

mnijenja nije prilagođeno potrebama svake zajednice, a fokusirano je na probleme gospodarskog

razvoja te su ispitanici bili odrasli stanovnici.

CRDA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA

Cilj je tog istraživanja prikupljanje podataka o mišljenju stanovnika o različitim temama. Nas zani-ma što stanovnici misle, te do koje su mjere zadovoljni s određenim aspektima života. Ti su podaci važni za poboljšanje i uvođenje promjena u lokalne zajednice. Podaci koji se prikupe ovim istraži-vanjem javnog mijenja bit će korisni kako za mjesne zajednice tako i za gradske općine te će biti objavljeni tako da ih svatko koga zanima može vidjeti.

Anketa što slijedi provedena je kao dio CRDA programa uz pomoć članova Grupe za razvoj zaje-dnica te studenata psihologije s novosadskog sveučilišta.

1. Jeste li zadovoljni sa sljedećim u mjestu u kojem živite

jako

zad

ovo

ljan

zad

ovo

ljan

zad

ovo

ljan

i n

ezad

ovo

ljan

nez

ado

volja

n

jako

nez

ado

volja

n

1 Ceste i ulice 2 1 0 -1 -2

2 Javni prijevoz 2 1 0 -1 -2

3 Sportski i rekreacijski objekti 2 1 0 -1 -2

4 Trgovine i usluge 2 1 0 -1 -2

5 Zdravstvo 2 1 0 -1 -2

6 Čistoća zraka 2 1 0 -1 -2

7 Raspoloživost radnih mjesta 2 1 0 -1 -2

8 Kulturna događanja 2 1 0 -1 -2

9 Socijalne usluge 2 1 0 -1 -2

10 Škole 2 1 0 -1 -2

11 Javna sigurnost 2 1 0 -1 -2

12 Uvjeti stanovanja 2 1 0 -1 -2

13 Čistoća pitke vod 2 1 0 -1 -2

32

2. Prema vašem mišljenju, što bi trebala općina učiniti za potporu gospodarskom razvoju

ob

avez

no

po

treb

no

nis

am

sig

ura

n

nije

po

treb

no

nek

ori

sno

1 Uvesti porezne olakšice u poslovanje 2 1 0 -1 -2

2 Prodati nekretnine koje su u vlasništvu općine 2 1 0 -1 -2

3 Pojednostaviti postupke 2 1 0 -1 -2

4 Provesti privatizaciju službi u zajednici 2 1 0 -1 -2

5 Privući investitor 2 1 0 -1 -2

3. Slažete li se sa sljedećim tvrdnjama u

po

tpu

no

sti

se s

laže

m

slaž

em s

e

nis

am

sig

ura

n

ne

slaž

em

se

nip

ošt

o s

e n

e sl

ažem

1 Za uspjeh na poslu mora se naporno raditi. 2 1 0 -1 -2

2Zaposlenici trebaju sudjelovati u odlukama koje se tiču njihova odjela.

2 1 0 -1 -2

3 Uspješne fi rme postavljaju visoke ciljeve. 2 1 0 -1 -2

4Za rad u uspješnoj fi rmi potrebno je veliko znanje.

2 1 0 -1 -2

5 O uspješnosti fi rmi ovisi blagostanje zajednice. 2 1 0 -1 -2

6 Za rad u uspješnoj fi rmi treba proći opsežni trenig. 2 1 0 -1 -2

7Za uspješan život potrebno je planirati daleko unaprijed.

2 1 0 -1 -2

8 Za rad u uspješnoj fi rmi potreban je veliki napor. 2 1 0 -1 -2

9Uspješne fi rme postavljaju relativno riskantne ciljeve.

2 1 0 -1 -2

10 Za uspjeh na poslu morate surađivati s ostalima. 2 1 0 -1 -2

11Za rad u uspješnim fi rmama zaposlenici moraju puno surađivati.

2 1 0 -1 -2

12 Uspješan život ovisi o uloženom trudu. 2 1 0 -1 -2

33

4. Molimo vas da ocijenite utjecaj sljedećih čimbenika na učinkovitost poslovanja u današnje vrijeme u Vojvodini

pu

no

po

maž

e

mal

o p

om

aže

nem

a u

tjec

aja

mal

o o

teža

va

pu

no

ote

žava

ne

znam

1 Kvalifi kacije radnika 2 1 0 -1 -2 9

2 Pristup kreditnom tržištu 2 1 0 -1 -2 9

3 Međunarodna konkurentnost 2 1 0 -1 -2 9

4 Cijena električne energije 2 1 0 -1 -2 9

5 Cijena rada 2 1 0 -1 -2 9

6 Obroci plaćanja kredit 2 1 0 -1 -2 9

7 Pravni sustav 2 1 0 -1 -2 9

5. (Molimo studente, umirovljenike i nezaposlene

osobe da preskoče tabelu 5)

Jeste li zadovoljni sa sljedećim aspektima vašegposla ja

ko s

am

zad

ovo

ljan

/-n

a

zad

ovo

ljan

/-n

a

zad

ovo

ljan

/-n

a i

nez

ado

volja

n

nez

ado

volja

n

jako

nez

ado

volja

n

1Društveni odnosi (koliko su zaposlenici u dobrimodnosima)

2 1 0 -1 -2

2Fizički uvjeti (ugodna temperatura, zrak, prostorosvjetljenje, itd.)

2 1 0 -1 -2

3Organizacijski uvjeti (jasna organizacijska struktu-ra, ciljevi, odgovornosti; dobar protok informacija)

2 1 0 -1 -2

4Onim što radim na svom poslu (zadaci, aktivnosti, rezultati)

2 1 0 -1 -2

5Kvaliteta vođenja (nadređeni donose dobre odluke i dobro planiraju)

2 1 0 -1 -2

6. Koliko često dobivate informacije o događanjima u vašoj gradskoj općini, gradu ili selu od sljedećih izvora

jako

čes

to

čest

o

katk

ad

rije

tko

nik

ad

1 Lokalne radiopostaje 2 1 0 -1 -2

2 Internet 2 1 0 -1 -2

3 Lokalni tisak 2 1 0 -1 -2

34

4 Razgovori s vijećnicima MZ- 2 1 0 -1 -2

5 Razgovori s obitelji i prijateljima 2 1 0 -1 -2

6 Razgovori s općinskim vijećnici 2 1 0 -1 -2

7 TV 2 1 0 -1 -2

8 Suradnici 2 1 0 -1 -2


po

tpu

no

sti

se s

laže

m

slaž

em s

e

slaž

em s

e i

ne

slaž

em

se

ne

slaž

em

se

nip

ošt

o s

e n

e sl

ažem

1Dobro sam informiran o događajima u svojoj zajednici.

2 1 0 -1 -2

2Zadovoljan sam svojom fi nancijskom situacijom.

2 1 0 -1 -2

3Utječem na događaje u svojoj mjesnoj zajednici.

2 1 0 -1 -2

4Htio bih više znati o događajima u svojoj općini.

2 1 0 -1 -2

5Dobro sam informiran o događajima u svojoj mjesnoj zajednici.

2 1 0 -1 -2

6Htio bih znati više o događajima u svojoj mjesnoj zajednici.

2 1 0 -1 -2

7Imam određeni utjecaj na događaje u svojoj općini

2 1 0 -1 -2

8Zadovoljan/-na sam svojim životom u mjestu u kojem živim.

