STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA …

Zagreb, svibanj 2009.

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA

institut za turizaminstitute for tourismzagreb www.iztzg.hr




Zagreb, lipanj 2007.



2006Zagreb

2006Zagreb

2008Zagreb

2008Zagreb

Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagrebainstitut za turizam2008

Zagreb

2008

Zagreb

Naručitelj:

Turistička zajednica Grada Zagreba

Voditelji projekta:

Zrinka Marušić, dipl.ing.dr. sc. Sanda Čorak

Autori:

Zrinka Marušić, dipl.ing.dr. sc. Sanda Čorak

dr. sc. Zvjezdana Hendija

Suradnici:

mr. sc. Neven IvandićVišnja Mezak, oec

Ivan Sever, dipl. oec

Hendal Global Market Research Zagreb

Grafi čki uredio:

Zoran Petrović

Fotografi je:

dr. sc. Siniša Horak

Zagreb, svibanj 2009.


i


Zagreb

SADRŽAJ

ii

SAŽETAK

EXECUTIVE SUMMARY

1. UVOD

2. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA U ZAGREBU

2.1. Sociodemografski profi l turista

2.2. Motivacija za dolazak

2.3. Obilježja putovanja

2.4. Obilježja boravka u Zagrebu

2.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

2.6. Potrošnja turista u Zagrebu

3. TRŽIŠNI PROFIL JEDNODNEVNIH POSJETITELJA ZAGREBA

3.1. Sociodemografski profi l





3.6. Potrošnja jednodnevnih posjetitelja Zagreba

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

6. LITERATURA I IZVORI PODATAKA

7. PRILOG

7.1. Obilježja turističke potražnje hotelskih gostiju prema zemljama porijekla

7.2. Obilježja turističke potražnje hotelskih gostiju prema glavnom motivu dolaska u Zagreb

7.3. Obilježja turističke potražnje hotelskih gostiju prema sezonama

iii

viii

1

3

4

7

10

12

18

22

24

25

27

28

29

33

36

38

47

49

51

52

62

72

3Sažetak


Zagreb

SAŽETAK

iii

TOMAS Zagreb 2008

Sociodemografski profi l turista

• Istraživanje Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba provodi se za potrebe Turističke zajednice Grada Zagreba, kontinuirano od 1998. godine (1998., 2003., 2005., 2006., 2008.).

TRŽIŠNI PROFIL TURISTA U ZAGREBU

• Domaći gosti su najzastupljenije tržište među turistima koji odsjedaju u zagrebačkim hotelima (23%), a njihov udio se smanjuje s porastom kategorije hotela (10% u hotelima najviše kategorije). Među inozem-nim tržištima najznačajnija su ona SAD-a i Njemačke s oko 7% ukupne potražnje. U hostelima prednjače gosti iz Velike Britanije (14%).

• Prosječna dob turista u Zagrebu kreće se od 28 godina za goste smještene u hostelu do 43 godine za hotelske goste.

• Većina gostiju (87%) zagrebačkih hotela ima više ili visoko obrazovanje.

• Dvije trećine (66%) hotelskih gostiju ima mjesečna primanja domaćinstva iznad 2,000 eura, a gotovo četvrtini (24%) primanja su iznad 3,500 eura mjesečno.

• Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (41%), a slijede nova iskustva i doživljaji (24%), kratki odmor u gradu (21%), upoznavanje kulturnih znamenitosti (17%) te zabava (14%).

• Gosti hostela posjećuju Zagreb primarno zbog novih iskustava i doživljaja (55%), zatim zabave (36%), upoznavanja kulturnih znameni-tosti grada (35%) ili pak provođenja kratkog odmora u gradu (34%).

• Većina inozemnih hotelskih gostiju (55%) u 2008. godini Zagreb je posjetila po prvi puta.

• Najvažniji izvor informacija o Zagrebu bio je Internet (64% gostiju koji su odsjeli u hostelu i 41% gostiju u hotelima prikupljalo je informacije o Zagrebu putem Interneta), a slijede tiskani turistički vodiči koje je upotrebljavalo 44% gostiju hostela odnosno 28% gostiju hotela.

• Za većinu svojih hotelskih gostiju (67%) Zagreb je glavno odredište na putovanju pri čemu većina posjećuje samo Zagreb (53%), a njih 14% još neka odredišta. Među gostima hostela najviše je onih (52%) kojima je Zagreb samo jedno od odredišta na njihovom putovanju.

• Samostalno organizirano putovanje dominantan je način organizacije putovanja kako za hotelske tako i za goste hostela. Usluge turističke agencije u organizaciji putovanja i/ili boravka u Zagrebu koristi 17% hotelskih gostiju, a najviše u hotelima više kategorije (četvrtina gostiju hotela najviše kategorije koristila je usluge turističke agencije).

• U zagrebačke hotele gosti najčešće dolaze sami (36%) ili u pratnji part-nera (30%) dok se u hostele pretežno dolazi u društvu prijatelja ili poz-nanika (45%).

Motivacija za dolazak

Izvori informacija

Glavna obilježja putovanja

4Sažetak


Zagreb

iv

• Najveći broj gostiju hotela (51%) doputovao je u Zagreb zrakoplovom dok su gosti hostela tu vrstu prijevoza koristili nešto rjeđe (27%) u odnosu na prijevoz vlakom (33%).

• Hotelski gosti u prosjeku ostvaruju 2,9 noćenja s tim da ih 61% ostaje samo jednu do dvije noći, a slična situacija je i kod gostiju hostela koji u prosjeku borave 3,0 noći.

• Najčešće posjećeni dio grada je najuži centar, uključujući Trg bana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i Katedralu koje najvećim dijelom posjećuju i hotelski i gosti hostela. Osim centra grada u većem broju posjećuje se i Jarun, Maksimir i Botanički vrt.

• Najposjećeniji muzeji u Zagrebu su muzej Mimara, Muzej grada Za-greba, Klovićevi dvori i Muzej za umjetnost i obrt. Udio nezainteresira-nih za posjet muzejima relativno je velik – svaki šesti hotelski i gotovo svaki četvrti gost hostela nije zainteresiran za posjet zagrebačkim muzejima.

• Najčešće posjećena događanja/priredbe na koja odlaze hotelski gosti su sportske utakmice i događanja te manifestacije Zagrebačkog velesajma dok gosti hostela radije posjećuju koncerte i kino predstave.

• Od ostalih mjesta zagrebački turisti rado odlaze u kavane i kafiće, a više od dvije trećine turista odlazi i u restorane.

• Zagreb ‘card’ koristi tek nešto manje od 3% hotelskih gostiju i oko 7% gostiju hostela, a obrnuta je situacija kod organiziranog razgledanja grada u koje ide 7% gostiju hotela i 3% gostiju hostela. Turističke infor-mativne centre posjećuje svaki četvrti gost hotela i gotovo svaki drugi gost hostela (48%).

• Tijekom boravka u Zagrebu hotelski gosti najčešće koriste javni pri-jevoz (njih 39%), zatim taksi (34%) te vlastiti automobil (24%). Gosti hostela daleko najviše se oslanjaju na javni prijevoz (76%).

• Svi gosti zagrebačkih hotela percipiraju Zagreb kao destinaciju pogod-nu za kratki odmor, a visok stupanj zadovoljstva iskazali su slikovitošću Zagreba, uređenošću mjesta, ponudom kulturnih znamenitosti i gas-tronomskom ponudom.

• Gosti Zagreba zadovoljni su i osobnom sigurnošću, a visoko je ocije-njena i gostoljubivost lokalnog stanovništva te ljubaznost osoblja turističko-informativnih centara.

• Elementi gradske infrastrukture čine najlošije ocijenjen skup elemenata turističke ponude grada, a uključuju mogućnosti za parkiranje, kvalite-tu lokalnog prijevoza, kvalitetu označavanja znamenitosti te razmještaj i jasnoću putokaza.

• Gosti hotela iskazali su visok stupanj zadovoljstva ljubaznošću osoblja, komforom smještaja i kvalitetom usluga u hotelu. Sve elemente hotelsk-og smještaja znatno su bolje ocijenili gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica. Gosti hostela sve elemente smještaja ocijenili su nezadovoljavajućim izuzevši ljubaznost osoblja kojom su donekle zadovoljni (srednji stu-panj zadovoljstva).

Glavna obilježja boravka u Zagrebu

Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

5Sažetak


Zagreb

v

• Hotelski gosti tijekom boravka u Zagrebu trošili su u prosjeku 144 eura po osobi. Najveći dio te potrošnje bili su izdaci za smještaj (61% ili pro-sječno dnevno 88 eura), zatim izdaci za hranu i piće izvan smještaja (15% ili 21 euro) te izdaci za kupnju (12% ili 17 eura).

• Gosti u hostelima trošili su u prosjeku 51 euro po osobi.

TRŽIŠNI PROFIL JEDNODNEVNIH POSJETITELJA ZAGREBA

• Među jednodnevnim posjetiteljima bilo je najviše domaćih (59%). Među inozemnim posjetiteljima dominiraju oni sa susjednih ili bližih tržišta - iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije i Italije.

• Dominiraju mlađi posjetitelji. Više od polovine ukupnog broja pos-jetitelja (57%) mlađe je od 35 godina. Prosječna dob jednodnevnih posjetitelja iznosi 36 godina.

• Najveći broj jednodnevnih posjetitelja ima srednjoškolsko obrazovanje (39%), a slijede oni sa završenim fakultetom (35%) i višom školom (24%) pri čemu inozemni posjetitelji u prosjeku imaju viši stupanj obra-zovanja od domaćih.

• Tek nešto više od jedne četvrtine zagrebačkih posjetitelja (28%) dolazi iz domaćinstava s mjesečnim primanjima većim od 2.000 eura.

• Jednodnevni posjetitelji najčešće su motivirani kratkim odmorom u gradu (30%), a nakon toga najviše dolaze u posjet rodbini ili prijatelji-ma (25%), u kupnju (23%), zbog zabave (21%) te novih iskustava i doživljaja (18%).

• Za 45% inozemnih posjetitelja to je bio prvi posjet Zagrebu, a gotovo trećina (32%) je bila u Zagrebu već šest ili više puta.

• Najvažniji izvor informacija jednodnevnim posjetiteljima je Internet (31%), dok se na prijašnji boravak oslanjalo 19%. Internet (48%) i tis-kani turistički vodiči (30%) prednjače kao izvori informacija o Zagrebu kod inozemnih posjetitelja.

• Za većinu svojih jednodnevnih posjetitelja (63%) Zagreb je glavno odredište putovanja. Pri tome 57% posjetitelja na putovanju posjećuje samo Zagreb, a 6% još neka odredišta.

• Dominiraju samostalno organizirana putovanja (90%).

• Jednodnevni posjetitelji dolaze u Zagreb automobilom (49%), autobu-som (24%) ili vlakom (16%).

• Podjednak broj jednodnevnih posjetitelja posjećuje Zagreb u društvu prijatelja (29%), partnera (25%) ili bez pratnje (27%), a najmanji je udio onih koji dolaze s obitelji (19%).

• Većina jednodnevnih posjetitelja (51%) boravi u Zagrebu šest do deset sati, a prosječan boravak traje devet sati.

• Jednodnevni posjetitelji u najvećem broju obilaze sam centar grada (Trg bana Jelačića, Gornji grad, Katedralu i Donji grad), a od lokacija izvan centra najčešće posjećuju Maksimir, Jarun i Botanički vrt.

• Posjet zagrebačkim muzejima uglavnom nije u planu jednodnevnih posjetitelja, a razlog tome je nedostatak vremena kod svakog drugog,

Sociodemografski profi l jednodnevnih posjetitelja

Motivacija za dolazak

Izvori informacija

Glavna obilježja putovanja

Glavna obilježja boravka u Zagrebu

Potrošnja turista u Zagrebu

6Sažetak


Zagreb

vi

ali i nezainteresiranost koja je prisutna kod svakog četvrtog posjetite-lja. Tako Klovićeve dvore posjećuje 7%, a ostale muzeje manje od 5% posjetitelja.

• Najčešće posjećena događanja su manifestacije Zagrebačkog velesajma, a slijede sportska i kulturna događanja te odlazak u kino.

• Jednodnevni posjetitelji u velikom broju posjećuju i zagrebačke kavane i kafiće (73%), zatim restorane (41%), restorane brze prehrane (29%), a u većem broju odlaze i u trgovačke centre (27%), slastičarnice (24%) te trgovine u centru grada (16%).

• Turističke informativne centre posjećuje tek 7% jednodnevnih pos-jetitelja, a u organizirano razgledanje grada odlazi ih samo 2%.

• Tijekom boravka u Zagrebu jednodnevni posjetitelji uglavnom koriste usluge javnog prijevoza (38%) i/ili vlastiti automobil (35%).

• Među elementima gradske infrastrukture, posjetitelji su izrazito nezadovoljni parkirnim mogućnostima dok su donekle zadovoljni kvalitetom lokalnog prijevoza, označavanja znamenitosti, kvalitetom turističkih informacija te razmještajem i jasnoćom putokaza.

• Faktore turističke atraktivnosti jednodnevni posjetitelji uglavnom su ocijenili pozitivno pri čemu prednjače mogućnosti za kupnju, pogod-nosti za kratak odmor i gastronomska ponuda, s kojima su izrazito zadovoljni.

• Jednodnevni posjetitelji osjećaju se vrlo sigurno u Zagrebu, a zado-voljni su i ljubaznošću osoblja turističko-informativnih centara i gostoljubivošću Zagrepčana (visok stupanj zadovoljstva) dok su ljuba-znost osoblja javnih službi ocijenili zadovoljavajućom.

• Jednodnevni posjetitelji troše u prosjeku 61 euro po osobi od čega najveći dio na kupnju (59% ili 36 eura), a zatim na hranu i piće u ugostiteljskim objektima (29% ili 18 eura).

METODOLOGIJA

• Prikupiti pouzdane i aktualne kvalitativne i kvantitativne podatke o turističkoj potražnji Zagreba.

• Osigurati usporedivost s prethodnim TOMAS istraživanjima i kontinu-irano pratiti obilježja turističke potražnje Zagreba.

• Grad Zagreb

• Svibanj - prosinac 2008. godine

• Definiran na osnovu prethodnih TOMAS Zagreb istraživanja i na temelju preporuka European City Tourism.

• Obuhvaća sociodemografske podatke o gostima Zagreba, motivaciju za dolazak, izvore informacija, obilježja putovanja i boravka u Zagrebu, zadovoljstvo ponudom u Zagrebu i potrošnju tijekom boravka u Za-grebu.

Potrošnja jednodnevnih posjetitelja u Zagrebu

Ciljevi istraživanja

Prostorni i vremenski obuhvat

Sadržaj istraživanja

Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

7Sažetak


Zagreb

• Upitnik

• Osobni intervju

• Lokacije anketiranja: 17 zagrebačkih hotela, 2 hostela i 18 lokacija u gradu na kojima se gosti Zagreba zadržavaju u većem broju, uključujući i lokacije različitih događanja.

• Turisti (gosti Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje u hotelu ili hostelu) i posjetitelji (gosti koji su boravili manje od jednog dana i nisu ostvarili noćenje u gradu).

• 1.574 ispitanika

• Anketiranje u hotelima (n=680): stratificirani slučajni uzorak s obzi-rom na kategoriju hotela i zemlju porijekla gostiju; alokacija uzorka na hotele proporcionalna prometu pojedinih kategorija.

• Anketiranje na lokacijama u Zagrebu (n=894): kvotni uzorak.

• Izvršeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste; težine su definirane na osnovu ostvarenog prometa u zagrebačkim hotelima u razdoblju svibanj - prosinac 2008. godine, prema zemlji porijekla i kategoriji hotela.

• Sva obilježja turističke potražnje prikazana su za tri tržišna segmenta: hotelske goste, goste u hostelima i jednodnevne posjetitelje.

• Rezultati za hotelske goste prikazani su prema kategoriji smještaja, glavnim zemljama porijekla, motivu dolaska u Zagreb i sezoni boravka u Zagrebu; rezultati za jednodnevne posjetitelje prikazani su posebno za domaće i inozemne goste.

Metoda prikupljanja podataka

Populacija

Uzorak - veličina

Ponderiranje

Prikaz rezultata

Instrument istraživanja

Uzorak - dizajn

vii

8Executive Summary


Zagreb

EXECUTIVE SUMMARY

viii

TOMAS Zagreb 2008 SURVEY

• Survey on attitudes and expenditures of tourists and visitors in Zagreb in 2008. Conducted for the fifth time (1998, 2003, 2005, 2006 and 2008) for the Zagreb Tourism Board.

SURVEY RESULTS: HOTEL AND HOSTEL GUESTS

• By the country of origin, domestic market is the biggest market seg-ment in Zagreb hotels (23%). Their share is decreasing with the increase of hotel category (10% of domestic tourists in 5* hotels). Among foreign tourists the biggest markets are USA (7%) and Germany (7%). The domi-nant market in Zagreb hostels are tourists from Great Britain (14%).

• Tourists are mostly young or middle-aged. The average tourist’s age ranged from 28 for tourists in hostels to 43 for tourists in hotels.

• The majority of hotel guests (87%) have college or university education.

• Two thirds of hotel guests (66%) have monthly household income higher than 2000 euros, while one quarter of hotel guests are coming from households with the income of more than 3500 euros per month.

• Primary motives for visiting Zagreb are business (41%), ‘new experi-ences’ (24%), ‘short city break’ (21%), visiting Zagreb’s cultural sights (17%) and entertainment (14%).

• ‘New experiences’ prevail among hostel guests (55%), followed by entertainment (36%), visiting Zagreb’s cultural sights (35%) and ‘short city break’ (34%).

• Majority of hotel (55%) as well as hostel guests (79%) are first-time visitors.

