Strategija za razvoj ljudskih potencijala i zapoãljavanje …€¦ · U nastavku je dana tablica SWOT analize stanja na tråLãtu rada naãe äupanije. SNAGE SLABOSTI üFleksibilnost

LOKALNO PARTNERSTVO ZA ZAPO LJAVANJELocal Partnership for Employment, Croatia (EuropeAid/117375/D/SV/HR)BBJ Consult AG (D), Aarhus Technical College (DK), Employment Service of Slovenia (SL)

Strategija za razvoj ljudskih potencijala izapo ljavanje Vukovarsko srijemske

upanije

Vukovar, Lipanj 2005

Strategija za razvoj ljudskih potencijala i zapo ljavanje u Vukovarsko srijemskoj upaniji 1

SADR AJ

1. Uvod 2

2. Glavna na ela strategije za razvoj ljudskih potencijala 3

3. Opis stanja na tr tu rada Vukovarsko-srijemske upanije 5

3.1. Institucionalni okvir politike zapo ljavanja 5

3.2. Nedostatak odgovaraju ih administrativnih/institucionalnih struktura 6

3.3. Nedostatak javnih i privatnih financijskih ulaganja 6

3.4. Dostupni instrumenti i sredstva koja se koriste pri implementaciji mjera iprojekata aktivne politike na tr tu rada 7

3.5. O ekivani trendovi ponude radne snage izme u 2005. i 2010. godine 7

3.6. Edukacija i trening 8

3.6.1. Javne stru ne kole 83.6.2. Privatne obrazovne institucije 8

3.6.3. Trening institucije 8

3.7. Kvalifikacijska struktura stanovni tva 9

3.8. Trening odraslih 10

3.9. Stanje u nezaposlenosti 13

3.10. Rezultati istra ivanja tr ta rada Vukovarsko srijemske upanije 14

4. Smjernice strategije za razvoj ljudskih potencijala 16

4. Mjere 19

5. Dodatak - Radna grupa 40


1. UVOD

Hrvatski zavod za zapo ljavanje je u etiri upanije Zadarskoj, ibensko-kninskoj,Sisa ko-moslava koj i Vukovarsko-srijemskoj upaniju nositelj projekta CARDS 2002Lokalna partnerstva za zapo ljavanje. Svrha projekta je pove ati va nost strukovnogobrazovanja i osposobljavanja za trenutne i budu e potrebe tr ta rada, te zna ajno smanjitinezaposlenost. Cilj projekta je pridonijeti regionalnom razvoju na na in na koji je on zacrtan uregionalnim operativnim programima za pomo u prikladnih mjera za razvoj ljudskih resursa

Jedna od klju nih faza unutar projekta je i priprema i izrada Strategije za razvojljudskih potencijala i zapo ljavanje Vukovarsko srijemske upanije. Sve daljnje aktivnostikoje se tijekom a i nakon projekta budu realizirale proizlazit e iz ove Strategije.

Ciljevi izrade i provedbe ove strategije su unapre enje u inkovitosti tr ta rada uVukovarsko srijemskoj upaniji, porast zaposlenosti, uklju ivanje nezaposlenih i neaktivnihosoba u razli ite oblike osposobljavanja koji im pove avaju konkurentnost i lak u integracijuna tr tu rada, te pove anje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta putem promicanjapoduzetni tva i povoljnijeg poslovnog okru enja unutar upanije.

Obzirom da je nezaposlenost jedan od najozbiljnijih problema Vukovarsko srijemskeupanije, Strategija se oslanja na Nacionalni akcijski plan zapo ljavanja, te omogu ava

njegovo provo enje na regionalnoj razini, a izra ena je u skladu sa smjernicama Europskezajednice u okviru Europske strategije zapo ljavanja.

Niz mjera i prioriteta ini instrumente ove strategije kojima e se ostvariti ciljevi i vizijalokalnih dionika na tr tu rada. U prvom dijelu dokumenta prikaz je na ela kojima serukovodilo prilikom izrade Strategije, drugi dio predstavlja analizu stanja na tr tu rada, doktre i dio predstavlja smjernice i mjere strategije za razvoj ljudskih potencijala u skladu sasmjernicama Europske strategije zapo ljavanja i Nacionalnog akcijskog plana zapo ljavanja.

Radna grupa od 8 lanova lokalnih interesnih skupina formirana je u svibnju 2005., teje educirana od strane eksperata kako bi analizirala stanje, specifi ne lokalne snage islabosti, odnosno mogu nosti i prijetnje na kojima se temelji strategija za razvoj ljudskihpotencijala Vukovarsko srijemske upanije.

Tijekom pripreme za izradu strategije radna grupa slu ila se publikacijom Europskekomisije „Prakti ni priru nik za razvijanje strategije lokalnog zapo ljavanja u novim zemljamalanicama i zemljama kandidatima za Europsku uniju“, Regionalnim operativnim programom

Vukovarsko srijemske upanije, te Nacionalnim akcijskim planom zapo ljavanja.

Lokalno partnerstvo u obliku radne grupe kreiralo je u skladu s trenutnim stanjem ipotrebama viziju za razvoj ljudski potencijala i zapo ljavanje u Vukovarsko srijemskojupaniji:

Suvremeno organizirano tr te rada na podru ju Vukovarsko srijemske upanije usmjerenoka dru tvu znanja, sa primjerenim sustavom obrazovanja, visoko motiviranim i stru nim,socijalno i egzistencijalno sigurnim i zadovoljnim kadrovima, visokom stopom zaposlenosti,sa visokom razinom socijalne kohezije i uklju enosti radno aktivnog stanovni tva.

Ovaj dokument predstavlja prvu Strategiju za razvoj ljudskih potencijala u Vukovarskosrijemskoj upaniji.


2. GLAVNA NA ELA STRATEGIJE ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Niz mjera i prioriteta ini instrumente i na ela ove strategije kojima e se ostvariticiljevi i vizija lokalnih dionika na tr tu rada.

Radna grupa od 8 lanova lokalnih interesnih skupina iz slijede ih institucija: Hrvatskizavod za zapo ljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Fond za obnovu i razvoj GradaVukovara, Gradsko poglavarstvo Grada Vinkovaca, upanija Vukovarsko srijemska,Hrvatska udruga sindikata, strukovne kole, formirana je u svibnju 2005., te je educirana odstrane eksperata kako bi analizirala stanje, specifi ne lokalne snage i slabosti, odnosnomogu nosti i prijetnje na kojima se temelji strategija za razvoj ljudskih potencijala Vukovarskosrijemske upanije. U nastavku je dana tablica SWOT analize stanja na tr tu rada na e

upanije.

SNAGE SLABOSTI

ü Fleksibilnost obrazovnih institucijaü Bogati i raznoliki prirodni resursi – potencijali podru ja,

ume, poljoprivredno zemlji te, termalne vode) ipovoljan geografski smje taj

ü Trend porasta interesa za dodatnom edukacijom(prekvalifikacija, dokvalifikacija, stru no usavr avanje)

ü Postojanje zakonske regulative o jednakosti spolova ijednaka mogu nost obrazovanja

ü Edukacija osoba koje se nalaze u nepovoljnom polo ajuna tr tu rada

ü Neprijavljeni rad je ekonomski potencijal koji u ovomtrenutku odr ava socijalnu stabilnost dru tva

ü Postoje i Zakon o podru jima od posebne dr avne skrbi

ü Neadekvatan sustav odlu ivanja o obrazovnim programimaza potrebna zanimanja

ü Nesrazmjer izme u broja nezaposlenih i strukturezanimanja nezaposlenih i tr nih potreba za radnomsnagom

ü Nedostatak poduzetni kog duha i poduzetni keinfrastrukture

ü Slaba pokretljivost i zapo ljivost na tr tu radaü Slaba komunikacija izme u dionika na tr tu radaü Nedovoljni i neadekvatni poticajni programa za

zapo ljavanje osoba koje se nalaze u nepovoljnom polo ajuna tr tu rada

ü Lo sustav nagra ivanja, niske pla e u privatnom sektoruü Neprijavljeni rad koji je nelojalna konkurencijaü Regionalne razlike koje su posljedica ratnih razaranja,

tehnolo kog zaostajanja i neu inkovite pretvorbe iprivatizacije

MOGU NOSTI PRIJETNJE

ü Razvoj poticajnih mjera za zapo ljavanje mladih idugotrajno nezaposlenih osoba

ü Promoviranje cjelo ivotnog u enja i aktivnog tra enjazaposlenja

ü Treninzi i edukacija mladih ali i drugih zainteresiranihosoba za samostalnu poduzetni ku aktivnost

ü Bolje iskori tenje svih potencijala upanije (polo aj,prirodni resursi, stanovni tvo, privla enje investicija, itd....)

ü Uvo enje poticajnih mjera za postizanje pokretljivostiradne snage (mjesto boravka, radnog mjesta izanimanja)

ü Mogu nosti kori tenja pretpristupnih fondova EUü Obrazovni programi prilago eni tr tu radaü Poticajne mjere u svrhu zadr avanja visoko obrazovanih

osobaü Rastere enje obveza poslodavaca i radnikaü Intenziviranje kontrole od strane inspekcije rada,

prevo enje dosada njeg rada na crno u legalni posao.ü Bolje kori tenje komparativnih prednosti geografskog

polo ajaü Unapre enje postoje ih i uvo enje novih poticajnih mjera

za zapo ljavanje osoba koje se nalaze u nepovoljnompolo aju na tr tu rada

ü Slaba iskori tenost potencijala, deruralizacija /depopulacija, poja ana me unarodna konkurencija

ü “Nepokretljivost radne snageü Priliv jeftinije radne snage iz drugih zemaljaü Neadekvatne politi ke odluke (neuva avanje stvarnih

potreba na regionalnom tr tu rada)ü Odljev mozgovaü Prilago avanje hrvatskog zakonodavstva europskom i

dezintegracija obiteljiü Negativan stav dru tva prema osobama koje se nalaze u

nepovoljnom polo aju na tr tu rada, socijalna isklju enost ivisoka stopa nezaposlenosti

ü Nastavak trenda zapo ljavanja “na crno”ü Prili jeftine radne snage iz susjednih zemalja


Glavna na ela strategije za razvoj ljudskih potencijala se ogledaju u slijede im smjernicama:

Ø Preustroj postoje ih postupaka

Pri izradi ove Strategije nastojalo se izbje i, to je vi e mogu e, stvaranje dodatnih zakonskihodredbi, novih institucija i potro nju javnih sredstava. Umjesto toga, tra ile su se mogu nostiza preustroj postoje ih postupaka.

Ø Stvaranje vrijednosti koja odgovara ulo enim sredstvima

Nastojalo se osigurati da mjere stvaraju vrijednost koja odgovara ulo enim sredstvima.

Ø Partnerstvo, razvoj i kvaliteta

Nadalje, partnerski odnosi vodit e prema kvalitetnijim programima va nim za potrebelokalnih zajednica.Time e se osigurati vrijednost koja je ve a od ulo enih sredstava, anaro ito u slu ajevima kada e sudionici osigurati, uz dr avna, i svoja dodatna sredstva.Partnerski odnosi sindikata, poslodavca, nevladinih organizacija, javnih i ostalih institucijastvaraju uvijete za bolji gospodarski razvitak na lokalnoj razini.

Ø Pokazatelji uspje nosti provedbe

Europska strategija zapo ljavanja je razvila indikatore uspje nosti provedbe za ve inusmjernica. Oni e se koristiti za vrednovanje rezultata provedbe Strategije za razvoj ljudskihpotencijala.