2 1 0 -1 -2

8.1 Koje je ime vašem MZ-u ?

8.2 U kojoj se ulici nalazi zgrada vašeg MZ-a?

9.1 Jeste li i prije ove ankete čuli za CRDA u Vojvodini?Ako je odgovor DA, prijeđite na pitanje 9.2. Ako je odgovor NE,

prijeđite na pitanje 10.� Da � Ne

9.2 Tko daje fi nancijsku potporu tom programu?

� Ne znam � Velika Britanija � Europska unija � SAD � Njemačka

9.3 Koje je glavno žarište tog programa?

� dobrotvorne organizacije � gospodarski razvoj zajednice

� zajmovi srednjim i malimpoduzetništvima

� poboljšanje lokalne uprave

35

10. Prema vašem mišljenju, koji su programipotrebni u vašem MZ-u?

ob

avez

no

po

treb

no

nis

am

sig

ura

n

nep

otr

ebn

o

sasv

im

nep

otr

ebn

o

1 Dobrotvorne donacije 2 1 0 -1 -2

2 Gospodarski razvoj zajednice 2 1 0 -1 -2

3 Zajmovi srednjem i malom poduzetništvu 2 1 0 -1 -2

4 Poboljšanje lokalne uprave 2 1 0 -1 -2

11.1 Status zaposlenosti

� vlasnik � zaposleni na puno radno vrijeme

� honorarno zaposleni � dva posla

� nezaposleni � umirovljeni

� kućanice � studenti

� poljoprivrednici � zaposleni na određeno vrijeme

11.2 Razina obrazovanja

� nezavršena osnovna škola � završena osnovna škola � završena srednja škola

� završena viša škola � završeno sveučilište

11.3 Spol

� muški � ženski

12. Jeste li imali kakvih poslovnih ideja koje niste mogli primijeniti ilizbog kojih ste imali problema? (novi posao, novi proizvod, nova usluga, novo tržište)

Ako je odgovor DA, prijeđite na pitanje 13.1. Ako je odgovor NE, molimo

vas da predate ovaj upitnik.

� Da � Ne

13.1 Ukratko opišite što je bila vaša poslovna ideja.

13.2 Što je bilo osigurano za realizaciju prethodno navedene ideje te što ste do sadapostigli?

13.3 Zbog čega je niste mogli provesti? Što je potrebno za provođenje te ideje?

ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI

ISPUNJAVA ANKETAR

Ime anketara Datum anketiranja Potpis

36

37

2. Ovo istraživanje javnog mnijenja provodila je organizacija Urban Institut u Rijeci kao dio Progra-

ma lokalne uprave koji sponzorira USAID. Istraživanje je posebno kreirano za grad Rijeku.

ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA GRAĐANA RIJEKE 2001.

PULS (kompanija za istraživanje javnog mnijenja) provodi ovu anonimnu anketu za Projekt refor-me lokalne uprave u suradnji s Gradom Rijekom. Cilj je te ankete dobiti uvid u mišljenje građana o stanju u gradu. Rezultati ove ankete bit će objavljeni u lokalnim medijima.

Mjesto Anketar Datum

1. Koji je, prema vašem mišljenju, glavni problem grada Rijeke? Pod najvećim problemom misli se na problem koji bi se trebao riješiti u najkraćem mogućem roku.

2. Jeste li zadovoljni sa sljedećim

jako

zad

ovo

ljan

zad

ovo

ljan

zad

ovo

ljan

i n

ezad

ovo

ljan

nez

ado

volja

n

jako

nez

ado

volja

n

1. Kulturna događanja (kazališta, koncerti, izložbe, itd.)

4 3 2 1 0

2. Sportski i rekreacijski objekti 4 3 2 1 0

3. Čistoća zrak 4 3 2 1 0

4. Parkirna mjesta 4 3 2 1 0

5. Javni prijevoz 4 3 2 1 0

6. Zdravstvo 4 3 2 1 0

7. Socijalne usluge 4 3 2 1 0

8. Javna sigurnost 4 3 2 1 0

9. Uvjeti stanovanja 4 3 2 1 0

10. Raspoloživost radnih mjesta 4 3 2 1 0

11. Dostupnost trgovina i usluga 4 3 2 1 0

12. Škole 4 3 2 1 0

38

3. Slažete li se sa sljedećim tvrdnjama

nem

am

isku

stva

s

tim u

p

otp

un

ost

i se

sla

žem

slaž

em s

e

slaž

em s

e i

ne

slaž

em

se

ne

slaž

em

se

nip

ošt

o s

e n

e sl

ažem

1. Odvoz smeća obavlja se dovoljno često

8 4 3 2 1 0

2. Ima dovoljno parkirnih mjesta. 8 4 3 2 1 0

3. Parkirna su mjesta dobro organizira-na (dobro raspoređena, jasno ozna-čena, itd.).

8 4 3 2 1 0

4. Pokrivenost je grada autobusnim linI-jama dovoljna.

8 4 3 2 1 0

5. Autobusi dovoljno često voze. 8 4 3 2 1 0

6. Riječki su autobusi udobni i čisti. 8 4 3 2 1 0

7. Riječka je voda za piće dobre kvali-tete

8 4 3 2 1 0

8. Dovoljno je mjesta u dječjim vrtićima 8 4 3 2 1 0

9. Dječji vrtići dobro se brinu i odgajaju djecu

8 4 3 2 1 0

10. Rijeka ima dobre sportske i rekreacij-ske objekte.

8 4 3 2 1 0

11. Postojeći su sportski i rekreacijski objekti u Rijeci u potpunosti dostupni građanima

8 4 3 2 1 0

12. Zgrade se u vlasništvu grada dobro održavaju.

8 4 3 2 1 0

4. Molimo vas, ocijenite troškove slje-dećih službi riječke upraveOdgovorite na pitanja samo ako ste se

koristili uslugama navedenih službi nem

am

isku

stva

jako

jeft

ino

jeft

ino

i jef

tin

o i

sku

po

sku

po

jako

sku

po

1. Odvoz smeća 8 1 2 3 4 5

2. Parking 8 1 2 3 4 5

3. Javni prijevoz 8 1 2 3 4 5

4. Voda za pić 8 1 2 3 4 5

5. Pogrebna poduzeć 8 1 2 3 4 5

6. Dječji vrtić 8 1 2 3 4 5

7. Gorivo 8 1 2 3 4 5

8. Kanalizacija 8 1 2 3 4 5

9. Centralno grijanje i topla voda (ako je

vaš odgovor ´8´, prijeđite na 4a)8 1 2 3 4 5

39

4a. Jesu li vam centralno grijanje i topla voda potrebni uvašem stambenom objektu?