• The most important source of information is Internet. It was used by 64% of hostel and 41% of hotel guests. Internet is followed by travel guidebooks used by 44% of hostel and 28% of hotel guests.

• Zagreb was the main travel destination for the majority of hotel guests (67%); for 53% Zagreb was one and only one destination while 14% visited some other destinations as well.

• The overwhelming majority of Zagreb hotel and hostel guests indepen-dently organize their visit to Zagreb. About 17% of hotel guests used travel agent services. The use of travel agent services increases with the increase of hotel category (25% of guests staying in 5* hotels used the travel agent services).

• Most often Zagreb hotel guests come alone (36%) followed by those coming with a partner (30%). Hostel guests, on the contrary, mostly come with friends or acquaintances (45%).

• Hotel guests most commonly arrive by air (51%) or car (31%), while hostel guests arrive by train (33%) or plain (27%).

Socio-demographic profi le

Motivation

Sources ofinformation

Main travel characteristics

9Executive Summary


Zagreb

ix

• Both, hotel and hostel guests stay, on average, 3 nights. The majority of hotel guests (61%) stay in Zagreb for one or two nights.

• The city center attractions - the main Ban Jelačić square, down town, upper medieval town and the Cathedral are the most popular. Outside the city center the most popular are the recreational center Jarun, recre-ational park Maksimir and the Botanical garden close to the city center.

• Of the city museums and galleries the most visited are Mimara Muse-um, City of Zagreb Museum, Klovićevi Dvori Gallery and Arts and Crafts Museum. Almost every sixth hotel guest and every fourth hostel guest have shown no interest for visiting the museums.

• Zagreb hotel guests are most frequently visiting sport events and vari-ous events at Zagreb Fair. Guests staying in hostels are visiting concerts and cinemas.

• Visitors are frequently patronizing Zagreb’s cafés, while 67% of hostel and 71% of hotel guests also visit Zagreb’s restaurants.

• Zagreb Card is used by 3% of hotel and 7% of hostel guests. About 7% of hotel guests and 3% of hostel guests used the organized sightseeing tour. Tourist information centers are visited by every fourth and almost every second guest in hotel and hostel, respectively.

• Regarding the mode of transport used while staying in Zagreb, hostel guests rely mostly on public transport (76%). Hotel guests, besides pub-lic transport (39%), also used taxi (34%) and own car (24%).

• The majority of Zagreb’s hotel guests consider Zagreb suitable for a short break. Guests are also satisfied with picturesqueness of the town, tidiness, entertainment, a range of cultural sights as well as with a gastronomic offer.

• Zagreb’s guests are highly satisfied with personal safety and hospitality of local residents and tourist information center staff.

• Guests are unsatisfied with the parking facilities, quality of the local/ public transport, as well as with quality of tourist and traffic signage.

• Hotel guests are mostly satisfied with the quality of hotel accommoda-tion as well as with services in hotels and friendliness of hotel staff. All elements of hotel accommodation are rated significantly higher in 4* and 5* hotels. Guests staying in hostels are mostly unsatisfied with their accommodation.

• Average daily expenditure of hotel guests in Zagreb is estimated on 144 Euros per person, of which 61% or 88 Euros is spent on accommoda-tion, followed by 21 Euros or 15% for food and drink in bars, cafés and restaurants and 17 Euros or 12% spent for shopping.

• Hostel guests spent on average 51 Euros per person.

SURVEY RESULTS: ONE-DAY VISITORS

• Domestic visitors prevail among one-day visitors in Zagreb (59%). Among foreign visitors most frequent are those from neighboring or closer markets - Germany, Bosnia and Herzegovina, Slovenia, Austria and Italy.

Main characteristics of stay in Zagreb

Attitudes

Expenditures

Socio-demographic profi le

10Executive Summary


Zagreb

x

• One-day visitors are mostly younger population - 57% is younger than 35 years of age. The average age of one-day visitors is 36 years.

• High school education has been achieved by 39% of visitors, followed by 35% with university degree and 24% with college education. Foreign visitors have average education level higher than domestic ones.

• Almost three quarters of one-day visitors have monthly household income of 2,000 Euros or less.

• Primary motives for visiting Zagreb are ‘short city break’ (30%), visi-ting friends and relatives (25%), shopping (23%), entertainment (21%) and ‘new experiences’ (18%).

• Among one-day visitors there are 45% of first-time visitors, while 32% has already visited Zagreb for six or more times.

• The most important source of information was Internet used by 31% of visitors, followed by previous visits (19%). The use of Internet (48%) and travel guidebooks (30%) is more frequent among foreign visitors.

• Zagreb was the main travel destination for the majority of one-day visi-tors (67%); for 57% Zagreb was one and only one destination while 6% visited some other destinations as well.

• The overwhelming majority of Zagreb one-day visitors independently organize their visit to Zagreb (90%).

• One-day visitors most commonly arrive to Zagreb by car (49%), bus (24%) or train (16%).

• Almost equally frequent are visits accompanied by friends (29%), par-tner/spouse (25%) or without company (26%). Only 19% of visitors came with family.

• One-day visitors spend in Zagreb six to nine hours (51%). The average stay is nine hours.

• The city center attractions - the main Ban Jelačić square, down town, upper medieval town and the Cathedral are the most popular to one-day visitors too. Outside the city center the most popular are the recreational center Jarun, recreational park Maksimir and the Botanical garden close to the city center.

• One-day visitors usually do not plan to visit Zagreb museums. The main reason for such behavior is ‘no free time’ for every second visitor, but there is also high proportion of those not interested in museums (every forth visitor). The Klovićevi Dvori Gallery is visited by 7%, while other museums and galleries by less than 5% of visitors.

• One-day visitors visit events at Zagreb Fair as well as sport and cultural events and cinemas.

• Zagreb’s cafes are visited by 73% of one-day visitors, 41% go to restau-rants, 29% to fast food restaurants, 27% visit shopping centers, 24% pastry shops and 16% boutiques or city-centre stores.

• One-day visitors do not use Zagreb Card at all, while 7% of them visit tourist information centers and only 2% attend organized city sightse-eing.

Motivation

Sources of information

Main travel characteristics

Main characteristics of stay in Zagreb

11Executive Summary


Zagreb

xi

• The main modes of transport while staying in Zagreb are public trans-port and own car used by 38% and 35% of visitors, respectively.

• One-day visitors are unsatisfied with the parking facilities, while so-me what higher level of satisfaction has been expressed for quality of public/local transport, quality of attraction signs, quality of informa-tion/ availability of brochures in local tourist offices and for placement and clarity of road signage in Zagreb.

• One-day visitors are satisfied with shopping possibilities, suitability for a short break and gastronomic offer.

• One-day visitors feel safe in Zagreb. They are also highly satisfied with the hospitality of local residents and friendliness of tourist information centre staff. Somewhat lower satisfaction is expressed for friendliness of public officials.

• One-day visitors spent on average 61 Euros per person, with 59% or 36 Euros spent on shopping and 29% or 18 Euros on food and drink in bars, cafés and restaurants.

TOMAS ZAGREB 2008 - SURVEY METHODOLOGY

• To obtain reliable and relevant information on Zagreb’s tourism de-mand.

• To ensure comparability with the previous TOMAS Zagreb surveys as well as to continuously monitor changes in Zagreb’s tourism demand.

• City of Zagreb

• May to December 2008

• Based on previous TOMAS Zagreb surveys and the recommendations by European City Tourism.

• Socio-economic data, visitor’s motivation, travel characteristics, cha-racteristics of stay in Zagreb, attitudes towards different elements of tourism offer and expenditures while staying in Zagreb.

• Questionnaire

• Personal interviews

• Interview locations: 17 hotels, 2 hostels and 18 locations within the city.

• Tourists (visitors with at least one overnight in Zagreb’s hotels or hostels) and one-day visitors.

• 1574 respondents.

• Hotel sample (n=680): stratified random sample regarding hotel category and country of tourist’s origin. Sample allocation was pro-

Attitudes

Expenditures

Research goals

Area and time frame

Content of the survey

Survey instrument

Method

Population

Sample size

Sample design

12Executive Summary


Zagreb

portional to hotel overnights regarding hotel category and country of tourist’s origin.

• Sample at locations (n=894): quota sample.

• All survey results for hotel guests were corrected by 2008 data on to-urist overnights (for the May - December) by the country of origin and hotel category.

• Survey results are presented separately for three segments of tourism demand: tourists in hotels and hostels, and one-day visitors.

• Survey results for hotel guests are also presented by country of origin, hotel category, tourist’s motivation and season. Survey results for one-day visitors are presented separately for domestic and foreign visitors.

Sample weighting

Data dissemination

xii

1


Zagreb

UVOD1.

21. UVOD


Zagreb

1. UVOD

1. UVOD

Istraživanje “Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba” (TOMAS Zagreb 2008.) provedeno je, na inicijativu Turističke zajednice grada Zagreba, po peti puta. Prvo takvo istraživanje Institut za turizam je proveo 1998. godine. Istraživanjem je tada prvi put bila obuhvaćena ne samo potražnja u hotelima već i potražnja posjetitelja koji odsjedaju kod rodbine i prijatelja te onih koji ne ostvaruju noćenje već su na jednodnevnom izletu u Gradu. Istraživanje je, prema sličnoj metodologiji, ponovljeno 2003., 2005. i 2006. godine.

U istraživanju TOMAS Zagreb podaci se prikupljaju izravno od turista i posjetitelja Zagreba. Istraživanje je tijekom desetogodišnjeg razdoblja provođenja metodološki unapređivano te svojom današnjom metodologijom provođenja i obuhvaćenim sadržajem istraživanja u najvećoj mjeri odgovara metodologiji istraživanja turističke potražnje koja se provodi u drugim europskim gradovima. Istraživanje TOMAS Zagreb obuhvatilo je u 2008. godini obilježja potražnje hotelskih gostiju, gostiju u hostelima te jednodnevnih posjetitelja, kao glavnih segmenata gradske turističke potražnje, a provedeno je od svibnja do prosinca 2008. godine.

U ovom se izvještaju, u drugom poglavlju, prikazuju glavni nalazi istraživanja TOMAS Zagreb 2008. za goste hotela i hostela. Rezultati su prikazani u tablicama koje slijede kratki komentari, uključujući i komentare odstupanja rezultata za hotelske goste s obzirom na pojedine segmente te potražnje. Komentiraju se odstupanja u pojedinim rezultatima s obzirom na kategoriju hotelskog smještaja, zemlju porijekla gosta, glavni motiv dolaska u Zagreb te, po prvi puta, sezonu boravka u Zagrebu. U trećem poglavlju prikazuju se rezul-tati istraživanja za segment jednodnevnih posjetitelja Zagreba. Komentiraju se rezultati za ukupan segment jednodnevnih posjetitelja te posebno za domaće i inozemno tržište. U četvrtom poglavlju se opisuje metodologija istraživanja, uključujući opis sadržaja istraživanja, dizajn i alokaciju uzorka, organizaciju terenskog dijela istraživanja i metode obrade podataka. Na kraju slijede zaključci i preporuke vezani za korištenje rezultata kao i za koncipiranje budućih istraživanja turističke potražnje Zagreba. U prilogu su prikazani rezultati istraživanja za segment hotelskih gostiju, i to prema zemlji porijekla, glavnom motivu dolaska u Zagreb te prema sezoni dolaska u Zagreb.

U dosadašnjim izvještajima istraživanja TOMAS Zagreb bili su prikazani i trendovi turističke potražnje grada Zagreba proizašli iz kontinuiranih TOMAS Zagreb istraživanja. Ove godine trendovi se prikazuju u posebnom izdanju Instituta za turizam pod nazivom TOMAS Trendovi koji će, osim trendova turističke potražnje u gradu Zagrebu obuhvatiti i druge trendove turističke potražnje u Hrvatskoj, obuhvaćene TOMAS istraživanjima.

3


Zagreb

TRŽIŠNI PROFIL TURISTA U ZAGREBU

2.

4

Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagrebainstitut za turizam


2008

Zagreb


U ovom poglavlju opisuje se tržišni profil gostiju hotela i hostela. Rezultati istraživanja TOMAS Zagreb 2008. za hotelsku potražnju prikazuju se ukupno te prema kategori-jama hotelskog smještaja. Rezultati istraživanja reprezentativni su za ukupnu hotelsku potražnju Zagreba u razdoblju od svibnja do prosinca 2008. godine, kako prema kategoriji hotelskog smještaja tako i prema glavnim emitivnim tržištima.

Široki skup obilježja koji opisuje tržišni profil turista Zagreba (hotelskih gostiju i gostiju hostela) sastoji se od nekoliko cjelina. To su:• sociodemografski profil, • motivacija za dolazak u Zagreb, • obilježja putovanja, • obilježja boravka u Zagrebu, • zadovoljstvo turističkom i ostalom ponudom, • ocjena prednosti i nedostataka Zagreba kao turističkog središta u odnosu na

konkurentske gradove u regiji te • ostvarena potrošnja tijekom boravka u Zagrebu.

Većina rezultata istraživanja u ovom poglavlju prikazuje se u tablicama. Strukture obilježja prikazuju se u postocima, dok se za neka obilježja prikazuje i aritmetička sredina. Kod pitanja na koje je bilo moguće dati više odgovora, na primjer, motivi dolaska u Zagreb ili posjećene atrakcije, podaci u tablicama sortirani su prema rezultatima za sve hotelske goste, tj. prema stupcu ‘Ukupno’. U popratnom tekstu ističu se glavni rezultati svakog obilježja za hotelske goste i goste hostela te, ukoliko postoje, uočena odstupanja unutar segmenta hotelskih gostiju. Odstupanja unutar segmenta hotelskog smještaja analiziraju se prema kategoriji hotelskog smještaja, zemlji porijekla hotelskog gosta, glavnom motivu dolaska u Zagreb te sezoni dolaska u Zagreb.

Prema kategoriji hotelskog smještaja analiziraju se rezultati posebno za hotele s dvije, tri, četiri i pet zvjezdica. Prema zemlji porijekla hotelskih gostiju analiziraju se rezultati za devet pojedinačnih emitivnih tržišta (Hrvatska, Njemačka, SAD, Italija, Velika Britanija, Austrija, Japan, Francuska i Španjolska) i za skupna tržišta ostalih zapadnoeuropskih zemalja, istočnoeuropskih zemalja, ostalih izvaneuropskih zemalja te tržište Bosne i Her-cegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije. Redoslijed inozemnih tržišta određen je prema ostvarenom broju noćenja u 2008. godini. Prema glavnom motivu dolaska u Zagreb analiziraju se rezultati istraživanja posebno za poslovne goste i one koji su došli u Zagreb zbog drugih, ‘neposlovnih’, razloga. Kao ‘poslovni’ gost definiran je svaki onaj koji je među motivima dolaska u Zagreb naveo ‘poslovne obveze’ ili ‘nazočnost kongresu/sajmu’. Prema sezoni dolaska u Zagreb rezultati se analiziraju posebno za svibanj i lipanj, srpanj i kolovoz, rujan i listopad te studeni i prosinac.

Rezultati istraživanja prema kategoriji hotelskog smještaja prikazani su u tablicama unutar ovog poglavlja, dok su svi ostali rezultati prikazani u tablicama u Prilogu.

2.1. Sociodemografski profil turista

Sociodemografski podaci o turistima Zagreba obuhvaćaju zemlju stalnog boravka, odnosno županiju stalnog boravka za domaće goste, navršene godine života, stupanj obrazovanja i mjesečna primanja domaćinstva.

5



2008

Zagreb

Domaći gosti su najzastupljeniji segment potražnje u zagrebačkim hotelima (23%), a u 2008. godini najčešće su dolazili iz Splitsko-dalmatinske (37%), Istarske (11%) i Dubrovačko-neretvanske (11%) županije. Među inozemnim tržištima zagrebačkih hotela najznačajnija su ona SAD-a i Njemačke s oko 7% ukupne potražnje. Domaći gosti čine i oko 10% tržišta hostela, a među inozemnim gostima hostela zabilježeno je najviše Britanaca (14%), Francuza (8%) i Nijemaca (8%). • Kategorija smještaja: U hotelima s dvije zvjezdice domaći gosti čine gotovo polovinu

ukupnog tržišta, dok su u hotelima najviše kategorije pojedinačno najzastupljeniji gosti iz SAD-a (18%).

Četvrtina gostiju zagrebačkih hotela je u dobi od 36 do 45 godina. Slijede, podjednako zastupljeni, oni nešto mlađi (od 26 do 35 godina) i oni nešto stariji (od 46 do 55). Gotovo svaki peti gost je stariji od 56 godina, a najmanje je onih najmlađih – svaki deseti gost zagrebačkog hotela mlađi je od 25 godina. Gost zagrebačkog hotela star je u prosjeku 43 godine. Gosti hostela su, očekivano, značajno mlađa populacija. Uz prosječnu dob od 28 godina, više od polovice gostiju je mlađe od 25 godina. • Kategorija smještaja: S porastom kategorije hotela raste i prosječna dob hotelskog gosta

koja se kreće od 38 godina za goste u hotelima s dvije zvjezdice do 46 godina za goste u hotelima s pet zvjezdica. Hoteli s pet zvjezdica bilježe i najveći udio gostiju starijih od 56 godina (29%) i gotovo zanemariv (3%) udio gostiju mlađih od 25 godina.

