arvard College Lirary

fi.OII 1 DAU

j]man Parry

DR IVAN STR OHAL:

' . . ~ . >

"

V. ALTAZA ..... R. ,r.. I.Sv.I.C' .. .] u . . ' ~

PRE~TAPANO I,Z MJESEUJIKA PRAVNitK06A DRU~TVA~ .

Z 6 RE 1908. TISI. DIONitiE TISI.RE U Z6REBU.

~ 1 . \ ' 1 os 1 t 2_ ' .t'" ~-'1)+~

/ HARVARD COlLEGE LIBRARY

FROM S Of PROF. MILMAN P11RRY

.1A(t 1 , 1936

Rad i ideje V 1 t. g i ~ i stvaraju pravo osnovu i potetak ti-tavoj nauci pravu i pravnim nalelirna u slovjenskih na.roda, kao posebnoj grani pravne znanosti. U tome, ~to V 1 t. g 1 ~ ovu granu piavne znanosti, moze se reci, upravo zasnovao, nalazi se njegova najveca zasluga ; radi.te vec njegove zasluge ime se njegovo ne izgubltj, dok d Slovjena. Ako se s vremenom i pronaci mozda, da ima u radu jdejama V. g i

~ i ovo ono, ~to ne stoji onako, kako to g i ~ i prikazao, zasluga njegova, da stvorio nauku pravu slovjenskih naroda kao naku jedin stvenoj grpi pravnih natela i uredaba, ostat jpak ejzbrisiva. Svaki potetak te.lak, u pocetku lako se posrne; ~ato se ni v. g ~ u moci zamjeriti, ako gdjegdje i posrnuo.

Istina dodu~e, da vec prjje g i ~ postoja\a teorija sebnim svojstvima slovjenskih naroda, i tecirija nekim specijalno slovje skim pravnim uredbama, u kojima da se ova svojstva i cjjela cud narav slovjenskih naroda manifestiraju. No s tim teorijama bavili s se prije g i ~ i manje vi~e samo nepravnici. Sa strogo pravnickoga gledta nije se s pravom slovjenskih naroda kao s jednom cje1iom prije g i ~ i nitko bavio. Radi toga moze se reci, da on nauku pravu lovjensk.J na roda kao posebnu granu pravne znanosti upravo zasnovao.

g i ~ i dalje velik ne samo, jer , kako receno, upravo zasllo vao posebnu granu pravne .?:nanosti, on velik i radi toga, sa svojim radom i s uspjesima svoga rada do~ao do svjetskoga glasa. - Slovjelli ne imadu pravnika u uzem smislu, koji kao takov dosao do svjetskoga glasa. L 1 w 1 i i w s k i blli su u prvom redu samo 11istori-cari ; i k i w i z pjesnik i kultumi historitar ; r n k 11 n socialisti; od novijih su opet v 1 v s k i i N v i k v u prvom redu sociolozi. Pravnik u uzem smis\u tek g i s i . On za pravo jedini

slovjenski pravnik u uzem smjslu, koji do~ao do svjetskoga glasa. g i ~ i velik i u tome, ~to pra vo i vne uredbe stao prouca

vati nezavisno od pisanih zakona. Njemu rtijesu vrelom svemu pravu samo pisani zakoni ; on trazi pravo i izvan tih zakona. On i na ovo trazenje

4

izvan pisailih zakona doekie.~upravo prisilje, jer ono, to zelio pro-aci , t. . ono, ~to zajedni~ko pra vima svih slovjeskih aro(ia, i u cem se odrazuje arav slovjeskih aroda, i g tako lako i 11 pi aim zakonima. Tih pisa11ih zako11a i bllo mnogo, ko1iko 111 bllo, blli st1 pre-uzeti od zapad11ih naroda, nije do~lo u jima do jzrazaja 0110, u 11 se raz1ikuje pravo slovjeskill naroda od prava zapadill aroda.

Da upo211a pravo, koje zivi ll 11arodu neza vis11o od pisanih zakoa, obra tio se g i ~ i s pitanjima tom pravu na sam narod. ' dodu~e u duh u tadanje pravne nauke, koja izva zako11a znala samo za pr;j,vne obltaje kao vrelo pravu, tvrdio, da ispituje pravne obltaje; te se doista mnogo i

esto gublo u jstrazivanju raznjh 11arodjh navika, koje s etnografskog gle-da ogu iti vrlo znacajne, no koje za samo pravo ne d skoro nikakve vri jednosti. Ali g ~ i pri tome cesto duboko usao i u samu stvar. OtJ ispitivao takodjer bez obzjra budj kakove oblcaje, sto drzi narod, da ovome ili onome slucaju pravo, ~to li epravo; kako u 11arodu zivi ovo i!i 0110 subjektiv11o pravo, ova ili 11 pravna d; u m shvacanju

aroda sastoji ovaj ili onaj prav11i posao, te kakovim posljedicama radjaju pojedini prav11i poslovi. - Sve se to do g i s i vrlo slao ili nikako ispitivalo. Sam Nijemac 11 w 1 d priznaje1 , da se g i ~ i ima satrati osnovateljem 11 skole, koju u Njemackoj zastupa glasoviti s t , koja se nazivlje etoloskom jurjsprdecijom. g prije, veli 11 w 1 d,

g 1i s se pojavila prva s t v djela vec g i ~ i opisao isti nacelima oblcajno pravo slovjenskih aroda.

Vrjjedt stoga.:da se z zm sa zjvoto i radom tog velikog muia.

V. g s i rodjo se 7- prosjca 1834. ll Cavtatu. Porodica .i s i v , vele, da podrijetlo iz Konavla, iz sela M1cine. U Cavtat do el jo se tek djed 11asega g i s i : 1 d g i s i . Ovaj 1 d

i cetvero djece, od koje ajmJadji v 1 11 jos za oeeva zivota, kali ovaj oslijepio, preuzeo gospodarstvo oditeljskoj kci. Kuca ta l l1ogata, imala mnogostra11o gospodarstvo. V 1 h si11 1 d v otac naseg V 1 t z r , dubrovackom narjecju 1 d . Osim 1 d imao V 1 11 jos i jednu kcer. U porodu ove kcerj urrla 1 d v m-ati, otac V 1 ozenio se poslije njene smrti drugi put ; no s drugom zenom nije imao djece. Tako z asega 1 d osta1a samo jed11a sestra.

lza svr~ene os11ovne ~ko1e polazjo na~ g i s i neku privatnu skolu kod jednog 11eka:da11jeg pomorskog kapeta11a. Ova privatna skola odgova-rala cio11ekle da11as11jjm gradjanskim skolama i nautikama ; uci\a se u

osoblto matematika, fizika, astro11omija i 11atika. S avrse11om 12. go-') Die meDI:Ichliche 1

$ dino svr~io nas 1 d i ovu skolu. Iza toga: polazio privatnu skolu kod cavtatskoga zupnika-dekana I. Z f r n . Ovaj mu izdao neku prjvatnu svjedodzbu za prva cetirj razreda gjmnazjje. d zelio po-lo.liti jspjt takodjer drzavnoj gjmnaziji u Dubrovnjkll, jza toga nasta-vitj nauke na visokim skolama .. No otac njegov blo protj tome; on zelio, da mu sin ostane kod kuce, da poslije njegove smrti preuzme njegovo gospo-darstvo, i zato, makar zelio, da mu se sjn naobrazj, njje pustio, da ide na

aLike izvan Cavtata.- U Cavtatu jos naucio Baldo od iijecnika s s . francuski ; osim toga ucio i njemacki. Talijanski blo pak nastavni jezik u pomenutim privatnim skolama. Tako nas g s vec kao djecak od t 4-t 5 godina pozna vao trj jezjka, osjm toga znao . nesto njemacki. Kod Z f r 11 naucio takodjer cjtati pjsati cirilicom.

Dok jos ti Cavtatu blo, kao mladi djecak, sastavljao za djeda i razlicne isprave pravnim poslovima, koje su ovi sklapali s drugia, znao ih zastupatj pred sudom. Osjm toga putovao u razlicni trgovackim poslovima Dalmaciji, i jzv,n Dalmacije. Prj tome upoznao se s m11ogi

zname11iti ljudima iz 11 dobe. U Trstu upoznao se s bl.skupom D r 1 Q i s historicarom n d 1 r m ; upoznao se s 1 v. u k u. 1 v i ~ . Od djeti11jstva pak blQ najbolji prijatelj s knezom N i k 1 m V 1 ik i u i m. U Dubrovniku, upoznao se i s knezom d

u i t m, r m u d m 11 m, 1. z n i m, r m F r n s v i s drugjma.

Kada Dubrovca11in knez L u k s G u t t dao raspisati nagradu za najbolji prjjevod Tacjtove "Vita Agricolae", natjecao se edju osta-

lia i nas g s , te njegov prjjevod iza nagradjenog v 1 v i-c v g prijevoda priznat drugim najboJjjm, dok prjjevodi drugih starijih knjizevnika (medju njima p,rjjevod S t . L u i s ) nijes doblli tog pri-znanja.

Godine 1849. umro djed, godine 1856. otac g i s i t v. Uz m11ogo gospodarskih posala blla sada nas.emu g i s i t u prva briga, da dodje tl svijet na visoke skole. Zato u prvom redu nastojao upotpuniti svoje znanje, i uciniti ispit zrelosti za gimnaziju. Skolske godine 1858./9. dozvoljeno mu da polazi na drzavnoj gimnaziji u Mlecima predavanja za VIII . razred ginazije, te mjeseca srpnja 1859. polozio na liceju "S. Catterina" u Mle-

cia ispit zrelosti. Svrsivsi ovako gimnazijske nauke ode na vjsoke nauke u . Najprije

htjede na filozofski fakultet, da slusa filozofiju, filologiju i historiju. Poslije odluci se ipak za juridjcki fakultet. U Becu.upoznao se s k 1 s i t 111 , kojj u velikoj r t na daljj tecaj g s t v g zivota.