Ø Odre ivanje prioriteta

Odre ivanje prioriteta od vitalnog je zna enja za definiranje naj urnijih i najva nijih aktivnosti,a to se ne mo e posti i odjednom. Tijekom realizacije strategije odrediti e se prioritetnemjere – rang va nosti koji e biti definiran od strane Lokalnog partnerstva za zapo ljavanje i uovome materijalu se ne e posebno kategorizirati u skupine.


3. OPIS STANJA NA TR TU RADA VUKOVARSKO SRIJEMSKE UPANIJE

3.1. Institucionalni okvir politike zapo ljavanja

Na na oj upaniji ne postoji niti jedna privatna institucija koja se bavi posredovanjemna tr tu rada.

Najzna ajnija institucija u okviru politike zapo ljavanja je Hrvatski zavod zazapo ljavanje ije stranke su poslodavci (poduze a, obrti, udruge, instituti, zadruge, lokalnauprava, strane organizacije), nezaposleni (osobe koje aktivno tra e posao, raspolo ive su zarad, te koriste prava koja proizlaze iz statusa nezaposlenosti), tra itelji zaposlenja (osobeprijavljene u evidenciji Zavoda koje tra e posao, ali nisu korisnici prava iz statusanezaposlenosti, a mogu biti istodobno zaposleni, studenti ili osobe koje nemaju potrebekoristiti materijalna prava), u enici, studenti, ostali. Hrvatski Zavod za zapo ljavanje ustrojenje Zakonom o posredovanju pri zapo ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodnenovine, broj 32/02, 86/02 114/03) kao javna ustanova u vlasni tvu Republike Hrvatske sazada om rje avanja pitanja iz problematike vezane uz zapo ljavanje i nezaposlenost unaj irem zna enju tih pojmova.

Upravljanje Hrvatskog zavoda za zapo ljavanje regulirano je Statutom Zavoda, kojidonosi Upravno vije e Zavoda (sastav Upravnog vije a ini devet lanova, i to iz redovapredstavnika sindikata, poslodavaca i dr avnih ustanova, a koje imenuje Vlada RepublikeHrvatske, a potvr uje ga Sabor Republike Hrvatske).

Sukladno Statutu Hrvatskog zavoda za zapo ljavanje, Zavodom upravljaju Upravnovije e, ravnatelj, te pro elnici podru nih slu bi. Temeljna pitanja vezana uz djelatnostrje avaju se putem Sredi nje slu be Hrvatskog zavoda za zapo ljavanje, i razgranate mre e,koju ine 22 podru ne slu be i 92 ispostave, koje djeluju na cijelom prostoru RH.

Glavni izvor prihoda je stopa doprinosa od 1.7% od bruto pla e radnika, a kojeposlodavac upla uje preko Regosa na poziciju Zavoda u dr avnom prora unu.

Usluge koje Zavod pru a poslodavcima:• Uvidom u najve u bazu nezaposlenih i tra itelja zaposlenja posredujemo za

kandidate koji najvi e odgovaraju potrebama poslodavca• besplatno ogla avanje potreba za radnicima (Web stranica, Bilten, oglasna mjesta

u Zavodu)• skra eni postupak odabira i predselekcije, bez financijskih tro kova• dodatna timska/psiholo ka procjena radnog potencijala za konkretno radno mjesto

ili procjena uskla enosti postoje eg (zaposlenog) ljudskog potencijala sapotrebama trenutnog ili planiranog radnog mjesta

• financijska podr ka novom zapo ljavanju ili obrazovanju preko Nacionalnogprograma poticanja zapo ljavanja

• stru na podr ka u planiranju kadrovskih potreba-kroz novi, planski i organizirani rads poslodavcima –Zavod kod Vas i u Va oj sredini za Va e potrebe

• pravna pomo iz podru ja rada, zapo ljavanja, radnih dozvola, utvr ivanjaprograma vi ka

• stru na i organizacijska pomo u procesu restrukturiranja i zbrinjavanja stvarnog iekivanog vi ka radnika kroz nove oblike rada Zavoda (CPPP)

• mogu nost uspostavljanja ugovornog odnosa o me usobnoj poslovnoj suradnjikojim reguliramo sve na e ve navedene usluge

• kori tenje Zavodske infrastrukture (Ured za poslodavce) za prezentaciju planova,trenutnih i budu ih potreba potencijalnim poslovnim partnerima, potencijalnimzaposlenicima iz evidencije Zavoda, te savjetnicima Zavoda zadu enim za rad saposlodavcima iz odre ene djelatnosti.

Nezaposlenima i tra iteljima zaposlenja Hrvatski zavod za zapo ljavanje nudiinformacije o:

§ slobodnim radnim mjestima iz vi e izvora: preko web stranica, novina, prijava poslodavaca, oglasnika,§ ponudi na tr tu rada (natje aji),§ uspje nim poduzetnicima,§ web stranicama poslodavaca s potrebama za zapo ljavanje,§ gospodarskim kretanjima u regiji,


§ poduzetni koj infrastrukturi regije i kreditnim mogu nostima,• pozitivnim trendovima i iskustvima iz podru ja posredovanja u zapo ljavanju regije

(koliko zaposlenih, koje strukture, koliko iz posredovanja Zavoda, pojedina na pozitivna iskustva),

• novostima vezanim za preustroj i organizaciju rada Zavoda.

Hrvatski zavod za zapo ljavanje djeluje na podru ju Vukovarsko-srijemske upanijekroz dvije Podru ne slu be: Podru na slu ba Vukovar koja je na razini dvije ispostave, Ilok iVukovar, te Podru na slu ba Vinkovci, na razini Ispostave Vinkovci i upanja.

3.2. Nedostatak odgovaraju ih administrativnih/institucionalnih struktura

upanija ima dugoro nu tradiciju lokalne uprave, koja je odgovorna za upravljanjeve im brojem usluga. Ostala gradska sredi ta tako er imaju relativno velike jedinice lokalneuprave, ali u ruralnim krajevima, male zajednice su ustrojene kao op ine sa 1300-8000stanovnika.

Regionalne politi ke i administrativne strukture su slabije razvijene u smislupoduzimanja efikasnih mjera kao odgovora na ekonomske krize s kojima se regija suo ava iu smislu iskori tavanja mogu nosti npr. istra ivanja, tehnologije i razvoja. Lokalne vlastiirom regije imaju lo u tradiciju suradnje na regionalnom nivou, i skloni su takmi enju za

resurse. To vodi situaciji “AD HOC” politike i dono enja odluka. Hrvatski zavod za zapo ljavanje u upaniji djeluje preko dvije Podru ne slu beVukovar i Vinkovci koje provode aktivnosti pra enja, istra ivanja i analize gospodarskih,socijalnih i drugih kretanja, zaposlenost, zapo ljavanje i nezaposlenost, te njihoveme usobne utjecaje, na temelju ega predla e mjere za unapre enje zapo ljavanja, vodievidencije o nezaposlenima i drugim osobama, posreduje pri zapo ljavanju izme uposlodavaca i osoba koje tra e zaposlenje, prati potrebe za radnicima, njihovo zapo ljavanje,te u tom smislu sura uje s poslodavcima, u suradnji s poslodavcima, obrazovnimustanovama i drugim pravnim osobama organizira i provodi programe profesionalnogusmjeravanja, obrazovanja, te druge oblike aktivne politike zapo ljavanja, sura uje sobrazovnim ustanovama radi uskla ivanja obrazovnih programa s potrebama za radnicima iprovo enje profesionalnog usmjeravanja, i druge aktivnosti regulirane zakonom, Statutom iaktima Zavoda.

Privatni sektor ine poduze a i obrti, a organizirani su u poslovne udruge uklju uju i iObrtni ku i Gospodarsku komoru na dr avnom i upanijskom nivou. Oni posebno utje u nasadr aj programa za pomo , pru aju informacije o izvorima investiranja, savjetuju itd. Naupanijskom nivou ne postoji udruga poslodavaca.

Sindikati su organizirani na dr avnom i upanijskom nivou i oni zastupaju interesezaposlenih/ lanova, ali ve im dijelom djeluju neovisno od lokalne uprave i samouprave i jedniod drugih.

U Vukovarsko srijemskoj upaniji tako er egzistira LEDA – Lokalna ekonomskarazvojna agencija, nevladina udruga koja predstavlja mje ovite javno/privatne inicijative kojaposti e op u suglasnost za svoju razvojnu strategiju: ima pristup javnom i privatnomfinanciranju, pronalazi partnere za provo enje komplementarnih projekata npr. razvojneophodne infrastrukture, usluga, ulaganja, ali bave i se uglavnom treningom poduzetnika.

Postoje tako er druge nevladine organizacije koje rade na principu dobrovoljnog ivolonterskog rada dru tvenih grupa koje predstavljaju razli ite interese lokalne zajednice ilidijelova te zajednice (npr. udruge ena, mladih, socijalno isklju enih skupina, i drugih),pronalaze i informacije i financijska sredstva za socijalne projekte.

Istra iva ke institucije nisu prisutne u Vukovarsko srijemskoj upaniji, dok su visokoobrazovne institucije prisutne u vidu ogranaka ostalih sveu ili ta (Osijek, Split) – ekonomskifakultet, poljoprivredni fakultet itd.

upanija, nadalje, nema konsenzus o pristupu potrebnom kao odgovor na ekonomskekrize i umjesto toga veliki broj akcija se esto paralelno provodi od strane razli itih institucijapa se i usluge koje pru aju esto preklapaju.


3.3.Nedostatak javnih i privatnih financijskih ulaganja

Na sre u, ekonomska kriza u regiji nije uzrokovala nedostatak izvora financijskihulaganja imaju i u vidu programe Ministarstva gospodarstva u suradnji s lokalnim izvorima ilokalnim poslovnim bankama koje ine manje-vi e dovoljnu kreditnu osnovu za lokalnuekonomiju, posebno malo i srednje poduzetni tvo.

Razmatraju i privla enje stranih sredstava investiranja, situacija je znatno druga ija,tako da zbog lo eg imid a regije u o ima vanjskih institucija i potencijalnih investitora, te lo epromocije regije prakti no nema stranih investitora. Dodu e u par zadnjih mjeseci mijenja se iova slika dolaskom investitora iz podru ja prera iva ke industrije, telekomunikacija i sl.

Manji, novo nastali sektori u regiji ine male tvrtke, koje se naj e u po etnimfazama rada moraju osloniti samo na vlastita sredstva. Tako er, ve ina spomenutihpoduzetnika je imala problema s iznala enjem financijskih sredstava za daljnji razvoj i estonailazila na neprijateljske reakcije kod kratkoro nih poslovnih problema.

Poljoprivredni proizvo i su uvelike ovisni o niskoj cijeni proizvedenih proizvoda(p enica, kukuruz, erna repa, suncokret…), a dodatno se suo avaju s ograni enimkoli inama vlastito proizvedenih vi kova za ograni ene investicijske akcije. Uzrokspomenutim problemima je izuzetno niska razina informiranosti i pra enja novih tehnika itehnologija.