Tablica 2.1.1. ZEMLJA PORIJEKLA TURISTA U ZAGREBUU RAZDOBLJU V-XII 2008.* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Hrvatska 23,2 48,0 26,7 20,9 9,6 9,9• SAD 6,7 1,0 2,7 5,2 18,4 4,3• Njema ka 6,6 5,3 5,4 8,3 6,2 7,6• Italija 4,7 2,4 4,5 6,1 3,5 5,3• Japan 4,3 0,7 5,5 3,5 5,8 2,3• Velika Britanija 4,3 1,0 2,5 5,2 6,9 13,8• Francuska 3,8 1,9 4,0 4,0 4,3 8,2• Austrija 3,6 1,6 3,0 4,9 3,5 2,6• Španjolska 3,0 0,6 3,4 4,1 1,6 3,6• Ostale zemlje zapadne Europe 11,7 7,8 11,9 12,3 12,1 12,5• Zemlje isto ne Europe 11,0 14,0 14,5 8,8 8,1 8,9• Ostale izvaneuropske zemlje 8,8 3,2 7,3 8,0 14,9 13,5• Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija,

Slovenija, Srbija8,3 12,4 8,6 8,7 5,1 7,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

GOSTI HOSTELA

* Struktura hotelskih gostiju (ostvarenih no enja) prema zemlji porijekla i kategoriji smještaja odgovara službenim podacima Državnog zavoda za statistiku RH u danom razdoblju, zbog korištenja tih podataka u dizajnu uzorka i ponderiranju podataka istraživanja TOMAS Zagreb 2008. u cilju postizanja reprezentativnosti rezultata za ukupnu populaciju hotelskih gostiju Zagreba.

Zemlja porijekla

HOTELSKI GOSTI

Tablica 2.1.2.DOB TURISTA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Do 25 11,2 28,4 14,2 8,5 2,8 53,3• 26 do 35 22,3 28,0 25,6 18,0 21,9 34,5• 36 do 45 25,1 19,0 27,3 26,2 22,9 4,6• 46 do 55 22,0 16,0 16,1 27,9 23,8 4,3• 56 i više 19,4 8,6 16,7 19,6 28,6 3,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosje na dob 43,2 37,6 40,4 44,8 45,9 27,8

Dob (godine)

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

6



2008

Zagreb

• Zemlja porijekla: Među hotelskim gostima, stariji od prosjeka su gosti iz SAD-a (49 godina u prosjeku) i Japana (47 godina u prosjeku). Među gostima iz navedenih zemalja je i najveći udio onih starijih od 56 godina (48% gostiju iz SAD-a i 37% gostiju iz Japana). Mlađi od prosjeka su gosti iz republika bivše Jugoslavije (36 godina) i Španjolci (41 go-dina). Najveći udio gostiju mlađih od 25 godina je među domaćim gostima hotela (18%).

• Glavni motiv dolaska: Iako je prosječna starost poslovnih gostiju i onih koji su u Zagrebu zbog drugih motiva gotovo identična, razlike postoje u zastupljenosti pojedinih dob-nih skupina. Tako su među poslovnim gostima najzastupljeniji gosti u dobi od 36 do 55 godina (65%), dok je njihova zastupljenost među onima koji su došli zbog drugih motiva gotovo upola manja (33%).

• Sezona boravka u Zagrebu: Razlike u dobi zamijećene su i s obzirom na mjesec boravka u Zagrebu. Mlađi od prosjeka (u dobi od 41 godine) su gosti koji su boravili u ljetnim mjesecima (srpanj i kolovoz) te oni koji su boravili u Zagrebu u studenom i prosincu. Za razliku od njih, gosti koji su boravili u proljeće (svibanj i lipanj) imali su 44, a oni koji su boravili u jesen (rujan i listopad) 45 godina, u prosjeku.

Tablica 2.1.3.STUPANJ OBRAZOVANJA TURISTA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Osnovna škola 0,1 . 0,3 . . 0,3• Srednja škola 12,7 20,6 17,7 9,0 7,2 20,1• Viša škola 18,6 22,8 18,3 15,3 23,0 23,7• Fakultet i više 68,0 55,8 63,2 75,4 68,6 55,3• Nešto drugo 0,6 0,7 0,4 0,4 1,1 0,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Stupanj obrazovanja

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Većina gostiju zagrebačkih hotela ima više ili visoko obrazovanje (87%). Fakultetski ob-razovanih je 68% gostiju. Udio fakultetski obrazovanih gostiju u hostelima je nešto niži (55%), sukladno i njihovoj mlađoj dobi.• Kategorija smještaja: S porastom kategorije hotelskog smještaja raste i udio bolje ob-

razovanih gostiju. Više ili visoko obrazovanje ima, redom, 79, 82, 91 i 92% gostiju u hotelima s 2, 3, 4 i 5 zvjezdica.

• Zemlja porijekla: Iznadprosječan udio fakultetski obrazovanih je među gostima iz Španjolske (80%) i Japana (77%).

• Glavni motiv dolaska: Udio fakultetski obrazovanih gostiju veći je među poslovnim gos-tima u odnosu na goste koji nisu posjetili Zagreb zbog poslovnih razloga (77% prema 61%), dok je udio gostiju srednjoškolskog obrazovanja dvostruko manji kod poslovnih gostiju u odnosu na goste koji su u Zagrebu zbog drugih razloga (8% prema 16%).

Tablica 2.1.4.MJESE NA PRIMANJA* TURISTA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• do 500 2,1 5,6 2,7 1,1 1,1 8,3• 501-1000 7,4 19,7 14,5 1,0 0,7 15,0• 1001-1500 12,0 25,2 17,5 4,9 8,8 19,9• 1501-2000 12,2 11,1 18,0 8,5 9,7 12,6• 2001-2500 12,0 16,3 10,9 13,9 8,5 15,6• 2501-3000 14,3 9,9 11,9 14,1 20,8 11,0• 3001-3500 15,9 4,4 10,5 21,9 20,3 8,0• 3501 i više 23,9 7,9 14,0 34,5 30,0 9,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

* Mjese na primanja doma instva.

Mjese na primanja doma instva(u eurima)

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

7



2008

Zagreb

Dvije trećine (66%) hotelskih gostiju ima mjesečna primanja domaćinstva iznad 2.000 eura, pri čemu gotovo jedna četvrtina gostiju (24%) ima primanja domaćinstva iznad 3.500 eura mjesečno. Gosti hostela dolaze iz domaćinstava s nešto nižim mjesečnim primanjima. Više od 2.000 eura mjesečno po domaćinstvu ima 44% gostiju hostela, a iznad 3.500 eura mjesečno tek svaki deseti gost hostela.• Kategorija smještaja: Gosti u hotelima više kategorije (četiri i pet zvjezdica) imaju

viša mjesečna primanja domaćinstva (više od 80% gostiju ima mjesečna primanja domaćinstava veća od 2.000 eura).

• Zemlja porijekla: Najveći udio gostiju s mjesečnim primanjima domaćinstava iznad 3.000 eura je među gostima iz SAD-a, Velike Britanije i Francuske (65 do 66%).


Osim motivacije za dolazak u Zagreb, u ovome dijelu se prikazuje i učestalost dolaska u Hrvatsku (samo za inozemne goste), Zagreb (samo za inozemne goste) i hotel/hostel te izvori informacija koje su gosti koristili prije dolaska u Zagreb. Ispitanici su mogli navesti najviše tri motiva od ponuđenih petnaest i najviše tri izvora informacija od ponuđenih jedanaest.

Primarni motiv posjeta Zagrebu za hotelske goste su poslovne obveze (41%), a slijede nova iskustva i doživljaji (24%), kratki odmor u gradu (21%), upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba (17%) te zabava (14%). Gosti koji su odsjeli u hostelu posjećuju Zagreb primarno zbog novih iskustava i doživljaja (55%), a slijede motivi zabave (36%), upoznavanja kulturnih znamenitosti Zagreba (35%) te kratkog odmora u gradu (34%). Oko 15% gostiju hostela bilo je motivirano i upoznavanjem zagrebačke okolice.

• Kategorija smještaja: Poslovni motiv najzastupljeniji je među gostima hotela s četiri zvjezdice. Gotovo svaki drugi gost hotela te kategorije (49%) boravi u Zagrebu zbog poslovnih obveza. Prema udjelu gostiju s poslovnim motivima slijede hoteli najviše kategorije (41% gostiju hotela s pet zvjezdica naveo je poslovne obveze kao jedan od motiva dolaska u Zagreb). Goste u hotelima najviše kategorije motivirala su više od prosjeka na posjet Zagrebu i nova iskustva i doživljaji (35%), kupnja (15%) te upozna-vanje zagrebačke okolice (15%). Najmanji udio poslovnih gostiju zabilježen je u hotelima s tri zvjezdice (34%).

Tablica 2.2.1.MOTIVI DOLASKA* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Poslovne obveze 40,9 36,2 33,7 48,8 40,6 3,6• Nova iskustva i doživljaji 24,4 14,6 26,3 19,6 34,5 55,3• Kratki odmor u gradu 21,3 28,8 26,0 16,7 18,2 33,6• Kulturne znamenitosti Zagreba 17,0 14,3 18,1 15,6 18,8 34,5• Zabava 14,3 21,9 17,4 10,4 12,7 36,2• Posjet rodbini ili prijateljima 10,3 12,9 12,0 10,5 6,0 7,6• Kongres/sajam 9,2 3,6 10,0 10,4 8,5 2,0• Kupnja ('shopping') 6,5 7,0 3,1 4,4 15,3 8,9• Upoznavanje okolice Zagreba 6,5 4,0 3,9 5,0 14,4 14,8• Sportski doga aj 4,3 10,1 7,3 2,6 . 3,3• Kulturni doga aj/manifestacija 3,2 3,1 2,8 3,0 4,3 4,3• Zdravstveni razlozi 3,0 0,7 4,5 3,2 1,3 1,6• Obrazovanje (seminari, te ajevi) 2,9 3,8 1,9 4,4 1,3 3,9• Vjerski razlozi 2,2 . 1,8 1,0 6,0 1,6• Drugi motivi 1,7 0,5 2,8 1,5 1,1 3,3

* Mogu nost više odgovora.

Motivi

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

8



2008

Zagreb

• Zemlja porijekla: Kratki odmor u gradu više je od prosjeka na posjet Zagrebu motivirao goste iz Japana (35%), Francuske (34%) i Njemačke (32%). Zabavom su više od ostalih hotelskih gostiju motivirani Španjolci (38%). Nova iskustva i doživljaje češće od prosjeka navode gosti iz Japana (59%), Velike Britanije (49%) i SAD-a (48%). Gosti iz Japana, SAD-a te Španjolske više su od prosjeka motivirani i upoznavanjem kulturnih znamenitosti Zagreba, a Amerikance je dodatno motiviralo i upoznavanje zagrebačke okolice. Osim Amerikanaca, upoznavanje okolice Zagreba kao motiv posjeta natprosječno navode i Britanci. Poslovne obveze su primarni motiv dolaska u Zagreb za domaće goste te goste iz republika bivše Jugoslavije, Italije, Njemačke i Austrije.

• Glavni motiv dolaska: Glavni motiv posjeta Zagrebu za goste koji nisu bili motivirani poslovnim obvezama su nova iskustva i doživljaji (43%), kratki odmor u gradu (36%), upoznavanje kulturnih znamenitosti (28%) te zabava (24%).

• Sezona boravka u Zagrebu: Zastupljenost poslovnih obveza kao motiva dolaska u Zagreb najniža je u ljetnim mjesecima - tijekom srpnja i kolovoza 28% hotelskih gostiju pos-jetilo je Zagreb zbog poslovnih obveza. Prema zastupljenosti poslovnih obveza slijede svibanj i lipanj (35% gostiju dolazi zbog poslovnih obveza), zatim rujan i listopad (45%) te studeni i prosinac kada je više od polovice hotelskih gostiju (54%) navelo da posjećuje Zagreb zbog poslovnih obveza. S druge strane, u ljetnim mjesecima primarni je motiv dolaska kratki odmor u gradu (34%).

Tablica 2.2.2.U ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Prvi posjet 42,5 36,4 45,3 40,2 44,2 65,3• Drugi posjet 17,2 23,2 16,6 14,3 20,7 14,6• Tre i do šesti posjet 17,2 7,0 18,9 19,7 14,1 10,9• Više od šest posjeta 23,1 33,4 19,2 25,9 21,0 9,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

* Samo za inozemne goste.

U estalost dolaska u Hrvatsku

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Tablica 2.2.3.U ESTALOST DOLASKA U ZAGREB* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica


UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

* Samo za inozemne goste.

U estalost dolaska u Zagreb

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Tablica 2.2.4.U ESTALOST DOLASKA U HOTEL/HOSTEL (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica


UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

U estalost dolaska u hotel/hostel

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

9



2008

Zagreb

Među inozemnim gostima zagrebačkih hotela, 55% ih je posjetilo Zagreb po prvi puta, a za 43% je posjet Zagrebu ujedno bio i prvi posjet Hrvatskoj. Gostiju koji su vrlo dobro upoznati sa zagrebačkom ponudom, jer Zagreb posjećuju već šest ili više puta, je 17%. Među gostima hostela još je više onih u prvom posjetu Hrvatskoj (65%) i u prvom posjetu Zagrebu (79%). Većina gostiju zagrebačkih hotela boravi u određenom hotelu po prvi puta (66%), dok je izrazita lojalnost određenom hotelu (više od šest posjeta) zabilježena kod 11% gostiju. • Kategorija smještaja: Nešto veći od prosjeka udio ‘novih’ gostiju Zagreba zabilježen je

u hotelima s tri zvjezdice (59%). Udio gostiju koji određeni zagrebački hotel posjećuju već šest i više puta najveći je kod hotela s dvije zvjezdice (23%).

• Zemlja porijekla: Najviše ‘novih’ gostiju Zagreba je među Japancima, Španjolcima, Francuzima, Amerikancima i Britancima te među gostima iz ostalih zapadnoeuropskih i izvaneuropskih država. Najvjerniji gosti Zagreba dolaze iz republika bivše Jugoslavije te Austrije i Njemačke. Domaći gosti najvjerniji su određenom hotelu – 29% domaćih gostiju posjetilo je određeni hotel već šest i više puta.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti su češći posjetitelji Zagreba - svaki treći poslovni gost posjećuje Zagreb već šest i više puta, a među ovim gostima velik je i broj onih vjernih hotelu - 23% poslovnih gostiju odsjeda u određenom hotelu već šest i više puta. S druge strane, od gostiju koji su došli u Zagreb zbog drugih motiva, dvije trećine ih je u Zagrebu po prvi puta.

• Sezona boravka u Zagrebu: Udio gostiju u prvom posjetu Zagrebu najveći je u rujnu i listopadu (60%), a najmanji u studenom i prosincu (46%).

Tablica 2.2.5.IZVORI INFORMACIJA* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Internet 41,3 38,3 42,3 35,8 50,7 63,8• Tiskani turisti ki vodi i 27,5 16,6 24,9 31,0 30,9 44,1• Nisu bile potrebne informacije 25,5 39,0 26,0 26,3 16,7 5,9• Brošure, oglasi, plakati 19,2 8,0 16,0 21,7 25,2 23,0• Preporuke rodbine ili prijatelja 12,3 20,2 13,7 11,3 8,3 19,7• Prijašnji boravak 11,5 15,6 7,1 16,7 7,3 6,9• Radio, televizija, film ili video 5,7 5,3 5,0 2,3 13,1 6,6• Novine ili asopisi 5,2 4,5 7,3 4,2 3,7 5,3• Preporuke turisti ke agencije/kluba 3,2 1,2 3,8 1,8 5,4 2,6• Drugi izvori 1,2 . 2,5 0,7 0,8 1,0• Sajmovi, izložbe 0,5 . 0,6 0,5 0,5 .


Izvoriinformacija

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Najvažniji izvor informacija za goste zagrebačkih hotela i hostela je internet (41% gostiju hotela i 64% gostiju hostela prikupljalo je informacije putem interneta). Na drugom su mjestu prema učestalosti korištenja tiskani turistički vodiči putem kojih je informacije prikupljalo 28% gostiju hotela i 44% gostiju hostela.

• Kategorija smještaja: Internet iznadprosječno koriste gosti hotela najviše kategorije – svaki drugi gost hotela s pet zvjezdica (51%) koristi internet u prikupljanju informacija. Gosti hotela s pet zvjezdica ističu se i iznadprosječnim prikupljanjem informacija putem radija, televizije, filma ili videa. Zajedno s gostima hotela s četiri zvjezdice ovi se gosti ističu i iznadprosječnim korištenjem tiskanih medija (tiskani turistički vodiči, brošure, oglasi i plakati) u prikupljanju informacija. S druge strane, oslanjanje na preporuke rodbine i prijatelja u prikupljanju informacija smanjuje se s porastom kategorije hotela.

• Zemlja porijekla: Najviše različitih izvora informacija koristili su gosti iz SAD-a, Japana i Velike Britanije. Japanci su pri tome iznadprosječno koristili svaki od medija (internet 67%, tiskane turističke vodiče 62%, brošure, oglase i plakate 32%, radio i/ili televiziju 15%). Gosti iz SAD-a i Japana u većoj su se mjeri oslanjali i na preporuke turističke agen-

10



2008

Zagreb

cije ili kluba. Domaći gosti u hotelima oslanjali su se najvećim dijelom na informacije dobivene prijašnjim boravkom u Zagrebu, a u manjoj su mjeri koristili ostale izvore.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti su se, sukladno većem udjelu onih koji su već pos-jetili Zagreb, u većoj mjeri oslanjali na prijašnji boravak ili pak nisu trebali informacije o turističkoj i drugoj ponudi Zagreba. Gosti koji su posjetili Zagreb zbog ‘neposlovnih’ motiva koristili su sve medije u većoj mjeri (internet 50%, tiskane turističke vodiče 39%, brošure, oglase i plakate 24%, radio ili televiziju 8%), a u većoj su se mjeri oslanjali i na preporuke rodbine ili prijatelja te turističke agencije ili kluba.