6

Prva dva semestra slu!ao g t u B~u ; treti semestar u BerJjnu, utvrti u Milnchenu posljednja utjrj opet u u. treteg i utvrtog semestra u Parjz. Slu~ao , kako vet pravo i dr!avoslovne nauke; no pored toga slu~ao na filosofstome tetu ne samo filozofiju, nego historjju i filologiju. Kako se vidj jz niermiiW:

snjjih djela, osoblto se bavio studijom rimskoga i pandektamoga prava:. sJubo skoro sve najznatnije profesore rimskoga pandektamoga ~ iz sredine pro~oga vijeka, tako napose : r n d t s (u etu), R u d rf (izdavata u h t i n i h n s t i t u , u Berlinu), W n d s 1 (u Mtlnchenu). osim toga uz put h r n g (u Giessenu) V n g r (u Heidelbergu). S r n d t s m s 1 h r i n g m takodjer se i osoorl upoznao. Dalje slu~ao U n g r , G 1 s r , S i g 1 , S t i 11 .. N u n n (u Betu), S t hl , G n i s t , s 1 r , R i t (u erlinu) te 1 u n t s h 1 (u Milnchenu), od nepravnika sluJao ,11 1 g r , S i k 1 , s h h , k 1 ~ t , V hl n (la

u), i r s n (u Berlinu). Osjm toga putovao mn081~! Njematkoj i Francuskoj ; upoznao mnogo svijeta, spoznao se s nmogt' glasovitim mufevima one dobe, napose - s glasovitim Slovjenima.

ako se upoznao s V u k m S t. r d f i m, . F. R s k i m, t. r u n f g v i t m, s i m i r g t d i r t k m, . u s s f m i s mnogim drugima.

prjje svr~ih sveutili~nih nauka promaknut temelju tacije "Ueber die Ursachen der Niederlagen des deutschen Heeres im tischen Kriege" sveutilitu u Giessenu, god. 1862. na tast doktora zofije. - Skoro pak jza svrenjh nauka promaknut god. 1864. u na wt doktora prava. - God. 1869. zadoblo sveutili~tu u Odesi noris causa ~ i tretj doktorat javnoga prava.

Oko Uskrsa godjne 1863. doblo g i ~ i t nakon svr~enog secllmelf semestra preporuku k 1 v u i f g v t v u mjesto

Jaoratora u dvorskoj blJjotecj u Betu. te dobe i u toj iiioteci mjdten za slovjensku knjjfevnost profesor k 1 i . Poto nije vi!e obavljati teslufbe pored drugih posala, to ostavio tu slufbu, predlog doblo to njegovo mjesto ~ g ~ i t.

U dvorskoj toj it jmao g t prilike upoznati sve. do onda Slovjenjma napisano. 1 tu priliku u obllnoj mjeri - U toj it upoznao se osim toga s mnogim znamenjti ljudM Upoznao se napose s tinovnitvom ove iiioteke, u koje su spadali znameniti knjifevnici i uunjaci. Upravitelj iiioteke i glasoviti matti pjesnik barun il n . hB 1 1 i n g h u s n (poznat pod nimom 1 ). Medju tinovnitvom ove iiioteke nalazio se mladi. naprijed spomenuti, F r. 11 w 1 d.

1

U iiioteci upoznao se i s drugim znamenitim muievima, koji su u ono .doba pohadjali ovu iblioteku.ako se upozn.o s N. m s m,

i w s k i m, u m, S r z n v s k i m, F r. R t k i m, G . D n i t i m, V. g iC m, . k 1 m, S t. N v k o-v i m, V; G r g v i m, . G v r i 1 v i m, N. v m i s mnogim drugima.

Upoznav~i u pomenutoj iblioteci sve, ~to se do onda Slovjenima i njihovim pravnim obltajima pjsalo, poduzeo skoro, kako stupjo u tu i\joteku, da napi~e djeto prawim obltajiina u Stovjena. No do skora uvjerio se , da ono, ~to Slovjenima napjsano, sadrzaje malo i1i skoro n njjhovim pravnim obltajima. Za to vec se u tom prvom zna menitijem djetu postuzjo usmenjm jspjtivanjem tim obttajima. Pri tome su mu napose pomogli : prijatetj ~ iz djetinjstva knez N i k t u i ~ (za dubrovatku okoticu, navtastito za Konavtje), S. i t n v 1 (kasnije nadblskup barski, za okoticu sinjsku), . d z k v (za Bugarsku), V. 1 v n v-Z 1 u q k v (za Rusku), St. G . 1. 1 ~ v i (pravnik u Beeu, za hrvatsko Zagorje), r i n L u n v (ogostov u Betu, za Lastovo), 1 g n t r z n (sveeenik u Stajerskoj, za slovenske kra jeve), s. V u k t i (bogoslov u Senju, za hrv. primorje i vojnu kUjhu),

. S n d i (profesor u Novom Sadu, za Srijem Banat), . F. R v s k i (za ruske krajeve), 1 v. t. r ~ (koncjpjsta kr. dvor. kancelarjje u Betu, za Hrvatsku) t. d.

Rezultat ovog sablranja donosj g i ~ u djelu "0 vainosti sakup-ljanja narodnih pravnih obltaja kod Slavena". Dje1o to otisnuto u zagre-batkom a1manaku "Knjjzevnik" god. 1866. i god. t867., kasnjje ~ na pose pod natpisom "Pravni obltaji u S1avena."

lstodobno mjsJio na to da sastavj titavi zornjk obltajnom pravu (barem) u juznih S1ovjena. U tu svrhu sastavjo posebni "naputak za opi sivanje pravnjjeh obltaja, koji zivu u narodu." Tu napose naveo 347 pi tanja, na koja i va1jalo sabrati odgovore, da bude moguee opisati pravne oblcaje u narodu. Godine 1867. otisnut taj naputak u zagrebatkom "Knji zevniku", osim toga napose i 1atinicom i cirilicom. Naputkom tim obratio se g i ~ i sa v arod, s na intetigetnije slojeve, da mu po-mognu kod istraiivanja oblcajnoga prava u juinih Slovjena, da mu dadu podatke, gradivo, kom da sagradi nauku tom obltajnome pravu.

God. 1863. osnovano u Beeu dru~tvo "S1ovaska Beseda" kao dru~tveno sredBte svih S1ovjena u Becu. Predsjednikom tog dru~tva blo l:eh g r of . l: r n i n, u upravni odbor blo izabran medju ostalima i na~

g i ~ . Uz g su u upravnom odoru g n . U t i ~ n v i , F d r D m 1 i , glasovjti potjski stikar G r t g i r, pomeuti vet R v sk i , 1 v. G 1 v k i drugi. g i ~ i t napose uredio

8

d.rtL~tven iiotek, te vec god. 1865. tiskano od njega "izvjesce ~10-venskoj \ioteci u Betu za god. 1865." u godisnje izvjestaju poentog dr~va "S1ovanska Beseda." . Mislima . ekom sted i ~tu .za sve s1ovjenske narode daje g i ~ i OdUska U tJanku nc.\OIIeRCK " OtiSnto t}OVO:;adskorn SrpSkO1

letopis za god. 1867. lstodobno napisao za becki "Archiv ftir Knde sterr. Gescl1ichts-

quellen" hjst9ritk raspra v "suJI' epistolario di Stefano Gradi" (k. Vlll. god. 1867.) Ova rasprava neki uvod za iki korespondencije Gradi ceve, k g i s i tek god . .1906. odltio se plicirati i tll svrhu odaslao jugos\avenskoj akademiji Zagreb.

g i s i to vrijeme ponovo bllo pondjeno, da se dade irati za narodnog zastpnika dalatinski sabor. No on te ponde otklonio, samo da poliblkim djelov.anjem ne d zaprijeten svo znanstveom

rad. God. 1867. blo pozva takodjer i na etnografsku izlozbu u Moskvu ; .slijed razlitnih zapreka nije ipak bllo mogce, da se tom pozivu oda-zove.

Godine 1868. preredjeno skolstvo hrvatskoj i ugarskoj vojnoj Krajini ; napose odredjea s ila dva ~kolska savjetnika, koji su imali -nadzor voditi nad svim skolama vojnoj Krajini. d od tih i nadzor vo-diti nad .svim ~kolama hrvatsko-slavonskoj Krajini sa sd u Zagrebu ; drugi i taj nadzor voditi d svim skolaa banatsko-srijemskoj vojnoj Krajini sa sjedi ste najprije u Temisvaru zatim Petrovaradin.

Skolski savjetnikom za hrvatsko-s\avonsku Krajinu i imenovan sve-cenik i ravnate1j senjske giazije S t . S 1 k, skolskim savjetniko za banatsko-srijesku vojnu Krajinu imenovan na~ g i s i t.

U ovome svome zvanju dao se g i s i odmah posao ; te pripraviv~i se najprije dobro poduzeo inspekcijono ptovanje. toj inspek ci ji podnio opse.Zan izvjestaj. Posto se i opet radi\o reorgaizaciji skolstva u vojnoj Krajini, to g i s i pozvan u , da sdjelje komisiji; koja se bavila reorganizacijo skolstva. Nakon dvojesetnog boravka u povratio se opet, ali ne vise u Teisvar nego u Petrova-radin.

U Petrovaradin upoznao se sa sveceniko i knjizevniko 1. k r g i !11 ; Novo Sadu pak s knjizevniko S v t i ; ~eograd _opet , upoznao se s D n i i t , . S f t i k , . n , N o-v k v i t te . 1 1 m. ~ skolski savjetnik i prilike doci u U.Zi doticaj s arodom tako velikog teritorija, kako ila \)anatsko srijemska vojna Krajina ; tako i eposrednim ispitivanjem roda mnogo tOga doznao in pra v u rd.

---- - --=-----........ --- - - - - - -. - - - -

9

God. 1869. nakon sto su ili usvojeni zakonski predlozi preustrojstvu skolstva u vojnoj Krajini, odrekao se g luzbe kolskog savjetnika. Istodobno doblo ponudu, da zauzme v osnovanu katedr slovjenske pravne povjesti na sveucilistu Odesi ; i t d privatio. Pod-jedno podijelilo mu sveciliste Odesi honoris causa aslov doktora v-noga prava, te ga je,posto stavljenu du prihvatio,imenovalo javim redovitim profesorom slovjenske pravne povjesti.