3.4. Dostupni instrument i sredstva koji se koriste pri implementaciji mjera i projekata aktivne politike na tr tu rada

Poticanje zapo ljavanja se provodi putem raznih programa kako slijedi:- Mjere aktivne politike zapo ljavanja – Nacionalni program zapo ljavanja- Programi Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti- Programi za poticanje poduzetni ke inicijative – krediti za male i srednje

poduzetnike (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni tva u suradnji salokalnim vlastima i financijskim institucijama)

- CIPS – Centar za profesionalno savjetovanje – Job Centri pri podru nimuredima Hrvatskog zavoda za zapo ljavanje

- CPPP – Centar za potporu poslovnim promjenama – pomo poduze ima u restrukturiranju

- ROP – Regionalni operativni program- PSEO – Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka podru ja od posebne

dr avne skrbi.Mjere i projekti aktivne politike na tr tu rada koje su implementirane kroz Nacionalni

program zapo ljavanja su slijede e:• “S faksa na posao”• “Iz u inioce u radionicu”• “U enjem do posla za sve”• “Iskustvom do profita”• “Posao za branitelje”• “Financiranje pripravni kog sta a”

3.5. O ekivani trendovi ponude radne snage izme u 2005. i 2010. godine

U ovoj situaciji i stanju na tr tu radne snage Vukovarsko srijemske upanije zaista jete ko predvidjeti trendove kretanja, ali za o ekivati je da e prije svega zahvaljuju ipozitivnim iskustvima sli nih projekata kao to je LPE u drugim zemljama, promjeni stavaokru enja i irem prihva anju mi ljenja formiranog partnerstva do i do primjene mjera iprograma koji e utjecati na stvaranje radne snage kvalifikacijske strukture zna ajno boljeprilago ene konkretnim potrebama tr ta rada.

Za o ekivati je pomak u sada deficitarnim zanimanjima i zanimanjima u kojima seekuje uvo enje novih tehnologija i promjena u organizaciju rada (poljoprivreda,

prera iva ka djelatnost), ali i u djelatnosti trgovine na veliko i malo, a najmanji tvrtke koje se


bave graditeljstvom, ali i struke orijentirane automatizaciji i informatizaciji poslovnih procesakao uslugama u skladu sa trendom rasta ovih djelatnosti u EU.

3.6. Edukacija I trening

Edukacija i trening na podru ju VS provodi se u okviru postoje eg VET sustava uinstitucijama kako slijedi:

3.6.1. Javne stru ne kole

Prednosti javnih stru nih kola na podru ju VS su da su lako dostupne (besplatne),imaju dugogodi nje iskustvo u radu, relativno su dobro stru no opremljene imaju dobrestru ne kadrove u dijelu profesionalne edukacije, daju dobro op e i strukovno znanje imogu nost kontinuiranog stru nog usavr avanja nastavnog kadra.

Nedostaci javnih stru nih kola na podru ju VS su nedostatak stru ne literature,preveliki razredi, centralizacija odlu ivanja o va nim programskim, strate kim ali i prakti nimpitanjima, nepostojanje sustava nagra ivanja / penaliziranja rezultata rada – nedostatakadekvatne evaluacije, manjkav / neadekvatan sustav odlu ivanja o potrebnim zanimanjimaza teku u kolsku godinu i na osnovu toga definiranje nastavnih planova

3.6.2. Privatne obrazovne institucije

Prednosti privatnih obrazovnih institucija (u ili ta) na podru ju VS su da imaju iruciljnu skupinu polaznika u skladu sa potrebama tr ta, prilagodljivost odr avanja (ciklusa itermina) nastave polaznicima, kra e cikluse obrazovanja do stjecanja kvalifikacije relativnopristupa ne cijene (prilago ene mogu nostima polaznika-tr ta)

Nedostaci privatnih obrazovnih institucija (u ili ta) na podru ju VS su da imajunedostatne kapacitete (fizi ki) obzirom na potrebe tr ta, kao i obzirom na potrebe tr ta usmislu razli itosti tra enih zvanja / zanimanja, te ko e u organiziranju nastave (neisplativostza premale grupe) za pojedina zanimanja i deficitarnost tra enih struktura stru nog /nastavnog kadra za pojedine nastavne programe

3.6.3. Trening institucije

Prednosti trening institucija (razvojna agencija, poduzetni ki centri) na podru ju VSsu fleksibilnost u pogledu izbora tema / seminara – tr na usmjerenost, specifi nost /jedinstvenost tema koje nisu zastupljene u ostalim dijelovima VET sustava, kratko aseminara / workshopa – efikasnost rada, cjenovna prihvatljivost – tr na prilagodljivost.

Nedostaci trening institucija (razvojna agencija, poduzetni ki centri) na podru ju VSsu: nedostatan broj institucija (poduzetni ke infrastrukture), lo a prostorna raspore enost napodru ju VS , deficitarno / nedostaju e stru no osoblje (treneri poduzetni tva) za pojedinaspecijalisti ka podru ja, nedostatak adekvatnih financijskih izvora za programe treninga,neshva anje politi kih struktura koje odlu uju o sredstvima mjesta i va nosti treninginstitucija u izgradnju poduzetni kih HRa.


3.7. Kvalifikacijska struktura stanovni tva

Slijede e tablice ukazuju na kvalifikacijsku razinu stanovni tva Vukovarsko-srijemskeupanije i vidljivo je da je na podru ju Vukovarsko srijemske upanije ak 50,9%

stanovni tva bez kole ili ima zavr eno osnovno kolsko obrazovanje (10,5% vi e od udjelana razini Republike Hrvatske). Tako er, zabrinjava udio od 5,3% osoba bez kole napodru ju Vukovarsko-srijemske upanije.

Tablica: Stanovni tvo staro 15 i vi e godina prema spolu i zavr enoj koli, pogradovima/op inama – bez kole i osnovno kolsko obrazovanje

Podru je spol Ukupno Bezkole

1-3razredaosnovne

4-7razredaosnovne

Osnovnakola

Ukupno bezkole i O

REPUBLIKA HRVATSKA sv. 3.682.826 105.332 166.371 414.008 801.168 1.486.879% 2,86 4,52 11,24 21,75 40,37

Vukovarsko-srijemska upanija sv. 165.409 8.782 9.244 22.658 43.516 84.200

% 5,31 5,59 13,70 26,31 50,90

m 78.454 1.523 3.272 8.722 20.243 33.76086.955 7.259 5.972 13.936 23.273 50.440

Izvor: Statisti ki ljetopis, rezultati popisa stanovni tva 2001.g.

Na podru ju upanije 41,34% stanovnika ima zavr eno srednje kolsko obrazovanje(5,8% manje od udjela na razini Republike Hrvatske), me u kojima je najvi e onih sazavr enom srednjom trogodi njom kolom – 25,7% a najmanje ih je sa zavr enomgimnazijom – 3,28%.

Tablica: Stanovni tvo staro 15 i vi e godina prema spolu i zavr enoj koli, pogradovima/op inama – srednje kolsko obrazovanje

Podru je spol Ukupno KV i VKVradnike

stru ne 4i vi e

godinagimnazija

Ukupno srednjekolsko

obrazovanje

REPUBLIKA HRVATSKA 3.682.826 1.003.052 553.416 176.730 1.733.198

% 27,2 15,0 4,8 47,1

Vukovarsko-srijemska upanija sv. 165.409 42.580 20.371 5.429 68.380% 25,74 12,32 3,28 41,34

m 78.454 27.355 8.633 2.003 37.991

86.955 15.225 11.738 3.426 30.389Izvor: Statisti ki ljetopis, rezultati popisa stanovni tva 2001.g.

Iz tablice koja slijedi indikativan je podatak da tek 7,8% stanovnika Vukovarskosrijemske upanije ima zavr eno vi e ili visoko kolsko obrazovanje, magisterij ili doktorat(4,8% manje od udjela na razini Republike Hrvatske). Unutar spomenute skupine, najvi e jeonih sa zavr enim fakultetom – 3,8%, a najmanje sa doktoratom – 0,02%.

Tablica: Stanovni tvo staro 15 i vi e godina prema spolu i zavr enoj koli, pogradovima/op inama – vi e i visoko kolsko obrazovanje, magisteriji i doktorati

Podru je spol

Ukupnovi a kola, I.(VI.) i stru ni

studij

Fakulteti,umjetni keakademije isveu ili ni

studij

Magisterij Doktorat Nepoznato

Ukupno vi e ivisoko kolskoobrazovanje,magisteriji i

doktoratiREPUBLIKAHRVATSKA 3.682.826,00 150.167,00 267.885,00 12.539,00 7.443,00 24.715,00 462.749,00

% 4,1 7,3 0,3 0,2 0,7 12,6

Vukovarsko-srijemskaupanija

sv.

165.409,00 4.506,00 6.242,00 160,00 37,00 1.884,00 12.829,00

% 2,72 3,77 0,10 0,02 1,14 7,76

m 78.454,00 2.375,00 3.295,00 104,00 29,00 900,00 6.703,00

86.955,00 2.131,00 2.947,00 56,00 8,00 984,00 6.126,00

Izvor: Statisti ki ljetopis, rezultati popisa stanovni tva 2001.g.


3.8. Trening odraslih

Ø Obrazovanje odraslih u okviru postoje eg kolskog sustava.

„U ili te Sla ana Dabro“ Vukovar - Programi osposobljavanja i obrazovanja za slijede azanimanja:

ü voza motornog vozila

Program stru nog osposobljavanja za :

1. Rukovatelje radnim strojevimaü Rukovatelj bageromü Rukovatelj vili aromü Rukovatelj valjkomü Rukovatelj utovariva em

2. Pomo ne gra evinske radnikeü Zidarü Tesarü Krovopokrivaü Betonirac

Druga srednja kola Vukovar – Prekvalifikacije, do kolovanje i kolovanje za podru je rada:ü Strojarstvoü Elektrotehnikaü Kemijska tehnologijaü Obrada ko e

Drvodjeljska tehni ka kola Vinkovci – Do kolovanje i prekvalifikacija za zanimanja:

ü Drvodjeljski tehni arü Stolarü Drvotokar

Tehni ko u ili te Vinkovci- Osnovno kolsko obrazovanje, sufinancirani program odministarstva prosvjete uz mogu nost stjecanja prvog zanimanja

- Srednja kola – podru je rada: ekonomija i trgovinaü Prodava (III stupanj)ü Komercijalist (IV.stupanj)ü Ekonomist (IV.stupanj)ü Administrativni tajnik (IV.stupanj)

- Srednja kola – podru je rada: cestovni prometü Tehni ar cestovnog prometa; (IV.stupanj)ü Voza motornog vozila (IV.stupanj)

- Srednja kola – podru je rada: ugostiteljstvoü Kuharü Konobar

- Programi osposobljavanja u graditeljstvu- Programi osposobljavanja i usavr avanja u informatici- Programi osposobljavanja u poljodjelstvu:- Programi usavr avanja- Programi osposobljavanja i usavr avanja


- Pripreme za polaganje majstorskih ispita- Pripreme za polaganje ispita osposobljenosti- Programi srednjo kolskog obrazovanja odraslih, prekvalifikacije i dokvalifikacije za zanimanja:

ü Ekonomistü Komercijalistü Prodavaü Administrativni tajnik

- Program osposobljavanja za poslove:- njegovateljica- rukovatelj gra evinskim strojevimaü Bageromü Grederomü Dizalicomü Vili aremü Utovariva emü Mikserima za betonü Fini erima

- Zidar- Tesar- Armira- Soboslikar- Zavariva : mig,mag, tig, rel postupkom i plamenom

Obrtni ka komora vukovarsko-srijemske upanije Vukovar – Polaganje majstorskih ispita zaslijede a zanimanja:

ü Brodski mehani arü Graditelj drvenih

brodovaü Graditelj metalnih

brodovaü Graditelj plasti nih

brodovaü Elektroinstalaterü Elektromehani arü Elektroni ar-mehani arü Fasaderü Instalater grijanja i

klimatizacijeü Klesar krovopokrivaü Limarü Pe arü Plinoinstalaterü Soboslikar-li ilacü Tesarü Vodoinstalaterü Zidarü Glazbalar za guda ka

glazbalaü Glazbalar za trzala ka

glazbalaü Graditelj orguljaü Stolarü Autoelektri ar

ü Autolakirerü Automehani arü Mehani ar poljoprivredne

mehanizacijeü ni opti arü Staklarü Frizerü Kozmeti arü Pedikerü Dimlja arü Fotografü Pismoslikarü Tapetarü Urarü Zlatarü Alatni arü Bravarü Kotlarü Kovaü Ljevaü Precizni mehani arü Pu karü Strojobravarü Tokarü Kemijski istaü Klobu arü Kroja mu ke odje eü Kroja enske odje e


ü Krznarü Obu arü Ortopedski obu arü Kuharü Mesar

ü Mljekarü Natkonobarü Pekarü Slasti ar

- Stru na osposobljavanja za zanimanja:ü Armiraü Gra evinski staklarü Izolaterü Kerami arü Podopolagaü Teracerü Drvogalanteristü Drvotokarü Parketarü Pomo ni prodavaü Trgova ko poslovanjeü Trgova ko poslovanje I poznavanje robeü Pe enjarü Poslu itelj jela I pi aü Priprematelj bureka I pizzaü Priprematelj jednostavnih jela I slasticaü Sakuplja gljivaü Mehani ar za bicikleü Vulkanizerü Maserü Cvje ar aran erü Graver pe atorezacü Brusa alataü Elektrozavarivaü Zavariva plinom

Ø Trening usmjeren potrebama tr ta rada

Trening orijentiran potrebama tr ta rada provodi se na dva na ina:

- U okviru otvorenih u ili ta (prekvalifikacija I dokvalifikacija) sa upisom u radnu knji icu i mogu no u zapo ljavanja u struci- U trening institucijama Lokalna razvojna agencija (LEDA) i poduzetni ki centar seminari / treninzi namijenjenjeni unaprje enju poduzetni kih znanja i vje tina.

Ø Treninzi unutar tvrtke

Treninzi u tvrtkama provode se interno u skladu sa potrebama tvrtki, a naj e seodnose na unaprje enje znanja vezano za nove tehnologije I procese, prilikom nabavke noveopreme i sl.


3.9. Stanje u nezaposlenosti

Krajem svibnja 2005. godine u Vukovarsko-srijemskoj upaniji evidentirano je19.516 nezaposlenih osoba, to ini smanjenje od 3,3% u odnosu na travanj 2005. god. Odukupnog broja nezaposlenih 10.793 je ena (55,3%).

Tijekom svibnja u Vukovarsko-srijemskoj upaniji sa evidencije Zavoda zaposlene su934 osobe, od toga je 412 odnosno 44,1% ena.

Struktura nezaposlenih osoba prema dobi i razini obrazovanja u Vukovarsko srijemskoj upaniji na dan 31.05.2005. godine

STUPANJOBRAZOVANJA

UKUPNO % 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 ivi e

Ukupno 19.516 100,0 993 3.271 2.616 2.353 2.386 2.235 2.214 2.026 1.126 285 11

% ukupno 100,0 5,1 16,8 13,4 12,1 12,2 11,5 11,3 10,4 5,8 1,5 0,1

Bez kole 847 4,3 8 39 45 60 61 90 166 186 125 61 6

Osn. kola 5.223 26,8 113 359 649 821 804 736 712 615 352 60 2

Sr. k. 3g 8.626 44,2 594 1.678 1.099 866 1.051 950 921 878 461 125 3

Sr. k. 4g 3.752 19,2 267 1.070 579 489 383 340 274 219 114 17 0

Gimnazija 499 2,6 11 78 135 46 31 32 77 59 27 3 0

Vi a kola 305 1,6 0 23 42 34 30 46 38 46 33 13 0

Fakultet 264 1,4 0 24 67 37 26 41 26 23 14 6 0

Izvor/Source: CEO Vukovar, CEO Vinkovci, Economy Department of Vukovar-Srijem County

Radna snaga Workforce31.12.2000 31.12.2001 31.12.2002 31.12.2003 31.12.2004

U in %Broj

number U in %Broj

number U in %Broj

number U in %Broj

number U in %Broj

numberNezaposleniUnemployed

41,69% 22.668 42,99% 23.364 40,97% 22.543 38,72% 20.987 33,93% 20.162Zaposleni Employed

58,31% 31.707 57,01% 30.978 59,03% 32.482 61,28% 33.216 66,07% 39.267

Radna snagaWorkforce total 100,0% 54.375 100,0% 54.342 100,0% 55.025 100,0% 54.203 100,0% 59.429

Izvor/Source: CEO Vukovar, CEO Vinkovci, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Sredi nja slu ba Zagreb

Kvalifikacije Qualification

(godi nji prosjeci / average per year )Ø 2000 Ø 2001 Ø 2002 Ø 2003 Ø 2004

KvalifikacijeQualification U in

%Broj

numberU in

%Broj

numberU in

%Broj

numberU

in %Broj

numberU

in %Broj

number

NekvalificiraniUnskilled

40,7 8.868 39,3 9.088 39,2 9.380 39,8 8.446 32,6 6.522

KvalificiraniSkilled

36,3 7.906 36,6 8.459 36,5 8.729 36,3 7.710 44,4 8.986

Srednja stru nasprema

College degree

20,1 4.372 20,9 4.823 21,2 5.083 21,2 4.498 20,2 4.109

Vi a i fakultetskasprema

University degree3,0 659 3,2 747 3,1 736 2,8 588 2,8 566


3.10. Rezultati istra ivanja tr ta rada Vukovarsko srijemske upanije

Temeljem istra ivanja provedenog u okviru faze 1 EU Cards projekta “Lokalnapartnerstva za zapo ljavanje”u travnju 2005. godine, dobili smo slijede a obilje ja tr ta radaVukovarsko-srijemske upanije.

Ø Trendovi i profili zapo ljavanja

Tvrtke iz uzorka trenutno zapo ljavaju 7595 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih5772 (76%) osobe zaposlene su na neodre eno vrijeme. Preostalih 1746 (23%) zaposleni sutemeljem ugovora o radu na odre eno vrijeme, a 77 (1%) osoba radi po ugovoru o djelu.

Unutar broja osoba zaposlenih na odre eno vrijeme 501 osoba (28,7%) zaposlena jena sezonskim poslovima.

Prema rezultatima ankete poslodavci predvi aju da e ukupan broj zaposlenih zanarednih 12 mjeseci porasti za 7,7%.

Prema djelatnostima, najve i porast o ekuje se u djelatnosti gra evine (24,5%) idjelatnosti trgovine na veliko i malo (15,1%), dok se jedino u djelatnosti prijevoza,skladi tenja i veza predvi a pad broja zaposlenih (1%).

Ukoliko promatramo promjene u tehnologiji i organizaciji koje tvrtke planiraju poduzetiu budu nosti, polovina ispitanih tvrtki planira uvoditi promjene u tehnologiji, a 45,83% planirauvoditi promjene u organizaciji rada.

Najve i interes za uvo enje novih tehnologija i promjena u organizaciju rada iskazalesu tvrtke iz djelatnosti poljoprivrede, prera iva koj djelatnosti, u djelatnosti trgovine na velikoi malo, a najmanji tvrtke koje se bave graditeljstvom.

Ø Problematika radne snage

Od ukupnog broja ispitanih tvrtki njih ak 41,7% je iskazalo probleme prizapo ljavanju osoba s odgovaraju im kvalifikacijama i vje tinama, pri emu su imalepote ko e u popunjavanju 211 slobodnih radnih mjesta.

Mo e se zaklju iti da su se tvrtke koje su u prethodnom razdoblju imale promjene utehnologiji i organizaciji rada, te porast u zapo ljavanju susrele sa problemima prizapo ljavanju.

Ø Trenutno slobodna radna mjesta

U trenutku provo enje ankete poslodavci su iskazali 296 slobodnih radnih mjesta.Kako se anketa provodila u prvoj polovini travnja, bilo je za o ekivati da e tvrtke iz

djelatnosti gra evine iskazati najvi e potreba za zapo ljavanjem radnika, to su nam rezultatiistra ivanja i potvrdili. Tvrtke iz spomenute djelatnosti iskazale su 33,1% ukupno iskazanihpotreba, odnosno potrebe za zapo ljavanjem 98 radnika.

Najtra enija zanimanja u graditeljstvu su zidari, tesari i gra evinski radnici.

Ø Edukacija i trening

U ukupnom uzorku od 72 tvrtke njih tek 30,6% ima kadrovsku slu bu, a samo 6,9%tvrtki odjel za razvoj ljudskih potencijala.

Kako je i bilo za o ekivati, broj onih poslodavaca koji unutar svoje tvrtke imajukadrovsku slu bu ili odjel za razvoj ljudskih potencijala je rastao proporcionalno ukupnombroju radnika zaposlenih u tvrtki.

Na upit koji se odnosi na postojanje potrebe za dodatnom edukacijom unutar tvrtke,40% ispitanih tvrtki dalo je negativan odgovor. Indikativno je da je ne to vi e od pola ispitanih tvrtki odgovorilo da bi im dodatnaedukacija bila nu na ili po eljna, od kojih 41,5% pripada grupaciji velikih tvrtki, 32,4%grupaciji srednjih tvrtki, a samo 16,2% malim tvrtkama.


- Struktura zanimanja, znanja i vje tina za trajnu edukaciju

Kako bismo lak e analizirali odgovore na pitanje broj 18, podijelili smo ih u nekolikopodru ja edukacije:

ü informati ka znanja,ü strani jeziciü pravni propisiü knjigovodstveni i financijski seminariü stru na usavr avanjaü treninzi za stjecanje marketin kih, komunikacijskih, prezentacijskih i

organizacijskih vje tina.

Najve i interes tvrtki iskazan je za edukacije za stjecanje informati kih znanja (609osoba) koja se odnose na osnovna informati ka znanja (MS Office) i na razne stru neprograme (AutoCad, Step 7, MASAP, Photoshop, knjigovodstveni programi). Tako er je veliki interes iskazan za edukacije na podru ju pravnih propisa (111osoba) koja se odnose na uvo enje novih europskih standarda kvalitete, za tite na radu, ali iusvajanje drugih ravnih propisa.

Ø Na ini organiziranja trajne edukacije

Od ukupno anketiranih tvrtki, njih 8 (11,1%) ne organizira kontinuiranu edukaciju zazaposlene, od kojih je najvi e malih tvrtki, dok 64 tvrtke (88,9%) provodi kontinuiranuedukaciju naj e internom obukom ili u institucijama za edukaciju, ali nerijetko i pomo udobavlja a opreme.


4. SMJERNICE STRATEGIJE ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

EU Smjernica 2 – Otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetni tva

Bogati i raznoliki prirodni resursi , povoljan geografski polo aj te dobra prometnamre a Vukovarsko-srijemske upanije zna ajna je osnova za razvoj poduzetni tva iotvaranje novih radnih mjesta.

Problemi kao to su veliki dio nerazminiranog podru ja Vukovarsko-srijemskeupanije, nepoticajno poslovno okru enje, slabo kori tenje novih tehnologija, slo en i skup

postupak otvaranja poduze a, ograni en pristup izvorima kapitala te nedostatak poslovneklime svakako utje u na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.