da nenemam mišljenja

5. Koliko se često koristite sljedećim izvorimainformacija o stanju u gradu n

ikad

rije

tko

po

nek

ad

čest

o

uče

stal

o

1. Lokalne radiopostaje 0 1 2 3 4

2. RI – TV 0 1 2 3 4

3. Lokalni tisak 0 1 2 3 4

4. Kanal RI 0 1 2 3 4

5. Internet 0 1 2 3 4

6. Nacionalna TV - Županijska panorama 0 1 2 3 4

7. Razgovori s vijećnicima mjesnog odbora 0 1 2 3 4

8. Razgovori s obitelji i prijateljima 0 1 2 3 4

9. Razgovori s gradskim vijećnicim 0 1 2 3 4

10. Drugi izvori (koji) 0 1 2 3 4

6. Prema vašem mišljenu, koliko često sljedećimediji daju točne izvještaje o stanju u gradu n

ikad

rije

tko

po

nek

ad

čest

o

jako

če

sto

nem

am

miš

ljen

ja

1. Lokalne radiopostaje 0 1 2 3 4 8

2. RI – TV 0 1 2 3 4 8

3. Lokalni tisak 0 1 2 3 4 8

4. Kanal RI 0 1 2 3 4 8

5. Nacionalna TV - Županijska panorama 0 1 2 3 4 8

7. Prema vašem mišljenju, koje bi postupke lokalna upra-va ili neko drugo tijelo trebali pokrenuti na području gospodarskog razvoja? (Defi nicija)

nek

ori

sno

nep

otr

e-b

no

tešk

o je

re

ći

po

treb

no

ob

avez

no

1. Stvaranje fondova (garancija, zajmova) za poduzetni-ke (objasnite)

0 1 2 3 4

2. Stvaranje informativnog centra za razvoj poslovanja 0 1 2 3 4

3. Stvaranje multimedijalnog centra (objašnjenje) 0 1 2 3 4

4. Prilagođavanje programa srednjih škola novimpotrebama zapošljavanja.

0 1 2 3 4

5. Izgradnja putničkih terminala (autobus, željeznica, zračni i pomorski)

0 1 2 3 4

40

1. Projekt mobility centar 0 1 2 3 4

2. Poboljšanje javnog prijevoza 0 1 2 3 4

3. Poboljšanje parkirnih mjesta i garaža 0 1 2 3 4

4. Promoviranje poduzetništva od strane gradske upra-ve

0 1 2 3 4

5. Prodaja nekretnina u posjedu grada u svrhu izgradnje poslovnih centara

0 1 2 3 4

6. Drugi, koji? 0 1 2 3 4

8. Prema vašem mišljenju, koje bi postupke gradska uprava trebala pokrenuti kako bi se povećao vaš utjecaj na donošenje odluka lokalne uprave

u p

otp

un

ost

i se

sla

žem

slaž

em s

e

slaž

em s

e i

ne

slaž

em s

e

ne

slaž

em s

e

nip

ošt

o s

e n

e sl

ažem

1. Održati javne rasprave, na primjer o temi prora-čuna (objasnite).

4 3 2 1 0

2. Povećati sudjelovanje građana u savjetodavnim tijelima, radnim skupinama i skupinama za rad na aktivnostima (objasnite).

4 3 2 1 0

3. Povećati utjecaj nevladinih udruga na donoše-nje odluka gradske uprave

4 3 2 1 0

4. Povećati utjecaj mjesnog odbora na odluke grada

4 3 2 1 0

9.1 Jeste li čuli za mjesni odbor? Što je mjesni odbor?

a. Nisam čuob. Grupa ljudi koju je postavilo gradsko poglavarstvo za zastupanje istog.c. Vijeće mjesnog odbora odabiru građani za rješavanje mjesnih pitanja.d. Mjesni je odbor lokalna inicijativa da se riješi jedan problem, npr. čišćenje ulica.

9.2 Znate li gdje se nalazi mjesni odbor?

1. Da 2. Ne

9.2a Ako je odgovor da, molimo vas napišite ulicu

9.3 Jeste li sudjelovali u nekoj od aktivnosti koje je organizirao mjesni odbor? 1. Da 2. Ne

9.3a Ako je odgovor da, u koliko ste različitih aktivnosti sudjelovali?

9.3b Ako je odgovor ne, molimo vas da navedete do tri aktivnosti u kojima biste voljeli su-djelovati

41


po

tpu

no

sti

se s

laže

m

slaž

em s

e

slaž

em s

e i

ne

slaž

em

se

ne

slaž

em s

e

nip

ošt

o s

e n

e sl

ažem

1. Gradskom poglavarstvu građani mogu vjero-vati.

4 3 2 1 0

2. Građani mogu lako stupiti u kontakt s gradskim poglavarstvom.

4 3 2 1 0

3. Gradsko poglavarstvo shvaća potrebe građana 4 3 2 1 0

4. Zadovoljan sam svojim životom u Rijeci. 4 3 2 1 0

5. Dobro sam informiran o stanju u gradu. 4 3 2 1 0

6. Gradsko poglavarstvo održava svoja obećanja 4 3 2 1 0

7. Zadovoljan sam svojom fi nancijskom situaci-jom.

4 3 2 1 0

11. Sviđaju li vam se dolje navedene vizije?

jako

mi s

e sv

iđa

sviđ

a m

i se

nem

am

miš

ljen

ja

ne

sviđ

a m

i se

uo

pće

mi

se n

e sv

iđ

1. GRAD SPORTA I REKREACIJEGrad s mnoštvom sportskih i rekreacijskih objekata; redovita međunarodna i državna sportska događa-nja; mnoštvo rekreacijskih događanja; jaki mjesni timovi i slavni igrači; veći broj radnih mjesta vezanih za sport i rekreaciju

4 3 2 1 0

2. GRAD TURIZMAMnoštvo hotela, hostela te apartmana dostupnih tu-ristima; mnoštvo restorana s atraktivnom ponudom hrane; dovoljno čistih plaža; čist grad; atraktivne zgrade, spomenici i ulice; glazbeni i drugi festiva-li; dobar javni prijevoz; mnogo turista na ulicama; veća mogućnost zapošljavanja u turizm

4 3 2 1 0

3. GRAD KAO TRANSPORTNO SREDIŠTEDopušteno korištenje gradskih lokacija; izvrsni objekti: luka, željeznički kolodvor, terminali autopri-jevoza, zračne luke; ceste za prijevoz teškog tereta, željeznica, pomorski promet; ponešto zagađen zrak i buka; više radnih mjesta vezanih uz promet.

4 3 2 1 0

4. GRAD POSLOVNIH MOGUĆNOSTIObnovljene stare tvornice; izgrađene nove tvornice, nove su poslovne zgrade izgrađene; porastao je broj radnika-useljenika; porastao je broj radnika koji putuju na posao; više zaposlenja u različitim tipovi-ma poslova.