Koncem godine 1869. krenuo g i s i 11 t u Ode u. Put taj i vrlo tegotan, jer nije ilo jos zeljeznica, vec se nralo s kolima ptovatj. Na putu se g i s i prehladio, te . dulje vremena bolovao. Ipak veC mjeseca ozujka 1870. drzao inaugralo predavanje

s6i> i \ u ; ovo predavaje ilo kas-nije jos i napose otisnuto. - Preda vanje ovo egu ukazuje se dosta

eznatnim, no znamenito ono radi misli, koje su u njemu istaknute. 8 o-g i s i vec u ono doba, pred skoro cetrdeset godia, prigovara pra vnoj zanosti, da se previse bavi samo s pkim mrtvim s\ovima zakona, da se na pravni zivot naroda ne obazire. Zakoni izda vaju, prjgovara on, bez obzjra na pravni zivot potrebe naroda. On drzi , da se imade pravni zivot naroda, ili kako se on izrazava pravni oblcaji, poajptije opisati, zatim isporediti s obl-cajima drugih naroda i konacno da: se prema tome tek imadu stvarati za-koni. Historicka skola, drzi on, da u tom pravcu vec nesto ucinila; ali on se s onim, sto historicka skola ucinila, nikako ne zadovoljava. - u tome

predavanj istice takodjer, kako su se praksa i teorija pra va daleko razi.Sie. U prvo vrijeme svog boravka Odesi imao g i s i mnogo posla

sa svojim novim zvanjem. Rski jezik doduse vec od prije poznavao, ali govorio ruski nije skoro nikada ; radi toga imao prvo vrijeme mnogo poteskoca s jezikom. Dalje imao predavati skoro posve novu nauku.

i w s k i napisao doduse vec pred vise godia pravnu historiju s\o-vjeskih naroda, ali ne moze se reci, da sa svojim djelom spio. 8io to vise neki pokus doba, kad jos nije ila skoro nikako ispitana ni pravna po-vjest pojedinih slovjeskih naroda. - U doba, kad 8 g i s zaLizeo stolicu pravne povjesti slovjenskih naroda, ila takodjer jos slabo poznata pravna povjest rskoga, poljskoga i ceskoga naroda ; pravnoj povjestj ostalih slovjenskih naroda tek se pocelo pisati. - g i s i pri tome osoblto dobro doslo znanje, sto si ga ki beckoj dvorskoj iiioteci . 1 vec poznao mnogo toga, sto se ticalo pravne povjesti pojedjiJ1-

>vjenskih naroda, to dobro doslo u njegovom ovom zvanj. Pored posla skopcanog sa zvanjem svecilisnog profesora nastavio g i s i i Odesj procavanje oblcajnoga prava jzih Slovjena. U

1esj nasao opet mnogo ljdi, koj jma su oblcaji i pravno shvacanje u ':nih Slovjena ili vrlo dobro poznati. Nasao tu glasovitog vodju

10

hercegovatkih sta~a vojvodu L k V u k 1 v i , Lukina sina g-d n V u k 1 v i t te i 1 ~ S r d n v i t . Ovi su mu dali mnogo podataka pravnim obltajima u Hercegovini i u Katnskoj nahiji u Crnoj Gori. Na~ao tu zemljaka v 1 g d pomorskog kapetana jz Dubrovnika, koji opet dao mnogo podataka obltajnom pravu u

Konav1j. Upoznao tu r k v i t iz Crne Gore, koji mu dao podatke za Crnu goru. Upoznao i pravnika r k r i n o-v i t , koji mu opet dao podatke za Makarsko primorje- u Dalmaciji.

Osim toga putovao g i ~ t istodobno i u Kavkaz ovdje upoznao se s pravnim oblcajima u primitivnih kavkazkih p1emena. Ovdje napose hotio da nadje embrione pojectinih pravnih uredaba da tako isporedj i-vanjem dodje do razja~njenja mnogih pravnjh uredaba u Slovjena. No do~ao

do uvjerenja, da tu postojj posve drugi dru~tveno-pravni svijet. Uza sve to si obzirom na taj druktiji dru~tveno-pravni poredak sastavio nova pitanja, te ta pitanja, kako sam izvje~cuje u pristupu k "zborniku sa

da~njih pravnih oitaja u jufnih Slovena" (str. XLIX.), Kavkazu kas-nije medju Arbanasima sabrao mnogo materija1a, s kojim da i se mnogo toga moglo popuniti i popravit u pomentttome zborniku. odlutio taj materija1 objelodaniti. Do toga. zali.boze nije ipak do~\o.

~ kao djak mislio g i ~ i , kako se sastavio nekj sves1ovjenski mttzej i \ioteka, kako i se u taj muzej blJjoteku sabralo sve, ~to i do prinije1o tome, da se slovjenski narodi medjusobno upoznaju. tome on vec godjne 1867. u t napisao raspravicu pod natpjsom "

". Ali ta raspravica njegove ze\je s naBie nikakov odziv. - Sada u Odesi stao razvijati jste misli ; napose drzao , da takovu iiiotek i muzej moglo osnovati slovjensko dobrotvorno dru~tvo Odesi. U tom pra v-cu napisao god. 1870. raspravic "06 1 ..t 6i

1 .. ..t. 06-". g ~ v pri-jedlog doista slovjensko dobrotvomo dr~tvo Odesi prihvatilo i tako

osnovana slovjenska \ioteka Odesj. g ~ i napisao god. 1871 . takodjer i ~tatut za ovu \itk " .li".

prve dvije godine upravljao s tom iiiotekom, te njezinom napretktl i djelovanj svake godine sasta vio izvje~taj "' i

. ... . 6..ti " .

g i ~ i vio se vec prije nego 1i do~ao u Odesu ne sa mo sa sak111) ljanjem pravnih oblcaja, koji danas u s\ovjenskih aroda zive, nego i s pr v nom historijom slovjenskih naroda. Vec u prvoj knjizi rada jugos1aven : akademije nalazimo od njega obje\odanjen jedan "spomenik narodnoga i-cajnoga prava iz 16. vijeka"; odmah trecoj knjizi rada jugosl. akademije' t lazimo dva priloga za pravnu historiju juznih SJovjena to: "1. t :

1 11

.~. .t 6 6.1 (1771.-1 '173.); 2. . . 6". u petoj knjizi rada jugosl. akademije dolazi s povetom ras-pravom "Glavnije crte oblteljskoga pjsaoga prava u starom Dubrovjku."

U jednoj od prvih sjednica jugoslavenske akademije prihvacen 0-g s i v pred\og, da akademija preuzme jzdavanje pravnih spomenika u ju!nih Slovjena. Akademija povjerila g i s i u da izradi program, kom i se ti spomenici imali izdavati. g i s i se vec godine 1867.

Betu prihvatio izradjivaja tog programa. Napose naumio !iografi~ki popisati citav materijal, koji se tice toga predmeta. sa zako-nima, sto su ih izdavale drzavne vlasti. U beckoj dvorskoj kancelariji mogao se lako iformirati citavom tom materijalu, te posao dosta brzo jsao. Kad istupjo iz becke dvorske iiioteke, mislio taj posao astavitj apisati djelo, u kome blo opisao sav taj materijal. No u Odesi nije mogao da astavi zapoceti posao k t i potpuo, kako to naumio ; zato odlucio da se otisne barem ono, sto vec u Becu prjkupio, i poslao to akademjji, ona izdala god. 1872. pod atpisom : "Pjsai zakoi na s\o-venskom jugu; bliiografski acrt dr. V. Bogisiea: 1. Zakoni izdani najvisom v lascu u samostalim drzavama."

Jugoslav. akademija u Zagrebu odlucila takodjer osnovi g i-~ i v izdavati zborik sadasjih pravnih oblcaja u juznih Slovjena. Akademija i sama astojala, da se sabere, sto vise odgovora na pitaja, koja g i s i . razvrstao u svom "aputku za opisivanje pra vnijeh oblcaja, koji zivu u arodu." taj aputak otisula i razaslala ga u narod. Doista iz mogih krajeva stigli su odgovori stavljea pitaja. uspjeh sakupljaja tih odgovora podnio g i s i t akademiji 4 izvjestaja, te su ovi izvjestaji otisnuti 1., 5., . i 19. kjizi rada jugoslaveske akade-mije.

Razim zvaicnim poslovjma opterecen, zaokupljen i s drgim ra-dom nije dospio, da redakciju prispjelih odgovora dovrsi prije godie 1874. Tek pocetkom god. 1874. )conacno uredio ove odgovore. Jos iste godine izdala jug. akademija ovako redigirani ovaj materijal zajedno sa pristtlpom, koji sam obhvaca LIX straa. Materijal taj razvrsta kao odgovor na 352 (prvobltno 347) pitanja. Sabrani su tu odgovorj, koji su pismeno pod-

nesei; ima mogo takovih, koje sam g i s i poblljeiio ispitujuci 1 ~jedine osoblto dobre pozavaoce oblcajnoga prava. Ovi usmeni odgovori 1 dovito su mnogo bolji od pismeih. g i s i t doblvao odgovoe iz 1 zlicih krajeva. lz mogih krajeva doblo odgovore i od vise ljdi, pak

takove odgovore iz jstog mjesta Hi iz isto~ kraja cesto spajao u jedno, no ' ;to avodio d pored drugih. Tako svrstao ukupno 42 grllpe od-

aralaca stavljena pitanja. - Na neka pitanja nije u doblo iz

12

mnogih mjesta nikakvog odgovora. Tako n. pr. iz Novoga: nije doblo nijedno~ odgovora pitaja, koja su se ticala zadruge, da toboze u Vinodolu nem

13 pravom 11 jutnih Slovjea. Tako s glasovjtj L 1 tl treooj svesci svojih "Ovriers Eopeens." oblcajnom prav u juZ:nih Slovjena pi~e na te-melju

14

Dok ~ g i ~ i t profesorom Odesi stiza.le su mu ponude od razlicnih sveuci\iMa, da primi ka tedru budi rimkoga pra va budi pra vne vjesti slovjenskih naroda. Napose doblo vrlo povoljnu ponU:du var~a vskog sveucita. No on sve te ponude odblo. .