U cilju prevladavanja navedenih problema Vukovarsko-srijemska upanija sve svojenapore treba usmjeriti ka

• razvoju onih djelatnosti koje bolje iskori tavaju prirodne resurse upanije te time pridonose otvaranju novih radnih mjesta i pove anju zaposlenosti (finalizacija proizvodnje);• privla enju doma ih i stranih investitora kroz stvaranje povoljne klime za razvoj

poduzetni tva, a to zna i

- boljem institucionalnom sustavu potpore poslovanju (bolja povezanost glavnih institucija HGK, HOK, HUP, GSV, sindikati, poljop. zadruge itd.),- pobolj anju poduzetni ke infrastrukture,- razminiranju miniranih povr ina,- poticanju organske netradicionalne poljoprivrede,- promoviranju i poticanju poduzetni tva ( podizanje razine svijesti o va nosti poduzetni tva)- edukaciji za poduzetnike i poduzetnike po etnike.

EU Smjernica 3 – Poticanje promjena i promicanje prilagodljivosti i pokretljivosti natr tu rada

Nefleksibilnost i nepokretljivost radne snage na tr tu rada uvelike je izra ena napodru ju Vukovarsko-srijemske upanije. Uzroci koji su doveli do toga su nepridr avanjezakonskih odredbi poslodavaca, lo a kvalifikacijska struktura nezaposlenih, tradicionalanstav prema karijeri, preveliko porezno optere enje poslodavaca, priliv jeftine radne snage izdrugih zemalja itd.

Vukovarsko-srijemska upanija treba pored mjera koje se donose na razini Republikeulo iti vlastite napore i sredstva za podizanje pokretljivosti na tr tu rada (kako prostorne,tako i profesionalne).Smjernice

• poduzeti mjere za informiranje i motiviranje za cjelo ivotno u enje,• poduzeti sve mogu e mjere za lak i pristup obrazovanju i usavr avanju, posebice za radnike ni e stru ne spreme kroz,• lobiranje za usvajanje zakonskih promjena za besplatno stjecanje prvog zvanja za osobe koje ga nisu stekle redovnim putem, financiranje stimulativnih mjera za obrazovanje,• kori tenje sredstava EU itd.• uvo enjem poticajnih mjera za povratak i zapo ljavanje visokoobrazovanih osoba porijeklom iz na e upanije koje su se obrazovale i ostale u sveu ili nim centrima i osoba sa deficitarnim zanimanjima iz drugih krajeva Republike Hrvatske;• podignuti razinu kontrole po tivanja radnog zakonodavstva


EU Smjernica 4 – Promovirati razvoj ljudskog kapitala i cjelo ivotno u enje

Ljudski kapital sve se vi e smatra jedinstvenom konkurentnom predno u i glavnimimbenikom gospodarskog razvoja, poglavito na regionalnoj razini. Na temelju analiza tr ta

rada i projekcija u budu nosti pojedinci e morati mijenjati svoja zanimanja relativno estobez obzira ostaju li u okviru jednog poduze a, grane djelatnosti ili mijenjaju djelatnost.

Lako a prelaska iz jednog zanimanja u drugo bitno je pod utjecajem institucija kojeine obrazovni sustav, ali ovisi i o razini svijesti cijelog dru tva o va nosti razvoja ljudskog

kapitala.Na tr tu rada Vukovarsko-srijemske upanije jedna od osnovnih obilje ja su

neuskla enost ponude i potra nje prema zanimanjima (zabilje eni su deficiti u odre enimzanimanjima i vrlo veliki suficiti u drugim), ali i neuskla enost izme u znanja i vje tina kojatra i tr te i onih koje radna snaga ima.

Vukovarsko-srijemska upanija svoje napore treba ulo iti u nove inicijative kako bi seoja ale veze izme u sektora obrazovanja i poslovnog sektora a pri tome se misli na

- inicijative za permanentnim istra ivanjem tr ta rada;- opremanje strukovnih kola novim tehnologijama koje e omogu iti kvalitetno

obrazovanje i stjecanje onih vje tina koje se tra e,- promoviranje i poticanje cjelo ivotnog u enja (time e isklju ene dru tvene grupe

biti ohrabrene za ulazak u aktivno tr te rada),- zalagati se za dono enje zakonske regulative kojom bi se u porezne olak ice ubrajali

i izdaci za obrazovanje (za stanovni tvo i poslovne subjekte),- donijeti konkretne mjere za sufinanciranje tro kova profesionalne orijentacije,

dokvalifikacije, prekvalifikacije i stru nog usavr avanja,- osnovati sustave savjetovanja i programa pomo i pri utvr ivanju izbora zanimanja i

tra enja posla,- omogu iti pristup i povezivanje svih oblika formalnog i neformalnog u enja,

organiziranje radionica i treninga za stjecanje posebnih znanja i vje tina.

EU Smjernica 7 – Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje senalaze u nepovoljnom polo aju na tr tu rada

injenica je kako gospodarstvo, odnosno kapital ne zanima previ e humani aspektrada ve zarada. Stoga je na dru tvenoj zajednici da se razli itim mjerama bori protivdiskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom polo aju na tr tu rada.

Obzirom da Vukovarsko-srijemska upanija ima najve u stopu nezaposlenosti uRepublici Hrvatskoj jo je vi e ote ano zapo ljavanje gore navedenih skupina.

Vukovarsko-srijemska upanija mora pored zakonskih , odnosno dr avnih regulativaulo iti dodatne napore kako bi osobama s invaliditetom, socijalno isklju enim osobama,pripadnicima etni kih manjina i drugim pripadnicima skupina koje se nalaze u nepovoljnompolo aju na tr tu rada omogu ila preuzimanje potpune uloge u dru tvu i svijetu rada.

Ovaj cilj trebao bi se ostvariti kroz• zalaganje, odnosno lobiranje na dr avnoj razini za besplatno kolovanje osoba koje

su u nepovoljnom polo aju na tr tu rada,• dono enje konkretnih mjera za sufinanciranje edukacije ciljanih skupina,• financijski i tehni ki anga man za savladavanje barijera u komunikaciji i kretanju

osoba s posebnim potrebama,• dono enje konkretnih mjera za sufinanciranje obrazovanja i zapo ljavanja socijalno

isklju enih osoba na razini Vukovarsko-srijemske upanije.


EU Smjernica 10 – Regionalne razlike

Vukovarsko-srijemska upanija je jo uvijek jedna od najslabije razvijenih u Hrvatskojs najve om stopom nezaposlenosti.

Stoga e vode e snage Vukovarsko-srijemske upanije svoje aktivnosti usmjeriti na• poticanje to boljeg iskori tavanja zakona o podru jima od posebne dr avne skrbi,• zalaganje za ubrzanu decentralizaciju prava i obveza,• podupiranje razvoja lokalnih partnerstva koji e prikupljati resurse i usmjeravati programe prema ciljevima oporavka,• umre avanje lokalnih institucija i agencija vezanih za konkurentnost i zapo ljavanje,• dono enje Prijedloga programa, poticanje i zalaganje za ve a ulaganja dr ave, stranih investicija, fondova EU i drugih investitora u na u upaniju,• raznim mjerama poticati ravnomjeran razvoj svih dijelova VS• poticati razvoj poljoprivrede kao jednog od glavnih sektora u VS uglavnom zbog raspolo ivosti velike povr ine plodnog tla i to

- kroz razli ite financijske poticaje (kredite)- stvaranjem brenda autohtonih proizvoda- tehni ko stvaranje preduvjeta za povezivanje nadle nih institucija,

poljoprivrednika i potencijalnog tr ta- edukacijom - osigurati razvoj ljudskih resursa u ruralnom podru ju

(osposobljavanja i seminari za potencijalne i trenutne poljoprivrednikepoduzetnike i mlade poljoprivrednike)

- promoviranjem va nosti i poticanjem na poljoprivrednu proizvodnju proizvodasa vi om dodanom vrijedno u


5. MJERE

Ovo poglavlje detaljno opisuje mjere prema prioritetima i ciljevima Strategije. Detaljise odnose na opis mjere, aktivnosti koje je potrebno poduzeti u okviru mjere, vrstu potrebnepotpore, kona ne korisnike, izlazne rezultate i utjecaj.

OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA I RAZVOJ PODUZETNI TVA(EU Smjernica 2)

Mali gospodarski subjekti sa podru ja Vukovarsko-srijemske upanije uslijednedostatka vlastitih sredstava i te ko a za dobivanje dugoro nih kvalitetnih kredita, imajuproblem s odr avanjem likvidnosti te aktiviranjem imovine u stvaranje prihoda.

Dobivanje kredita za razvijanje posla je znatno slo eno, ostale pote ko e vezane suuz u inkovitost javnog sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, djelotvornostpravnog sustava te pre esto dono enje novih zakona i njihove izmjene, kao i izravno ineizravno uplitanje dr ave u poslovanje.

Potrebno je iskoristiti brojne potencijale upanije (povoljan geografski polo aj, bogati iraznoliki prirodni resursi, originalni doma i proizvodi, dobra prometna mre a) te raspolo ivepotencijale za privla enje direktnih doma ih i stranih ulaganja.

Mjera 1. Razvoj mre e poduzetni kih i slobodnih zona

1. Operativni programLOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS

2. Cilj: 1 Razvoj poduzetni tva i otvaranje novih radnih mjesta

3. Prioritet: 1 Razvoj poduzetni ke infrastrukture

4. Mjera: 1.Razvoj mre e poduzetni kih i slobodnih zona

5. Opis mjere Stvaranje zaokru ene mre e poduzetni ke infrastrukture na podru ju VS uskladu sa potrebama poduzetni tva.

6. Aktivnosti

Snimanje poduzetni kih potencijala dijelova VSDefiniranje potreba za infrastrukturom snimljenih podru jaIzrada programa zasnivanja potrebne infrastrukturePo etak rada poduzetni ke mre e

7. Vrsta potpore Financijska potpora i tehni ka pomo

8. KorisniciPoduzetnici u VSJedinice lokalne samoupraveInstitucije – dionici u poduzetni tvu, NGO...

9. Kona ni korisnici Poduzetnici

10. Financijski plan

(000€)Udio donatora Vlastiti udio Ukupno

11. Monitoring & Procjena pokazatelja

Posredni nivo Pokazatelj Izvor podatakaStudijskaosnova

Cilj

Output (Monitoring) Broj izgra enih zonaJedinice lokalne uprave

i samouprave- HGK

Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring)Broj korisnika i brojuposlenih u tvrtkamakoje rade u mre i

- Poslodavci- HGK- HOK- HZZ

Izvje a i upiti

Utjecaj (Evaluation) Pove anjezaposlenosti

- HZMIO- HZZ

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme

Informacijska tehnologija Kori tenje informacijske tehnologije e biti potrebno u svim fazama realizacijemjere


Mjera 2. Osnivanje poduzetni kih inkubatora i tehnolo kih parkova

1. Operativni program LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS



4. Mjera: 2.Osnivanje poduzetni kih inkubatora i tehnolo kih parkova

5. Opis mjereU cilju poticanja razvitka poduzetni tva, posebno poduzetnika po etnika, osnivaju sepoduzetni ki inkubatori, odnosno tehnolo ki centri za aktivnosti bazirane na visokimtehnologijama

6. Aktivnosti

- Poslovni plan- Snimanje poduzetni kog potencijala – potencijalnih korisnika inkubatora- Pronala enje lokacije- Pronala enje izvora financiranja- Implementacija

7. Vrsta potpore Financijska potpora, tehni ka pomo , pomo jedinica lokalne uprave i samouprave(besplatni prostor, subvencije za rad poduzetnika…)

8. Korisnici Jedinice lokalne uprave i samouprave

9. Kona ni korisnici Poduzetnici po etnici



11. Monitoring & Procjena

pokazatelja

Posredni nivo PokazateljIzvor podataka

Studijska osnova Cilj

Output (Monitoring)Broj izgra enih poduzetni kihinkubatora i tehnolo kihparkova

Jedinice lokalneuprave i samouprave- HGK

Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring) Broj poduzetnika koji koristeusluge inkubatora


