toksicnost arsena

8/19/2019 toksicnost arsena

1/12

Toksičnost arsena

Toksičnost arsena ovisi o obliku u kojem se arsen nalazi. Izrazito toksičan je arsen (V) koji jtopljiv u vodi i arsen (III) koji se teško izolira, ali lako oksidira pomoću 2 MnO . Pri trovanjuarsenom ljudski or anizam prolazi kroz nekoliko stadija! prva "aza se mani"estira povećanokon#entra#ijom arsena u krvi, urinu, kosi i noktima, a dru a "aza pojavom ko$ni% lezija. & tijse arsen mo$e unijeti udisanjem (pojava zapa$ena u rudni#ima u 'ran#uskoj, *+u, vedskoj)apsorp#ijom kroz ko$u i širenjem na ostale unutrašnje or ane (jetra, bubrezi, pluća itd.). Potpume%anizam djelovanja arsena u or anizmu još nije poznat. -ronično trovanje arsenom mo$e brezultat nakupljanja spojeva arsena u or anizmu, kao posljedi#a konzumiranja vode s povećanokon#entra#ijom arsena, iako su trovanja zabilje$ena i pri ni$im kon#entra#ijama (2 gL+ ).

/ajčešće promjene u or anizmu uzrokovane unosom arsena u tijelo su0

+ inaktiva#ija enzima! arsenit ima sklonost prema + 1 skupinama proteina, pri čemu dolazi inaktiva#ije enzima,+ %romosomske promjene! ukoliko se arsen pojavljuje u vrijeme replika#ije */ , omet popravke */ enzima, vezanjem za + 1 skupinu,+ vezanje na proteine, što je dokazano izola#ijom proteina a"initetnom kolonom s p

amino"enilarsin+oksidom,+ oštećenje "unk#ije jetre, što je uočeno mjerenjem jetreni% proba, odnosno aktivnosti alatransaminaza ( T) i aspatrat transaminaza ( T), utamat transaminaza (33T) i aktivnostialkalne "os"ataze koja je u vezi s povećanjem ukupno arsena u urinu,+ pojava arsena u krvi, kosi i urinu pri kon#entra#iji arsena u vodi za piće višoj od 44 gL+ .+ diabetes mellitus, metaboličku bolest s karakterističnom trajnom %iper likemijom i nizodru i% poremećaja (komplika#ije s očima, bubrezima, $iv#ima i krvnim $ilama),+ is%emija sr#a pri kon#entra#iji arsena u vodi za piće višoj od 44 gL+ , %ipertenzija, pri čemu je sistolički tlak viši od 54 mm1 , a dijastolički viši od 64 mm1 ,+ peri"erna vaskularna oboljenja (7bolest #rni% stopala8) koja rezultiraju an renom za%vaekstremiteta,+ melanoze koje smanjenjem kon#entra#ije arsena u vodimmo u nestati,+ bolest 7 rozni#a #rne ko$e8 karakteriziranu keratozama i kvr$i#ama na dlanovima i tabanim


2/12

+ kar#inom ko$e, pluća i unutrašnji% or ana (mokraćno mje%ura, bubre a, jetre). &nos a%ranom i vodom mo$e rezultirati nastankom kar#inoma mokraćno mje%ura. -ar#ino enarsena se učestalo ispituje kao i učestalost smrtnosti uzrokovane kar#inomom kao posljedi#konzuma#ije vode s arsenom. &z konzuma#iju vode od 2 9dan s kon#entra#ijom arsena od

gL+ rizik nastajanja kar#inoma je u omjeru 0 4444, da bi povećanjem kon#entra#ije na : gL+iznosio 0 444, odnosno za kon#entra#iju :4 gL+ , 0 44.;aksimalno dopuštena kon#entra#ija arsena u vodi za piće je propisana Pravilnikom ozravstvenoj ispravnosti vode za piće(NN 47/08).

Uvod

rsen ( s) pripada petoj rupi elemenata periodsko sistema zajedno s dušikom, "os"oromantimonom i bizmutom. /ajva$nija arsenska ruda je arsenopirit koji je izomor"na smjesa('e s ), zatim leukopirit ('e s2), te prirodni sul"idi auripi ment ( s2


3/12

;e@u krutim arsenovim spojevima najva$niji je bijeli arsenik, s2Aarsenova trioksida.