Vec prije nego li stigla ova ponuda od var~avskoga sveucili~ta, obratio se crnogorski knjaz N i k 1 , kome pozat g i ~ i v znan stveni rad, na cara osloboditelja 1 k s n d r 11., da po~alje g i ~ i u Crnu goru, da sastavj gradjanski zakonjk prema oblcajima i potrebama naroda. Pod konac god. 1872. stigao g i ~ i u carski nalog, kojim mu se povjerava sastav gradjanskog zakonika za knjaievinu Cmu goru, i u tu svrhu podijeljuje mu se dopust na neodredjeno vrijeme.

Posao oko kodifikacije gradjanskog zakonika zapoceo g i ~ god. 1873. Po~to za tu svrhu nije bllo nuzno, da ostane u Crtj gori, preselio se god. 1874. u Pariz, gdje se stalno na.staio. U Parizu blle su m naie pri ruci ioteke, s kojima se morao sluziti pri sa.stavu imovinskog za konika za knja.Zevinu Crnu goru.

g i ~ i drzao , da s kodifikacijom imovinskog zakonika za Crnu Goru blti mnogo brze gotov, nego 1i doista blo. Mislio za koju godinu vratiti se Odesu i nastaviti svoje studije na Kavkazu. Tek kasnije uvidio , kako to za jednog samog eovjeka ogroman posao. Ipak vec godine 1880. drzao prvo citanje svoje osnove. 25. ozujka 1888. proglaena g i

~ i v osnova kao "opti imovinski zakonik za knjazevinu Crnu goru." Za vrijeme rusko-turskoga rata 1877. blo g i ~ i t pozvan, da se

pridruzi glavnom ~topu ruske vojske u Bugarskoj ; g i ~ i i dodi-jeljen civilnoj kancelariji. S glavnim topom i~ao on kroz Rumunjsku i Bu garsku. Do~ao sve do Plevne, i ovdje sastavio prvi projekat za sudsku organizaciju u Bugarskoj. U mjesecu rujnu 1877. ispos\uje si, te bude rijeren sluzbe u civilnoj kancelariji g\avnog ~topa ruske vojske, se odmah iza toga povratio u Pariz.

Kad god. 1874. ilo otvoreno sve~ili~te u Zagrebu, ponudjena ovdje g ~ u katedra pravne povjesti. No on tada najvi~e zao

kuplje s kodifikacijom crnogor

15

No na savjet lijeroika, zhog naru~enog zdravlja otklonio on ovu ponudu, te zatra.iio mirovinu, koju mu ruska vlada takodjer i dala. Tako umjrovljen povratio se ponovno u Pariz.

Najznamenitije djelo jz ove periode g i ~ i t v g rada svakako sam "op~ti imovinski zakonik za knjazevinu Crnu goru". Znamenitost tog zakonika stoji u tome, ~to nije poput ostalih uzet iz drugih zakonika, vec uzet iz samog naroda i iz obltajnog prava, koje zivi u narodu. Radi tog vec svojstva svratjo taj zakonik na se optu pozomost utenog svijeta. sele preveden taj zakonik u 5 jezika ; i to : francuski pod natpisom "Code

gen~ral des iens pour principaute de Montenegro ; traduit par R. D r s t , membre de 1' Institut, conseiller la cour de cassation et . R i v i r , ancien magjstrat, Paris 1892." : zatjm na njematki pod natpisom : "AIIge mejnes Gesetzbuch iiber Vermogen fiir das Furstenthm Montenegro ; iibersetzt von . S h k; Berlin, 1893-" ; na ~panjolski pod natpisom "6 digo civil de Montenegro; trad. par G u s t. 1 g 1 s i s; Madrid, 1891-";

talijanski pod natpisom "Codice civile del principato de1 Montenegro; trad. da . r t h i n ; Spalato, 1900."; na rski pod natpisom:

"06i s!' s .; . 1901." u prijevodu u s k v pod redakcjjom V. D. S s o-v i .

tome zakoniku rasprav1jalo se u mnogjm ucenim dru~tvima ci-tavom svijetu; tako napose u ovima:

U "Academie des sciences morales et politiques (lnstitut de France)", gdje no preda vao clan akademije R. D r s t sjednici od 12. svinja 1888. Referat taj otisut pod natpisom "Le nouveau code. cjviJ de Montenegro". Prevod tog referata donjo i na~ "Mjesecnik" iz pera dr. G. v k u o-v , god. 1890., str. 20. d.

U berlinskom "Jurjsten-Verejn-u" jzvjestio tom zakoniku u sjed-nici od 9. veljace 1889. sudac i k 1.

lstoga dana jzvjestila tom zakoniku petrogradsko ""'" 6n" . v r i n v .

U sjedici jugoslaveske akademije od 9. ozujka 1889. predavao tom zakonil . k n z Vo n v ; to predavanje otisnuto u 96. kjjzj rada jgoslav. akademjje pod natpisom "Op~ti imovjnskizakonik za Crnu ( .-u obzirom ostalo crnogorsko zakonarstvo."

U sjednici pravnjcke jednote u Pragu od 21. ozujka 1889. povela se zakonik citava rasprava, u kojoj su sudjelovali R n d , r k 1 i zi cka. U moskovskome pravnickom dru~tvu izvjestio tom zakoniku tl sjed-od 17. travnja 1889. prof. . V. F i 1 i v.

16

U lisk pa\'Jlickome drt~stv izvjestio t~ zakoniku .

U ,.Academie de legislation de Tolouse" izvjestjo tom zak:onlld god. 1891. f. s s u d.

U ,.Le jeune barreau d' vs" pedavao tom zakoniku 9. sinca 1894. V n Z u i 1 n.

Jos god. 1897- drzao tome zakojku predavanje . Z o-R u "lstjtuto stoja del djittu m" u Kataniji, te napose v ........... .. razdjo tog zakonjka prjspodajao s posljednjim titlom Justinjanovih gesta ,.de djvesis egulis iuis" (50. 17.)

gotovo mnogo imade pismenjh ocjena i izvjestaja tome za'~OnilkU u razljnjm strnim estrujm (s poJitjckjm) asopjsjma. Mi ovdje navestj s k g1avnjje ot1 till ocjena izvjestaja :

U .,Mjesenjku" nasega drustva vec tl lipanjskom broju god. sam urednjk dr. 1. L k v donjo vjjest, da jmovjski zakonik Crnu goru proglasen ; podjedno donio i proglas, kojim knjaz Nikola zakon progla~uje. U srpanjskom pak broju iste godine donjo .. M.iCSietn'lk,. prilino opsezan izvjeMaj tome zakonjktl od f. d. . V n v 1 Ovaj Vojnovicev izvjestaj prestampan iste godine u ljuijanski "sJo,v.!rdll Pravnjk." U broju 8. god. 1888. javlja uednjstvo "Mjesenjka", da su

v tome zakonjku donjjele "Jurjstjsche ", kratku ., J,.._ICII takodjer poJitjkj casopis "Neue Freie Pesse." U broju 8. god. 1889. tuje opet urednistvo "Mjesenjka" V n v v m jzvje5taju zak.oniku u jugoslavenskoj akademjjj u Zagreb. - Godjne 1889. , kako vee spomeuto, tome zakonjku V v takodjer i u goslavenskoj akademijj. - Iste godie doosi izvjestaj tome zalc;oqJM takodjer G r 1 v v .,Smotra" u travanjskom broju. - Od hrvatskih politikih listova doosj jzvjestaj tom zakonjk .,Obzor" odmah prigodom poglaSenja u brojevima od 11. i 12. svibnja 1888. broju od 13. srpnja 1888., kasjje opet u broju od 13. tlzujka t889.

U srpskom pravnikome asopisu " .. jzvjestuje koniku . G r g v i u br. 15.-22. god. 1888. Izvjestaj ore~.:i kasnije i u nas "Mjesenjk", (listopadskj broj god. 1888.)- . R. V t. izvjetuje pak tome zakonjku u "1\.\lllllr\lt . ,\'ll 1891. knj. 12. Od V s nalazitno malen tlan~jc tom zakoniku u nikom a.sopisu .Hp11rr."Od god. 1892. (br. 10.) - Qsjm toga izvje5taj tome zakonjku drugi razlinj srpskj ~asopisi ; tako ....... ......., "r;fJILRrtlc" u brojevima od 20., 23. 25. listopada 1888., prije u brojevjma od t4. 28. srpnja 1888. ; budjmpe~tanskj "U1 u brojevima od 15. svjbnja i 13. lipnja 1888 ; cetjnjski " ..tac ~~U~~ u br. od t. srpnja 1888. (od L. s t ) te opet u brojevjma od

17

i 10. rujna 1888., zatim opet Ll brojtl od 17. ozujka 1890., zatim u 12. i 13. broju od god. 1891., kona~o u 10. i 33- broju od 1893- ; novosadsko "Hame 6" u brojevima gd 11. i 25. svinja, te 26. lipnja 1888. ; zadski "n " brojevima od 16. i 2). svibja 1888. ; beogradskj 8 0i\" u broju od 5. kolovoza 1888.; novosadska "3" u r od 23. svibnja 1888. ; jsta novosadska "3" donosi tom zakonjku god. 1890. opseZiju raspravicu pod natpisom " 3" (br. 46., 48., 51., 55., 57., 61. i 62.); te ~ godine 1893- maleni clanak broju 120.

Na slovenackom jeziku iza u "Slovenskom pravniku" obzjrom na taj zakonjk i djelovanje g i ~ i v od samog urednika n rasprava " slovenski pravni terminologiji" (u brojevjma 11. 12. od god. 1891). - U istome casopis dola.zi god. 1894. rasprava dr. S u n "0 suponi spregi novem . imov. zakoniku za knezevino Crnogoro. Osim toga nalazimo u 8. r god. 1893- istog casopisa ~ jedan kratak clanak tome zakoniktl- - Od slovenackih politickih casopisa donosi iz vje~taj tome zakoniku " Siovenski Svet" u broju od 10. srpnja 1888. (od Podgornik.a.)

Bugarsko "It n

1 8

110 god. 1889. ; " " god. 1881). ~ rz u broju za mjesec o!ujak t-i -h" u broju od 1. svjbnja 1889.; "Pyce~C~W~ :wc.n. U za mjesec svibanj 1889. ; "i i u broju za mjesec 1889. ; .. " u broju od 1. kolovoza 1889. ; ". ~BI))IIIJ' broju za mjesec kolovoz 1889.