Izvje a i upiti

Utjecaj (Evaluation) Pove anje zaposlenosti- HZMIO- HZZ

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme

Ujedna ene mogu nosti Ova mjera svakako uklju uje ujedna ene mogu nosti svih zainteresiranih

Informacijska tehnologija Kori tenje informacijske tehnologije e biti potrebno u svim fazama realizacije mjere


Mjera 3. Osnivanje rizi nog investicijskog fonda

1.Operativni program LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS



4. Mjera: 3. Osnivanje rizi nog investicijskog fonda

5. Opis mjere Fond namijenjen pokretanju kvalitetnih poduzetni kih projekata koji nemaju financijskuosnovu za po etak.

6. Aktivnosti

Izrada studije opravdanostiOsnivanje fonda kao pravne osobePribavljanje financijskih sredstavaZapo ljavanje potrebnih kadrovaDefiniranje programaRaspisivanje natje ajaPlasiranje sredstavaMonitoring i naplata sredstava

7. Vrsta potpore Financijska sredstva, tehni ka pomo

8. Korisnici VS , LEDA

9. Kona ni korisnici Poduzetnici




pokazatelja



Output (Monitoring) Financijskipotencijal

Izvje enovoosnovanogFonda

Rezultat (Monitoring) Broj financiranihprojekata Izvje e Fonda

Utjecaj (Evaluation)Pove anje brojapoduzetnika i brojazaposlenih osoba

- Jedinicelokalne uprave isamouprave- HGK- HOK- HZZ

12. Vi estruke teme


Mjera 4. Umre avanje dionika poduzetni tva i tr ta rada na podru ju Vukovarskosrijemske upanije

Operativni program LOKALNA PARTNERSTAV ZA ZAPO LJAVANJE U VS



4. Mjera: 4. Umre avanje dionika poduzetni tva i tr ta rada na podru ju VS

5. Opis mjereProgramsko i informacijsko povezivanje svih dionika zna ajnih za razvoj poduzetni tva ucilju bolje koordinacije i sinkronizacije mjera i programa zna ajnih za razvojpoduzetni tva

6. Aktivnosti

Izrada projektaDefiniranje institucija – dionika projektaDono enje odluka relevantnih organa tijelaImplementacija

7. Vrsta potpore Nabavka opreme, tehni ka pomo

8. Korisnici Dionici projekta (Gradovi i Op ine, HZZ, LEDA, HOK, FORGV,..)

9. Kona ni korisnici Poduzetnici, stanovnici VS




pokazatelja



Output (Monitoring) Organizirana mre adionika poduzetni tva

Odluke pojedinihdionika o uklju ivanjuu mre u

Rezultat (Monitoring) Broj odr anih kooordinacijaIzvje e o odr animkoordinacijama

Utjecaj (Evaluation)


Mjera 5. Razvitak informacijskog sustava za privla enje i servisiranje investitora


2. Cilj: 1 RAZVOJ PODUZETNI TVA I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA

3. Prioritet: 2 Privla enje investicija (stranih i doma ih)

4. Mjera: 6.Razvitak informacijskog sustava za privla enje i servisiranje investitora

5. Opis mjereStvaranje cjelovitog informacijskog sustava sa svim relevantnim informacijama vezanimza mogu nosti i pogodnosti za ulaganja u VS , te aktualnim informacijama oaktivnostima i doga anjima na terenu vezanim za ovo podru je.

6. Aktivnosti

o Snimanje postoje eg stanja, poticaja, imovine i drugih podataka veznih uz ulaganje na podru ju VS .o Utvr ivanje potrebnog obuhvata, strukture i na ina funkcioniranja sustava

(projektiranje)o Nabavka i instalacija potrebnog hardwareao Izrada i instalacija potrebne programske potporeo Implementacija sustava i edukacija korisnikao Po etak kori tenja informacijskog sustava


8. KorisniciPoduzetnici u VSJedinice lokalne samoupraveInstitucije – dionici u poduzetni tvu, NGO...

9. Kona ni korisnici Poduzetnici, investitori






Output (Monitoring)Broj unesenihinformacija ipodataka u sustavu

Informacijski sustavza potporuinvestitorima

Izvje taji o radusustava

Rezultat (Monitoring)Broj investicija napodru ju VS I brojnovouposlenih


Izvje a i upiti


- HZMIO- HZZ Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme

Informacijska tehnologija Informacijska tehnologija je podloga projekta njeno kori tenje biti e potrebno u svimfazama realizacije mjere


Mjera 6. Dovr etak razminiranja

1. Operativni program LOKALNA PARTNERSTAV ZA ZAPO LJAVANJE U VS

2. Cilj: 1. RAZVOJ PODUZETNI TVA I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA

3. Prioritet: 2. Privla enje investicija (stranih i doma ih)

4. Mjera: 7. Dovr etak razminiranja

5. Opis mjere U cilju privla enja investitor potrebno je razminirati poljoprivredne obradive povr ine.

6. Aktivnosti

Izvid sumnjivih poljoprivrednih povr inaIzrada plana razminiranja miniranih povr inaPronala enje izvora financiranjaRazminiranje poljoprivrednih i ostalih povr ina

7. Vrsta potpore Financijska potpora, pomo jedinica lokalne samouprave.

8. Korisnici Jedinice lokalne i regionalne samouprave

9. Kona ni korisnici Gra ani VS , potencijalni investitori




pokazatelja



Output (Monitoring) Povr ine koje surazminirane u ha.

JLS, Hrvatski centarza razminiranje Izvje a i upiti.

Rezultat (Monitoring)

BR. Investitora kojikoriste razminiranepoljoprivrednepovr ine

PoslodavciHGKHOKJLS

Izvje a i upiti.

Utjecaj (Evaluation) Pove anjezaposlenosti.

HZZHZMIO

Izvje a i upiti.

12. Vi estruke temeUjedna ene mogu nosti Ova mjera svakako uklju uje ujedna ene mogu nosti svih zainteresiranih



Mjera 7. Edukacija i trening poduzetnika – poduzetnika po etnika

Operativni program LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS

2. Cilj: 1 RAZVOJ PODUZETNI TVA I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA

3. Prioritet: 3 Unapre enje poduzetni ke klime

4. Mjera: 8. Edukacija i trening poduzetnika – poduzetnika po etnika

5. Opis mjereU cilju poticanja razvitka poduzetni tva, posebno pomo i poduzetnicima po etnicima bitie razvijeni i implementirani programi edukacije za osobe koje ele i planiraju realizirati

vlastiti poduzetni ki projekt.

6. Aktivnosti

- Identifikacija potreba za edukacijom- Razvoj ili prilago avanje programa edukacije- Pronala enje izvora financiranja- Realizacija uvodnih seminara- Selekcija polaznika- Implementacija – realizacija seminara- Follow up polaznika

7. Vrsta potpore Financijska potpora, tehni ka pomo , pomo jedinica lokalne uprave i samouprave(besplatni prostor, sufinanciranje …)

8. Korisnici Poduzetni ki centri, Jedinice lokalne samouprave, Institucije za poticanje poduzetni tva

9. Kona ni korisnici Poduzetnici po etnici i budu i poduzetnici




pokazatelja



Output (Monitoring)Broj osoba koje supoha aleseminare/treninge

LEDA- JLS

Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring)Broj polaznika kojisu realiziralipoduzetni ku ideju


Izvje a i upiti

Utjecaj (Evaluation)Pove anje brojapoduzetnikazaposlenosti

- HZMIO- HZZ

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme

Ujedna ene mogu nosti Ova mjera uklju uje ujedna avanje mogu nosti svih zainteresiranih (seminari zapoduzetnice – budu e poduzetnice …)



Mjera 8. Promocija i promjena odnosa okru enja prema poduzetni tvu

1. Operativni program LOKALNA PARTNERSTAV ZA ZAPO LJAVANJE U VS

2. Cilj: 1. RAZVOJ PODUZETNI TVA I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA

3. Prioritet: 3. Unapre enje poduzetni ke klime

4. Mjera: 9. Promocija i promjena odnosa okru enja prema poduzetni tvu

5. Opis mjere Utjecati na svijest gra ana , promjena njihova stava o poduzetnicima i poduzetni tvu.

6. Aktivnosti

• Izrada plana promocije poduzetni tva i poduzetnika• Marketin ka promocija poduzetnika i poduzetni tva kao ne to to je pozitivno i dobroza gospodarstvo VS

7. Vrsta potpore Financijska sredstva, tehni ka pomo

8. Korisnici VS , JLS.

9. Kona ni korisnici Poduzetnici, poslovna zajednica VS




pokazatelja



Output (Monitoring)

Promijenjenasvijest opoduzetnicima ipoduzetni tvu

JLS, HGK, HOK,

HZZ, LEDA.

Rezultat (Monitoring) Br. Novihpoduzetnika

JLS, HGK, HOK,

HZZ, LEDA.

Utjecaj (Evaluation)Pove anje brojapoduzetnika i brojazaposlenih osoba

JLS, HGK, HOK,

HZZ, LEDA.

12. Vi estruke teme

Ujedna ene mogu nosti Ova mjera svakako uklju uje ujedna ene mogu nosti svih zainteresiranih



POTICANJE PROMJENA I PROMICANJE PRILAGODLJIVOSTI IPOKRETLJIVOSTI NA TR TU RADA

(EU Smjernica 3)

U Vukovarsko srijemskoj upaniji kao i u mnogim drugim dijelovima RepublikeHrvatske, posebna se pozornost treba posvetiti programima obrazovanja i osposobljavanjaza rad, jer je radna snaga nedovoljno kvalificirana ili mo da neodgovaraju e kvalificirana zapotrebe suvremenog tr nog gospodarstva i prilago ivanje doma oj i svjetskoj konkurenciji.To podrazumijeva da potrebe ulaganja u gospodarski razvoj moraju obuhva ati i ulaganja uljudski kapital, dakle, zahtjeva dobre i tro kovno u inkovite programe obrazovanja, kojifleksibilno prate potrebe poslodavaca, zaposlenih, nezaposlenih i ostalih osoba.

Svi dijelovi obrazovnog sustava trebaju biti fleksibilniji i dostupniji, sa to manjekrutosti i prepreka (slijepih ulica) u skladu s razvojem i promjenama potreba sudionika,dru tva i gospodarstva.. Potrebno je osigurati prohodnost sustava a za to je osobito va noosigurati veze i mogu nosti prijelaza izme u op eobrazovnog i strukovnog obrazovanja narazinu vi eg srednjeg obrazovanja, vi eg srednjeg strukovnog obrazovanja i visokogobrazovanja te nesveu ili nog i sveu ili nog visokog obrazovanja.

Mjera 9. Lobiranje za besplatno stjecanje prvog zvanja za osobe koje ga nisu stekleredovnim putem


2. Cilj: 3 VISOKA RAZINA KONKURENTNOSTI RADNE SNAGE NA TR TURADA

3. Prioritet: 7. Unapre enje pokretljivosti radne snage

4. Mjera: 18. Lobiranje za besplatno stjecanje prvog zvanja za osobe koje ga nisustekle redovnim putem

5. Opis mjere

U cilju podizanja razine obrazovanja, a time i podizanja konkurentnosti(zapo ljivosti) radne snage potrebno je napraviti Prijedlog programa zabesplatno stjecanje prvog zvanja. Ovaj Program bio bi nastavak vepostoje eg programa stjecanja osnovnog obrazovanja.