4 3 2 1 0

42

12. Prema vašem mišljenju, koje bi postupke lokalna uprava trebala poduzeti na području stanovanja?

nek

ori

sno

nep

otr

e-b

no

tešk

o je

re

ći

po

treb

no

ob

avez

no

1. Prodati stanove u vlasništvu Grada stanarima. 0 1 2 3 4

2. Potpora kućnim savjetima 0 1 2 3 4

3. Privatizacija stambenog upravljanja. 0 1 2 3 4

4. Održavanje i modernizacija javnih stambenih objekata.

0 1 2 3 4

5. Prilagodba nadoknada troškova održavanja i mo-dernizacije javnih stambenih objekata.

0 1 2 3 4

6. Drugi, koji? 0 1 2 3 4

13. Osobni podaci (molimo vas, odaberite po jedan odgovor za svako pitanje)

1. Posao 1. Nezaposlen2. Umirovljenik3. Kućanica/uzdržavani suprug4. Radnik5. Menadžment 6. Student7. Službenik ili slobodna zanimanja8. Vlasnik kompanije

2. Obrazovanje 1. Nezavršena osnovna škola2. Završena osnovna škola3. Završena obrtnička škola4. Srednja škola završena ili pohađana5. Sveučilište završeno ili pohađano

3. Dob

43

Dodatak B

IZVJEŠĆE GRADA RIJEKE

44

45

IZVJEŠTAJ O ANKETIRANJU GRAĐANA U GRADU RIJECI 2001. GODINE

Anketiranje je provedeno u sklopu aktivnosti u provedbi Modela sudjelovanja građana Projekta reforme lokalne samouprave koji implementira Urban Institut i fi nancira USAID. To je bilo opće anketiranje građana kojemu je cilj pružiti lokalnim samoupravama osnovne informacije o stavovi-ma i mišljenju građana, te o njihovoj informiranosti o uslugama koje pružaju lokalne samouprave. S obzirom na to da se radi o općem anketiranju građana i da je to prvo takvo anketiranje u gradu Rijeci, odlučili smo pokriti širok opseg tema, umjesto da jedno ili dva područja istražimo u detalje. Sadržaj ankete prilagođen je prioritetima i potrebama gradske uprave. Trebalo bi naglasiti da je Grad Rijeka zahtijevao ovo anketiranje u sklopu napora za poboljšanjem sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi. Dalje, PRLS će upotrijebiti ovo istraživanje (i njegove rezultate) kao model za druge lokalne samouprave u Hrvatskoj radi određivanja stupnja do kojega su stanovnici zadovoljni javnim uslugama.

Anketiranje je provedeno u listopadu 2001. godine na 400 ispitanika (kućanstava) u gradu Rijeci. Iako se angažirana tvrtka za istraživanje (PULS) koristila slojevitim uzorkom ispitanika (odabirom ispitanika iz svih dijelova grada), ovo istraživanje nije provedeno korištenjem u potpunosti slučaj-nog odabira ispitanika (kućanstava). Međutim, smatramo da je uzorak bio primjeren za formuliranje statistički pouzdanih zaključaka koji su uključeni u ovaj izvještaj. Metodologija prikupljanja podata-ka podrobnije je opisana u Tehničkom izvještaju, priloženom ovom izvještaju.

Ovaj se izvještaj sastoji od četiriju dijelova. Prvi je dio (Izvještaj o rezultatima istraživanja) nete-hnički opis važnih rezultata. Sljedeća tri dijela sadrže dodatne informacije koje mogu pomoći u razumijevanju rezultata istraživanja. Dodatak 1 sadrži primjerak upitnika koji je upotrijebljen pri istraživanju. Dodatak 2 tehnički je izvještaj na koji od čitatelja zahtijeva određeno razumijevanje statističkih metoda. Dodatak 3 sadrži tablice učestalosti (distribuciju odgovora iz upitnika) za sva pitanja koja su bila uključena u istraživanju.

Datum završetka izvještaja: 2. siječnja 2002. godine

Istraživanje pripremio, analizirao, te izradio izvještaj:: Victor Wekselberg, konzultant, The Urban Institute, Zagreb ([email protected])

Istraživanje proveo, preveo, te podatke prikupio: PULS, Zagreb

Sadržaj:

1. Izvještaj o rezultatima istraživanja 2. Dodatak 1: Primjerak ankete 3. Dodatak 2: Tehnički izvještaj 4. Dodatak 3: Tablice učestalosti

46

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA ANKETIRANJA

Anketiranje je pokazalo da su građani Rijeke prilično zadovoljni s trgovinama i uslugama, te škola-ma, ali i da su vrlo nezadovoljni brojem parkirnih mjesta i radnih mjesta. Međutim, utvrđeno je da su najvažniji činitelji koji utječu na «blagostanje» građana uvjeti stanovanja. Ispitanici su dali dobru ocjenu kvaliteti pitke vode u Rijeci te učestalosti odvoza smeća, ali su vrlo loše ocijenili situaciju s parkingom u gradu, održavanje stambenih zgrada, te dostupnost sportskih i rekreacijskih objekata. Građani su izjavili kako najviše informacija o poslovima Grada dobivaju kroz lokalni tisak i radio. Ocijenili su sve medije (tisak, radio i televiziju) kao vrlo točnima. Većina je intervjuiranih građana dala svoju potporu predloženim aktivnostima gospodarskog razvoja koje je predložio Grad. Sljede-će dvije vizije Grada dobile su najveću potporu većine ispitanika: “Grad sporta i rekreacije” i “Grad turizma”. Rezultati istraživanja navode na to da će gospodarski razvoj grada zahtijevati opsežan program edukacije od strane Grada.

Sadržaj:

1. KVALITETA ŽIVOTA

Fig. 1. Opće zadovoljstvo životom i fi nancijskom situacijom Fig. 2. Stupanj zadovoljstva s dvanaest aspekata kvalitete života Fig. 3. Odnos između općeg zadovoljstva životom i različitim uvjetima za život Fig. 4. Odnos između zadovoljstva s fi nancijskom situacijom i različitim uvjetima za život

2. USLUGE KOJE PRUŽA GRAD

Fig. 5. Vrednovanje usluga koje pruža GradFig. 6. Vrednovanje troškova usluga koje pruža GradFig. 7. Odnos između vrednovanja usluga i vrednovanja uvjeta za život Fig. 8. Odnos između vrednovanja gradskog poglavarstva i vrednovanja usluga koje pruža

Grad

3. INFORMACIJE

Fig. 9. Izvori informacija o poslovima Grada Fig. 10. Vrednovanje točnosti izvještavanja medija Fig. 11. Odnos između stupnja informiranosti i učestalosti upotrebe medija Fig. 12. Prioriteti za povećano sudjelovanje građana

4. RAZVOJ GRADA

Fig. 13. Prioriteti za aktivnosti gospodarskog razvoja Fig. 14. Vrednovanje vizija gradaFig. 15. Odnos između vizija grada i prioriteta za aktivnosti gospodarskog razvoja

5. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI

1. Ljestvice s pet točaka (vrsta: slaganje, zadovoljstvo, itd.) za potrebe su prezentacije smanj-ene na ljestvice s tri točke.

2. Debljina strelica predstavlja aproksimativnu jačinu odnosa.

47

1. KVALITETA ŽIVOTA

Odgovorom na dva jednostavna pitanja, ispitanici su ocijenili svoje opće zadovoljstvo životom (vidjeti Fig. 1). Samo 36% intervjuiranih građana izjavilo je da su općenito zadovoljni sa svojim životom, a više je od 60% građana izrazilo svoje nezadovoljstvo s fi nancijskom situacijom. Prva bi se brojka mogla smatrati prilično niskom. Druga je brojka prilično zabrinjavajuća, te se smatra niskom u usporedbi sa sličnim istra-živanjima provedenim u drugim tranzicijskim zemljama. Dolje prezentirani rezultati pružaju neke informa-cije o potencijalnim izvorima zadovoljstva životom i fi nancijskom situacijom. Statistička je analiza usporedila sljedeće četiri skupine uposlenika; radnici, službenici, nezaposleni i umirovljenici. Nezaposleni su u usporedbi s ostalim trima skupinama najniže ocijenili svoje zadovoljstvo životom u Rijeci i svoju fi nancijsku situaciju.