Kratak jzvje~taj tome zakoniku nalazj se u rusjnskome ti~IJwtt81111111 " od god. 1894. (1. letvrtgodj~tu.)

Na ~eskom jeziku imademo jednu u tog zakonjka u asopisu veta" od g. 1889. (str. 112.-147.) od dr. s. r k 1 pod na'Q,_ ,,Cerna Hora najnov~j~i zakonod:irstvi" drugu u pravnitkome pisu "Pravnik" od god. 1889. (br. 12 13.) od n R u ~ i ~ k pod pisom "Obecny majetkovy zakonnik pro Kneiectvj Cern~ Hory" lstl ! i ~ k napisao u jstome ~asopisu ~ jedan ~lanak god. 1891. (r. 28,) Od polititkjh teskih ~asopjsa su "Narodny Listy" odmah 25. svinja javili, da progla~en op~ti imovinski zakonik za Cmu Goru, skoro donjo taj istj ~opjs podulji ~lanak tome zakoniku od s. 1 (u broju od 12. srpnja 1888.)

Na poljskome jezjku imademo ocjenu od poznatog pravnog blstot;B R. u prjoptenu u ~opisu "Atheneum" u broju za mjesec god. 1889. Ova ocjena prevedena kasnije ruskj jezjk. - Osim imade poljskom jezjku manje znamenit jzvje~taj tome zakoniku opten u petrogradskome poljskome tasopisu "Kraj" od god. 1889.

Nijemci su se dosta malo bavili s tim zakonikom. Najznatnjji ,, .... t !to ga tome zakoniku sastavio pravi Nijemac, jest vet spomenuto davanje u berlinskome "Juristen-Vereinu" r 1 D k , koji ocjenu izdao kao posebnu bro~uru pod natpisom "Ueber das neue Orlfi]IN Gesetzbuch ftir Montenegro, und die Bedet~tung seiner Grundsltze Kodifjkation im allgemeine". Raspravu tu preveo na francuski s u d u t

19

Obzirom na to ne moze se niposto reci, da pravo pjsac tlaka "Da bi.irgerliche Gesetzbch Montenegro's nd die detsce Kritik" "St. Pe-

tersbrger Herold" od 27. stdenoga (9. prosica) 1889., kadno veli, da se nigdje i toliko pisalo tom zakojk, koliko Njernakoj ; tome lk iznosi kratak sadrzaj D k 1 v g izvjestaja. 1k preveo hrvatski S i 1 v i 2. r "Mjesenika" od g. 1890. - Jsti asopis ("St. Petersb. Herold") doio vec po1ovicom godine 1889. kratak lanak tome zakoniktt pod zvnim natpisom : "Die neen Siegestropblie des Fi.irste

Niko1as von Montenegro" ; poetkom godie 1889. od . V 1 i k c1anak : "Der n Civi\-Codex ftir Montenegro" ; ovaj V 1 i k v lanak prestampan i u prask "Politik" od god. 1889. (br. 52. i 53-)

Kratke tlanke tom zakonik donijeli s takodjer : budi111pestanski ,,Pester L\oyd" broju od 7. srpnja 1888. ; beki "Juristische Bi.tter" u r od 15. srpnja 1888. ; "Allgemeine Zeitng" brojevima od 22. Iipja i 11. srpnja 1889. ; spornenti vec "St. Petersburger Herold" broju od 19./31- kolovoza 1888. ; berlinska "Die Post" broju od 11. veljae 1889. ; berlinska "Norddetsclle al\gemeine Zeitung" u broju od 14. veljae 1889. ; opet petrogradski "Hero1d" u broju od 4./16. veljace 1889. ; praska "Po-litik" broju 53- od god. 1889. (ovaj t1anak prestampa opet petro-gradski ,Herold" u broju od 20. ozjka /1. travnja 1889.) ; "Centra\iatt fi.ir die Rechtswisenschaft" u listopadskom broju god. 1889.; "Beitrage

zr Er auterug des deutschen Rechts" 2. svesci g. 1889. ; ,,Arciv fi.ir das Strafrect" 5. svesci g. 1889. ; "Zeitschrift fiir vergl. Reclltswissen chaft" god. 1893. ; "Archiv fUr Offentl. Recht" god. 1893- ; "AIIgemeine st. Gerichts-Zeitung" broju 52. god. 1893- (od . Z k w ) ; "Jristische')

Literaturatt" u broju od 1. prosinca 1893-; "Zeitschrift fi.ir iternationales Privat- ud Strafrecht" god. 1893.

g vlse nego li na njemakome, pisa\o se tomu zakoiku francttskom jeziku. Spomenli smo vec predavanje R. D s t (u Pa-rizu), r i s s d ( Tou1osi) i V n Z i 1 n (u Anversi).

Osim toga ima drugih dosta velikih i vrijednill raspra va tom zakoniku, tako : Od G r i 1 r d n t "Une novelle rnethode de codifjcation

d droit civil" (u asopisu "Reforme socia1e", broju od 16. svibnja 1888., dak\e odmah iza proglasenja tog zakonika) "La famille yougos\ave au \'\ontenegro d'apres novel\e codification" (tl istom opisu, broju od

. listopada 1888.) Prvi od tih lanaka preveden i srpski od ar-imandrita D i . Dalje imademo na franceskom jeziku raspravu d 1 . "La propriete et farnille au Monte-egro d'apres nouveau code civil" (u casopisu "Nouvelle reve

.s ~orique d~ d oit f1anpi; et e ~ranger" u r od 1. srpnja 1888.) 1tim imademo od nepoznatog pisca raspravu "Le code civil Monte-

20

negro" (u tasopisu "L' Autriche s\ave et roumaine", broju od 16. svibnja 1888.) lmademo raspravu od D q u i 11 ,,. Bogi~c et le code Montenegrin" (u tasopisu "Revue leue", broju od 4. kolovoza 1888.) Dalje

tu rasprava od . R i v ie r "Le nouveau code civil de Montenegro" (u tasopisu "Samedi- Revue", broju od 4. kolovoza 1888.) Ne~to kasnije dolazi i poznati pravni historitar Paul V i 11 t sa "Etude sur \ nouveau code civil du Monteegro" (u "Revue critique d'histoire et de litterature", broju 40. od god. 1891.) lmademo ~ i raspravu od L. h r lla "Code general des iens pollr principaute de Montenegro" u tasopisu "Journal d s economistes"' (u broju od 29. rujna 1893.) te pcd istim natpisom ras-pravu od nepoznatog pisca u casopisu "Gazette des Tribunaux" (takodjer

broju od 29. ruj(la 1893-) Osim toga izvje~tuje F. D g u i n D i k 1- v ocjeni tog zakonika prevodu r i s s u d v u taso-pisu "Bulletin des Iegislations comparees" (u broju od 4. travnja 1891.)

zadruzi prema tome zakoniku pi~e . n n t u srpanjskom "Bulletin litteraire" prilogu casopisa "La correspondence" god. 1890.

Osim toga donose manje clanke tom zakoniku: "Le Matin" u broju od 16. svibnja 1888. ; "Le Figaro" u broju od 10. srpnja 1888. ; "Journal de St. Petersbourg"u broju od 6./18. srpnja 1888., od 9./21. veljace 1889. i od 11-/23- sijecnja 1890. ; "Comptes rendus de 1' Academie des sciences moraJes et politiques" god. 1892. ; "Journal de Geneve" u broju od 11. svinja 1893-

Znatno manje se pisa\o tom zakoniku engleskom jeziku. Ipak i na engleskom jeziku izBao dosta opsezan izvje~taj tom zakoniku od F.

11 k u casopisu "The law quaterty Rewiew" (u listopadskoj svesci god. 1888.) pod natpisom "The Montenegrin Code of the law of property" ;

ogla~en i taj za.konik u istome casopisu vec mjeseca srpnja iste godine ; te ~ jednorn godine 1893. - Osim toga napisao i . v 1 v i kratak

i zvje~taj tome zakoniku u casopis "The academy" (u broj od 9. ozujka 1889.) Casopis "Times" izvjestio tom zakoniku odmah 9. svibnja 1888.

Na talijanskom jeziku izi~lo naprijed vec spomenuto predavanje od . Z o-R s pod natpisorn "Il codice civile del Montenegro i1 diritto omano, con speciale. riguardo \ titolo dei Digesti "de diversis regulis juris". Osim toga donosi tom zakoniku izvje~taj tr~canski "11 Mattino" vec u broju od 11. prosinca 1888. od Giac. Chiudine pod natpisom: "11 nuovo codice del Montenegro". Dalje donosi tome zakoniku izvje~taj casopis Rassegna Napolitana1' god. 1894-pod natpisom "1\ piu recente codice civile". Kra.tke izvje~taje donose tadodjer puljski "11 diritto croato" u broju od 29 sijecnja 1890. i rimski "Osservatore romano" u broju od 6. srpnja 1894.

Na ~panjolskome jeziku izi~la obzirom na taj zakonik 1JOSebna ras-prava zajednickom v\asni~tvu . crnogorskom zakoniku od R. 1 t -

21

i r u tasopisu , Revista de derecho internacional" pod natpisom "La propriedas comunal en \ nuevo C6digo de Montenegro" i to odmah god. 1888.

Prigodom drugog ispra v\jenog i nadopunjenog izdanja crnogorskog op~teg imovinskog zakonika opet tome zakoniku izi~lo mnogo izvje~taja i ocjena.

U nasem "Mjesetniku" donio izvjestaj tom drugom izdanju imo-vinskog zakonika . V n v i t u lipanjskom broju god. 1898. - U gradskome ".r" donio pak izvjestaj tom drugom izdanju . R. V s n i t u 6. i 7. svesci god. 1898.- Osim toga izvjestili su tome drugome izdanju " 1" u broju od 7. ozujka 1898. ; beogradska "n

8!" u broju od 20. ozujka 1898. ; dubrovatki ,,Dubrovnik" u br. 13. od god. 1898.

Na ruskom jeziku izvjestio tom drugom izdanju crnogorskog imo-vinskog zakonika Z i g 1 u polititkom dnevniku "u ;" u broju od 21. rujna 1898., te sam . v 1 v s k i u pol. tasopisu ,.0. 6ri " u broju od 16. srpnja 1899.