• Sezona boravka u Zagrebu: Gotovo svi izvori informacija u nešto većoj mjeri su korišteni u proljetnim i ljetnim mjesecima (svibanj do kolovoz) u odnosu na jesen i zimu (rujan do prosinac). Tako su, na primjer, brošure, oglasi i plakati iznadprosječno korišteni za prikupljanje informacija gostiju koji su u Zagrebu bili u ljetnim mjesecima; korištenje interneta kretalo se od 50% u svibnju i lipnju do 27% u studenom i prosincu, a os-lanjanje na preporuke turističke agencije ili kluba bilo je višestruko veće u proljeće i ljeto u odnosu na jesen i zimu. Jedina iznimka su novine ili časopisi koje su, kao izvor informacija, najviše koristili upravo gosti koji su Zagreb posjetili tijekom dva zadnja mjeseca 2008. godine.


Obilježja putovanja u ovome istraživanju obuhvaćaju vrstu putovanja, način organizacije putovanja, vrstu prijevoznog sredstva i pratnju na putovanju.

Tablica 2.3.1.VRSTA PUTOVANJA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Glavno i jedino odredište 53,4 57,9 56,3 56,5 41,1 20,1• Glavno, ali ne i jedino odredište 13,6 13,3 7,5 10,3 29,2 17,8• Jedno od odredišta 25,9 21,4 27,6 26,9 23,6 52,0• Usputno (tranzitno) odredište 7,1 7,4 8,6 6,3 6,1 10,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Zagreb je:

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Za većinu svojih hotelskih gostiju (67%) Zagreb je glavno odredište putovanja. Pri tome 53% gostiju na putovanju posjećuje samo Zagreb, a 14% još neka odredišta. Za oko četvrtinu hotelskih gostiju Zagreb je jedno od odredišta na putovanju. S druge strane, među gostima hostela je 52% onih kojima je Zagreb jedno od odredišta koje posjećuju na svom, najvjerojatnije, kružnom putovanju. • Kategorija smještaja: Hotele najviše kategorije izdvaja ispodprosječan udio gostiju ko-

jima je Zagreb glavno i jedino odredište na putovanju (41%) i natprosječan udio onih kojima je Zagreb glavno, ali ne i jedino odredište (29%).

• Zemlja porijekla: Domaći hotelski gosti u Zagreb dolaze kao u glavno i jedino odredište (86%), a od inozemnih gostiju Zagreb je glavno i jedino odredište za većinu gostiju iz republika bivše Jugoslavije, za goste iz istočnoeuropskih zemalja te za goste iz Austrije, Njemačke i Italije. Među Japancima, Amerikancima, gostima iz ostalih izvaneuropskih zemalja, Španjolcima i Britancima najviše je gostiju za koje je Zagreb samo jedno od odredišta na putovanju.

• Glavni motiv dolaska: Za veliku većinu poslovnih gostiju zagrebačkih hotela (80%) Zagreb je jedino i glavno odredište njihovog putovanja. S druge strane, tek svaki treći gost (33%) koji je u Zagrebu zbog ‘neposlovnih’ motiva posjećuje isključivo Zagreb na svom putovanju. Za takve goste Zagreb je najčešće (38%) jedno od odredišta, ili tek usputno (tranzitno) odredište (12%).

• Sezona boravka u Zagrebu: Među gostima koji Zagreb posjećuju u ljetnim mjesecima (srpanj i kolovoz), najviše je onih kojima je Zagreb jedno od odredišta na putovanju (33%) ili usputno odredište (14%).

11



2008

Zagreb

Samostalno organizirano putovanje dominantan je način dolaska u Zagreb za hotelske goste. Usluge turističke agencije u organizaciji puta i/ili smještaja koristi 17% gostiju hotela. I gosti hostela organiziraju svoje putovanje najčešće bez usluga turističke agen-cije – tri četvrtine organizira putovanje samostalno, a svaki peti dolazi u Zagreb bez prethodne rezervacije.• Kategorija smještaja: Dolazak posredstvom turističke agencije zastupljeniji je u hotelima

više kategorije. Jedna četvrtina gostiju hotela s pet zvjezdica koristi usluge turističke agencije za organizaciju putovanja.

• Zemlja porijekla: U organiziranom dolasku prednjače gosti iz Japana (45%) i SAD-a (35%). • Glavni motiv dolaska: Gotovo svaki četvrti gost koji nije Zagreb posjetio zbog poslovnih

obveza koristi usluge turističke agencije u organizaciji svojega putovanja. • Sezona boravka u Zagrebu: Najveći udio gostiju koji koriste usluge turističke agencije

u organizaciji putovanja zabilježen je u svibnju i lipnju (22%).

Tablica 2.3.2.NA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Posredstvom turisti ke agencije 16,8 3,9 13,4 18,1 26,0 4,9• Samostalno organizirano 71,3 71,6 73,1 70,5 69,4 74,3• Bez prethodne rezervacije 6,4 8,9 6,8 6,5 4,3 19,7• Nešto drugo 5,6 15,5 6,8 4,9 0,3 1,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Organizacija putovanja

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Tablica 2.3.3.PRIJEVOZNO SREDSTVO (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Automobil 30,5 42,5 34,1 29,9 20,1 17,4• Autobus 8,7 15,0 12,0 5,9 5,5 21,7• Motocikl/ bicikl 0,7 2,9 1,1 . . 1,0• Vlak 8,5 13,4 15,9 4,2 1,9 32,9• Zrakoplov 50,5 19,0 36,9 59,0 72,4 27,0• Ostalo 1,1 7,2 . 1,0 0,1 .

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Prijevoznosredstvo

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Zrakoplov je glavno prijevozno sredstvo za dolazak hotelskih gostiju u Zagreb. Svaki drugi hotelski gost Zagreba (51%) doputovao je zrakoplovom. Slijedi automobil kojim je došlo oko 31% gostiju te autobus i vlak kojim je doputovalo oko 9% gostiju. Za goste hostela dominantan način dolaska u Zagreb je vlak – svaki treći gost hostela doputovao je vlakom; slijede zrakoplov, autobus te automobil.

• Kategorija smještaja: Korištenje zrakoplova kao prijevoznog sredstva za dolazak u Zagreb povećava se s povećanjem kategorije hotela. Tako je u hotelima najviše kategorije 72% gostiju doputovalo u Zagreb zrakoplovom.

• Zemlja porijekla: Zrakoplovom, osim gostiju iz Japana, SAD-a i Velike Britanije, u većoj mjeri dolaze i Nijemci, Španjolci i Francuzi. Automobil je glavno prijevozno sredstvo za dolazak u Zagreb domaćim gostima i gostima iz republika bivše Jugoslavije.

• Glavni motiv dolaska: Korištenje zrakoplova u dolasku u Zagreb nešto je manje za-stupljeno kod poslovnih gostiju (48%) u odnosu na one koji su Zagreb posjetili zbog drugih motiva (52%). Zastupljenost osobnog automobila u dolasku u Zagreb gotovo je dvostruko veća kod poslovnih gostiju u odnosu na goste koji nisu u Zagrebu zbog posla (41 prema 22%).

12



2008

Zagreb

• Sezona boravka u Zagrebu: Dolazak zrakoplovom je ispodprosječan (42%), a automobi-lom iznadprosječan (44%) u ljetnim mjesecima (srpanj, kolovoz).

Tablica 2.3.4.PRATNJA NA PUTOVANJU (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Sam(a) 36,3 48,9 32,3 39,5 30,9 23,0• Samo s partnerom 29,8 19,1 29,4 29,9 35,4 26,0• S lanovima obitelji 10,8 5,9 11,5 11,5 10,9 5,6• S prijateljima/poznanicima 23,1 26,1 26,8 19,1 22,8 45,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Pratnjana putovanju

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Gosti hotela u Zagreb najčešće dolaze sami, bez pratnje (36%). Slijedi dolazak u pratnji partnera (30%) te prijatelja (23%). Tek svaki deseti gost zagrebačkih hotela dolazi u prat-nji članova obitelji. U hostele se najčešće dolazi u pratnji prijatelja ili poznanika (45%). • Kategorija smještaja: Dolazak bez pratnje najčešći je u hotelima najniže kategorije

(gotovo 50% gostiju u hotelima s dvije zvjezdice je bez pratnje). Dolazak s partnerom najčešći je u hotelima najviše kategorije (35% gostiju hotela s pet zvjezdica u pratnji je partnera).

• Zemlja porijekla: Gosti iz Japana ističu se najnižim udjelom dolazaka bez pratnje (8%) te iznadprosječnim udjelom dolazaka s partnerom, prijateljima i članovima obitelji. Samo s partnerom češće od prosjeka dolaze i Francuzi, gosti iz SAD-a, Talijani i Britanci. Domaći hotelski gosti i gosti iz republika bivše Jugoslavije najčešće dolaze u Zagreb sami, što je posljedica natprosječno zastupljenog poslovnog motiva dolaska.

• Glavni motiv dolaska: Dolazak bez pratnje značajno je zastupljeniji kod poslovnih gos-tiju Zagreba (64%) u odnosu na one koji su Zagreb posjetili zbog ‘neposlovnih’ motiva (14%), a koji najčešće posjećuju Zagreb u pratnji partnera (45%).

• Sezona boravka u Zagrebu: Sukladno nešto zastupljenijem poslovnom motivu dolaska, u jesenskim i zimskim mjesecima češći je i dolazak bez pratnje. U pratnji članova obitelji češće se dolazi u ljetnim mjesecima (18%), u odnosu na ostala razdoblja.


Obilježja boravka turista i posjetitelja Zagreba obuhvaćena istraživanjem TOMAS Za-greb 2008. uključuju duljinu boravka (mjerenu brojem ostvarenih noćenja), posjećene turističke atrakcije, muzeje, galerije, događanja ili manifestacije te ostala posjećena mjesta, korištenje Zagreb ‘card-a’, posjećivanje turističkih informativnih centara, orga-nizirano razgledanje Zagreba i korištenje prijevoznog sredstva tijekom boravka u gradu.

Tablica 2.4.1.DULJINA BORAVKA TURISTA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• 1 - 2 61,3 58,5 53,8 64,5 69,0 57,9• 3 - 4 24,5 26,1 27,8 21,7 23,4 27,6• 5 - 7 11,7 8,2 17,0 10,2 7,7 9,9• 8 i više 2,5 7,2 1,3 3,6 . 4,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosje an broj no enja 2,9 4,2 2,9 3,0 2,2 3,0

Broj no enja u Zagrebu

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

13



2008

Zagreb

Gradski turizam obilježava relativno kratak boravak u gradu. Hotelski gosti ostvaruju u Zagrebu najčešće jedno ili dva noćenja (61%). Slijede boravci s tri do četiri noćenja (25%) te oni s pet ili više noćenja (14%). Hotelski gosti ostvaruju u Zagrebu u prosjeku 2,9 noćenja. I gosti hostela borave u Zagrebu kratko - u prosjeku ostvaruju tri noćenja u Zagrebu. • Kategorija smještaja: Duže od prosjeka boravi se u hotelima najniže kategorije (4,2

noćenja u prosjeku), dok je najkraći boravak zabilježen u hotelima najviše kategorije (2,2 noćenja u prosjeku).

• Zemlja porijekla: Najkraći boravak ostvaruju gosti iz Japana (2 noćenja u prosjeku) i domaći gosti (2,1 noćenja u prosjeku). Nešto duže od prosjeka u hotelima borave gosti iz Njemačke (3,8 noćenja), među kojima je i najviše onih koji ostvare 8 i više noćenja.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti borave u prosjeku nešto duže od onih koji su u Zagrebu zbog ‘neposlovnih’ motiva (3,3 u odnosu na 2,6 noćenja u prosjeku).

• Sezona boravka u Zagrebu: Najkraći boravak u Zagrebu zabilježen je u ljetnim mjesecima (srpnju i kolovozu), kada se u zagrebačkim hotelima ostvaruje u prosjeku 2,4 noćenja. To razdoblje ističe se i iznadprosječnim udjelom boravaka na kojima se ostvaruje jedno do dva noćenja (76%).

Hotelski gosti Zagreba najčešće posjećuju najuži centar grada: Gornji grad, Trg bana Jelačića, Katedralu i Donji grad, a od lokacija izvan centra u nešto većem broju posjećuje se Jarun, Maksimir i Botanički vrt. Gosti hostela aktivniji su u razgledavanju turističkih atrakcija Zagreba i gotovo sve atrakcije posjećuju u većem broju.• Kategorija smještaja: Gosti hotela najniže kategorije manje se od gostiju hotela više

kategorije zadržavaju u centru, a nešto češće posjećuju atrakcije izvan samog centra. • Zemlja porijekla: Najaktivniji su gosti iz Japana, SAD-a i Španjolske. Najviše nezaintere-

siranih za posjet atrakcijama je među gostima iz republika bivše Jugoslavije te Njemačke.• Glavni motiv dolaska: Logično je da gosti koji su u Zagrebu zbog ‘neposlovnih’ motiva

u većoj mjeri razgledavaju sve atrakcije. • Sezona boravka u Zagrebu: Posjećenost većine atrakcija najveća je u ljetnim mjesecima,

a najmanja u kasnu jesen i početkom zime.

Tablica 2.4.2.POSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Trg bana Jela i a 70,4 61,4 69,9 69,4 77,5 81,6• Katedrala 61,9 47,5 63,9 62,3 65,1 77,0• Gornji grad 57,5 45,6 57,1 61,1 57,5 74,7• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)49,7 42,7 54,5 51,1 42,8 65,1

• Tržnica - Dolac 36,6 36,5 40,2 35,7 32,4 49,7• Botani ki vrt 17,8 19,5 17,5 17,5 17,9 34,2• Maksimir 13,8 19,7 15,9 13,3 8,4 24,0• Jarun 12,7 15,7 17,3 11,8 5,5 24,3• Okolica Zagreba 7,3 6,4 7,7 8,8 4,4 12,5• Mirogoj 7,2 2,3 6,3 7,6 10,3 12,8• Sljeme, Medvedgrad 6,8 8,1 6,5 8,9 3,1 10,5• Neka druga atrakcija 2,1 . 3,3 2,0 1,5 2,3• Ve sam razgledao/la

navedene atrakcije9,4 9,4 12,7 10,7 2,0 3,3

• Nije bilo vremena za posjet atrakciji

13,5 23,7 11,4 15,0 9,4 3,3

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji

2,6 5,9 0,7 2,5 4,1 1,3


Turisti ke atrakcije Zagreba

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

14



2008

Zagreb

Hotelski gosti Zagreba najčešće posjećuju muzej Mimaru, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba te Klovićeve dvore. Pojedini muzej posjećuje od tek nekoliko posto-taka do najviše 11% gostiju zagrebačkih hotela. Jedan od glavnih razloga je nedostatak vremena za posjet (55%), ali i nezainteresiranost za posjet muzejima koju je izrazilo 16% gostiju. Ni gosti hostela ne odlaze u velikom broju u posjet zagrebačkim muzejima. Iako je nedostatak vremena nešto manje zastupljen razlog neodlaska u muzeje (37%), razina nezainteresiranosti za posjet muzejima veća je u usporedbi s hotelskim gostima (23% gostiju hostela nezainteresirano je za posjet muzejima). • Kategorija smještaja: Veća posjećenost pojedinim muzejima zabilježena je kod gostiju

hotela s dvije zvjezdice. • Zemlja porijekla: Najveći udio gostiju koji su odlazili u posjet muzejima zabilježen je

među gostima iz Japana. Gotovo sve zagrebačke muzeje posjećivali su češće od gostiju iz ostalih zemalja. Gosti iz Japana iskazali su i najnižu razinu nezainteresiranosti za posjet muzejima. Osim Japanaca, pojedine muzeje su češće posjećivali i gosti iz SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Njemačke i Italije.

• Glavni motiv dolaska: Gosti koji u Zagrebu nisu zbog poslovnih obveza češće odlaze u posjet muzejima.

• Sezona boravka u Zagrebu: Gosti zagrebačkih hotela češće posjećuju muzeje u svibnju i lipnju, a za većinu muzeja posjećenost je najniža tijekom srpnja i kolovoza.

Tablica 2.4.3.POSJE ENI MUZEJI I GALERIJE* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Muzej Mimara 11,4 16,2 8,7 12,5 11,6 11,8• Muzej za umjetnost i obrt 8,2 7,0 6,5 10,6 7,2 6,6• Muzej grada Zagreba 6,7 6,6 3,9 8,9 7,4 13,5• Klovi evi dvori - Gornji grad 6,4 12,4 6,3 6,2 4,2 7,2• Tehni ki muzej 4,7 7,4 3,2 6,3 2,9 4,3• Arheološki muzej 4,5 8,2 3,8 4,9 3,3 7,2• Moderna galerija 3,9 4,4 5,1 3,9 1,8 4,3• Umjetni ki paviljon 3,6 3,9 4,8 2,9 3,1 5,6• Atelje Meštrovi 3,0 1,9 2,6 4,3 2,0 2,6• Prirodoslovni muzej 2,7 3,9 2,2 2,6 3,0 3,0• Etnografski muzej 2,5 1,8 2,0 3,1 2,8 1,0• Strossmayerova galerija 2,5 1,8 2,5 3,0 1,9 2,3• Hrvatski muzej naive 2,2 . 2,9 1,2 3,8 4,6• Neki drugi muzej, galerija 0,5 . 0,9 0,6 . 0,7• Ve sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije1,5 2,4 1,5 1,3 1,7 1,6

• Nije bilo vremena za posjet muzeju ili galeriji

54,5 52,8 58,4 50,3 56,7 36,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 16,3 18,4 18,0 15,5 14,0 22,7

Muzeji i galerije Zagreba

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

ili galeriji , , , , , ,


15



2008

Zagreb

Najčešće posjećena događanja/priredbe su sportske utakmice i manifestacije Zagrebačkog velesajma. Glavni razlog neodlaska na događanja je nedostatak vremena koji je iskazalo 57% gostiju hotela. Gosti hostela najčešće posjećuju koncerte i kino predstave te sportske utakmice i događanja.