I DEenserska bolestF, topioničara u istoimenom mjestu u vedskoj, sa svojim respiratornimani"esta#ijama, djelomično je protumačena djelovanjem udisano arsenovo trioksida.

Gakrene arsenske boje upotrebljavale su se vrlo mno o u toku prošlo stoljeća. Prašina o predmeta obojeni% arsenskim bojama bila je vrlo često uzrok trovanja, a isto tako i sama izra boja i bojila pa je upotreba arsenski% boja danas svedena na minimum. ;e@utim, bakrea#atoarsenit ili svajn"urtsko zelenilo se i danas upotrebljava kao pesti#id.

*ru i kruti spoj arsena je ortoarsenska kiselina (to su bijeli prozirni %i roskopski kristali). ?atiamor"ni bijeli prašak, arsenski pentoksid ili an%idrid arseničke kiseline, zatim tako@er biamor"ni prašak kal#ijev arsenat, bijeli mono+klinički kristali, olovni arsenat, olovni bijeli pr

arsenit, te sivi pra% natrijev arsenit (natrijev metarsenit). Prašina natrijevo arsenita mo$e dovedo trovanja kako je u našoj literaturi to opisao ;aro#%ini kod radni#e koja je obra@ivaDinsekti#idne kartoneF. &potreba dru i% spomenuti% arsenski% kruti% spojeva je bila nznatna naročito u vino radarstvu.

/jemački patolo Eot% objavio je rezultate ispitivanja kasni% posljedi#a kronično arsenizmme@u mozelskim vino radarima0 od 2H obdu#irani% vino radara bilo je C koji su bolovalirazličiti% mali ni% tumora, lokalizirani% na ko$i, bron%ima i probavnom traktu.

-od izrade insekti#idno sredstva za čišćenje ova#a, tzv. s%eep+dip u Jn leskoj radni#i izlo$e prašini natrijeva kiselo arsenita obolijevaju od ko$ni% epitelioma a čini se i od raka na plućim

Ad ostali% kruti% arsenovi% spojeva treba navesti već poznate arsenove sul"ide0 arsenov disu#rveno arsensko staklo ili sandarak ili arsenski rubin je kao mineral poznati real ar,


4/12

upotrebljava se i kao insekti#id, zatim za skidanje dlake u ko$arstvu, te u pirote%ni#i za modvatru.

Tekući spojevi arsena

se izra@uju otovo samo u industriji bojni% otrova. rsenov triklorid s=l< je bezbojna uljavrlo otrovna tekučina koja se na zraku dimi zbo %idrolize na 1=l i s2A


5/12

stvari okolnosti su kod neki% noviji% in#idenata bile otovo identične sa onima koje su opisane de#enijama ranije. & velikoj večini ti% izvještaja radni#i nisu realizirali opasnost vla enečisto metala kao kod kontakta s kiselinom, naročito u zatvorenim prostorima, pa je neobičnva$no da radni#i budu upozoreni na tu opasnost.

rsin se, dakle, stvara bilo djelovanjem redu#iraju#i% a ensa, obično nas#entno vodika, arsenske spojeve ili %idrolizom metalno arsenida. /ema namjerne produk#ije arsina u industri jer nema komer#ijalne upotrebe pa prema tome trovanja nastaju samo slučajnim kontaktonas#entno vodika i arsena ili polijevanjem neko arsenida.

Patogeneza

lako arsen nije esen#ijaini element, zbo svoje velike proširenosti u prirodi se neprestano unosi

vrlo malim količinama u tijelo pa se mo$e čak smatrati i kao DnormalniF sastojak tijela. Ako 5od količine arsena koja se apsorbira, po%ranjuje se i naširoko distribuira u tkiva uključujući jetabdominalna vis#era, kost, ko$u i naročito diake i nokte dje se mo$e još naći i mno o mjesnakon što je isčezao iz urina i "e#esa.

-ravlje mlijeko sadr$i količine arsena koje se kreću izme@u


6/12

/eki autori vjeruju da su i neposredni učin#i na astrointestinalnu sluzni#u posljedi#a povećano permeabiliteta kapilara. ;e@u različitim enzimima koje napada arsen, najosjetljiviji je sistem piruvične oksidaze, zbo če a trovanja arsenom donekle oponašaju sliku pomanjkanja tiami(G vitamina).