Na ceskom jeziku izvjestio drugom izdanju tog zakonika . d 1 u "Osveti" god. 1898. str. 1011. i d.

Osoblto mnogo pisa\o se drugom izdanju tog zakonika na fran-cuskom jeziku. Tu imamo izvjestaj od samog R n W r m s u njegoyoj "Revue internationale de socio\ogie" u srpanjskom broju god. 1898. Dalje imamo izvjestaj od F. g u i n u "Bulletin de soci'ete des \egislations comparees" u 4. i s. svesci od god. 1898. ; te izvjestaj od . F. r u l l "Revue de droit international et de Jegislation comparee" u 7. svesci od [ od. 1898. God. 1899. izisao u ,_oniteur des juges de paix" od L. i-c t-a tlanak "Le justices de paix de l' Etranger", kom se govori tome zakoniku. Osim toga izvjest su drugorn izdanju tog zakonika mnogi drugi .francuski tasopisi, tako na pr. "Le Nord" u broju od 9. travnja 1898. ; "L' exportateur" broju od 3 svibnja 1898.; "Revue diplornatique" u broju od 15. svibnja 1898. ; "Reforme sociale" u broju od 1. lipnja 1898. ; "La Revue encyclopedique" u broju od 18. lipnja 1898.

Na taljanskom jeziku izisao izvjestaj drugom izdanju tog zakonika u "Rivista italiana per scienze giuridiche" god. 1898.

Svi ovi izvjestaji hva\e kako sam taj zakonik, tako i njegovog autora g i s i t . osobltost istitu, sto tako veliki zakonik sastavio jedan sarn tovjek. Dalje istic originalnost i nove ideje, koje g i ~ i t pokazao Jri sasta vljanju tog zakonika. Istitu, kako g i s i t prvome redu 1azio, da uzakoni pravo, koje u narodu doista zivi, pri tome nije s vida 1ustio ni ono, sto pra vna znanost uti ; dotim se drugi zakonici ukazuju bltno samo kao rezultat pravne znanosti dotine dobe bez svakog obzira pravo, koje u narodu zivi.

Uza sve to, ~to i za samo sastavljanje takovog zakonika. op~ti imovinski zakonjk za knjaievjnu Cmugoru, trebalo vi~ ljudi, stavjo ga sam g ~ , dospjo on, te pored toga u isto d i druge stvarj.

U vrijeme, kad da sastavlja ovaj zakonjk, dovr~jo tek zomjk sada~njih pravnih obl~aja u juznih Slovjena. ~ iste godje rt74.J .- napisao u stutgartskj casopjs "Ausland" raspravjcu "Dje slavisirten geuner Montenegro".

Sastavljajucj imovjnski zakonik za Crnu goru, opazio da u julni. Slovjena ~ uvijek nema stalnog strutnog nazjvlja, tome pitanju. napisao vi~ rasprava. God. 1876. napjsao u splitskj pravnitki a.sopit " Pravo" raspravu "Strucno nazlvlje u zakonjma". Ova rasprava prdtai pana godine 1877. u "Mjeseenjk" str. 19. d., god. 1880. u ~ pravnickl tasopjs " Porotu" str. 15. d. Dalje napjsao na ruskm jezitu tom pitanju raspravicu "0 ,\&8.1..,. ctrh" ; ova raspravica na ruskom jezjku otjsnuta tek god. 1890. No pre veo ju arhjmandrjt D u ~ jz rukopjsa prjopcjo ju god. 1887. u beogradskom casopjsu "" po::l natpjsom : ., ,\". Ova raspravica prevedena na slovenskj, preveo " S h k i na njemackj zajedno sa samjm op~tjm jmovjnskjm zakonikont za Crnu goru. Konarno tom pitanju g i ~ i neposredno u nu ,,,. setnik" napisao raspravicu " opet strucnim izrazima u zakonima" g. f900. str. 321. i d.- S druge strane . G g v i poiljeiio u ~ skome "" g. 1888. br. 15-22. sve tehni~ke termine, koji dolaze crnogorskome op~tem imovjnskom zakonjku, i prjspodoio te termine s tinskim, njemackirn i francuskim termjnjma. popjs pre~tampan u

~m "Mjeserniku" godine 1889., 10. br. God. 1877. izj~Ja opet od njega u " .... cpncor r mna" rasprava "", koja prevedena u g i v "Archiv slavische Philo\ogie". God. 1878. izdao opet nakladom srpskog

dru~tva "Hapo,\ne n u U francuski "Revue historique du droit francais et etranger" t>W

god. 1879. pregled djela pjsanjh ruskom oitajnom pravu "Aper~u de$ vaux sur le drojt cotoumjer en Russje". Ovaj pregled preveo

n t. S m u n priopcjo u svom tasopjsu "Pravo" god. 1880. gledu napjsao jzvje~taj . t z k r u ceskj "Pravnik" g. 1879., str.

Sastavljajuci g ~ op~tj jmovjnskj zakonjk za Crnu goru, do toga, da nema pravne razlike jzmedju jnokosne zadruine kute. izniou raspravi "de la forme dite lnokosna de fami\le rurale chez et les Croates", prjopcenoj bruseljskoj "Revue de Drojt de Jqislat jon comparee" god. 1884. Ovu raspravu ~ iste

t i m v i t preveo srpski ~tampao ju pod naslovom: "0 6..t . : Q 6 " ; god. 1886. prevedena i na ruski pod Iiaslovom "0 . .

6 " ; priopcena u "ypJia..ty . . i". toj raspra~i napisao u 1 V i 11 t izvje~taj u " Revue critique d'histoire et de litterature", 1885., str.5o5. i d., . L. Lucas u " Bul!etin critique", 1885., str. 402. i d. i n i g u "Centra!att fiir die Rechtwissenschaft", 1885., str. 274.

Posebnu raspravu napisao prjncipjma metodi, koje se drzao pri sastavljanju op~teg imovinskog zakonika za Crnu goru, pod nas1ovom: ., propos du code civil de Montenegro ; qelques mots sr les principes et la methode adoptes r sa confection". Ova rasprava najprije otisnta (god. 1886.) brseljskoj .,Revue de droit internationa1 et 1 fegislation comparee", zatim uz neke promjene kao posebna brosra. Dvije godie kasnije opet uz neke promjene otisnuta ta razprava u "Bulletin de la so-ciete de legislation comparee". Ova rasprava prevedena skoro na sve slo-vjenske jezike.

Uz to nije i sada apustio izdavanje spomenika iz slovjenske povjesti. Upravo iste godine, kad progla~en op~ti imovinski zakonik za m goru, izdao nakladom jugoslavenske akademije znanosti i umjesnosti .,Acta coniurationem Petri Zrinio et Francisci de Frankopan nec n Francisci Nadasdy illustrantia, tabulariis gallicis desumpta", podjedno sastavio dga~ak predgovor (na }9. str.) toj zirci. - toj ko1ekciji izvjestio napose arhimandrjt D u t beogradskom "" god. 1890. str. 175.

God. 1892. napisao beogradski pravnicki ~asopis "n" ras-pravu "0 rro,;,o~i.Y ,\ ,;r " . -

toj raspravici izvjestio d 1 u ceskom "Pravniku" god. 1894., str. 25}. i d., te str. 284. i d. U ovoj raspravi dokazuje g i s i , da i oiteljsko i nasljedno pravo va1ja1o izl~iti iz gradjanskoga prava kao posebnu skupinu.

Iste godine izisao u beogradsk.oj ,,6i" jedan clanak g . ~ i t v, kom upozorje Srbe i Hrvate, kako im valjalo sto vise prou-cavati zadrugu i zadrZo pravo.

Vet u to doba mislio Bogisic na to, da izda dubrova~ki' statut, kome , kako vec naprijed istaknto, pisao vec god. 1868. ; god. 189}. ')pisao taj statut "NouveJ\e revue historique de droit fra;ais et etranger" Jod J.slovom ., statut de Raguse; codification inectite du XJII. siecle" ) tome izvjestio d u ceskom "Pravniku" god.1894. str. 217. i d.

Jedanaest tek godina poslije toga (t. . god. 1904.) izdao g i s i t 1 drustvu s Konst. Jirecekom, nakladoni jgoslav. akademije znanosti i

11njetosti kao 9. kjigu "Monmenta historico-juridica Slavorum meridio-

na1ium" "Lier statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272. cum legibus aetate posteriore insertis atque cum summariis, adnotationius et scholiis veteribus iuris consultis Ragusii additis". izdanju toga statuta izvjestio R. D r s t u pari~kom "Journal des sa vants" vec god. 1904. str. 597. i d. te str. 684. i d. i u "Nouvelle revue historique de droit fraais et etranger" god. 1905. str. 293.-316. i . d 1 u dubrovackom "Srdju" od god. 1907., str. 320.-326.

podacima g i ~ i (; v i m izdao neki R. u dubrovackom~ kalendaru -"Dubrovnik" za god. 1898. "Zblrku slovenskih inkuabula."

God. 1898. do~lo , kako vec spomenusmo do drugog izdaja op~teg imovinskog zakonika za Crnu goru. U tome novome izdanju neke su usta-nove do r.ekle promijenjene. tim promijenama govori on u raspravi "Modifica-tions introduites dans nouvelle ectitio du code civil du Montenegro". Tu ras-pravu puiicirala "! societe de legislation comparee."

God.1900. donio g i ~ i (; u ,, . ,\~" takodjer raspravu "n . ~ XVIL i.".

U francuskom casopisu ,,Melusine" napisao istodobno raspravu "De \' jmportance des usages populaires juridiques". Misli sadrzane u toj raspravi iznio ponovno u raspravi "0 6 6", koju izdao kao poslaicu omladinu u pravnickome dru~tvu na beogradskoj visokoj ~ko\i. - U casopisu "Melusie" donosi god. 1901 . takodjer i "pttb-Jication et enquete de proverbes en Russie."

U zadnje vrijeme bavio se ispitivanjem pravnih oblcaja napose kod zenidbe u Francuskoj, te u sjednici dru~tva "societe des excursions scienti-fiques"S -prosinca 1901 -drzao predavaje pod naslovom"Pieces de mariage".