Istraživanjem je mjereno dvanaest različitih aspekata kvalitete života (vidi Fig. 2). Građani Rijeke očito su bili najviše zadovoljni dostupnošću trgovina i usluga, samo 13% ispitanika izrazilo je određen stupanj nezadovoljstva s ovim uvjetom za život. Za druga dva uvjeta za život, više je od 40% građana izrazilo određen stupanj zadovoljstva. Na drugoj strani spektra zadovoljstva životom, dva se aspekta ističu po najmanjem zadovoljstvu građana. Više ih je od 80% izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem parkirnih mjesta i brojem radnih mjesta. Tri ostala uvjeta za život (čistoća zraka, sportski i rekreacijski objekti te socijalne usluge) ocijenilo je nisko više od 40% ispitanika. Od aspekata kvalitete života, umirovljenici su bili manje nezadovoljni brojem parkirnih mjesta, a više za-dovoljni javnim prijevozom. Dalje, umirovljenici i nezaposleni nepovoljnije su ocijenili socijalne usluge od drugih dviju grupa. Ispitanici iz grupe nezaposlenih najlošijom su ocjenom ocijenili sljedeće usluge: javnu sigurnost, uvjete stanovanja i raspoloživost radnih mjesta.

Statistička je analiza pokazala da glavni utjecaj na opće zadovoljstvo životom čine uvjeti stanovanja (vidi Fig. 3). Drugim riječima, što su više ispitanici bili zadovoljni svojim uvjetima stanovanja, to su više bili zadovoljni svojim životom. Taj rezultat pokazuje kako stupanj zadovoljstva s uvjetima za život nije najbolji pokazatelj važnosti za opću dobrobit. S toga stajališta, građanima Rijeke najvažniji čimbenici nisu raspo-loživost radnih mjesta ili parkirnih mjesta, već su to uvjeti stanovanja. Ovo otkriće ima neke negativne konotacije za probleme gospodarskog razvoja Rijeke.

Druga tri uvjeta za život koja se odnose na zadovoljstvo životom jesu kulturne mogućnosti, javna sigur-nost i parkirna mjesta. Samo posljednji uvjet za život ima jasan odnos prema gospodarskim aspektima života u Rijeci.

36 37 28

14 23 63

Opća ocjena

Zadovoljan sam svojim životom u Rijeci

Zadovoljan sam svojom fi nancijskom situacijom

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Da NeNiti jedno

Fig. 1. Opće zadovoljstvo životom i fi nancijskom situacijom


48

Ni u odnosu između zadovoljstva fi nancijskom situacijom i uvjetima za život nije se pojavila bitno druga-čija slika. U tom slučaju, uvjeti stanovanja također imaju najsnažniji odnos s tim aspektima, ali ovaj put raspoloživost radnih mjesta ima slabiji odnos sa zadovoljstvom fi nancijskom situacijom.

60% 27% 13%

13%40%47%

41% 25%34%

33% 47% 20%

32% 41% 28%

22% 33% 38%

27% 36% 38%

19% 33% 48%

17% 41% 42%

13% 46% 41%

3% 14% 84%

82%3% 16%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Zadovoljan Niti jedno Nezadovoljan

Dostupnost trgovina i usluga

Škole

Uvjeti stanovnja

Kulturne mogućnosti

Javna sigurnost

Javni prijevoz

Zdravstvene usluge

Čistoća zraka

Sportski i rekreacijski objekti

Socijalne usluge

Parkirna mjesta

Raspoloživost radnih mjesta

Zadovoljstvo uvjetima za život

Fig. 2. Stupanj zadovoljstva s dvanaest aspekata kvalitete života

Fig. 3. Odnos između općeg zadovoljstva životom i različitih uvjeta za život

Uvjeti stanovanja

Kulturne mogućnosti

Javna sigurnost

Parkirna mjesta

Zadovoljan sam životom u Rijeci

+

+

+

+

Victor Wekselberg

49

2. USLUGE KOJE PRUŽA GRAD

Ispitanici su vrednovali dvanaest usluga koje pruža Grad (vidi Fig. 5). Slika sugerira da se građani Rijeke značajno razlikuju u vrednovanju usluga. Vrlo su zadovoljni kvalitetom pitke vode te su prilično visoko oci-jenili sljedeće usluge: učestalost odvoza smeća, pokrivenost autobusnim linijama, red vožnje autobusa te kvalitetu skrbi u dječjim vrtićima. Dvije su usluge dobile vrlo loše ocjene i obje se odnose na parking. Zanimljivo je da građani ne samo da su nezadovoljni zbog nedostatka parkinga, već su i vrlo nezadovolj-ni načinom na koji su parkirna mjesta organizirana. Također je jasno da građani Rijeke nisu zadovoljni ostalim dvjema uslugama, sportskim objektima i održavanjem zgrada.

Niti jedna od usluga koje pruža Grad nije ocijenjena kao jeftina, ali su među ispitanicima bile prilično veli-ke razlike u vrednovanju troškova pružanja usluga. Ovo prvo otkriće nije iznenađujuće uzmemo li u obzir

Fig. 4. Odnos između zadovoljstva fi nancijskom situacijom i različitih uvjeta za život

Uvjeti stanovanja

Raspoloživost radnih mjesta

Zadovoljan sam svojom fi nancijskom situacijom

+

+

87% 10%3%

16%19%65%

56% 14%30%

49% 25% 26%

46% 36% 18%

31% 28% 40%

24% 32% 44%

21% 28% 51%

15% 26% 59%

12% 27% 61%

10% 14% 76%

85%6% 9%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Da Niti jedno Ne

Pitka je voda dobre kvalitete

Smeće se dovoljno često odvozi

Grad je dobro pokriven autobusnim linijama

Red vožnje autobusa dovoljno je frekventan

Gradski vrtići pružaju dobru skrb za djecu

Ima dovoljno mjesta u dječijim vrtićima

Potpuno pristupačni sportski i rekreacijski objekti

Autobusi su udobni i čisti

Ima dovoljno sportskih i rekreacijskih objekata

Stambene zgrade u vlasništvu grada dobro su održavane

Parkirna su mjesta dobro organizirana

Ima dovoljno parkirnih mjesta

Vrednovanje usluga koje pruža Grad

Fig. 5. Vrednovanje usluga koje pruža Grad


50

relativno nisku ocjenu njihove fi nancijske situacije. Više od 80% građana smatra da su sljedeće usluge skupe: pogrebi, grijanje i topla voda te dječji vrtići (za one ispitanike koji imaju djecu).

Za tri uvjeta za život, mjerili smo dva ili tri različita aspekta usluga koje pruža Grad. Dobili smo snažan odnos između tih uvjeta za život i relevantnih ocjena usluga koje pruža Grad što sugerira najurgentnija područja koja je potrebno poboljšati (vidi Fig. 7). Iako je frekventnost autobusa ocijenjena zadovoljava-juće od strane 49% ispitanika, to je bio najvažniji čimbenik koji je utjecao na ocjenu zadovoljstva javnim prijevozom. Ovo je otkriće sugeriralo kako postoji prostor za poboljšanje aspekta javnog prijevoza. Ne iznenađuje kako mnogi građani smatraju da nema dovoljno sportskih objekata, a što se tiče zadovoljstva parkingom, najvažniji je čimbenik bio broj mjesta.