• Kategorija smještaja: Manifestacije Zagrebačkog velesajma više od prosjeka su posjećivali gosti hotela s dvije zvjezdice, a zajedno s gostima hotela s tri zvjezdice bili su i češći posjetitelji gotovo svih ostalih događanja.

• Zemlja porijekla: Na kulturna događanja češće od ostalih su odlazili Francuzi i Španjolci. Francuzi su češće od ostalih posjećivali i koncerte klasične glazbe te odlazili na kazališne predstave. Domaći gosti najčešće su, i daleko češće od svih ostalih, posjećivali mani-festacije Zagrebačkog velesajma.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti češće su posjećivali manifestacije Zagrebačkog velesajma (14% u odnosu na 2% gostiju koji su došli u Zagreb zbog drugih motiva), a rjeđe sve druge vrste događanja.

• Sezona boravka u Zagrebu: S izuzetkom manifestacija Zagrebačkog velesajma koje bilježe najveću posjećenost tijekom rujna i listopada, posjećenost gotovo svih ostalih događanja veća je prije ljetnih mjeseci (svibanj, lipanj) te krajem godine (studeni, prosinac), u odnosu na ostala obuhvaćena razdoblja.

Tablica 2.4.4.POSJE ENE PRIREDBE* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Sportske utakmice i doga anja 8,1 12,7 16,3 3,3 1,5 7,6• Manifestacije Zagreba kog velesajma 7,4 14,4 8,2 7,5 2,7 3,6• Kino predstave 5,7 13,6 9,2 2,7 1,8 8,9• Kulturna doga anja 4,8 8,4 5,7 4,0 3,1 7,2• Ostali koncerti 4,2 10,3 6,5 2,1 1,3 8,9• Koncerti klasi ne glazbe 3,4 3,6 1,9 3,7 5,1 1,6• Kazališne predstave 3,3 8,5 2,5 2,9 3,0 4,6• Neko drugo doga anje 1,9 0,7 0,4 4,0 1,3 2,6• Nije bilo vremena za posjet doga anju 57,4 45,5 49,2 64,8 63,0 46,4• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet

doga anju14,2 17,5 14,0 10,7 18,9 20,7


Doga anja

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Tablica 2.4.5.OSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU* (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Kavane, kafi i 72,5 84,9 69,2 72,7 71,6 78,9• Ostali restorani 71,3 63,1 72,7 70,4 74,6 67,1• "Shopping" centri 30,5 36,5 33,7 28,3 26,5 31,9• Slasti arnice 24,7 26,7 23,1 27,9 20,7 42,1• Butici/ trgovine u centru grada 23,1 16,5 19,9 30,7 18,3 22,0• Restorani brze prehrane 19,2 40,5 25,8 12,9 9,7 42,1• Diskoteke 9,6 10,9 12,8 9,3 4,4 33,6• Kockarnice 6,2 6,1 6,1 6,8 5,2 5,6• "Wellness" centri 2,5 0,7 0,8 3,2 4,9 2,0


Mjesta posjeta u Zagrebu

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Osim u posjet turističkim atrakcijama, muzejima i događanjima, hotelski gosti Zagreba odlaze u zagrebačke restorane, kavane, kafiće i slastičarnice, a posjećuju i trgovačke centre i trgovine u centru grada. Gosti hostela, kao mlađi gosti, češće od hotelskih gostiju odlaze u diskoteke, restorane brze prehrane i slastičarnice.

16



2008

Zagreb

• Kategorija smještaja: Gosti hotela niže kategorije više od ostalih posjećuju restorane brze prehrane, kafiće i trgovačke centre. Gosti u hotelima s četiri zvjezdice češće od drugih odlaze u trgovine u centru grada dok gosti hotela s pet zvjezdica češće od os-talih posjećuju ‘wellness’ centre.

• Zemlja porijekla: Britanci u većoj mjeri od ostalih posjećuju gotovo sva navedena mjesta, osim kockarnica i restorana brze prehrane. Kockarnice u većoj mjeri posjećuju Nijemci i Talijani, a restorane brze prehrane gosti iz istočnoeuropskih zemalja i oni iz republika bivše Jugoslavije. Osim Britanaca, u diskoteke odlaze češće i Španjolci i Talijani, a u butike u centru Nijemci.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti i oni koji su u Zagrebu zbog drugih motiva podjed-nako često posjećuju kockarnice, restorane, trgovačke centre i butike u centru. Poslovni gosti nešto češće posjećuju ‘wellness’ centre, a rjeđe diskoteke, restorane brze prehrane, kavane i slastičarnice.

• Sezona boravka u Zagrebu: Kockarnice se najmanje posjećuju tijekom ljeta (srpanj, ko-lovoz), kada su najposjećenije kavane, kafići i slastičarnice. U restorane brze prehrane češće se odlazi krajem godine. U ostale restorane najčešće se odlazi u rujnu i listopadu.

Tablica 2.4.6.KORIŠTENJE ZAGREB 'CARD-A' (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Da 2,6 1,5 2,8 3,1 2,2 6,9• Ne 97,4 98,5 97,2 96,9 97,8 93,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Korištenje ZAGREB CARD-a

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Zagreb ‘card’ koristi tek nešto manje od 3% hotelskih gostiju i oko 7% gostiju hostela.• Kategorija smještaja: Razina korištenja Zagreb ‘card’-a kreće se od 1,5% u hotelima

najniže kategorije do 3% u hotelima s četiri zvjezdice. • Zemlja porijekla: Među hotelskim gostima, Zagreb ‘card’ su više od prosjeka koristili

Nijemci, Francuzi i Španjolci.• Glavni motiv dolaska: Gotovo da nema razlike u korištenju Zagreb ‘card’-a između po-

slovnih gostiju i onih koji su u Zagrebu zbog drugih razloga. • Sezona boravka u Zagrebu: Zagreb ‘card’ najčešće se koristi u svibnju i lipnju, a njegovo

korištenje opada tijekom ljeta, jeseni i zime.

Tablica 2.4.7.POSJE IVANJE INFORMATIVNIH CENTARA U GRADU (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Da 25,2 23,6 25,0 22,0 32,0 47,7• Ne 74,8 76,4 75,0 78,0 68,0 52,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Posjet turisti ko-informativnim centrima

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Turističke informativne centre (TIC) posjećuje svaki četvrti gost hotela (25%) i gotovo svaki drugi gost hostela (48%).• Kategorija smještaja: U informativne centre češće odlaze gosti hotela najviše kategorije.• Zemlja porijekla: Češće od ostalih TIC-eve posjećuju gosti iz Japana, Španjolske, Fran-

cuske, Velike Britanije i SAD-a. • Glavni motiv dolaska: Dok tek 5% poslovnih gostiju posjećuje TIC-eve, u njih zalazi 41%

gostiju koji su u Zagrebu zbog ‘neposlovnih’ motiva.

17



2008

Zagreb

• Sezona boravka u Zagrebu: TIC-evi se podjednako posjećuju u razdoblju od svibnja do listopada (25 do 29%), a u njih se manje zalazi početkom zime (19% u studenom i prosincu).

Tablica 2.4.8.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBA (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Da 6,7 0,3 7,3 5,6 10,8 3,0• Ne 93,3 99,7 92,7 94,4 89,2 97,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Organizirano razgledanje Zagreba

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

U organizirani razgled grada odlazi 7% gostiju hotela i samo 3% gostiju hostela.• Kategorija smještaja: U organizirani razgled grada odlazi svaki deseti gost hotela s pet

zvjezdica. • Zemlja porijekla: Gosti iz Japana, SAD-a i Velike Britanije češće od ostalih organizirano

razgledavaju grad.• Glavni motiv dolaska: U organizirano razgledavanje grada odlazi gotovo svaki deseti

gost Zagreba koji nije u Zagrebu zbog poslovnih obveza i tek 3% poslovnih gostiju. • Sezona boravka u Zagrebu: U organizirani razgled grada najčešće odlaze gosti koji u

Zagrebu borave tijekom svibnja i lipnja.

Tablica 2.4.9.KORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVATIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU (U %)

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

• Taksi 33,7 22,2 27,3 41,9 35,2 9,2• Javni prijevoz 39,2 54,9 46,1 32,2 32,9 75,7• Rent a car 6,2 3,1 5,1 6,7 8,3 2,6• Vlastiti automobil 23,5 36,6 27,5 22,3 13,2 10,5• Bicikl 0,1 . . 0,2 . 1,3• Motocikl 0,5 0,5 0,9 . 0,7 0,3• Nešto drugo 4,2 2,4 3,4 3,7 7,1 0,3


Prijevozno sredstvo tijekom boravka u Zagrebu

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

Tijekom boravka u Zagrebu hotelski gosti najčešće koriste javni prijevoz (njih 39%), zatim taksi (34%) te vlastiti automobil (24%). Gosti hostela daleko se najviše oslanjaju na javni prijevoz (76%).• Kategorija smještaja: Taksi češće koriste gosti u hotelima s četiri i pet zvjezdica, za

razliku od javnog prijevoza i vlastitog automobila čije korištenje opada s porastom kategorije smještaja.

• Zemlja porijekla: Usluge taksija češće od ostalih koriste gosti iz Njemačke, Austrije i Italije. Španjolci, Japanci, Amerikanci i Britanci češće od ostalih gostiju koriste usluge javnog prijevoza. Vlastiti automobil za vožnju gradom najčešće koriste domaći gosti i gosti iz republika bivše Jugoslavije.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti, u odnosu na one druge, češće koriste usluge taksija ili pak vlastiti automobil za prijevoz gradom.

• Sezona boravka u Zagrebu: Usluge taksija hotelski gosti češće koriste tijekom studenog i prosinca, kada taksi postaje primarno prijevozno sredstvo tijekom boravka u gradu. Vlastiti automobil koristi se češće u razdoblju od srpnja do listopada, u odnosu na ostale obuhvaćene mjesece.

18



2008

Zagreb


Stupanj zadovoljstva elementima turističke i ostale ponude Zagreba ocjenjivan je za 28 elemenata ocjenama od 1-vrlo loše do 5-odlično. Elementi ponude obuhvaćali su elemente smještaja, elemente gradske infrastrukture, faktore turističke atraktivnosti Zagreba, socijalne elemente te vrijednost za novac smještaja, gastronomske ponude i kulturnih sadržaja. Rang pojedinih elemenata ponude definiran je prema zbroju ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’. Prema tako dobivenim pokazateljima načinjeno je pet vrijednosnih skupina, kako bi se na što bolji način ukazalo na elemente kojima su gosti najzadovoljniji i koji se mogu smatrati prednostima, odnosno na elemente koji su najlošije ocijenjeni i koji se mogu smatrati nedostacima turističke ponude Zagreba. Elementi su prema zbroju ocjena ‘vrlo dobar’ i ‘odličan’ podijeljeni u sljedeće skupine:• VRLO VISOK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’

veći od 80% • VISOK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od

70% do 79,9%• SREDNJI stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od

60% do 69,9%• NIZAK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od

50% do 59,9% i• VRLO NIZAK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’

manji od 50%.

Osim ocjenjivanja pojedinih elemenata ponude, ispitanici su imali mogućnost usporediti Zagreb kao turističku destinaciju i njegovu turističku ponudu s ponudom drugih sred-njeeuropskih gradova koje su posjetili, navođenjem do tri prednosti i do tri nedostatka Zagreba u odnosu na navedene gradove. Prednosti i nedostaci Zagreba analizirani su na skupu svih hotelskih gostiju.

Gosti hotela iskazali su vrlo visok stupanj zadovoljstva ljubaznošću osoblja u hotelima. Visok stupanj zadovoljstva iskazan je za kvalitetu usluga u hotelu i komfor smještaja. Kvalitetom gastronomske ponude u hotelu i opskrbljenošću hotela brošurama o Zagrebu i drugim informacijama gosti hotela bili su srednje zadovoljni.

Elementi gradske infrastrukture čine najlošije ocijenjen skup elemenata turističke po-nude grada, a uključuju mogućnosti za parkiranje, kvalitetu lokalnog prijevoza, kvalitetu označavanja znamenitosti te razmještaj i jasnoću putokaza. Srednjom ocjenom ocijenjena su tri elementa: kvaliteta lokalnog prijevoza, kvaliteta informacije/opskrbljenost lokal-nih turističkih ureda brošurama te kvaliteta označavanja znamenitosti. Nizak stupanj zadovoljstva iskazan je za razmještaj i jasnoću putokaza, a izrazito nizak za mogućnosti parkiranja u gradu.

Među faktorima turističke atraktivnosti, gosti hotela percipiraju Zagreb kao pogodnu destinaciju za kratki odmor, a visok stupanj zadovoljstva iskazali su slikovitošću Zagreba, uređenošću mjesta, ponudom kulturnih znamenitosti te gastronomskom ponudom. Nešto manje zadovoljni su ponudom kulturnih događanja, radnim vremenom kulturnih institucija, mogućnostima za kupnju i sadržajima za zabavu. Gosti hotela iskazali su nezadovoljstvo ponudom suvenira i ponudom uličnih događanja.

Svi gosti zagrebačkih hotela su zadovoljni osobnom sigurnošću, a visoko je ocijenjena i gostoljubivost lokalnog stanovništva i ljubaznost osoblja turističko-informativnih centara. Nešto manji stupanj zadovoljstva gosti su iskazali za ljubaznost osoblja javnih službi.

Vrijednost za novac smještaja i gastronomske ponude ocijenjena je srednjom ocjenom, za razliku od vrijednosti za novac kulturnih sadržaja koja je ocijenjena visokom ocjenom.

19



2008

Zagreb

Gosti hostela nezadovoljni su ponudom smještaja, i to gotovo svim elementima s izuzet-kom ljubaznosti osoblja u hostelima kojom su srednje zadovoljni. U ocjenama gradske infrastrukture ne razlikuju se značajno od gostiju hotela, s izuzetkom kritičnije ocjene kvalitete označavanja znamenitosti. Gosti hostela bili su u prosjeku kritičniji i prema ocjenama za većinu faktora atraktivnosti pa su tako lošije od hotelskih gostiju ocijenili ponudu kulturnih znamenitosti, kulturnih događanja, radno vrijeme kulturnih institucija, sadržaje za zabavu, ponudu suvenira i uličnih događanja te gastronomsku ponudu. Soci-jalnim elementima ponude grada Zagreba – osobnom sigurnošću i ljubaznošću domaćina - gosti hostela su bili zadovoljni. Izuzetak je ljubaznost osoblja javnih službi za koju su iskazali srednji stupanj zadovoljstva. • Kategorija smještaja: Gosti u hotelima najviše kategorije bili su izrazito zadovoljni

svim elementima smještaja. Sličan stupanj zadovoljstva iskazali su i gosti hotela s četiri zvjezdice, s izuzetkom gastronomske ponude u hotelu i opskrbljenošću hotela brošurama i drugim informacijama o Zagrebu, elemente za koje su iskazali visok stupanj zadovoljstva. Gosti hotela s tri zvjezdice najlošije su ocijenili sve elemente hotelskog smještaja. Za komfor smještaja i kvalitetu gastronomske ponude u hotelima s tri zvjezdice gosti su iskazali vrlo nizak stupanj zadovoljstva. U hotelima s tri zvjezdice i kvaliteta usluga je ocijenjena lošije u usporedbi s drugim kategorijama hotelskog smještaja. Osim nezadovoljstva pojedinim elementima smještaja, gosti hotela s tri zvjezdice iskazali su i najniži stupanj zadovoljstva vrijednošću za novac smještaja.

Tablica 2.5.1.STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTI KE PONUDE ZAGREBA

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu• Kvaliteta usluga u hotelu• Komfor smještaja• Opskrbljenost hotela turisti kim brošurama o

Zagrebu i drugim informacijama• Kvaliteta gastronomske

ponude u hotelu

Gradska infrastruktura

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost lokalnih • Kvaliteta ozna avanja znamenitosti• Razmještaj i jasno a

putokaza u Zagrebu• Mogu nosti za parkiranje

Faktori turisti ke atraktivnosti

• Ure enost mjesta ( isto a, zelene i javne površine)

• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanisti ka skladnost)

• Pogodnost za kratak odmor• Gastronomska ponuda• Kulturne znamenitosti• Mogu nosti za kupnju ('shopping')• Radno vrijeme kulturnih institucija• Kulturna doga anja• Sadržaji za zabavu• Ponuda suvenira• Uli na doga anja

Socijalni elementi

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja turisti ko-informativnih • Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta,

policija, mjenja nice, banke)

Vrijednost za novac

• Kulturnih sadržaja• Gastronomske ponude• Smještaja

* Stupanj zadovoljstva definiran je na temelju zbroja postotaka odgovora za ocjene 'vrlo dobro' i 'odli no'.

GOSTI HOSTELA

Elementi ponude

HOTELSKI GOSTI

Stupanj zadovoljstva:

Vrlo visok

Visok Srednji Nizak Vrlo nizak

20



2008

Zagreb

• Zemlja porijekla: Japanci i Francuzi su bili nezadovoljni kvalitetom gastronomske po-nude u hotelu. Gosti iz Francuske su bili dodatno nezadovoljni i opskrbljenošću hotela brošurama o Zagrebu i drugim informacijama. Za razliku od njih, Amerikanci, Talijani i Austrijanci su bili zadovoljniji gotovo svim elementima smještaja. Elementima gradske infrastrukture nešto zadovoljniji su bili Austrijanci i Amerikanci, a kritičniji od prosjeka Francuzi, Talijani, Britanci i Japanci. Element za koji su svi gosti, bez obzira na zemlju porijekla, iskazali vrlo nizak stupanj zadovoljstva su mogućnosti za parkiranje. U ocjeni elemenata turističke atraktivnosti Zagreba, kritičniji od drugih bili su Francuzi, Japanci, Nijemci, Britanci, Amerikanci i Talijani. Najniži stupanj zadovoljstva radnim vremenom kulturnih institucija iskazali su Francuzi, a mogućnostima za kupnju ponovno Francuzi i Britanci. Domaći gosti bili su najzadovoljniji većinom faktora turističke atraktivnosti Zagreba. Osobnom sigurnošću, ljubaznošću lokalnog stanovništva, osoblja javnih službi i turističko-informativnih centara nezadovoljniji od prosjeka su bili Britanci. Vrijednost za novac kulturnih sadržaja lošije od prosjeka ocijenili su Talijani, a gastronomske po-nude Japanci i Francuzi. Francuzi su bili kritičniji i prema vrijednosti za novac smještaja.