~ u beogradskom "n u t~" god. 1906., str. 393- i d. i 489. i d. objelodanjuje tumaci neke isprave iz Pa~trovica pod naslovom .. ~ sanca i.". - tome izvje~tje . V u t i dbrovackome "Srdj" god. 1906. str. 396. i d. God: 1906. sakupio i predao jugoslav. akademiji tt Zagrebu "Kores-pondenciju Gradicevu", da izda u svojjm publikacijama.

Kad g i s i (; svr~io s kodifikacijom op~teg irnovinskog zon1ika za knjazeviu Crnu goru, i stupio u mirovinu, naumio se baviti vecoj mjeri izdavanjern starih pravnih spomenika. U tu svrhu proucio neke mle-tatke arhive, zadarski i dubrovatki arhiv, te arhive nekih manjih datma-tinskih gradova. Napose u Omi~!l11a~ao mnogo isprava iz XVJ.-XVIII. vijeka pisanih cirilicom ; te isprave sadrzaju korespondencij izmedju mle-tackih proveditura i susjednih turski\1 oiasti.

God. 189)- primio g i ~ i na rnolbu knjaza Nikole rninistarstvo pravde u Crnoj gori, i ostao crnogorskim ministrom pravde sve do 22. ve-

25

~ (6. o!ujka) 1899. U to vrijeme d do drugog izdanja op~teg imo-vjnskog zakonika (god. 1898.)

Od godine 1899. zjvio g i ~ i t opet u Parizu. Tek ove godine, kad poteo ne~to pobolijevati odlutio u proljece na jug u svoje rodno mjesto Cavtat i Dubrovnik. Na putu svratio se u i tu prjjatelju . i r

k u razvijao ~ ve1ike plaove svom buducem radu. Napose misJjo u skoro vrijeme izdati dubrovatki "\ier croceus." U Becu se podjedno koll ucenih lijecnika popitao svom zdravlju. Ovi su mu kazali istinu, da s nje-govim zdravljem vrlo z\o. U posljednjem razgovoru s i_r k izjavio

, da od svih onih planova, sto ih nedavno razvijao, ne iti nista, jer da mu vise nema dugog zivota. 1 on se otputio da\je na jug. Dosao do Rijeke i ondje ga 24. travnja 1908. zadesila nemila smrt.

Mrtvo tijelo preneseno mu u rodno njegovo mjesto i ovdje sahranjeno. Pokojnik i pravi clan jugoslavenske akademije znanosti umjet-ostj u Zagrebu, pravi tlan srpske akademije u Beogradtl, tlan dopjsnik "lstituta de France" u Parizu, c\an dru~t va za komparativno zakonodavstvo (societe de legislaOon comparee), l intemacjjonalnog jstjtuta za socio-logiju (jnstitut jntercionale de sociologie) i drugi utevnih zavoda i drstava, i tlanom naseg pravnikog d1stva, od kako to dru~tvo postoji.

Kako se vidi jz ovog zivotopisa, rad g ~ i v i vrlo mnogo-stran. Pisao u pet jezika (hrvatsko-srpski, njematki, francuski, ruskj i la-tinski.) Bavio se historijom, etografijom, no najvise ipak s pravom. Na pravnom polju bavio se osoblto s ispitivanjem prava, koje u narodu iivi bez obzjra na zakone, na pisano pravo ; no bavjo se uza to i pravom ]1. storijom, napose bavio se s izdavajem starih pravih spomenika.

U svom radu z sve to, sto vrlo savjestan, i ~to mu uvijek ilo najvBe do istine, jpak vjjek i Slovje. Njem Slovjenstvo kao i starim

Dbrovcanima bllo jedinstvena cjelina. ako i njje u svim svojim djelima pisao svim Slovjeima, vec stegao svoje opise samo juine Slovjee. nije l tome razlogom, sto i on mozda drzao, da postoji kakova oblta razJika izmedju j llzih i drugih Slovjena. On stegnuo svoje istraiivanje ju!ne S\ovjene samo zato, jer mu osta1i nijesu za njegovo istraiivanje blli tako pristupni.

Smatrajuci Slovjee. jedom cjelinom, drzao , da tj SJovjeni imadu 1kodjer samo jedno pravo : ne. doduse jedno pisano pravo, vec jedno pravo,

1 u narodu zivi. U pojedinostjma postoje dakako, dr~ao , .k razlike samo medju pojedinjm narodima i dr!avama, nego i medju pojedinjm

ajevima, p1emenima itd. Ali glavne ideje, glavni momenti prava zajeditki u svih slovjenskih naroda. Dopustao , da Stl u nekih slovjenski naroda

re ideje ovi momenti uslijed tudjeg, vanjskog utjecaja dosta zastrti, u neku

26

rk vec i posve izbisani . Pojedine slovjenske pravne redbe, dr~ao , is-tisnute su ovdje ondje s tdjinskim uredbama. Nekoc ipak postojale su u svih s\ovjenskih naroda jednolicne uredbe, koje su se do danas uscuvale u aroda, koji nijesu tolikoj mjeri izvgnuti ili idjinskom tjecaju.

U doba, kad g i ~ i do~ao na visoke ~kole, pocelo vec jenjati ono prvo odu~evljenje za sveslavenske teorije, i ideale. Mjesto toga pocela se u sve vetoj mjeri tratiti realna podloga tim teorijama. Neke pravne uredbe odavna su se tmacile kao osoblte maifestacije posebnih slovjenskih ideja, posebne naravi slovjenskih naroda., koja zajednicka svim Slovje nima. Ove uedbe, drzalo se , da su prvobltno postojale kod svih slovjenskih 11aroda. g i ~ i dao se u prvom redu na procavanje takovill uredaba.

Pitaje posebom pravu slovjenskih naroda kao jedistvenoj cjelini dana.s jos i rijeseno. Toliko se ipak dana.s vec sigrno zade, da one pravne

redbe, koje su se istica\e kao osoblte manifestacije slovjenske miroljuve cudi, nijestl onako specijalno s\ovjenske uredbe, kako se to u prvorne za-nosu drzalo, nijesu one niti neposredni produkat cdi slovjenskih naroda. - Nije se dodu~e mogla uzdrzati niti protivna teorija, da se ove uredbe jav-ljaju sa.mo kod naroda na najnizem stpnju ku\ture, koji stt1panj da su za-padni nadi vec odava svladali. No moze se dokazanim uzeti, da su sta-novite okolosti, stanoviti uzroci i u drugih eslovjenskih aroda izazvale ako i ne iste to barem ve slicne uredbe. Vjerojatno doduse, da i sama tud s\ov jenskih naroda utjecala na razvitak ovih redaba ; jos vjero

jatije, da cud slovjenskih naroda vr\o va~an faktor za podrzavanje ovih uredaba. Nema sumnje, da u narodu, u kome postoji porodicna imovinska zajednica iii opet u kome postoji zemlji~na zajednica s periodickim preraz d ijeljivajem, mora da su altruisticka cuvstva spram drugih clanova ovakovih zajednica dosta jaka, da svladaj egoizam, koji se protivi takovim zajedni . U takovi naroda mora da altruizam u nekoj mjeri jaci od egoizma. Radi toga s slavenofilski ucenjaci toliko slavili miroljublvost i sklonost k mirnome dru~tvenome zivotu slovjenskih naroda ; radi toga su ti Sla venofili istica\i, kako ta svojstva slovjenskih naroda manifestiraju u pomenutim uredbama. No Slavenofili pogrije~ili s tome, sto su tu svoj teoriju spo jili sa starim pricama zlatnoj prvoj dobl, gdje nije ilo egoizma. 1 to su protivici panslavizma dobro upotreblli i posta vili teoriju, da se ovakove

d javljajll kod svih naroda na najnizem stupnju kulture, da se indi vidtlizam (pravije egoizam) razvija pora.stom kulture. Posve prirodnn da se ovakova apsurda teorija nije mogla trajno uzdrzati. Inace morali isn doti do zakljucka, da su bezobzirni, okrtni divljaci, koji zive od dana dan, koji se ni na koga ne obazir, koji su podvrgnuti samo momentalni utiscima, koji su do skrajnosti seicni i samovoljni najveci altruiste ; da : ljudi naobrazeni, kod kojih dioba rada do skrajnosti provedea, koji jed~

27

bez drl!goga ne i mogli zivjeti itd., najveci egoiste. Danas kad egoizan s njie opet druga vrsta "statusa naturae", s ll filozofu N i t z s h tl osobltog zagovornjka i stovatelja, pojavila se nova pagermaska teorija {W t n n, W s r, R r itd.), koja utj, da su plavokosi dugo-glavi Germani (Nijemci) svojoj aravj egoistjtki nadljudi, kojima s djeno, da vJadaju nad kratkoglavjm altrl!istitkim Slovjenima.

Obzjrom na to ne moze se recj, da teorija posebom pravu s\ovje11skil aroda nema ikakve podloge. Samo ta specijalnost slovjenskoga prava toliko sastojatj u tome, da Slovjeni imadu posebne prave redbe, ka-kovih drugi narodi ne imadu, koliko u tome, da uredbe, koje postoje i u drugih naroda, imad u slovjeskih naroda svoj posebni altristitki znataj i tako koji puta postaju donekle posebni uredbama, koje SLI samo slicne Llred-baa drugih zapadnjackih naroda.

Kako vee spomenuto, g i s hotio, da istra.Zi pravo s\ovjenskj\1 naroda kao posebnu cjelinu. U tome se mogao osloniti niti na pisae za

k, niti ono, sto vet tome ilo napjsano, vee i pravo prisi-ljen, da se sam izravo dade na rv praVIlog zjvota u slovjeskill

aroda . Tako dos\o do toga, da g i s t otvorio novi t u pravnoj znanosti. se baviti proueavajem pravog zivota u rd, pustio sulloparno tL1mateje mrtvog s\ova zakona.