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Jeftino Niti jedno Skupo

20% 34% 46%

60%27%13%

13% 39%48%

13% 44% 43%

8% 37% 54%

8% 26% 66%

5% 15% 80%

4% 15% 81%

1% 9% 90%

Pitka voda

Javni prijevoz

Odvoz smeća

Kanalizacija

Plin

Parking

Dječiji vrtići

Gradsko grijanje i topla voda

Pogrebi

Vrednovanje troškova usluga koje pruža Grad

Fig. 6. Vrednovanje troškova usluga koje pruža Grad

Fig. 7. Odnosi između vrednovanja usluga i vrednovanja uvjeta za život

Autobusi voze dovoljno često

Rijeka ima dovoljno sportskih i rekreacijskih objekata

Ima dovoljno parkirnih mjesta

+

+

+

Zadovoljstvo javnim prijevozom

Zadovoljstvo sportskim i rekreacijskim objektima

Zadovoljstvo parkirnim mjestima

Victor Wekselberg

51

Za svaku lokalnu samoupravu važno je znati koji činitelji utječu na ocjenu usluga što ih pruža Grad. Ispi-tali samo na koji se način zadovoljstvo životom, stupanj informiranosti i kvalitete usluga odnose prema ocjeni rada gradskog poglavarstva (vidi Fig. 8). Najsnažniji je odnos ocjene rada gradskog poglavarstva s općim zadovoljstvom životom. To otkriće ne iznenađuje s obzirom na to da se lokalnu samoupravu smatra djelomično odgovornom za kvalitetu života njezinih građana. Nedostatak takva odnosa sugerirao bi da ne postoji veza između kvalitete života građana i lokalne samouprave. Drugi po redu najsnažniji odnos dobiven je za stupanj informiranosti. To znači da što se više građani osjećaju informiranima, to veću ocjenu daju radu gradskog poglavarstva, bez obzira na percepciju kvalitete života. Ostala tri odnosa, prikazana u Fig. 8, indiciraju usluge za koje građani najviše kude ili pohvaljuju svoju lokalnu samoupravu. Budući da su organizacija parkirnih mjesta i održavanje gradskih zgrada ocijenjeni prilično nisko (76% i 61% nezadovoljnih klijenata), građani su najviše kudili rad gradskog poglavarstva za kvalitetu tih usluga. Upravo se suprotno može tumačiti kvaliteta pitke vode (87% smatra da je zadovolja-vajuća), dakle građani pohvaljuju gradsko poglavarstvo za ovu uslugu.

Bilješka: Vrednovanje gradskog poglavarstva zasnovano je na četirima uzajamno povezanim stavkama.

3. INFORMACIJE

Jedan je od najvažnijih čimbenika u lokalnoj samoupravi sudjelovanje građana u procesu donošenja odluke glede vitalnih problema u lokalnoj zajednici. Neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za takvo sudjelova-nje je pristup informacijama svih građana. Anketiranjem su ispitani izvori informacija o poslovima Grada te je također mjereno koliko se smatra točnim izvještavanje različitih vrsta medija. Rezultati prikazani u Fig. 9 sugeriraju da građani Rijeke najviše informacija o poslovima Grada dobivaju iz sljedećih triju izvora: lokalni tisak, razgovori s obitelji i prijateljima, te lokalni radio. Također važan izvor informacija za gotovo pola ispitanika jesu tri televizijske postaje, dok su kontakti s gradskim vijećnicima opcija za vrlo malu manjinu. Nezaposleni ispitanici manje se od ostalih triju grupa koriste sljedećim izvorima informacija: lo-kalne radiopostaje, RI TV, Kanal RI i nacionalna televizija – Županijska panorama. Umirovljenici se češće koriste tim trima izvorima informacija od ostalih triju grupa.

Fig. 8. Odnosi između vrednovanja rada gradskog poglavarstva i vrednovanja usluga

koje pruža Grad

Zadovoljan sam svojim životom u Rijeci

Dobro sam informiran o poslovima grada

Parkirna su mjesta dobro organizirana

+

+

+

Stambene su zgrade u vlasniš-tvu grada dobro održavane

Pitka je voda u Rijeci dobre kvalitete

Ocjena rada gradskog poglavarstva

+

+


52

Točnost izvještavanja medija jednako je važna kao što je to pristup medijima (informacijama). Stoga smo zatražili od ispitanika da ocijene točnost izvještavanja šest izvora informacija. Iznenađujuće, najmanje 72% ispitanika za sve izvore smatra da točno izvještavaju. To otkriće ima najmanje dva konkurentna objašnjenja. Prvo je da svi mediji u Rijeci uistinu točno izvještavaju. Drugo objašnjenje postavlja hipotezu da građani Rijeke nisu vrlo kritični glede medija. Dodatna je statistička analiza pokazala neke prihvatljive pozitivne odnose između učestalosti upotrebe izvora informacija i viđenja točnosti njihova izvještavanja.

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Često Ponekad Rijetko

Upotreba izvora informacija

Fig. 9. Izvori informacija o poslovima Grada

2%

74% 12%14%

26%11%63%

63% 19%19%

48% 28% 24%

41% 33% 26%

40% 29% 31%

21% 24% 66%

12% 9% 79%

3% 4% 93%

3% 6% 92%

3% 95%

Lokalni tisak

Razgovor s obitelji i prijateljima

Lokalne radiopostaje

Nacionalna TV - Županijska panorama

Kanal RI

RI - TV

CCN TV

Internet

Ostali izvori

Razgovor s vijećnicima mjesnih odbora

Razgovor s gradskim vijećnicima

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Često Ponekad Rijetko

Vrednovanje točnosti izvještavanja medija

Fig. 10. Vrednovanje točnosti izvještavanja medija

85% 2%13%

7%10%84%

78% 4%18%

76% 20% 4%

74% 21% 5%

72% 16% 12%



Lokalni tisak

RI - TV

Kanal RI

CCN TV

Victor Wekselberg

53

Provedene su statističke analize radi posrednog mjerenja utjecaja različitih izvora informacija na stupanj informiranosti o poslovima grada. Analize su djelomično potvrdile otkriće iz neposrednog ispitivanja o učestalosti upotrebe (vidi Fig. 11); lokalne radiopostaje i tisak najviše utječu na odnos građana prema izvorima informacija i sadržaja. Razgovori s obitelji i prijateljima nemaju uzajamnu vezu sa stupnjem in-formiranosti. Stoga je teško spekulirati o razlozima takva otkrića. Pokazalo se da dvije televizijske postaje imaju utjecaj na osjećaj informiranosti.

Anketiranje je uključilo skup od četiri pitanja koja su mjerila prioritete za povećano sudjelovanje građana (vidi Fig. 12). Ispitanicima su se podjednako svidjele te četiri opcije i sve su u pozitivnom uzajamnom odnosu. Oko jedna trećina ispitanika bila je neodlučna glede koristi od sudjelovanja građana, a samo od 9 do 6 nije ga smatralo korisnim. Zanimljivo je primijetiti da su “javne rasprave” dobile najnižu ocjenu od četiriju vrsta metoda sudjelovanja građana.