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti Zagreba nekoliko su elemenata turističke ponude grada Zagreba ocijenili boljima u odnosu na goste koji su Zagreb posjetili zbog drugih motiva. To su: ljubaznost osoblja u hotelu, kvaliteta lokalnog prijevoza, uređenost mjesta, mogućnosti za kupnju, ponuda uličnih događanja, ljubaznost osoblja turističko-informativnih centara te vrijednost za novac gastronomske ponude i smještaja.

• Sezona boravka u Zagrebu: Najveće nezadovoljstvo pojedinim elementima ponude iska-zali su hotelski gosti koji su u Zagrebu boravili u ljetnim mjesecima (srpnju i kolovozu). Nezadovoljniji od gostiju u ostalim razdobljima bili su: ljubaznošću osoblja u hotelu, kvalitetom informacija/opskrbljenošću turističkih ureda informacijama, razmještajem i jasnoćom putokaza, mogućnostima za kupnju, sadržajima za zabavu, ponudom su-venira, osobnom sigurnošću i ljubaznošću osoblja javnih službi. Gosti koji su boravili u Zagrebu u studenom ili prosincu iskazali su veće nezadovoljstvo od ostalih radnim vremenom kulturnih institucija, ponudom kulturnih događanja, te uređenošću mjesta.

Upitani o prednostima i nedostacima Zagreba u odnosu na druge srednjeeuropske gra-dove hotelski gosti su naveli više od 900 prednosti i 600 nedostatka.

Tablica 2.5.2.PREDNOSTI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Pozitivne ocjene gostiju N %

• Gostoljubivi i ljubazni ljudi 136 14,4• isto a grada 83 8,8• Lijep, slikovit i ure en grad 80 8,5• Miran i tih grad, opuštena atmosfera, mali grad 75 8,0• Dobra hrana i dobra ponuda restorana/kafi a 55 5,8• Kvaliteta hotela i usluge 47 5,0• Parkovi, zelenilo, Jarun 46 4,9• Povoljne cijene i dobra vrijednost za novac 42 4,5• Kompaktan grad, lagan za obilazak 40 4,2• Dobar javni prijevoz i prometna povezanost 39 4,1• Bogatstvo kulturnih atrakcija 37 3,9• Dobra kupovina i zgodni suveniri 31 3,3• Dobra prometna dostupnost i blizina mora 28 3,0• Razvijen, moderan grad, mnoštvo razli itih doga anja 25 2,7• Siguran grad 25 2,7• Arhitektonska skladnost 23 2,4• Dobar no ni život i zabava 19 2,0• Raznolik i zanimljiv grad 19 2,0• Dobra turisti ka signalizacija 15 1,6• Dostupnost informacija, ljudi govore strane jezike 11 1,2• Pogodan za kratak odmor 7 0,7• Još neotkriven grad, nije komercijaliziran 5 0,5• Lijepa okolica 4 0,4• Sportski sadržaji i doga anja 3 0,3• Poslovni centar 2 0,2• Nešto drugo 46 4,9

UKUPNO 943 100,0

21



2008

Zagreb

Prednosti Zagreba su prije svega gostoljubivost i ljubaznost ljudi, koju je navelo 14% ho-telskih gostiju. Slijede pozitivne ocjene vezane uz čistoću grada (oko 9% svih odgovora), ljepotu, slikovitost i uređenost grada (9% odgovora) te pozitivnu atmosferu u Zagrebu (8% odgovora). Gosti Zagreba iskazali su zadovoljstvo gastronomskom ponudom i ponudom kafića, kvalitetom hotelskog smještaja, zelenilom u gradu, povoljnim cijenama, lakoćom obilaska i čitavim nizom drugih elemenata.

Od ostalih prednosti valja istaknuti one koje se mogu koristiti u promociji Zagreba, a koje govore da je Zagreb grad s dušom i grad pun zanimljivosti. Neke od pozitivnih slika o Zagrebu su:• ‘lijep grad pun topline’• ‘prijateljski grad’• ‘glavna prednost grada su ljudi’• ‘spoj starog i novog’• ‘nevjerojatno zanimljiva povijest’• ‘poseban grad, mješavina starog i novog’• ‘odlično mjesto za kratki odmor’• ‘dovoljno živosti da ne bude dosadno’• ‘mogućnost osjećaja dijela lokalnog života’• ‘savršeno za odmor’• ‘urban i interesantan’• ‘Zagreb je najdraži zbog duha kojim zrači’.

Iako ima znatno više prednosti, valja istaknuti i popriličan broj nedostataka, osobito s obzirom na to da ispitanici nisu skloni u intervjuu anketarima iskazivati posebne elemente kojima nisu bili tako zadovoljni.

Tablica 2.5.3.NEDOSTACI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGESREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Primjedbe gostiju N %

• Prljav grad, grafiti, buka 97 15,5• Nedovoljno parkirnih mjesta, skup parking 75 12,0• Nedovoljno informacije za turiste, loša promidžba 31 5,0• Loša hrana/ nedostatak restorana/ kafi a 29 4,6• Gužva u gradu 29 4,6• Preskup grad 28 4,5• Prometna gužva 28 4,5• Nedostatan no ni život i zabava 27 4,3• Nedostatne mogu nosti za kupnju; nedostatak suvenira 26 4,2• Infrastruktura; radovi ljeti 24 3,8• Nedostatna kulturna doga anja i uli na doga anja 23 3,7• Preskup taksi, loša organizacija taksi službe 22 3,5• Loša prometna signalizacija 21 3,4• Neljubaznost ljudi 17 2,7• Radno vrijeme 15 2,4• Nema posebnih atrakcija; nema raznolikosti 14 2,2• Loša ure enost;potrebna renovacija fasada 13 2,1• Nepoznavanje stranih jezika 12 1,9• Star i loš javni prijevoz 10 1,6• Zastarjeli aerodrom, loša povezanost s centrom grada 8 1,3• Osobna sigurnost 8 1,3• Prometna dostupnost 8 1,3• Nekvalitetan smještaj 7 1,1• Mali grad; turisti ki nerazvijen 7 1,1• Visoke cijene hotela, restorana i kafi a 4 0,6• Nema metroa 3 0,5• Loše organiziran promet, loša povezanost 2 0,3• Loša turisti ka signalizacija 1 0,2• Nedovoljno hotela/hostela 1 0,2• Nešto drugo 35 5,6

UKUPNO 625 100,0

22



2008

Zagreb

Zanimljivo je da su neki aspekti ponude za jedne goste bili prednost, a za druge nedostatak. Tako su, na primjer, ljubaznost ljudi, cijene i čistoća grada za neke bili glavne prednosti, a za neke je nedostatak navedenih elemenata bio glavni nedostatak. Najveći broj nedostataka vezan je za čistoću i javnu infrastrukturu grada: nedostak parkirnih mjesta, skup parking, prljav grad, buka, loše organiziran javni prijevoz, loše organiziran promet u gradu, loša organizacija taksi službe. Od ostalih nedostataka mogu se izdvo-jiti nedostatak restorana, nedovoljne turističke informacije, neuređene fasade, loša prometnu signalizaciju, nedostatak sadržaja za zabavu, kulturnih i uličnih događanja te mogućnosti za kupnju.

U nastavku su izdvojeni tipični odgovori ispitanika:• ‘nedovoljno parkirnih mjesta u centru’• ‘glavne ulice čiste, a sporedne prljave’• ‘nema naglašene nacionalne kuhinje i takve ponude restorana’• ‘nedostaju suveniri koji predstavljaju Zagreb’• ‘dosadno’• ‘teško snalaženje u gradu’• ‘previše radova’• ‘nema uličnih događanja’• ‘oronule zgrade u centru’• ‘neljubazni radnici u javnim službama’• ‘zatvoreni muzeji, trgovine’• ‘trgovine se prerano zatvaraju’.

2.6. Potrošnja turista u Zagrebu

Troškovi koje su ispitanici imali tijekom svog boravka u Zagrebu iskazivali su se u jednoj od ponuđenih pet valuta (euro, britanska funta, američki dolar, švicarski franak i hrvatska kuna), a zatim su se preračunavali u eure prema srednjem mjesečnom tečaju.1 Troškovi su obuhvaćali izdatke za smještaj, uključujući puni pansion i polupansion, izdatak za paket aranžman, ukoliko ga je ispitanik imao, izdatke za hranu i piće u smještajnom objektu, izdatke za hranu i piće u ugostiteljskim objektima izvan smještaja, izdatke za kupnju, izdatke za kulturu, izdatke za sport, rekreaciju i zabavu, izdatke za izlete te ostale izdatke, koji su obuhvaćali lokalni prijevoz, zdravstvene usluge, servise i sl.

Tablica 2.6.1.PROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2008. GODINI U EURIMA

UK

UP

NO

2 zv

jezd

ice

3 zv

jezd

ice

4 zv

jezd

ice

5 zv

jezd

ica

€UKUPNO 143,62 77,47 112,10 162,90 203,15 51,18

• Izdaci za smještaj 87,93 45,60 64,51 95,10 142,53 18,04• Izdaci za hranu i pi e

u smještajnom objektu 5,41 3,73 6,65 3,54 7,87 1,60

• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja 21,46 13,55 19,25 25,32 22,51 13,90• Izdaci za kupnju 16,60 7,99 13,87 21,93 16,06 10,35• Izdaci za kulturu 1,46 1,09 1,12 1,93 1,41 1,63• Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu 2,16 1,77 1,65 3,20 1,27 2,75• Izdaci za izlete organizirane

posredstvom turisti ke agencije 0,34 0,00 0,34 0,47 0,29 0,37

• Ostali izdaci 8,25 3,75 4,71 11,41 11,22 2,55

Prosje na dnevna potrošnja

HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

€

1 Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,45323734&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen =welcomeref&open=/ert/ert_bil/ert_bil_eur&language=en&product=EU_MASTER_exchange_rates&root=EU_MASTER_exchange_rates&scrollto=8 (veljača 2009.)

23



2008

Zagreb

Hotelski gosti trošili su dnevno, u prosjeku, 144 eura po osobi. Najveći dio te potrošnje odnosio se na izdatke za smještaj (61% ili prosječno dnevno 88 eura), zatim na hranu i piće izvan smještaja (15% ili 21 euro) te na kupnju (12% ili 17 eura). Gosti hotela trošili su na kulturu prosječno 1,5 eura dnevno, a na sport, rekreaciju, zabavu i izlete oko 2,5 eura dnevno u prosjeku. Preostalih 8 eura trošilo se na ostale usluge.

Gosti hostela ostvarili su prosječnu dnevnu potrošnju od 51 eura po osobi. Pri tome je udio izdataka za smještaj iznosio 35% ili oko 18 eura dnevno u prosjeku. Gosti hostela, osim na smještaj, najviše su trošili na hranu i piće izvan objekta (14 eura ili 27%) i na kupnju (10 eura ili 20%). Izdaci za kulturu iznosili su oko 2 eura dnevno, a na sport, rekreaciju, zabavu i izlete oko 3 eura u prosjeku dnevno. • Kategorija smještaja: Porastom kategorije smještaja rasli su i izdaci za smještaj pa

tako i ukupna potrošnja hotelskih gostiju. Gosti u hotelima s pet zvjezdica trošili su u prosjeku oko 203 eura dnevno, gosti u hotelima s četiri zvjezdice oko 163 eura, gosti u hotelima s tri zvjezdice oko 112 eura dnevno, a gosti u hotelima s dvije zvjezdice 77 eura dnevno po osobi. Relativno najveće izdatke za smještaj imali su gosti hotela s pet zvjezdica (70% prosječne dnevne potrošnje). Na hranu i piće izvan smještajnog objekta, kupnju te kulturu, sport i zabavu više od ostalih gostiju trošili su gosti hotela s četiri zvjezdice (25 eura u prosjeku dnevno za hranu i piće izvan smještaja, 22 eura za kupnju, 2 eura za kulturu i 3 eura za sport, rekreaciju i zabavu).

• Zemlja porijekla: Najveću prosječnu dnevnu potrošnju ostvarili su gosti iz Velike Britanije (180 eura) i SAD-a (173 eura). Gosti iz navedenih zemalja imali su iznadprosječne izdatke za smještaj. Gosti iz Velike Britanije, Austrije i Španjolske ističu se i većim od prosjeka izdacima za konzumaciju hrane i pića izvan hotela (27 eura). Gosti iz Španjolske i Velike Britanije imali su i najveće izdatke za kupnju (29, odnosno 24 eura).

• Glavni motiv dolaska: Poslovni gosti imali su u prosjeku veće izdatke za smještaj pa time i veće ukupne izdatke u odnosu na ostale hotelske goste. Prosječna dnevna potrošnja poslovnih gostiju iznosila je 164 eura po osobi, a gostiju koji su doputovali u Zagreb zbog drugih motiva 126 eura po osobi.

• Sezona boravka u Zagrebu: Prosječna dnevna potrošnja hotelskih gostiju u Zagrebu kretala od 138 eura u prosjeku za goste koji su boravili u rujnu i listopadu do 148 eura u prosjeku za goste koji su boravili u srpnju i kolovozu.

Tablica 2.6.2.PROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2008. GODINI U %

UK

UP

NO

2 z

vjez

dice

3 z

vjez

dice

4 z

vjez

dice

5 z

vjez

dica

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0• Izdaci za smještaj 61,2 58,9 57,5 58,4 70,2 35,2• Izdaci za hranu i pi e

u smještajnom objektu 3,8 4,8 5,9 2,2 3,9 3,1

• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja 14,9 17,5 17,2 15,5 11,1 27,2• Izdaci za kupnju 11,6 10,3 12,4 13,5 7,9 20,2• Izdaci za kulturu 1,0 1,4 1,0 1,2 0,7 3,2• Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu 1,5 2,3 1,5 2,0 0,6 5,4• Izdaci za izlete organizirane

posredstvom turisti ke agencije 0,2 0,0 0,3 0,3 0,1 0,7

• Ostali izdaci 5,7 4,8 4,2 7,0 5,5 5,0


HOTELSKI GOSTI

GOSTI HOSTELA

24



2008

Zagreb

TRŽIŠNI PROFIL JEDNODNEVNIH POSJETITELJA ZAGREBA

3.

25



2008

Zagreb


U ovom poglavlju opisuje se tržišni profil jednodnevnih posjetitelja Zagreba. Rezultati istraživanja TOMAS Zagreb 2008. za jednodnevne posjetitelje prikazuju se ukupno te posebno za domaće i inozemno tržište.

Obilježja koja opisuju tržišni profil jednodnevnih posjetitelja Zagreba grupirana su u nekoliko cjelina. To su:• sociodemografski profil, • motivacija za dolazak u Zagreb, • obilježja putovanja, • obilježja boravka u Zagrebu, • zadovoljstvo turističkom i ostalom ponudom, • ocjena prednosti i nedostataka Zagreba kao turističkog središta

u odnosu na konkurentske gradove u regiji te • ostvarena potrošnja tijekom boravka u Zagrebu.

Rezultati istraživanja u ovom poglavlju prikazuju se u tablicama. Strukture obilježja prikazuju se u postocima, dok se za neka obilježja prikazuje i aritmetička sredina. Kod pitanja na koje je bilo moguće dati više odgovora, na primjer, motivi dolaska u Zagreb ili posjećene atrakcije, podaci u tablicama sortirani su prema rezultatima za sve jednodnevne posjetitelje, tj. prema stupcu ‘Ukupno’. U popratnom tekstu ističu se glavni rezultati svakog obilježja te, ukoliko postoje, uočena odstupanja između domaćih i inozemnih posjetitelja.

3.1. Sociodemografski profil

Sociodemografski podaci o jednodnevnim posjetiteljima Zagreba obuhvaćaju zemlju stalnog boravka, odnosno županiju stalnog boravka za domaće posjetitelje, navršene godine života, stupanj obrazovanja i mjesečna primanja domaćinstva.

Među jednodnevnim posjetiteljima Zagreba u razdoblju od svibnja do prosinca 2008. godine bilo je najviše domaćih posjetitelja (59%). Među njima su najzastupljeniji bili stanovnici Karlovačke (13%), Splitsko-dalmatinske (12%), Primorsko-goranske (12%) i Sisačko-moslavačke županije (8%). Među inozemnim posjetiteljima najbrojniji su bili oni iz Njemačke te oni s bližih tržišta - Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije i Italije.

Tablica 3.1.1. ZEMLJA PORIJEKLA JEDNODNEVNIH POSJETITELJAZAGREBA U RAZDOBLJU V-XII 2008. GODINE (U %)

UK

UP

NO

• Hrvatska 59,2• Njema ka 5,9• Bosna i Hercegovina 4,9• Slovenija 4,9• Austrija 4,2• Italija 4,2• Zemlje isto ne Europe 2,8• Velika Britanija 2,4• Izvaneuropske zemlje 4,9• Ostale zemlje zapadne Europe 4,9• Crna Gora, Makedonija, Srbija 1,7

UKUPNO 100,0

26



2008

Zagreb

Najbrojniji posjetitelji Zagreba su oni u dobi do 25 godina (30,5%) te oni u dobi od 26 do 35 godina (26,5%). Više od polovine svih posjetitelja (57%) je mlađe od 35 godina. Tek svaki deseti posjetitelj Zagreba (12%) ima 56 ili više godina. Prosječna dob posjetitelja iznosi 35 godina.