& industriji je rijetko akutno trovanje krutim arsenom. ubakutno %ronično trovanje običnastaje iz ekspozi#ije prašini koja sadr$i arsen i dimovima koji sadr$e arsen. ;ani"esta#ije pro"esionalno trovanja arsenovim krutim spojevima su u lavnom ko$ne. rsenov trioksid bakreni arseniti rijetko uzrokuju u industriji sistemna trovanja. Industrijska trovanja su redovikronična, ali razlike izme@u pro"esionalni% i nepro"esionalni% trovanja ne mo u se protumrazlikama u stupnju ekspozi#ije već vjerojatno različitim putevima djelovanja.

DEei#%ensteinska bolestF popula#ije u okoli#i rudnika Eei#%enstein, dje je troska s veli pro#entom arsena kroz stoljeća za a@ivala tlo, mani"estirala se prvenstveno sistemnsimptomima, dok su u isto vrijeme topioničari, izlo$eni prašini arsenova trioksida, obolijevali olokalni% simptoma arsenizma.

/ajjače je lokalno djelovanje arsenske prašine na vla$nim mjestima ko$e0 nazolabijalni nabousne, skrotum, vje@e. &pala ko$e se očituje eritemom, ek#ematoznim promjenama, katkadastvaranjem edema i bula. ;o$e se razviti i "olikulitis, a kasnije dolazi i do ko$ni% ul#era#ija

aupe je opisao papulopustulozni e zantem i psoriati"ormne promjene kod topioničara arsensktopioni#a u 'reibur u. Keste su %iperkeratoze i tro"ičke promjene na noktima i vlasima. 1amiltoi 1ardB spominju i sklerodermu, koja mo$e biti uzrokovana lokalnim djelovanjem arsenaApisan je i rak ko$e nastao du o odišnjim kontaktom ko$e s arsenskim pesti#idima. /a sluzni#nosa arsen vrlo često uzrokuje bezbolnu per"ora#iju membranozno septuma, a na sluzni$drijela su%oću sa podra$ajem na kašalj. -arakteristična je promuklost. &pala očni% spojni#dušnika mo$e pratiti ko$ne promjene.

istemno djelovanje mo$e se podijeliti na perakutni, akutni i %ronični oblik. & perakutnom totrovanja što se katkada zbo paralize kapilara i D#irkulatorno kolapsaF naziva DparalitičkoblikomF, nema proljeva i povraćanja, već nastaju simptomi od strane =/ +a0 teške lavoboljstupor ili semikomatozno stanje,katkada s konvulzijama, koje se za nekoliko sati završava smrću.


7/12

I perakutni i akutni oblik sa $estokim astrointestinalnim simpotomima ( rčevi u trbu% pro"uzni proljevi katkada i sa krvlju), paralizom kapilara (šok), #erebralnim pojavama (stupokoma, konvulzije) vide se otovo samo kod peroralni% trovanja pa u industrijskoj toksikolorijetko dolazi u obzir.

In%ala#ija veliki% količina arsenske prašine dovodi prvenstveno do simptoma sa strarespiratomo trakta, ali im se mo u priključiti i dru i simptomi akutno trovanja kako je opisao 6


8/12

1ronični oblik sistemno djelovanja arsena očituje se %iperkeratozama, %iperpi menta#ijako$e, upalama sluzni#a te polineuritičnim simptomima. Ad ko$ni% promjena najčešće karakteristične %iperpi menta#ije Dmelanosis arseni#aF u obliku tačkasti% (Drain dro pi menta#ija, koje se vide obično na ko$i sljepočni#a, vje@a i le@a, a katkada i u obliku di" brončano obojene ko$e na prsima i trbu%u. -o$a mo$e pokazivati mekinjaste deskvama#ije, ateške oblike eks"olijativno dermatitisa. 1iperkeratoze na dlanovima i tabanima mo u biti tak jake da prave DstalaktitičkeF oblike. Keste su i bradavi#e, a vide se i ko$ni kar#inomi katkadepiteliom.

/a noktima se mo u pojaviti karakteristične poprečne #rte, tzv. ;eesove pru e, koje su češče posljedi#a akutno trovanja. ;eesove linije sadr$e arsena u mno o večem postotku ne onepromijenjeni dijelovi nokata. To su sivobijele pru e široke +2 mm, koje su vidljive u početuz matriks nokata, a kasnije se DpomičuF prema vr%u nokata tako da se mjerenjem udaljenostimatriksa mo$e pribli$no odrediti vrijeme koje je prošlo od posljednje ekspozi#ije arsenu-atkada se vide i dvostruke pru e, koje znače da je ekspozi#ija arsenu bila višekratna.