Fig. 11. Odnosi između stupnja informiranosti i učestalosti upotrebe medija


Lokalni tisak

Kanal RI


Razgovori s gradskim vijećnicima

+

+

+ Dobro sam informiran o poslovima grada

+

+

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Slažem se Niti jedno Ne slažem se

Aktivnosti za povećanje sudjelovanja građana

Fig. 12. Prioriteti za povećano sudjelovanje građana

Povećati utjecaj mjesnih odbora u odlukama grada

Povećati sudjelovanje nevladinih organizacija u donošenju odluka gradske uprave

Povećati sudjelovanje građana u savjetodavnim odborima ili radnim grupama

Održavanje javnih tribina, primjerice u vezi s prora-čunom

62% 6%33%

60% 8%33%

56% 7%37%

53% 9%38%


54

4. RAZVOJ GRADA

Budućnost grada Rijeke i uspjeh izgradnje demokracije na lokalnoj razini ovisit će velikim dijelom o razini gospodarskog razvoja. Ovo je anketiranje potvrdilo da se građani Rijeke bore s gospodarskom situacijom a njihovi stavovi prema gospodarskom razvoju pokazuju da im je on od najveće važnosti. Istraživanjem su mjereni prioriteti za devet potencijalnih aktivnosti gospodarskog razvoja (vidi Fig. 13). Većina građana (više od 70%) prihvaća sve vrste aktivnosti. U isto vrijeme, statistička je analiza pokazala da prosječni građanin ne razumije u potpunosti niti jednu od njih. Postojala je jedna važna slabost mjerenja na ovom području, a ta je da zbog prioriteta što su ih izrazili gradski dužnosnici nismo mjerili stavove prema priva-tizaciji od strane Grada. Bez spoznaja o stavovima građana prema privatizaciji, nije moguće imati jasnu sliku o potencijalu gospodarskog razvoju u ovom području. Statistička je analiza pokazala da, iako sve aktivnosti gospodarskog razvoja imaju potporu, aktivnosti vezane uz infrastrukturu (što je više u domeni Grada) imaju veću potporu od aktivnosti gospodarskog razvoja vezanih uz pokretanje poslova (koje se oslanjaju na partnerstvo između Grada i privatnog sektora). Nezaposlene su osobe (u usporedbi s ostalim trima skupinama) svoju najveću potporu izrazile sljedećim aktivnostima gospodarskog razvoja: stvaranju poduzetničkih fondova, stvaranju informacijskog centra za razvoj poslovanja i projektu mobility centra.

Ispitanici su izrazili svoje prioritete za četiri gradske vizije koje su bile opisane na anketnom upitniku (vidi Fig. 14). Tri su vizije dobile potporu više od 75% ispitanika. Samo je vizija pod imenom “Grad kao tran-sportno središte” dobila mješovitu ocjenu, dakle viziju je podržalo oko 50% ispitanika. Pogledamo li ostale tri vizije, moglo bi se zaključiti da ne postoji jasan prioritet među građanima za bilo koju od njih. Te tri vizije ne mogu se usporediti. Stoga bi netko trebao uvjeriti građane u prioritetnu vrijednost jedne ili dviju vizija.

Samo je u dvjema vizijama došlo do značajnih razlika između četiriju skupina građana. Nezaposleni su prioritetnom odredili viziju grada pod nazivom “Grad sporta i turizma”.

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Potrebno Ponekad potrebno Nepotrebno

Fig. 13. Prioritetne aktivnosti gospodarskog razvoja

Fig. 13. Prioritetne aktivnosti gospodarskog razvoja

97% 13%

2%4%95%

89% 3%7%

89% 8% 3%

86% 10% 4%

83% 10% 8%

81% 14% 5%

79% 16% 6%

70% 19% 11%

48% 12% 40%

Poboljšanje garaža i parkirališta

Prilagodba školskog programa informa-tivnoj tehnologiji

Info-centar za građane

Informacijski centar za razvoj poslovanja

Mobility cenar projekt (baza podataka o radnoj snazi)

Poduzetnički fondovi (jamstva, krediti)

Izgradnja putničkih terminala

Poboljšanje javnog prijevoza

Promocije poduzeća od strane gradske uprave

Drugo

Victor Wekselberg

55

Vrlo je lako odrediti prioritete za ovu ili neku drugu viziju jer je relativno mali broj neodlučnih odgovora na pitanja o vizijama dao potporu ovoj predodžbi. Ali vizije nisu samo ideali i želje; kako bi one bile realizi-rane, potrebno je provesti aktivnosti. Mogli bismo postaviti legitimno pitanje može li lokalna samouprava uspješno implementirati viziju kao što je “Grad poslovnih mogućnosti” bez privatizacije? Kako bismo odgovorili na to pitanje, proveli smo analize odnosa između vizija grada i prioritetnih aktivnosti gospodar-skog razvoja (vidi Fig. 15). Rezultati su vrlo iznenađujući. Vizija grada koja promovira “sport i rekreaciju” imala je najjaču pozitivnu povezanost sa stvaranjem poduzetničkih fondova. Vizija grada koja promovira “turizam”odnosila se pozitivno na promociju poduzeća od strane gradske uprave te na poboljšanje ga-raža i parkirališta. Vizija grada “kao transportnog središta” odnosila se pozitivno prema projektu mobility centra. Zapanjujuće je otkriće da vizija grada kao poslovnog centra nije imala niti jedan statistički zna-čajan odnos s nijednom od devet aktivnosti gospodarskog razvoja. Ta su otkrića sugerirala da građani Rijeke povezuju razvoj sporta i rekreacije s poslovnim aktivnostima, a ne razvoj poslovanja s poslovnim aktivnostima.

Vizije grada

Fig. 14. Vrednovanje vizija grada

Grad sporta i rekreacije

Grad turizma

Grad poslovnih mogućnosti

Grad kao transportno središte

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Slažem se Niti jedno Ne slažem se

87% 211%

86% 5%9%

75% 14%12%

49% 29%21%

Fig. 11. Odnosi između stupnja informiranosti i učestalosti upotrebe medija

Stavranje poduzetničkih fondova (garncije, krediti)

Promocija poduzeća od stra-ne gradske uprave

Poboljšanje garaža i parki-rališta

Projekt mobility centar

Grad turizma

Grad sporta i rekreacije

Grad kao transportno središte

Grad poslovnih mogućnosti

+

+

+

+


56

5. ZAKLJUČCI

1. Rezultati su istraživanje sugerirali da postoji potreba za ekstenzivnim edukativnim programima gospodarskog razvoja.

2. Rezultati su istraživanja utvrdili usluge kojima Grad mora posvetiti hitnu pozornost. 3. Grad bi mogao imati koristi od niza anketiranja (ponovljenih nakon jedne ili dviju godina) koja bi

mjerila promjene u stavovima i mišljenjima građana kroz vrijeme. 4. Postoji prostor za poboljšanje informiranosti građana o poslovima Grada. Osim preferiranih izvo-

ra informacija, kao što su lokalni tisak i radio, veća učinkovitost može biti ostvarena kroz upotrebu interneta i aktivnu promociju gradskih vijećnika.