No g i s i t jos utejk r n d t s , R u d r f , W d s 11 d . utjecaj njihov g s i i gled njiov doba tolik, da se g i s i t nije mogao oteti teorijama pozit jvisticke struje, koju su ovi glasoviti romaniste zastupali. Uslijed toga i jemu skup ekih r; "prius", iz koga tek potjece praVIli .Zivot. Zato i g i s i u, kao

~to S v i g n i u h t i obltajno pravo jedina ~ izlika, uz koju moze pravni zivot promatrati ezavisno od drzavnih zakoa. 1 on se tom izlikom posltdio upravo u il mjeri. Njemu ime "oblcajno pravo" doista samo izlika. Pate on ide tako daleko, da svoje promatranje pravnog zivota ni ne nastoji da prekrije s i.om izlikom zvanom "obltajno pra vo.'' On ne pita vi~e . da li se tu razvila ova ili ona norma oicajnoga prava, iz koje potjecu od-redjene posljedice u pravnome zivotu, gotovo ne pita on, da li ta orma

i ona svojstva, koja u h t tra.zi za oicajno pravo. on ispi-1e, da li su odno~aji, koje opisllje, uredjei kakovim drzaVJlim zakonom.

oicno izravno ispituje, kakova subjektiva prava ima covjek, koji se azi Ll ovome ili onome polozaju; on izravo ispituje, s kakovim posljedi-la radja ovaj ili onaj praVIli odnosaj, ovaj ili pravi posao; pri tom obazire se niti na norme obltajnog prava niti trme pisanog zako .ojima se ti odno~aji uredjllju .

.:......- -- -~

~---------------------

28

Tako g ~ t pred trideset godina nehotice u praksi zastupao one misli, koje danas u teoriji zastupa ~kola slobodnoga prava. to , sto njegov prijatelj nepravnik 11 w 1 d istite kao osobltu zaslugu. o-g_i ~ i se pri tome dakako ~ uvijek sluzio izlikom, da on ispituje samo obltajno pravo ; doista ispitivao on, kako i rekao novi G n u s F 1 v i s, slobodno pravo, t. . pravni zivot, koji postoji narod nezavisno od drzavnih zakona i od t. zv norama obltajnoga prava.

Premda i s i u ~ pravo samo izlika, ipak teorija obl. ~ajnom pravu radja Lt njemu predrasudama, kojih mozda ilo, da nije blo preokupiran s tom teorijom. Tako tOJ teoriji obleajnom pravu, mora se norma oblcajnog prava, da postane takovom, kroz dgo vremena vrsiti ; t. . kroz dgo vremena moraj se ponavljati cini, u kojima se sastoji tobozje vrsenje takove norme. Radi toga mora se takodjer zeti, da sve redbe, koje su toboze redjene s normama t. zv. oblcajnoga prava, postoje vet odavn, da su one isto tako postojale vec u davnoj proslosti. Do toga zakljucka morao . i g i ~ i - doci, kad se vec posluzio izlikom obltajnoga prava i kad vec prihvatio teorij oblcajnom pravu. g i ~ i ne drzi doduse poput

w s k g i poput sastavljaca kraljicino-dvorskog i zelenogorskog rukopisa, da su pojedine prave redbe Lt slovjenskih naroda uredjene blle vec nekom :m zakonik, koga s praoc.i danasnjih Slovjena donijeli iz lndije.

U mor se s pohvalom priznati, da se g : s i nije mnogo zirao na kraljicinodvorski i zeleogorski rukopis, koji drugima u ono vri jeme i najjaci argument za starost pojedinih pravnih redaba. g i s i t kao da vec pred ~etrdeset godina slutio, da taj rukopis prosti falsifikat. - g i s i drzi ipak, da s redbe, koje danas zive u narodu bez obzjra na zakonske propise, postojale vec davnoj proslosti. U tom nazortt pot krijepljje ga to, sto su oncta svi ucili, da s ove redbe postojale Ll dalekoj proslosti, i to ne samo kod pojedinih nego kod svih slovjenskill naroda. U toj pretpostavci nalazj on takodjer i neki argmenat, da. pravo slovjenskih naroda jedinstvena cjelina. Kona~no tom nazor potkrijepljt~j ga priee

zlatnoj prvoj dobl, u kojoj jos nije bllo egoizma, nije bllo individualog vlasnjstva.

Ne mozemo ovdje da se upimo u potanje analiziranje g s i v i h misli i pojedin njegovih djela. jegovim djelima i onako sastav Jjene stt vec premnoge ocjene i izvjestaji, donio neke od tjh izvjestaja i nas "Mjesecnjk. '' lstakut cemo ovdje samo neke od posljedica. s kojima radja nazor g i s i {: v, da neke specijalno slovjenske pravne

redbe, napose zadruge, postoje vec od davnine. g s i uza sve to, drzao zadrugu tako prastarom uredbomJ

imao jpa.k blstar pogled u pravni zivot naroda dobro shvatio mnogo

nJteevi savremenici ni}eso ni iz daleka tako dobro shvatati. Tak& njegovom nazoru zadru!na imovina "condominium ne samo sa-

flanova oitelji nego i budutijeh, pojedjnci jjest~ nego kao redu u!ivaoci (usufructuarii)" te jmovje (Pravni oitaji Slovena, str .

.Prema tome smatrao zadrugu juristitkom osoom. zadrugare vrstom destiatara. S drt~ge strane njemu, kao dobrom romanisti,

vrlo dobro zano, da se jt~ristitka osoba javlja samo uz visoki stupanj i .ttuttumog razvitka. jpak tvrdio, da St1 zadruge, dakle juri-osoe. postojale u davnoj pro~lostj. Ovo oeito protuslovlje istoji

i ~ i t t mogih drugih prekriti time, da t izravno vet samo ~I)Omettuti nati, nejzravo da .ozatuje zadrttgu juristitkom osoom.

g i! i t pozivlje se dodu~e 11 dokaz, da zadruga postojala u davnoj na i r t k , S f t k , pate r k i (docjm se

~.n .. 111 .. na kraljitio-dvorski zelenogorski rukopjs) ; no svi ovi jegovi ne vrjjede nj~ta; glavno , da g i ~ i t jz pomenutih vet raz-

bio prisiljen uzetj, da zadruga postojala u davnoj pro~lost i. Teorija obitajnoga prava nepovoljno djelov~la na ( g i ~ t i u

to vet radj nazjva "oitaj" previ!e se vjo jstraiivanjem koje-obiaja, u kojjma ne sastojj pravni zjvot, pate koji na pravnj Zivot ni

otjettJ. Tako na dalekn ~iroko opisuje objtaje kod ienidbe. - Ovakovo opisivanje dovodi stranj svijet samo na misao, da narod, i pravni oise ovako opjsuju, ne zna ~ razlikovati pravo od morala i od pravila

1)1'15to]nosti, da St1 kod tog naroda sve ove norme ~ pomijeane. Dalje iz-se iz takovjh opisa, da se kod takovog aroda tjtavo pravo gubi u su-

formama, kao kod najprimitjvnjjih aroda. - lstina dodu~. da nije propustio istraiivati i bitih momeata u pravnome zivot.

istra!ivanje ovjh bitnih momeata mogo gubj uslijed jstraijvanja ne-momeata.

Kako g ~ t prvi u jstraiivanju pravno.~ zivota nezavisno od zakona (i noramaoblcajnoga prava), morao si sam konstrtJirati ta-

i metodu takovog istraiivanja. Njegova metoda sastoji u tome, da sj sa-najprije pitanjao pojedinim odno~ajima, pravima, pravnim poslovima jtd.

kako i sam rekao, pojediim obltajima, zatim traZio odgovore na pitanja. Pjtanja ova stvarala su uslijed toga ne samo program nego uprav!)

njegovom istrazivanju. Ona su opisivaca u velikoj mjeri ogranicivala. kod odgovaranja posredovao sam g i ~ i t, njje ipak to ograni-

tol .ko ~kodilo. Mnogo vj~e ~kodiloono kod odgovora, gdjeon sam nije -ttn'""n kod t. zv. pjsmenih odgovora.- Stavljena pjtanja ogranitavala su - ... r~'n"" ne samo Ll tome, ~to na ono, ~to nije bllo u pitanjtl, nijesu u opte

nego i u tome, ~to su htjeli posluziti s tjm boljim odgovorom;

u tta svrhtt obltn.:> su 11 svojim opisima rretjerivali ; isticali su , iznimno dogadja ; propu~tali istaknuti ono, ~to se obltno dogadjt, da to nije vrijedno opisivati, da to svatko znade.

No takovirn posljedicama \ te~ko predusresti. Do onda nije se tivot 11aroda u znanstvene svrhe nikako proutavao. Trebalo tu 110vi put. g i ~ i otvorio t, na kom ga slijede utenjaci svJk..OI glasa porut s t , h 1 r i drugih. Pate h 1 r, s t i rnjesto da Stt u torn natinu spram g i ~ i uznapredovali, oni za daleko zaostaju. Kod njih se ~ vj~e vid , kako odgovaralac i sa tjenim pjtanjem preokupira. Osjm tog

~~w.1!th !kofu. Pate u tim opisima dateko manje pre /lit.fj 1i driJgi Stavenof.

pr. potazio s predrasde, da zadruga mora ~astojati iz vie ~fSastc)ji U zadruga iz jedne obltelji tiil:> se starim Slavenofitima~ lt

Povodom smrti g i ~ i t v donijell su rnnogi pravnitki tasopisi dulje i1i krate t lanke njegovom !ivotu i nllln:.tl! lijepi l lanak donijela,; "Revue de droit intemationa1 et cle comparee" od . R. V s n i t . V s n i t veli u tome Barikn: znanost izgublla s V 1 t. g i ~ i t m jednog od najoljib slovjenski svijet jednog od najslavnijih svojih reprezenatanta. drevna dubrovatka repuika sina, s kojim se s punim pravoni ponositi. Djela jegova prezivjet te ga, i te ostati u uspomeof svojih sunarodnjaka uz bok velikog Dubrovtaa XVIII .vijeka- R. k v i t .

Dosta opseZa zivotopis v. g i ~ i t donio S. S. ~ svom " " str. 257.-26. smrti V. obavjestio i ~ "Mjesetik" ; srpski " .a.nw_..lll

" (str. 327.); leskj , Pravnik" (str. 312.) "Siovenski pogrebu V. g i ~ t govorjma prigodom pogreba, osoito semo izvjestio dubrovatki "Srd". - dje'atosti V. g i i t

~kolskog savjetnika za baatsko-srijemsku krajjnu donijele su g i ~ i t v smrti podulji tlaak (u dva broja) na~e "Narodne