6. Aktivnosti

Okupiti politi ke predstavnike (saborske zastupnike...) i stru nepredstavnike institucija VS te im predstaviti va nost ulaganja uobrazovanje, posebice za stjecanje prvog zvanja .Izraditi Prijedlog programaUtvr ivanje potencijalnog broja osoba u VS zainteresiranih za stjecanjeprvog zvanjaUpu ivanje Prijedloga programa u nadle ne dr avne institucijeLobiranje za prihva anje Programa.

7. Vrsta potpore Tehni ka

8. Korisnici Nezaposlene osobe, poslodavci i institucije

9. Kona ni korisnici Nezaposlene osobe




Posredni nivo Pokazatelj Izvor podataka Studijska osnova Cilj

Output (Monitoring) Prihva anjeprograma

Sabor RH Narodne novine


Broj korisnikaPrograma zastjecanje prvogzvanja

Obrazovne institucije Izvje a


Pove anozapo ljavanjeosoba bezosnovnog zvanja

HZZHZMIO

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme


Mjera 10. Uvo enje poticajnih mjera za zadr avanje i privla enje potrebitih kadrova napodru ju upanije


2. Cilj: 3VISOKA RAZINA KONKURENTNOSTI RADNE SNAGE NA TR TU

RADA

3. Prioritet: 7. Unapre enje pokretljivosti radne snage

4. Mjera: 19. Uvo enje poticajnih mjera za zadr avanje i privla enje potrebitihkadrova na podru ju upanije

5. Opis mjereKreiranje stimulativnih mjera za zadr avanje kvalitetne radne snage napodru ju VS , privla enje deficitarnih kadrova (posebice visokoobrazovanih)nakon kolovanja i privla enje deficitarnih kadrova iz drugih dijelova RH.

6. Aktivnosti

Izrada kvalitetne analize tr ta radaUtvr ivanje deficitarnih kadrova, odnosno stvarnih potrebaDefiniranje programa, odnosno mjeraDono enje odluka relevantnih organa tijelaPribavljanje financijskih sredstavaPromocija programaPlasiranje sredstava


8. Korisnici Poslodavci, institucije i nezaposlene osobe

9. Kona ni korisnici Nezaposlene osobe




Posredni nivo Pokazatelj Izvor podatakaStudijska osnova Cilj

Output (Monitoring) Broj stimuliranihzaposlenih osoba

Tijelo za provedbumjera

Izvje e

Rezultat (Monitoring)Smanjenje potrebaza deficitarnimkadrovima

PoslodavciHZZHGK

Izvje aistra ivanja iupiti


HZMIOHZZ

Izvje a

12. Vi estruke teme


PROMOVIRATI RAZVOJ LJUDSKOG KAPITALA I CJELO IVOTNOENJE

(EU Smjernica 4)

Ve ina radno sposobnih osoba odavno je napustila formalni obrazovni sustav. One semoraju nositi s neizbje nim i esto korjenitim promjenama u potra nji na tr tu rada, te stogamoraju biti sposobne odr ati i razviti svoje vje tine tijekom itavog radnoga vijeka.Tek nedavno na tr tu rada pojavile su se privatne obrazovne institucije za obrazovanjeodraslih, me utim tra itelji zaposlenja se educiraju za zanimanja prema vlastitom naho enju,bez dodatnog informiranja o potrebama na tr tu rada, ime se jo vi e naru ava neskladizme u ponude i potra nje radne snage.

Nedovoljna komunikacija i me usobno uva avanje dionika na tr tu rada osnovni suuzrok spomenute neravnote e.

U skladu s navedenim, potrebno je kontinuirano provoditi istra ivanje tr ta rada,aktivno poticati i promovirati cjelo ivotno u enje, te brojnim mjerama utjecati na podizanjeprosje ne obrazovne razine i fleksibilnosti radne snage.

Mjera 11. Promoviranje cjelo ivotnog u enja s ciljem pove anja svijesti o va nostiobrazovanja i cjelo ivotnog u enja


2. Cilj: 3 VISOKA RAZINA KONKURENTNOSTI RADNE SNAGE NA TR TU RADA

3. Prioritet: 5 Poticanje cjelo ivotnog u enja

4. Mjera: 13. Promoviranje cjelo ivotnog u enja s ciljem pove anja svijesti o va nostiobrazovanja i cjelo ivotnog u enja

5. Opis mjere

Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj je najzapostavljeniji i najnerazvijeniji dioobrazovnog sustava . Suvremeno tr no gospodarstvo zahtjeva obrazovanje iosposobljavanje koji su fleksibilni, dostupni, i u skladu s potrebamagospodarstva, stoga je neophodno podizanje svijesti o va nosti obrazovanja icjelo ivotnog u enja.

6. Aktivnosti

- Organizirati e se i financirati medijske kampanje s ciljem pove anja svijesti o va nosti obrazovanja i cjelo ivotnog u enja.- Sufinancirati e se nekoliko serija programa obrazovanja i osposobljavanja za dugotrajno nezaposlene osobe u cilju pove anja njihove zapo ljivosti. - Pribavljanje financijskih sredstava - Implementacija

7. Vrsta potpore Financijska pomo , tehni ka pomo

8. Korisnici Obrazovne institucije (javne i privatne), HZZ, lokalna uprava i samouprava,MZO .

9. Kona ni korisnici Stanovni tvo VS .

10. Financijski plan(000€) Udio donatora Vlastiti udio Ukupno

11. Monitoring & Procjenapokazatelja

Posredni nivo PokazateljIzvor podataka Studijska osnova Cilj

Output (Monitoring)

- Broj odr anih prezentacija i edukacija- Broj informiranih osoba

- Izvje a o odr anim promotivnim aktivnostima


- Broj uklju enih polaznika u cjelo ivotno u enje i u vi e srednje obrazovanje- Broj sufinanciranih Osoba

- obrazovne institucije- podaci iz ankete o radnoj snazi- obrazovne institucije


Pove anje zapo ljivosti ,podizanje svijesti o va nostiobrazovanja i cjelo ivotnog

enja


Mjera 12. Dono enje mjera o sufinanciranju tro kova dokvalifikacije, prekvalifikacije istru nog usavr avanja




4. Mjera: 14. Dono enje mjera o sufinanciranju tro kova osposobljavanja,dokvalifikacije, prekvalifikacije i stru nog usavr avanja

5. Opis mjere

Dono enje niza mjera sufinanciranja tro kova osposobljavanja, dokvalifikacije,prekvalifikacije i stru nog usavr avanja kako bi se omogu ilo stjecanje znanja ivje tina potrebnih suvremenoj radnoj snazi, kako bi se potaknuo profesionalnirazvoj i smanjile neuskla enosti ponude i potra nje u znanjima i vje tinama natr tu rada.

6. Aktivnosti

- Dono enje odluka relevantnih lokalnih i regionalnih tijela, te lokalnihpredstavnika nacionalnih tijela

- Formiranje radne skupine koja e raditi na osmi ljavanju mjera o sufinanciranju,a sastojati e se od predstavnika obrazovnih institucija, HZZ-a, jedinica lokalneuprave i samouprave, NGO.

- Definiranje mjera

- Implementacija


8. Korisnici Obrazovne institucije (javne i privatne), HZZ, NGO, LEDA.

9. Kona ni korisnici Stanovnici VS






Output (Monitoring) Broj donesenih mjera ivisina sufinanciranja

- Izvje e radne skupine- Izvori sufinanciranja

Rezultat (Monitoring) Broj sufinanciranihosoba

- Obrazovne institucije- Izvje a izvora sufinanciranja


- Pove anje zaposlenosti- Smanjenje neuskla enosti ponude i potra nje radne snage

- HZMIO- HZZ- POSLODAVCI

12. Vi estruke teme


Mjera 13. Lobiranje za porezne olak ice u visini izdataka za obrazovanjeOperativni

program LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS



4. Mjera: 15. Lobiranje za porezne i druge olak ice u visini izdataka za obrazovanje (Kadoi )

5. Opis mjere

Osigurati ni e izdatke obrazovanja kroz porezne i druge olak ice trgova kim dru tvima iobrtnicima koji primaju djecu na obu avanje, lobiraju i preko saborskih zastupnika,dr avnih i drugih du nosnika na dono enje propisa kojima se utvr uju olak ice priobrazovanju.

6. Aktivnosti

Formiranje povjerenstva za organizaciju, planiranje i provedbu lobiranja.Utvr ivanje razloga za iroko lobiranje.Izbor saborskih, dr avnih i drugih du nosnika.Organizacija horizontalnih i vertikalnih veza za provedbu lobiranja.Provedba lobiranja.

7. Vrsta potpore Stru no-tehni ka potporaMarketin ka potpora

8. Korisnici Lokalna uprava i samouprava9. Kona ni korisnici Subjekti obrazovanja






Output (Monitoring)

Obrazovno-KvalifikacijskaStruktura radnosposobnogstanovni tva

Izvje e o brojuosoba koje seobrazuju

Rezultat (Monitoring) Broj osoba koje seobrazuju

Izvje e o brojuosoba koje seobrazuju

Utjecaj (Evaluation) Pove anje brojaobrazovanih osoba

Izvje e lokalneuprave i samouprave

12. Vi estruke teme


Mjera 14. Izgraditi mre u usavr avanja i obrazovanja temeljenu na povezanosti obrazovnih igospodarskih ustanova s ciljem organiziranja radionica kao samostalne vrste obrazovanja



3. Prioritet: 6 Razvoj i provedba kvalitetnih obrazovnih programa

4. Mjera: 16. Izgraditi mre u usavr avanja i obrazovanja temeljenu na povezanosti obrazovnih igospodarskih ustanova s ciljem organiziranja radionica kao samostalne vrsteobrazovanja

5. Opis mjere Organizirati radionice za obrtnike i strukovne kole, to e dovesti do unapre enja njihovesuradnje i stjecanje novih znanja

6. Aktivnosti

- snimanje trenutne suradnje obrtnika sa strukovnim kolama- motiviranje obrtnika za bolju suradnju sa strukovnim kolama radi kvalitetnijeg obrazovanja-upoznavanje nastavnika sa stvarnim stanjem u poduzetni tvu zbog prilagodbe kolskihprograma naukovanja potrebama tr ta- pronala enje adekvatne lokacije- pronala enje izvora financiranja- opremanje radionica odgovaraju om opremom- ustrojavanje kadra za vo enje radionica

7. Vrsta potpore - financijska potpora- pronala enje odgovaraju e lokacije i tehni ka pomo od strane lokalne uprave

8. Korisnici enici, nastavnici i poduzetnici

9. Kona ni korisnici Gospodarske ustanove




pokazatelja

Posredni nivo Pokazatelj Izvor podatakaStudijskaosnova

Cilj

Output (Monitoring) Broj novonastalihradionica

Poduzetnici,kole, obrtni ka komora Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring)Broj osoba kojekoriste uslugeradionice

HZZ, obrtni ke kole, poslodavci,obrtni ka komora

Izvje a i upiti


Bolje obu enstru ni kadaruskla en spotrebama tr ta

HZZ, obrtni ke kole, poslodavci,obrtni ka komora

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme povezivanje s mjerama 2,13,14,15 i 17


Mjera 15. Kvalitetno tehni ko opremanje obrazovnih institucija



3. Prioritet: 6 Razvoj i provedba kvalitetnih obrazovnih programa

4. Mjera: 17. Kvalitetno tehni ko opremanje obrazovnih institucija

5. Opis mjereOpremiti strukovne kole odgovaraju im novim tehnologijama koje e omogu iti

enicima kvalitetno obrazovanje i pove ati njihovu konkurentnost, kao i br euklju ivanje na tr te rada

6. Aktivnosti

- pra enje promjena na tr tu rada i u skladu s tim nabavka novih tehnologija- umre avanje s drugim kolama (koje posjeduju tehnolo ke centre) i tehnolo kim parkovima- kontakti s obrtnicima i pra enje njihovih potreba- studijska putovanja

7. Vrsta potpore- financijska potpora- tehni ka pomo- pomo jedinica lokalne uprave i samouprave

8. Korisnici enici i nastavnici

9. Kona ni korisnici Gospodarske ustanove






Output (Monitoring)Brojnovonabavljenihstrojeva

kole i tehnolo kiparkovi

Izvje a i upiti


Broj osobaosposobljenih zarukovanje novimstrojevima

kole i tehnolo kiparkovi

Izvje a i upiti


Pove an brojkonkurentne radnesnage na tr turada

- HZZ- poslodavci

Periodi noispitivanje tr tarada(ankete istrukturiraniintervjui)

12. Vi estruke teme povezivanje s mjerama 2,13,14,15 i 17


Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze unepovoljnom polo aju na tr tu rada

(EU Smjernica 7)

Ve ina osoba koje se nalaze u nepovoljnom polo aju na tr tu rada eli imati cjelovitu uloguu dru tvu i svijetu rada. Kako bi im se pomoglo da to postignu, pomo ni bi ih programi trebaliosposobiti za pripremu, pronala enje i zadr avanje odgovaraju eg zaposlenja u otvorenomgospodarstvu. Mnogi od ovih programa postoje, ali ih je potrebno poja ati u mnogimaspektima.