/a sluzni#ima je redovita su%oća, ali na njima nema nikada pi menta#ija što je naročito va$n prema ddisonskoj melanodermiji. -onjunktivitis, "arin itis sa dis"onijom i tra%eitis s %roničnkašljem su najčešće promjene na sluzni#ama.

imptomi peri"erne neuropatije, Darsenski polineuritisF pojavljuju se +< sedmi#e nakon akuttrovanja ili u toku %ronično trovanja. metnje počinju obično parestezijama, zati poremećajem senzibiliteta za dodir, bol i temperaturu u simetričnoj lokaliza#iji donji% pa omekstremiteta. metnje mo u biti popraćene i bolovima, što ;oes#%lin smatra karakterističnim zarsenski polineuritis (Danaest%esia dolorosaF). -od te$i% slučajeva mo$e se pojaviti i ubiduboki% osjeta pa nastaje ataksija i inkordina#ija. Ispadi senzibiliteta se kombiniraju s motornoklijenuti različita stupnja, koja po a@a obično više donje ekstremitete. &z motoričke smet

obično manjkaju tetivni re"leksi. tro"ije mišića potkoljeni#a i šake od ovaraju stupnjintoksika#ije. Prema ;oes#%linu mo u se pojaviti i psi%ičke poremetnje.

;e@u vis#eralnim or anima spominju se oštećenja jetre pa i arsenske #iroze, ali do danas nijde"initivno riješeno da li zaista postoje #iroze kojima je arson uzrok.


9/12

Gutzen ei er spominje promjene na sr#u koje je elektrokardio ra"ski re istrirao kod


10/12

-o$a je u početku ikterična, a zatim postaje sve tamnija zbo in%ibi#ije tkiva raspadajnim produktima %emo lobina, a katkada i zbo met%emo lobinemije. & isto vrijeme je povivrijednost bilirubina u krvi, dok je u krvnoj sli#i sve veći broj %emolizirani% i "ra mentiraeritro#ita. Ali urija pa anurija mo$e se pojaviti vrlo kratko vrijeme nakon ekspozi#ije kako je opisao ;o%aček. ?atim nastaje azotemija i uremija s povraćanjem, a katkada i krvavim proljevima.

-od du$e toka bolesti povećava se jetra i slezena, a u koštanoj sr$i nastaje jaka proli"era#ijeritroblasta.

TelekB dijeli trovanja arsenovodikom u dva stadija0. stadij anoksemije zbo brze %emolize i

2. stadij oste#enja bubre a i jetre.

%iječenje i preven&ija

*imerkaptopropanol (G ) je suvremeno sredstvo u liječenju trovanja arsenom. vojimsul"%idrilnim skupinama G ve$e arsen koji se time osloba@a iz spoja s vitalnim enzimistani#e. & isto vrijeme nastaje pojačano izlučivanje vezano arsena iz tijela. G se daje teškim slučajevima u dozi od < m na k tjelesne te$ine svaka četiri sata u toku prva dva dansvaki% C sati u toku treće , a dva puta na dan u toku daljnji% C dana. & lakšim slučajevimase 2,: m na k tjelesne te$ine. /ajpovoljnije je djelovanje G +a kod akutni% mani"esta#itrovanja arsenom. Kini se da G ipak nije u stanju spriječiti kasne posljedi#e trovanja np polineuropatiju. /i kod trovanja arsinom nije djelovanje G +a si umo, ali tu terapiju ipak treb pokušati. -od trovanja arsinom, a i kod ostali% klinički% slika treba pa$ljivo provodsimptomatsku terapiju. -od akutne bubre$ne insu"i#ijen#ije treba primijeniti umjetni bubre .