• Tržište: Inozemni posjetitelji Zagreba u prosjeku su nešto mlađi od domaćih (35 u odnosu na 37 godina). Kod inozemnih posjetitelja, za razliku od domaćih, najbrojniji su posjetitelji u dobi od 26 do 36 godina (36%).

Tablica 3.1.2.DOB JEDNODNEVNIH POSJETITELJA (U%)

Dob (godine)

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Do 25 30,5 34,4 25,0• 26 do 35 26,5 19,6 36,2• 36 do 45 18,3 19,0 17,2• 46 do 55 12,9 12,9 12,9• 56 i više 11,8 14,1 8,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosje na dob 36,0 36,6 35,1

Tablica 3.1.3.STUPANJ OBRAZOVANJAJEDNODNEVNIH POSJETITELJA (U%)

Stupanj obrazovanja

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Osnovna škola 2,1 2,4 1,7• Srednja škola 39,0 52,4 19,7• Viša škola 24,0 19,4 30,8• Fakultet i više 34,8 25,9 47,9• Nešto drugo . . .

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Najviše jednodnevnih posjetitelja Zagreba ima srednjoškolsko obrazovanje (39%); slijede oni sa završenim fakultetom (35%) ili višom školom (24%).

• Tržište: Inozemni posjetitelji Zagreba u prosjeku imaju viši stupanj obrazovanja od domaćih. Dok svaki drugi domaći posjetitelj u Zagrebu ima najviše srednjoškolsko ob-razovanje (52%), gotovo svaki drugi inozemni posjetitelj ima završen fakultet (48%).

Tablica 3.1.4.MJESE NA PRIMANJA*JEDNODNEVNIH POSJETITELJA (U %)

Mjese na primanja doma instva(u eurima) U

KU

PN

O

Dom

ai

Inoz

emni

• do 500 12,6 16,0 7,8• 501-1000 17,2 18,9 14,7• 1001-1500 24,6 34,9 9,5• 1501-2000 17,2 16,0 19,0• 2001-2500 10,9 7,1 16,4• 2501-3000 8,1 5,9 11,2• 3001-3500 3,9 0,6 8,6• 3501 i više 5,6 0,6 12,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

* Mjese na primanja doma instva.

Tek nešto više od jedne četvrtine zagrebačkih jednodnevnih posjetitelja (28%) dolazi iz domaćinstava s mjesečnim primanjima većim od 2.000 eura.

• Tržište: Domaći posjetitelji dolaze iz domaćinstava s prosječno nižim mjesečnim pri-manjima. Mjesečna primanja viša od 2.000 eura mjesečno ima 14% domaćih i 49% inozemnih posjetitelja.

27



2008

Zagreb


Osim motivacije posjetitelja za dolazak u Zagreb, u ovome dijelu se prikazuje i učestalost dolaska u Hrvatsku i Zagreb (samo za inozemne posjetitelje) te izvori informacija koje su posjetitelji koristili prije dolaska u Zagreb. Ispitanici su mogli navesti najviše tri motiva od ponuđenih petnaest i najviše tri izvora informacija od ponuđenih jedanaest.

Primarni motiv posjeta Zagrebu za jednodnevne posjetitelje je kratki odmor u gradu (30%), a slijedi posjet rodbini ili prijateljima koji je na posjet motivirao svakog četvrtog posjetitelja (25%), kupnja (23%), zabava (21%) te nova iskustva i doživljaji (18%). Up-oznavanje kulturnih znamenitosti privuklo je 14% jednodnevnih posjetitelja, a poslovne obveze, odnosno posjet sajmu ili kongresu bio je razlog dolaska za 13% posjetitelja.

• Tržište: Kratki odmor u gradu, nova iskustva i doživljaji te upoznavanje kulturnih zna-menitosti Zagreba izraženiji su motivi posjeta Zagrebu za inozemne posjetitelje. Tako je kratki odmor u gradu motivirao na posjet čak 44% inozemnih posjetitelja, u odnosu na 20% domaćih; nova iskustva i doživljaji motivirali su na posjet svakog trećeg inozem-nog posjetitelja (33%) i tek 7% domaćih; upoznavanje kulturnih znamenitosti grada motiviralo je na posjet 29% inozemnih i samo 4% domaćih posjetitelja. S druge strane, posjet rodbini ili prijateljima, kupnja, zabava, nazočnost kongresu/sajmu, sportskom ili kulturnom događanju te zdravstveni razlozi motivirali su na posjet Zagrebu više domaćih posjetitelja. Tako je, na primjer, kupnja motivirala na posjet Zagrebu svakog trećeg (32%) domaćeg i 9% inozemnih posjetitelja.

Tablica 3.2.1.MOTIVI DOLASKA* (U %)

Motivi

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Kratki odmor u gradu 29,6 20,0 43,6• Posjet rodbini ili prijateljima 24,7 28,8 18,8• Kupnja ('shopping') 22,6 32,4 8,5• Zabava 21,3 25,3 15,4• Nova iskustva i doživljaji 17,8 7,1 33,3• Kulturne znamenitosti Zagreba 14,3 4,1 29,1• Poslovne obveze 12,9 13,5 12,0• Kongres/sajam 12,5 18,8 3,4• Kulturni doga aj/manifestacija 7,7 10,6 3,4• Sportski doga aj 7,3 10,6 2,6• Zdravstveni razlozi 5,9 9,4 0,9• Obrazovanje (seminari, te ajevi) 4,2 5,9 1,7• Upoznavanje okolice Zagreba 1,7 0,6 3,4• Vjerski razlozi 1,7 2,4 0,9• Drugi motivi 6,3 6,5 6,0


Tablica 3.2.2.U ESTALOST DOLASKA UHRVATSKU I ZAGREB* (U %)


U estalost dolaska u

Zagreb

• Prvi posjet 23,1 45,3• Drugi posjet 13,7 14,5• Tre i do šesti posjet 23,9 8,6• Više od šest posjeta 39,3 31,6

UKUPNO 100,0 100,0* Samo za inozemne posjetitelje.

Među inozemnim posjetiteljima Zagreba 45% ih je posjetilo Zagreb po prvi puta, a za 23% je posjet Zagrebu ujedno bio i prvi posjet Hrvatskoj. Inozemnih posjetitelja koji su vrlo dobro upoznati sa zagrebačkom ponudom jer Zagreb posjećuju već šest ili više puta, je 32%.

28



2008

Zagreb

Najvažniji izvor informacija za jednodnevne posjetitelje Zagreba je internet (31% pos-jetitelja prikupljalo je informacije putem interneta). Na drugom je mjestu prijašnji boravak u Zagrebu na koji se oslanjalo oko 19% posjetitelja te tiskani turistički vodiči putem kojih je informacije prikupljalo 13% posjetitelja. Isti se udio posjetitelja oslanjao na preporuke rodbine ili prijatelja, a 11% ih je prikupljalo informacije putem brošura, oglasa ili plakata.

• Tržište: Inozemni posjetitelji za prikupljanje informacija iznadprosječno koriste inter-net, tiskane turističke vodiče te brošure, oglase i plakate. Tako tiskane turističke vodiče koristi 30% inozemnih i samo 1% domaćih posjetitelja; informacije putem brošura, oglasa i plakata prikuplja 19% inozemnih i 5% domaćih posjetitelja; internet u priku-pljanju informacija koristi gotovo svaki drugi inozemni posjetitelj (48%) i svaki peti domaći posjetitelj Zagreba (20%).


Obilježja putovanja u ovome istraživanju obuhvaćaju vrstu putovanja, način organizacije putovanja, vrstu prijevoznog sredstva i pratnju na putovanju.

Tablica 3.2.3.IZVORI INFORMACIJA* (U %)

Izvoriinformacija

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Internet 31,4 20,0 47,9• Prijašnji boravak 18,8 21,2 15,4• Tiskani turisti ki vodi i 12,9 1,2 29,9• Preporuke rodbine ili prijatelja 12,9 11,2 15,4• Brošure, oglasi, plakati 10,8 5,3 18,8• Novine ili asopisi 5,2 8,2 0,9• Radio, televizija, film ili video 5,2 8,2 0,9• Preporuke turisti ke agencije/kluba 2,1 1,8 2,6• Nisu bile potrebne informacije 40,8 52,9 23,1• Drugi izvori 1,4 . 3,4


Tablica 3.3.1.VRSTA PUTOVANJA (U %)

Zagreb je:

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Glavno i jedino odredište 56,8 83,5 17,9• Glavno, ali ne i jedino odredište 6,3 5,3 7,7• Jedno od odredišta 19,9 5,3 41,0• Usputno (tranzitno) odredište 17,1 5,9 33,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Za većinu svojih jednodnevnih posjetitelja (63%) Zagreb je glavno odredište putovanja. Pri tome 57% posjetitelja na putovanju posjećuje samo Zagreb, a 6% još neka odredišta. Za petinu posjetitelja Zagreb je jedno od odredišta na putovanju, a za nešto manje (17%) usputno (tranzitno) odredište.

• Tržište: Za domaće posjetitelje Zagreb je u većini slučajeva glavno i jedino odredište putovanja (84%). Za inozemne posjetitelje Zagreb je najčešće jedno od odredišta koje posjećuju na putovanju (41%) ili usputno odredište (33%).

29



2008

Zagreb

Samostalno organizirano putovanje dominantan je način dolaska u Zagreb za jednodnevne posjetitelje. Usluge turističke agencije u organizaciji puta i/ili boravka u Zagrebu koristi 7% posjetitelja.

• Tržište: Inozemni posjetitelji u većoj mjeri od domaćih koriste usluge turističke agencije u organizaciji puta i/ili boravka u Zagrebu.

Tablica 3.3.2.NA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJA (U %)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Posredstvom turisti ke agencije 7,0 5,3 9,4• Samostalno organizirano 90,2 91,8 88,0• Nešto drugo 2,8 2,9 2,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica 3.3.3.PRIJEVOZNO SREDSTVO (U %)

Prijevoznosredstvo

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Automobil 48,8 55,3 39,3• Autobus 24,4 25,3 23,1• Motocikl/ bicikl 1,0 0,6 1,7• Vlak 16,4 16,5 16,2• Zrakoplov 7,7 0,6 17,9• Ostalo 1,7 1,8 1,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Automobil je glavno prijevozno sredstvo za dolazak u Zagreb (49%). Prema učestalosti dolazaka posjetitelja slijedi autobus kojim je doputovalo 24% posjetitelja te vlak kojim je doputovalo oko 16% posjetitelja. Zrakoplovom je doputovalo 8% posjetitelja.

• Tržište: Inozemni posjetitelji češće dolaze u Zagreb zrakoplovom (18% inozemnih posjetitelja u odnosu na 1% domaćih doputovalo je u Zagreb zrakoplovom), a rjeđe automobilom (39% u odnosu na 55%).

Tablica 3.3.4.PRATNJA NA PUTOVANJU (U %)

Pratnjana putovanju

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Sam(a) 26,5 29,4 22,2• Samo s partnerom 25,4 20,6 32,5• S lanovima obitelji 18,8 20,0 17,1• S prijateljima/poznanicima 29,3 30,0 28,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Podjednak broj jednodnevnih posjetitelja posjećuje Zagreb u društvu prijatelja (29%), partnera (25%) ili bez pratnje (27%). Najmanje je onih s obitelji (19%).

• Tržište: Domaći posjetitelji posjećuju Zagreb primarno u društvu prijatelja ili pak dola-ze sami, bez pratnje. Inozemni posjetitelji najčešće su u Zagrebu u društvu partnera ili prijatelja.


Obilježja boravka jednodnevnih posjetitelja u Zagrebu koja su obuhvaćena istraživanjem TOMAS Zagreb 2008. uključuju duljinu boravka (mjerenu brojem sati), posjećene turističke

30



2008

Zagreb

atrakcije, muzeje, galerije, događanja ili manifestacije te ostala posjećena mjesta, korištenje Zagreb ‘card-a’, posjećivanje turističkih informativnih centara, organizirano razgledanje Zagreba i korištenje prijevoznog sredstva tijekom boravka u gradu.

Tablica 3.4.1.DULJINA BORAVKA JEDNODNEVNIHPOSJETITELJA U ZAGREBU (U %)

Broj sati u Zagrebu

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• 1 - 5 26,9 23,5 31,9• 6 - 10 51,0 55,9 44,0• 11 i više 22,0 20,6 24,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosje an broj sati 8,6 8,7 8,4

Svaki drugi jednodnevni posjetitelj Zagreba boravi u Zagrebu šest do deset sati (51%). Ostali borave tek jedan do pet sati (27%) ili više od jedanaest sati (22%). Prosječan bo-ravak u Zagrebu traje devet sati.

• Tržište: Prosječan boravak domaćih i inozemnih posjetitelja gotovo da se ne razlikuje (domaći borave u prosjeku 8,7, a inozemni 8,4 sata). Međutim, među inozemnim pos-jetiteljima više je onih koji borave kraće (32% boravi tek nekoliko sati) ili duže (24% boravi u Zagrebu više od jedanaest sati).

Posjetitelji Zagreba se tijekom svog jednodnevnog posjeta zadržavaju najčešće u najužem centru grada – posjećuju Trg bana Jelačića, Gornji grad, Katedralu i Donji grad, a od lokacija izvan centra u nešto većem broju posjećuje se Maksimir, Jarun i Botanički vrt.

• Tržište: Inozemni posjetitelji Zagreba su, sukladno širem izboru motiva zbog kojih posjećuju Zagreb, aktivniji – u većem broju posjećuju gotovo sve atrakcije u centru grada.

Tablica 3.4.2.POSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE* (U %)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Trg bana Jela i a 64,5 55,3 77,8• Gornji grad 49,8 38,2 66,7• Katedrala 46,7 37,6 59,8• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)35,5 22,9 53,8

• Tržnica - Dolac 23,0 13,5 36,8• Maksimir 13,6 15,3 11,1• Jarun 11,8 15,3 6,8• Botani ki vrt 8,4 6,5 11,1• Mirogoj 2,8 2,9 2,6• Okolica Zagreba 2,1 1,8 2,6• Sljeme, Medvedgrad 1,0 0,6 1,7• Neka druga atrakcija 2,4 2,4 2,6• Ve sam razgledao/la

navedene atrakcije11,1 15,9 4,3


10,8 11,2 10,3

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 5,9 7,1 4,3


31



2008

Zagreb

Jednodnevni posjetitelji Zagreba rijetko odlaze u posjet zagrebačkim muzejima. Klovićeve dvore posjećuje 7% posjetitelja, a u ostale muzeje odlazi manje od 5% posjetitelja. Razlog male posjećenosti zagrebačkih muzeja prije svega je nedostatak slobodnog vremena koji je naveo svaki drugi posjetitelj, ali i nezainteresiranost za posjet muzeju svakog četvrtog posjetitelja.

• Tržište: Inozemni posjetitelji češće od domaćih navode nedostatak vremena kao glavni razlog neodlaska u muzej (58% prema 46%). Među njima je i manji udio posjetitelja nezainteresiranih za posjet muzeju (20% među inozemnim i 30% među domaćim posjetiteljima).

Tablica 3.4.3.POSJE ENI MUZEJI I GALERIJE* (U %)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Klovi evi dvori - Gornji grad 7,3 5,9 9,4• Muzej grada Zagreba 4,2 4,1 4,3• Tehni ki muzej 3,5 4,1 2,6• Muzej Mimara 3,1 3,5 2,6• Muzej za umjetnost i obrt 2,8 2,9 2,6• Prirodoslovni muzej 1,0 1,2 0,9• Moderna galerija 1,0 0,6 1,7• Arheološki muzej 0,7 . 1,7• Etnografski muzej 0,7 0,6 0,9• Atelje Meštrovi 0,7 . 1,7• Hrvatski muzej naive 0,3 . 0,9• Neki drugi muzej, galerija 0,3 . 0,9• Ve sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije5,9 7,1 4,3


50,9 45,9 58,1

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 25,8 30,0 19,7


Najčešće posjećena događanja su manifestacije Zagrebačkog velesajma, a slijede sportska i kulturna događanja te odlazak u kino.

• Tržište: Domaći posjetitelji u većem broju odlaze na sva događanja, dok 70% inozemnih posjetitelja navodi da nije bilo vremena za posjet događanjima.

Tablica 3.4.4.POSJE ENE PRIREDBE* (U %)

Doga anja

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Manifestacije Zagreba kog velesajma 18,8 27,6 6,0• Sportske utakmice i doga anja 6,3 8,8 2,6• Kino predstave 5,6 9,4 .• Kulturna doga anja 4,5 5,3 3,4• Ostali koncerti 3,1 4,7 0,9• Kazališne predstave 0,3 0,6 .• Neko drugo doga anje 7,0 11,2 0,9• Nije bilo vremena za posjet doga anju 43,2 24,7 70,1• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet

doga anju 18,8 20,0 17,1


32



2008

Zagreb

Osim u posjet turističkim atrakcijama, muzejima i događanjima, jednodnevni posjetitelji Zagreba odlaze u zagrebačke kavane i kafiće, njih 73%, zatim u restorane (41%), restorane brze prehrane (29%), a posjećuju i trgovačke centre (27%), slastičarnice (24%) i trgovine u centru grada (16%).

• Tržište: Inozemni posjetitelji češće su u restoranima, dok domaći, sukladno izraženom motivu kupnje, češće posjećuju trgovačke centre.

Niti jedan posjetitelj Zagreba tijekom svog jednodnevnog posjeta nije koristio Zagreb ‘card’.