Osobito je potrebno razviti vi u razinu stru nosti unutar Hrvatskog zavoda zazapo ljavanje za pomo osobama s invaliditetom, te razviti mre u raznovrsnihorganizacija i agencija koje pru aju specijaliziranu vrstu pomo i.

Mjera 16. Organiziranje kontinuiranog upoznavanja javnosti s problemima i potrebamaposebnih skupina

OperativniProgram LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS

2. Cilj: 4. SOCIJALNA KOHEZIJA I UKLJU ENOST SVIH SKUPINA NA TR TU RADA

3. Prioritet: 8. Podizanje razine svijesti okru enja

4. Mjera: 20. Organiziranje kontinuiranog upoznavanja javnosti s problemima i potrebamaposebnih skupina

5. Opis mjere

Povezivanje svih dionika zna ajnih za uklju ivanje posebnih skupina u svijet rada , teuskla enog djelovanja u upoznavanju javnosti s njihovim potrebama, u cilju podizanjaodgovornosti dru tva za zapo ljavanje osoba s invaliditetom i ote anim faktoromzapo ljivosti ( edukacije , konferencije za novinstvo , bro ure, seminari , itd. )

6. Aktivnosti

- definiranje institucija, udruga, ustanova - dionika projekta- osnivanje tijela nositelja projekta- snimanje trenutnog stanja- izrada plana aktivnosti- implementacija


8. Korisnici Ustanove , udruge, lokalne uprave i samouprave i sindikati

9. Kona ni korisnici Nezaposlene osobe s invaliditetom i ote anim faktorom zapo ljivosti





Output (Monitoring) Organizirana mre adionika projekata

Hzz udruge ,ustanove, jedinicelokalne uprave Isamouprave Isindikati

Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring)Broj odr anihistupa premajavnosti


Izvje a i upiti


Vi a razinaodgovornosti zazapo ljavanjeosoba sinvaliditetom


Izvje a i upiti


Mjera 17. Uvo enje stimulativnijih mjera za zapo ljavanje socijalno isklju enih skupinaOperativni

Program LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS


3. Prioritet: 9. Razvoj konkurentnosti socijalno isklju enih skupina na tr tu rada

4. Mjera: 20. Uvo enje stimulativnijih mjera za zapo ljavanje socijalno isklju enih skupina natr tu rada

5. Opis mjere Fabriranje svih imbenika koji sudjeluju u dono enju smjernica i odluka o ubla avanjuuvjeta za zapo ljavanje socijalno isklju enih skupina

6. Aktivnosti

definiranje institucija, nevladinih udruga, agencija, lokalnih politi kih stranaka,poslodavaca, sindikata, dionika projekta- osnivanje tijela nositelja projekta, lokalno partnerstvo- snimanje trenutnog stanja- razviti strategiju i plan aktivnosti- implementacija


8. Korisnici Dionici projekta

9. Kona ni korisnici Nezaposlene osobe s invaliditetom i ote anim faktorom zapo ljivosti





Output (Monitoring)organiziranopartnerstvo dionikaprojekta

hzz udruge, ustanove,jedinice lokalneuprave i samouprave isindikati

Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring) broj uvedenihstimulativnih mjera

hzz udruge, ustanove,jedinice lokalneuprave i samouprave isindikati

Izvje a i upiti

Utjecaj (Evaluation)pove anjezaposlenosti,smanjenje brojadiskriminacije


Izvje a i upiti


Mjera 18. Lobiranje za besplatno stjecanje znanja potrebnih tr tu rada socijalno isklju enihskupina

OperativniProgram LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS


3. Prioritet: 9 Razvoj konkurentnosti socijalno isklju enih skupina na tr tu rada

4. Mjera: 22. Lobiranje za besplatno stjecanje znanja potrebnih tr tu rada socijalnoisklju enih skupina

5. Opis mjere Namijenjeno socijalno isklju enim skupinama

6. Aktivnosti

Identificiranje socijalno isklju enih skupinaUtvr ivanje ciljnih tr ta za socijalno isklju ene skupineUtvr ivanje programa za uklju ivanje socijalno isklju enih skupina na ciljna tr taLobiranje za provedbu programa

7. Vrsta potpore Financijska

8. KorisniciSocijalno isklju ene skupineZavodi za zapo ljavanjeObrazovne institucije

9. Kona ni korisnici lanovi socijalno isklju enih skupina





Output (Monitoring) Zavodi zazapo ljavanje

Izvje a zavoda zazapo ljavanje


REGIONALNE RAZLIKE(EU Smjernica 10)

Vukovarsko srijemska upanija ima visoki udio poljoprivrednog stanovni tva koji je radnoneaktivan. Suo eni smo sa zna ajnim demografskim i socijalnim problemima - visokimudjelom starijih osoba, skrivenom nezaposleno u i velikom, ne mobilnom poljoprivrednompopulacijom. Mnoga ruralna podru ja suo ena su s ekonomskim i socijalnim padom.Razvoj svih ovih podru ja zna ajno e ovisiti o dostupnosti stvaranja novih radnih mjesta imogu nosti zapo ljavanja. Tr te rada op enito je puno lo ije u ruralnim nego u gradskimpodru jima.Odr ivi oporavak ovisiti e o u inkovitim partnerstvima za razvoj lokalnog gospodarstva,mogu nosti zapo ljavanja i okru enja udobnog za ivot koje e privu i i zadr ati novoprido lo stanovni tvo.

Mjera 19. Unapre enje poduzetni kih znanja i vje tina obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva


2. Cilj: 2 RAZVOJ RURALNOG PROSTORA

3. Prioritet: 4 Restrukturiranje poljoprivrede

4. Mjera: 10. Unapre enje poduzetni kih znanja i vje tina obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva

5. Opis mjere Realizacijom ove mjere pove ala bi se nedostatna educiranost OPG-a

6. Aktivnosti-istra ivanje potreba OPG-a za dodatnom edukacijom-kontinuirano organiziranje seminara, te ajeva, radionica-registriranje novih OPG-a

7. Vrsta potpore Financijska i tehni ka pomo

8. Korisnici

OPG u VSPoljoprivredniciPoduzetniciJedinice lokalne samouprave

9. Kona ni korisnici OPG




Posredni nivo Pokazatelj Izvor podataka Studijska osnova Cilj

Output (Monitoring)Broj odr anihseminara, te ajeva,radionica

-Lokalna uprava-Dr avna uprava-LEDA VS-HGK-HOK (?)

Izvje a i upiti


Broj OPG koji sekoristemogu nostimaseminara, te ajevai radionica


Izvje a i upiti


Pove anje brojaeduciranih inovoregistriranihOPG-a

-Lokalna uprava-Dr avna uprava-LEDA VS-HGK-HZZ-HOK (?)

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme

Informacijska tehnologija Kori tenje informacijske tehnologije biti e potrebno u svim fazama realizacije mjere


Mjera 20. Poticanje proizvodnje proizvoda sa vi om dodanom vrijedno u1. Operativni program LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPO LJAVANJE U VS



4. Mjera: 11. Poticanje proizvodnje proizvoda sa vi om dodanom vrijedno u

5. Opis mjere Pomo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se lak e specijalizirali zaproizvodnju proizvoda sa vi om dodanom vrijedno u

6. Aktivnosti

-definiranje proizvoda sa vi om dodanom vrijedno u-edukacija-sufinanciranje zainteresiranih OPG-a za specijaliziranu proizvodnju-etiketiranje i ambala a-izrada marketing strategije


8. Korisnici

OPGPoljoprivrednici

PoduzetniciLokalna samouprava

9. Kona ni korisnici Potro i, turisti, OPG






Output (Monitoring)

Pove anje brojaOPG-a koji sespecijaliziraju zaproizvodnjuproizvoda sa vi omdodanomvrijedno u


Izvje a i upiti


Podizanje kvaliteteproizvoda sa vi omdodanomvrijedno u


Izvje a i upiti


Pove anje brojaproizvoda sa vi omdodanomvrijedno u

-Lokalna uprava-Dr avna uprava-LEDA VS-HGK-HZZ-HOK (?)

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme



Mjera 21. Stvaranje brenda autohtonih regionalnih proizvoda1. Operativni program LOKALNA PARTNERSTAV ZA ZAPO LJAVANJE U VS



4. Mjera: 12. Stvaranje brenda autohtonih regionalnih proizvoda

5. Opis mjere Realizacija ove mjere doprinijela bi promociji i prepoznatljivosti VS

6. Aktivnosti

-dono enje adekvatnih mjera – zakonske regulative na dr avnoj razini za proizvodnju tih proizvoda-definiranje mogu ih brandova-izrada strategije marketinga-za tita geografskog porijekla-provo enje promotivnih aktivnosti


8. Korisnici OPG, Lokalna samouprava, Turisti ke zajednice, gospodarstvenici

9. Kona ni korisnici Potro i, turisti, osobe zaposlene u tom sektoru






Output (Monitoring) Tr na potra njaza brandovima

-HGK-LEDA VS-TZ-HOK

Izvje a i upiti

Rezultat (Monitoring) Broj brandova

-HGK-LEDA VS-TZ-HOK

Izvje a i upiti


-Pove anje brojazaposlenih-Razvojcjelokupnoggospodarstva-Promocija VS

-HGK-LEDA VS-TZ-HOK-HZZ

Izvje a i upiti

12. Vi estruke teme



6. DODATAK – Radna grupa

Hrvatski zavod za zapo ljavanje Podru na slu ba Vinkovci Ivanka Mandi

Hrvatski zavod za zapo ljavanje Podru na slu ba Vukovar Mirela Glava

Hrvatska gospodarska komora Ivan Marijanovi

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara Petar Bor

Hrvatska udruga sindikata Nikola Kaselj

Grad Vinkovci Mario Kom

Vukovarsko srijemska upanija Nikolina Lukac

Drvodjelska tehni ka kola Vinkovci Jozo Petru

Lokalni ekspert za Vukovarsko srijemsku upaniju Zvonimir orda

Documents

Strategija za razvoj ljudskih potencijala i zapoãljavanje …€¦ · U nastavku je dana tablica SWOT analize stanja na tråLãtu rada naãe äupanije. SNAGE SLABOSTI üFleksibilnost