12
Univerzitet Sv.Kiril i Metodij Medicinski fakultet-Skopje Institut za biostatistika so medicinska informatika i epidemiologija Seminarska rabota na tema -Tuberkuloza- Izrabotila : Mentor : Ivana Boltevska 15323 Irina Pavlovska grupa B6

tuberkuloza

  • Upload
    ivana

  • View
    943

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: tuberkuloza

Univerzitet Sv.Kiril i Metodij Medicinski fakultet-Skopje

Institut za biostatistika so medicinska informatika i epidemiologija

Seminarska rabota na tema

-Tuberkuloza-

Izrabotila: Mentor: Ivana Boltevska 15323 Irina Pavlovskagrupa B6

Page 2: tuberkuloza

Voved

Tuberkulozata (TBC) e odamna poznata bolest koja denes se smeta za najseriozna i najra{irena bolest.

TBC pretstavuva infektivno hroni~no granulomatozno vospalenie predizvikano od Mycobacterium tuberculosis (poznati i kako Kohov bacil).

Naj~esta e primarnata tuberkuloza na belite drobovi, no infekcijata mo`e da zafati i drugi organi .

Page 3: tuberkuloza

Mycobacterium tuberculosis

Postojat 4 vidovi na mycobacterium tuberculosis:

• Humanum• Bovinum• Aviarum• Murium

Za ~ovekot se patogeni samo Humanum i Bovinum.

Page 4: tuberkuloza

Ovaa bakterija e Gram +, acidorezistenten , striktno aeroben bacil. Virulentnite soevi na kleto~niot yid imaat lipid Cord factor. Kapsulata go {titi od su{ewe, (so meseci vo pra{ina ili na predmeti za sekojdnevna upotreba). Optimalna temperatura e 35-40oC i pH=6,5. Inkubacija 2-6 nedeli, no se prepora~uva 12 nedeli. Na temno prestojuvaat dolgo vreme, a son~evata svetlina gi ubiva za 5 min. Osetlivi se i na toplina (na 70oC umiraat za 5 min).

Mycobacterium tuberculosis

Page 5: tuberkuloza

Patogeneza Postojat 4 vlezni vrati: respiratoren trakt, limfoidno tkivo na orofarings, crevata ko`ata

Infekcijata se slu~uva so diretkna transmisija od ~ovek na ~ovek preku vozdu{ni kapki.

Page 6: tuberkuloza

Simptomatologija Blaga ka{lica i malku zgolemena

temperatura Zamor Namaluvawe na telesna te`ina Krv vo iska{lok No}no potewe Dodatni simptomi: {um pri di{ewe koj se

slu{a na stetoskop, prekumerno potewe, ote~eni limfni `lezdi, bol vo zglobovi, gubitok na sluh, proliv, bolki vo prsti.

Simptomite zavisat od stepenot na zafatenosta na organot koj e zasegnat.

Page 7: tuberkuloza

Dijagnoza

1. Tuberkulinski ko`en test (Mantou test) - intrakutano se injektira 0,1ml pre~isten proteinski derivat (PPD), po 48-72 ~asa se javuva crvena induracija so dijametar od 15mm.

2. Analiza na sputum - se izolira bakterijata od utrinski iska{lok

3. Radiolo{ki naod4. Bronhoskopija5. Biopsija

Page 8: tuberkuloza

Lekuvawe

Se izveduva so antituberkulotici, a celta e suzbivawe i lekuvawe na infekcijata. Istovremeno se koristat nekolku lekovi: rifampicin, izonijazid i pirazinamid. Standardna belodrobna terapija trae 6 meseci, no lekuvaweto prodol`uva i narednite 3 meseci po dobienite negativni rezultati.

Bolni~ko lekuvawe se primenuva za da se prevenira {irewe, do momentot koga bolniot ne e zarazen (2-4 nedeli po po~etok na terapija).

Page 9: tuberkuloza

Prognoza

So lekuvawe simptomite is~eznuvaat za 2-3 nedeli, so toa {to klini~kata slika se gubi pred da mo`e da se zabele`i na RTG sliki.

Odmor, ~ist vozduh, namaluvawe na stres i kvalitetna ishrana bogata so vitamin C mo`at da go zabrzaat zazdravuvaweto.

Page 10: tuberkuloza

Prevencija

Prevencija se vr{i so BCG vakcina napravena od sojot Calmette Guerin na M.Bovis (atenuiran so dolgogodi{no kultivirawe i prenesuvawe na podlogi od glicerol-kompir) .

Vo R.Makedonija vakcinacijata e zadol`itelna. Prvata vakcina za dava vedna{ po ra|awe ili najdocna do napolneti 2 meseci od `ivotot.

Page 11: tuberkuloza

Epidemiolo{ki karakteristiki

Godi{no se inficiraat okolu 1,7 bilioni lu|e, od koi kaj 8 milioni bolesta e aktivna. Godi{no umiraat 3-5 milioni lu|e.

Naj~esto se javuva vo siroma{ni nerazvieni zemji kade nema efikasen zdravstven sistem.

Pojavata na bolest se dol`i na ekonomski faktori, medicinski faktori i drugi hroni~ni zaboluvawa (diabetes mellitus, silicosis, maligni tumori, srcevi mani).

Page 12: tuberkuloza

Postoi razlika pome”u infekcija i bolest. Vo Afrika i Azija okolu80% od populacijata se tuberkulin pozitivni (bile vo kontakt so tuberkulozen bacil), no samo mal broj inficirani razvivaat manifestna bolest, aktivna.