& preven#iji trovanja krutim arsenskim spojevima bitna je borba protiv prašine. Podovi radioni

moraju biti izra@eni iz nepropusno materijala i što više ispirani vodom u svakom po onukojem mo$e doći do stvaranja prašine što sadr$i arsenski% spojeva. -ondenza#ija otrovni plinova što sadr$e arsen mora se provoditi na način koji će omo ućiti uklanjanje nastale prašin

;e%aniza#ija pro#esa treba dje od je mo uće nadomjestiti ručni rad. Gudući da je arsensk prašina la ana treba kod provo@enja ventila#ije o tome voditi računa. & izboru radnika tr


11/12

imati na umu da osobe koje se mno o znoje nisu prikladne za rad s arsenskim spojevima koji praše. Asobito je va$no da se zabrani uzimanje %rane i pušenje na radnim mjestima.

priječavanje trovanja arsinom za%tijeva potpuno poznavanje opasnosti nepredvi@e

mo ućnosti nastajanja arsenovodika. ?ato moraju rukovodio#i po ona poznavati detaljte%nološki% pro#esa. /ajva$nije je poznavanje radova kod koji% dolaze metali i kiselinme@usobni dodir. 3dje postoji unaprijed predvidiva mo ućnost nastajanja arsina, potrebno postaviti komadić "ilter papira namoćeno u $ivin %lorid i uputiti radnike da se smjesta udačim opaze da se papir i u tra u obojio $uto.

Radna sposo'nost

Pri akutnim trovanjima arsenom i nje ovim jedinjenjima, postoji privremena radn

nesposobnost, čije trajanje zavisi od te$ine trovanja i nje ovo dalje toka. Poslije iščezavanakutni% simptoma takvi bolesni#i podle$u ljekarskoj kontroli još +2 nedelje, jer se u ov periodu javljaju polineuritične pojave i zna#i oštećenja paren%imski% or ana. & lakslučajevima svi ovi simptomi brzo iščezavaju i takvi bolesni#i su poslije 2+< nedelje sposobni rad. ko je do trovanja došlo uslijed %avarija, takvi radni#i su sposobni za rad na istom radnomjestu uz dinamičku kontrolu otrovano .

&koliko do trovanja nije došlo zbo %avarije, već zbo rada na radnom mjestu u normaln

uslovima, takvi radni#i više nisu za rad sa tim materijama već i% treba premjestitii na druradno mjesto.

-od izra$eni% i teški% "ormi trovanja arsenom nesposobnost za rad je du otrajnija i bolesni#i je potreban du$i boravak u zdravstvenoj ustanovi. ko se u nji% nije javilo oštećenje nervnsistema, trajanje radne sposobnosti zavisiće od opšte stanja, od stepena izra$enost poslijetoksičke astenije i stanja unutrašnji% or ana. *alji rad sa arsenom je kontrandikovan j prele$ana teška intoksika#ija smanjuje rezistentnost or anizma.

Eadna sposobnost o#enjuje se individualno zavisno od stepena restitu#ije or anizma u #jelinIzra$ene mani"esta#ije toksično %epatita, praćene trajnim poremećajem jetrini% "unk#sindromom bola, mo u usloviti trajno smanjenje radne sposobnosti. & nekim slučajevima čak mora primjeniti i penzionisanje.


12/12

Trajna nesposobnost u ovim slučajevima nastupa kada se kod bolesnika konstatuju trajneslaboreverzibilne pojave, tj. ako postoji peti stadijum pro#esa. Pri tome treba uzeti u obzosobenosti enerativni% pro#esa u peri"ernom nervnom sistemu koji se odlikuje znatnodu$inom trajanja. & toku čitavo repara#iono perioda, koji je praćen pozitivnim terapijskie"ektom za bolesnika je kontraindikovan "izički rad.

uviše ran povratak na rad koči pro#es re enera#ije peri"erni% nerava i doprinosi razvoju trajrezidualni% pojava (pareza, kontraktura itd). Pri postojanju trajni% rezidualni% pojava + pakoje su na du otrajnu terapiju ostale i dalje, takvi se bolesni#i mo u osposobiti za rad na sasvilakim poslovima, van kontakta sa toksičnim materijama.

1ladnoća, du o stajanje, te$ak "izički rad i vibra#ije su tako@e nokse koje štete dalje

oporavljanju.

Per"ora#ija nosne pre rade obično ne predstavlja kontraindika#iju za rad, samo što svje$e i okoje pro rediraju ne smeju da se ostave u kontaktu sa arsenom. i#a koja su kod trovanjarsenom imala i oštećenje jetre ili bubre a tako@e su nesposobna za rad sa arsenom ili bkojom dru om toksičnom materijom.

Documents

toksicnost arsena