Victor Wekselberg

57

Dodatak C

PODRUČJA ZNANJA KOJA JE POTREBNO ISPITATI PUTEM ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNIJENJA

58

59

Dodatak C

PODRUČJA ZNANJA KOJA JE POTREBNO ISPITATI PUTEM ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNIJENJA

1. PLANIRANJE 1.1 Procjena važnosti pojedinih strateških cI-ljeva

1.2 Opcije u svezi s prostornim uređenjem1.3 Opcije u svezi sa smjerom gospodarskog

razvoja1.4 Poznavanje planiranih aktivnosti i projeka-

ta

2. OCJENA RADA SLUŽBI 2.1 Ocjena infrastrukture2.2 Ocjena postupaka2.3 Ocjena kvalitete2.4 Ocjena brzine2.5 Potrebe za novim uslugama2.6 Pouzdanost službi

3. SUDJELOVANJE 3.1 Razina sudjelovanja građana uodlučivanju

3.2 Razina znanja građana o poslovima MO-a 3.3 Razina znanja građana o stanju u općini3.4 Izvori znanja građana o MO-u i stanju u

općini

4. OCJENA OPĆINE 4.1 Općenito ocjenjivanje općinske uprave iureda

4.2 Odnos općinskog ureda prema strankama4.3 Kompetentnost općinskih službenika i me-

nadžera4.4 Pomoć općinskih zaposlenika

5. OCJENJIVANJE KVALITETEŽIVOTA

5.1 Kulturna događanja: kina, kazališta, koncer-ti, izložbe

5.2 Ekologija (voda, voda za piće, tlo, zrak)5.3 Zdravstvo5.4 Uvjeti stanovanja5.5 Raspoloživost radnih mjesta5.6 Javna sigurnost5.7 Javni prijevoz5.8 Ceste, mostovi, ulice, parking5.9 Rekreacijski objekti5.10 Škole (osnovna, srednja škola, sveučilišta,

zanatske škole): kvaliteta, dostupnost

60

5.11 Trgovine, usluge5.12 Socijalne usluge5.13 Sportske mogućnosti5.14 Telefonske usluge5.15 Internet usluge5.16 Vatrogasne stanice/zaštita od požara5.17 Benzinske crpke5.18 Čišćenje snijega5.19 Uklanjanje krutog otpada

6. SOCIJALNI PROBLEMI 6.1 Nezaposlenost6.2 Izbjeglice

7. DOSTUPNOST USLUGA 7.1 Električna energija 7.2 Zdravstvo7.3 Sustavi navodnjavanja7.4 Uklanjanje krutog otpada7.5 Telefonske usluge7.6 Veterinarske službe7.7 Voda za piće

8. STANOVNIŠTVO 8.1 Dob8.2 Troškovi života8.3 Obrazovanje8.4 Kategorije zapošljavanja8.5 Etnički sastav stanovništva8.6 Spol8.7 Prihod8.8 Poslovno iskustvo

9. FINANCIJSKE SLUŽBE 9.1 Banke 9.2 Kreditiranje kroz sredstva donatora9.3 Kreditne institucije

10. PROMET 10.1 Tip: željeznički, zračni, pomorski, autopri-jevoz

10.2 Primjerenost objekata10.3 Troškovi i obroci plaćanja10.4 Tranzitne odredbe

11. OBRAZOVNE USTANOVE 11.1 Osnovne škole11.2 Srednje škole11.3 Sveučilišta11.4 Drugi tipovi škola

12. STANOVANJE 12.1 Izgradnja novih domova/stanova 12.2 Vrijednost zemljišnog prostora

5. OCJENJIVANJE KVALITETEŽIVOTA

61

13. ZDRAVSTVO 13.1 Dostupnost doktora i zubara13.2 Dostupnost bolnica13.3 Dostupnost klinika13.4 Dostupnost laboratorija13.5 Troškovi medicinske njege

14. KULTURNI I REKREACIJSKI OBJEKTI

14.1 Knjižnice 14.2 Kulturni centri14.3 Sportski objekti za građane14.4 Parkovi

15. PRIHOD 15.1 Per capita15.2 Postotak siromaštva15.3 Postotak dobivene državne pomoći15.4 Po obitelji

16. SOCIJALNE KARAKTERISTIKE

16.1 Konfl ikti unutar grupe16.2 Podudaranje ciljeva 16.3 Podudaranje stavova16.4 Strukture obitelji

17. KARAKTERISTIKE ORGANIZACIJE

17.1 Organizacijske strukture17.2 Postupci donošenja odluka17.3 Postupci upravljanja17.4 Informacijski kanali i protok informacija

18. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA GOSPODARSKI RAZVOJ

18.1 Lokalna administracija18.2 Znanja i sposobnosti zaposlenika18.3 Kreditiranje18.4 Cijena energije18.5 Konkurentnost u Hrvatskoj18.6 Međunarodna konkurentnost18.7 Cijena rada18.8 Cijena materijala18.9 Opća gospodarska situacij18.10 Lokalni promet18.11 Strojevi i oprema18.12 Kamatne stope18.13 Pravni sustav18.14 Infrastruktura (ceste, telefoni, internet)18.15 Nekretnine za proizvodnju 18.16 Poslovno i ekonomsko informiranje

12. STANOVANJE 12.3 Troškovi najamnine12.4 Ocjena uvjeta stanovanja (veličina stambe-

nog prostora, instalacije, lokacija, itd.)

62

19. STAVOVI GRAĐANA 19.1 O promjenama 19.2 O vlastitoj učinkovitosti19.3 Optimizam19.4 “Težište kontrole”19.5 Poduzetništvo

63

Dodatak D

PUBLIKACIJE ZA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA

Stručne publikacije

Firebauch G. (1997.). Analiziranje ponovljenih anketa. Thousand Oaks, CA: SageFowler, F. J. (1995.). Poboljšanje anketa: Kreiranje i ocjenjivanje pitanja. Thousand Oaks, CA: SageHouten, Therses Van i Hatry, Harry P. (1987.). Kako anketirati građane. Washington, D.C.: Ameri-čka udruga za planiranje. Miller, T. I. i Miller Kobayashi, M. (2000.). Ankete za građane: Kako anketirati građane, kako se

služiti anketama i što one znače. Washington: ICMA.Rea, L. M. i Parker R. A. (1997.). Kreiranje i stvaranje anketnog istraživanja: Kompletan vodič. San Francisco: Jossey-BassSudman, S., Bradburn, N. M. i Schwartz N. (1996.). Razmišljanje o odgovorima: Primjena kogniti-

vnih postupaka na metodologiju anketiranja. San Francisco: Jossey-Bass.Webb, Kenneth i Hatry, Harry P. (1973.). Prikupljanje informacija od građana: Primjena anketa za

građane na lokalnu upravu. Washington, D.C.: The Urban Institute.

Primjeri internetskih izvora

Dinsdale, G. & Marson, D. B. (1999.). Ankete za građane/stranke: Otkrivanje mitova i precrtava-nje mapa. iccs-isac.org/eng/pubs/Dispelling%20Myths.pdfAmerički zavod za statistiku. Prikupljanje informacija: Ankete i kako postavljati pitanja. www.amstat.org/sections/SRMS/whatsurvey.htmlPrikupljanje informacija: Ankete i kako postavljati pitanja. http://64.78.63.75/samples/04ST1-03UttsHeckerdMoS2Ch4.pdf

64

ISBN 953-99520-3-4

Documents

Victor Wekselberg Prirucnik Za Anketiranje Gradjana