Tablica 3.4.5.OSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU* (U %)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Kavane, kafi i 72,5 72,4 72,6• Ostali restorani 40,8 35,9 47,9• Restorani brze prehrane 28,9 31,8 24,8• "Shopping" centri 27,2 36,5 13,7• Slasti arnice 24,4 26,5 21,4• Butici/ trgovine u centru grada 16,4 18,2 13,7• Diskoteke 3,1 3,5 2,6• Kockarnice 1,7 1,8 1,7• "Wellness" centri 0,3 0,6 .


Turističke informativne centre (TIC) posjećuje 7% jednodnevnih posjetitelja Zagreba.

• Tržište: U informativne centre češće odlaze inozemni posjetitelji (16% prema 1%).

U organiziranom razgledu grada bilo je tek 2% jednodnevnih posjetitelja.

• Tržište: Manje od 1% domaćih posjetitelja odlazi u organizirani razgled grada.

Tablica 3.4.7.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBA (U %)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

• Da 1,8 0,6 3,4• Ne 98,2 99,4 96,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica 3.4.6.POSJE IVANJE INFORMATIVNIH CENTARA (U %)

Posjet turisti ko-informativnim centrima U

KU

PN

O

Dom

ai

Inoz

emni

• Da 7,4 1,2 16,2• Ne 92,6 98,8 83,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

33



2008

Zagreb

Tijekom boravka u Zagrebu jednodnevni posjetitelji najčešće koriste javni prijevoz (njih 38%) i/ili vlastiti automobil (35%).

• Tržište: Usluge taksija tijekom jednodnevnog boravka češće koriste posjetitelji iz ino-zemstva (8% prema 2%).


Stupanj zadovoljstva elementima turističke i ostale ponude Zagreba ocjenjivan je za 22 elementa ocjenama od 1-vrlo loše do 5-odlično. Elementi ponude obuhvaćali su elemente gradske infrastrukture, faktore turističke atraktivnosti Zagreba, socijalne elemente te vrijednost za novac gastronomske ponude i kulturnih sadržaja. Rang pojedinih elemenata ponude definiran je prema zbroju ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’. Prema tako dobivenim pokazateljima načinjeno je pet vrijednosnih skupina, kako bi se na što bolji način ukazalo na elemente kojima su gosti najzadovoljniji i koji se mogu smatrati prednostima, odnosno na elemente koji su najlošije ocijenjeni i koji se mogu smatrati nedostacima turističke ponude Zagreba. Elementi su prema zbroju ocjena ‘vrlo dobar’ i ‘odličan’ podijeljeni u sljedeće skupine:• VRLO VISOK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’

veći od 80% • VISOK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od

70% do 79,9%• SREDNJI stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od

60% do 69,9%• NIZAK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od

50% do 59,9% i• VRLO NIZAK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’

manji od 50%.

Osim ocjenjivanja pojedinih elemenata ponude, ispitanici su imali mogućnost usporediti Zagreb kao turističku destinaciju i njegovu turističku ponudu s ponudom drugih sred-njeeuropskih gradova koje su posjetili, navođenjem do tri prednosti i do tri nedostatka Zagreba u odnosu na navedene gradove. Prednosti i nedostaci Zagreba analizirani su na skupu svih jednodnevnih posjetitelja.

Tablica 3.4.8.KORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVATIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU (U %)

Prijevozno sredstvo tijekom boravka u Zagrebu U

KU

PN

O

Dom

ai

Inoz

emni

• Taksi 4,2 1,8 7,7• Javni prijevoz 38,3 46,5 26,5• Rent a car 0,3 . 0,9• Vlastiti automobil 35,2 42,4 24,8• Bicikl 1,4 1,8 0,9• Motocikl 0,3 0,6 .• Nešto drugo 1,4 2,4 .


34



2008

Zagreb

Među elementima gradske infrastrukture najlošije su ocijenjene mogućnosti za parkiranje za koje su posjetitelji iskazali izrazito nizak stupanj zadovoljstva. Svi ostali elementi gradske infrastrukture koji uključuju razmještaj i jasnoću putokaza, kvalitetu označavanja znamenitosti te kvalitetu lokalnog prijevoza, ocijenjeni su srednjom ocjenom.

Jednodnevni posjetitelji iskazali su zadovoljstvo za većinu faktora turističke atraktivnosti Zagreba. Posjetitelji percipiraju Zagreb kao destinaciju pogodnu za kratki odmor, s dobrom gastronomskom ponudom i dobrim mogućnostima za kupnju. Visok stupanj zadovoljstva iskazali su i ponudom kulturnih znamenitosti Zagreba, slikovitošću Zagreba, uređenošću mjesta, ponudom kulturnih događanja i sadržaja za zabavu. Nešto manje su zadovoljni ponudom suvenira i radnim vremenom kulturnih institucija, a bili su nezadovoljni po-nudom uličnih događanja.

Većina posjetitelja Zagreba zadovoljna je osobnom sigurnošću, a visoko ocjenjuju i gosto-ljubivost lokalnog stanovništva i ljubaznost osoblja turističko-informativnih centara. Nešto manji stupanj zadovoljstva posjetitelji su iskazali za ljubaznost osoblja javnih službi.

Iako zadovoljni gastronomskom ponudom, za vrijednost za novac gastronomske ponude posjetitelji su iskazali srednji stupanj zadovoljstva, dok su vrijednost za novac kulturnih sadržaja ocijenili visokom ocjenom (visok stupanj zadovoljstva).


Vrlo visok


Tablica 3.5.1.STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMATURISTI KE PONUDE ZAGREBA

Elementi ponude

UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni


• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta ozna avanja znamenitosti• Razmještaj i jasno a putokaza u Zagrebu• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost lokalnih turisti kih

ureda brošurama • Mogu nosti za parkiranje


• Mogu nosti za kupnju ('shopping')• Pogodnost za kratak odmor• Gastronomska ponuda• Kulturne znamenitosti• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanisti ka

skladnost)• Ure enost mjesta

( isto a, zelene i javne površine)• Kulturna doga anja• Sadržaji za zabavu• Ponuda suvenira• Radno vrijeme kulturnih institucija• Uli na doga anja

Socijalni elementi

• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja turisti ko-informativnih centara• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta, policija,

mjenja nice, banke)Vrijednost za novac

• Kulturnih sadržaja• Gastronomske ponude

* Stupanj zadovoljstva definiran je na temelju zbroja postotaka odgovora za ocjene 'vrlo dobro' i 'odli no'.

35



2008

Zagreb

• Tržište: Inozemni posjetitelji zadovoljniji su elementima gradske infrastrukture od domaćih – mogućnosti za parkiranje, kvalitetu informacija i kvalitetu lokalnog prijevoza ocijenili su u prosjeku bolje od domaćih posjetitelja. Inozemni posjetitelji izrazito su zadovoljni i socijalnim elementima turističke ponude Zagreba – sve socijalne el-emente ocijenili su bolje od domaćih posjetitelja, pri čemu su gostoljubivošću lokalnog stanovništva bili izrazito zadovoljni, a ljubaznošću osoblja javnih službi zadovoljni. Međutim, u ocjeni faktora turističke atraktivnosti grada inozemni su posjetitelji bili nešto kritičniji. Niži stupanj zadovoljstva od domaćih iskazali su za ponudu kulture, uključujući i kulturne znamenitosti i kulturna događanja, ponudu zabave, gastronom-sku ponudu te mogućnosti za kupnju. Inozemni su posjetitelji bili manje zadovoljni od domaćih i vrijednošću za novac kulturnih sadržaja.

Upitani o prednostima i nedostacima Zagreba u odnosu na druge srednjeeuropske gra-dove, anketirani jednodnevni posjetitelji Zagreba su naveli 190 prednosti i 183 nedostatka.

Tablica 3.5.2.PREDNOSTI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGESREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Pozitivne ocjene jednodnevnih posjetitelja N %

• Gostoljubivi i ljubazni ljudi 20 10,5• Lijep, slikovit i ure en grad 19 10,0• Dobra kupovina i zgodni suveniri 18 9,5• Bogatstvo kulturnih atrakcija 17 8,9• isto a grada 14 7,4• Dobar javni prijevoz i prometna povezanost 12 6,3• Parkovi, zelenilo 11 5,8• Miran i tih grad, opuštena atmosfera, mali grad 10 5,3• Kompaktan grad, lagan za obilazak 10 5,3• Dobra prometna dostupnost i blizina mora 9 4,7• Razvijen, moderan grad, mnoštvo razli itih doga anja 8 4,2• Raznolikost sadržaja 7 3,7• Dobra hrana i dobra ponuda restorana/kafi a 6 3,2• Povoljne cijene i dobra vrijednost za novac 6 3,2• Dobar no ni život i zabava 4 2,1• Arhitektonska skladnost 2 1,1• Još neotkriven grad, nije komercijaliziran 2 1,1• Obrazovanje 2 1,1• Sportski sadržaji i doga anja 2 1,1• Lijepa okolica 2 1,1• Nešto drugo 9 4,7

UKUPNO 190 100,0

Prednosti Zagreba, prema mišljenju jednodnevnih posjetitelja, su prije svega gostolju-bivost i ljubaznost ljudi, koju je navelo 11% hotelskih gostiju. Slijede pozitivne ocjene vezane uz ljepotu, slikovitost i uređenost grada (10% odgovora), dobre mogućnosti za kupnju (10%), bogatstvo kulturnih atrakcija (9%), te čistoću grada (7%). Posjetitelji Za-greba iskazali su zadovoljstvo javnim prijevozom i prometnom povezanošću, uređenošću parkova i zelenih površina u gradu te ugodnom atmosferom u gradu.

Međutim, valja istaknuti i popriličan broj elemenata zagrebačke turističke ponude kojima jednodnevni posjetitelji grada nisu bili zadovoljni i koje su ocijenili lošijima u odnosu na konkurentske gradove.

36



2008

Zagreb

Zanimljivo je da su neki aspekti ponude za jedne goste bili prednost, a za druge nedostatak. Tako su, na primjer, ljubaznost ljudi, cijene i čistoća grada za neke bili glavne prednosti, a za neke je nedostatak navedenog bio glavni nedostatak. Najveći broj nedostataka vezan je za čistoću i javnu infrastrukturu grada: nedostatak parkirnih mjesta, skupo parkiranje, gužva u gradu, prljav grad, buka, loše organiziran javni prijevoz, loše organiziran promet u gradu, loša signalizacija u gradu. Od ostalih nedostataka mogu se izdvojiti visoke cijene i neljubaznost domaćina.

3.6. Potrošnja jednodnevnih posjetitelja Zagreba

Izdaci koje su ispitanici imali tijekom svog boravka u Zagrebu iskazivani su u jednoj od ponuđenih pet valuta (euro, britanska funta, američki dolar, švicarski franak i hrvatska kuna), a zatim su preračunavani u eure prema srednjem mjesečnom tečaju.2 Izdaci su obuhvaćali izdatke za hranu i piće u ugostiteljskim objektima, izdatke za kupnju, izdatke za kulturu, izdatke za sport, rekreaciju i zabavu, izdatke za izlete te ostale izdatke, koji su obuhvaćali izdatke za lokalni prijevoz, zdravstvene usluge, servise i sl.

2 Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,45323734&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen= welcomeref&open=/ert/ert_bil/ert_bil_eur&language=en&product=EU_MASTER_exchange_rates&root=EU_MASTER_ex-change_rates&scrollto=8 (veljača 2009.)

Tablica 3.5.3.NEDOSTACI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGESREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Primjedbe jednodnevnih posjetitelja N %

• Nedovoljno parkirnih mjesta, skup parking 28 15,3• Gužva u gradu 27 14,8• Prljav grad, grafiti, buka 21 11,5• Prometna gužva 18 9,8• Preskup grad 16 8,7• Neljubaznost ljudi 11 6,0• Star i loš javni prijevoz 9 4,9• Loše organiziran promet, loša povezanost 6 3,3• Infrastruktura; radovi ljeti 5 2,7• Loša kulturna ponuda 5 2,7• Loša ure enost;potrebna renovacija fasada 3 1,6• Loša turisti ka signalizacija 3 1,6• Nepoznavanje stranih jezika 3 1,6• Osobna sigurnost 3 1,6• Prometna dostupnost 3 1,6• Novogradnje 3 1,6• Nedostatan no ni život i zabava 2 1,1• Nedostatna kulturna doga anja i uli na doga anja 2 1,1• Nema metroa 2 1,1• Loša prometna signalizacija 2 1,1• Prosjaci na ulicama 2 1,1• Nešto drugo 9 4,9

UKUPNO 183 100,0

Tablica 3.6.1.PROSJE NA POTROŠNJA JEDNODNEVNIH POSJETITELJAU ZAGREBU U 2008. GODINI (U EURIMA)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

UKUPNO 61,00 70,33 47,13• Izdaci za hranu i pi e u ugostiteljskim objektima 17,56 14,95 21,44• Izdaci za kupnju 35,68 48,63 16,43• Izdaci za kulturu 1,22 1,41 0,94• Izdaci za sport, rekreaciju i zabavu 1,01 1,40 0,42• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke agencije 0,54 0,17 1,08• Ostal izdaci 5,00 3,78 6,81

€

37



2008

Zagreb

Posjetitelji Zagreba trošili su na svom jednodnevnom posjetu u prosjeku 61 euro po osobi. Najveći dio te potrošnje odnosio se na izdatke za kupnju (59% ili prosječno 36 eura), a zatim na izdatke za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (29% ili 18 eura). Izdaci za kulturu, sport i rekreaciju, zabavu i izlete iznosili su oko 3 eura po osobi ili 5% ukupne potrošnje, dok se na sve ostalo izdvajalo oko 5 eura u prosjeku ili 8% ukupne potrošnje.

• Tržište: Sukladno većoj zastupljenosti motiva kupnje kod domaćih posjetitelja, oni su u prosjeku imali i veće izdatke za kupnju – izdaci za kupnju domaćih posjetitelja iznosili su 49 eura, a inozemnih 16 eura. Inozemni posjetitelji najviše su izdvajali na hranu i piće u ugostiteljskim objektima – prosječno 21 euro po osobi što čini 46% ukupnih izdataka.

Tablica 3.6.2.PROSJE NA POTROŠNJA JEDNODNEVNIH POSJETITELJAU ZAGREBU U 2008. GODINI (U %)


UK

UP

NO

Dom

ai

Inoz

emni

UKUPNO 100,0 100,0 100,0• Izdaci za hranu i pi e u ugostiteljskim objektima 28,8 21,3 45,5• Izdaci za kupnju 58,5 69,1 34,9• Izdaci za kulturu 2,0 2,0 2,0• Izdaci za sport, rekreaciju i zabavu 1,7 2,0 0,9• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke agencije 0,9 0,2 2,3• Ostal izdaci 8,2 5,4 14,5

38



2008

Zagreb

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

4.4.

39



2008

Zagreb


Poglavlje metodologije sadrži prikaz ciljeva i metodologije istraživanja, uključujući sadržaj istraživanja, metode i instrumente istraživanja, opis odabranog uzorka i njegovu alokaciju, organizaciju terenskog dijela istraživanja, ostvareni povrat uzorka te metode obrade podataka kao i napomene za lakše razumijevanje prikazanih rezultata.

4.1. Ciljevi istraživanja

Osnovni cilj istraživanja TOMAS Zagreb 2008. je prikupljanje pouzdanih i aktualnih kvalitativnih i kvantitativnih podataka o turističkoj potražnji Zagreba. Istraživanjem se osigurava obuhvaćanje najvažnijih segmenata turističke potražnje, tj. turista (gostiju koji su ostvarili barem jedno noćenje u zagrebačkim hotelima ili hostelima) i posjetitelja (gostiju koji su u Zagrebu boravili manje od jednog dana i nisu ostvarili noćenje). Isto je tako važan cilj istraživanja osiguranje kontinuiranosti prikupljenih podataka u cilju usporedbe rezultata i kontinuiranog praćenja obilježja turističke potražnje tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

4.2. Sadržaj istraživanja

Sadržaj istraživanja u 2008. godini slijedi sadržaj prethodnih istraživanja i najvećim dijelom je prilagođen preporukama European Cities Tourism. U odnosu na prethodno istraživanje, sadržaj je promijenjen samo u dijelu koji se odnosi na potrošnju gostiju, prema preporukama UNWTO-a (izdaci za kulturu iskazuju se posebno, dok se izdaci za zabavu iskazuju zajedno s izdacima za sport).

Sadržaj istraživanja TOMAS Zagreb 2008. obuhvaća sljedeća obilježja turista i posjetitelja Zagreba:

a) Sociodemografske podatke o gostu:

• zemlju stalnog boravka za inozemne goste te županiju stalnog boravka za domaće goste, • dob i spol ispitanika,• stupanj obrazovanja te • mjesečna primanja domaćinstva;

b) Osnovna obilježja putovanja i boravka u Zagrebu:• pratnju na putovanju, • učestalost posjeta Hrvatskoj i Zagrebu (za inozemne goste) te, za hotelske goste i goste

hostela, i hotelu/hostelu u kojem je gost anketiran,• prijevozno sredstvo, • organizaciju putovanja, • opis/vrstu putovanja u Zagreb,• motive dolaska, • izvore informacija,• duljinu boravka u Zagrebu mjerenu brojem noćenja za posjetitelje koji ostvaruju noćenje

i brojem sati za posjetitelje koji ne ostvaruju noćenje u Zagrebu, • korišteni smještaj (za one goste koji su ostvarili barem jedno noćenje u Zagrebu), • atrakcije, muzeje, priredbe i ostala mjesta u Zagrebu koja su posjetili ili su namjeravali

posjetiti, • prijevozno sredstvo korišteno za obilazak Zagreba te

40



2008

Zagreb

• korištenje ZAGREB CARD-a, posjet nekom od turističkih informativnih centara (TIC) i organizirano razgledanje Zagreba;

c) Stavove o turističkoj ponudi Zagreba:• stupanj zadovoljstva (ocjena 1-5) različitim elementima (28 elemenata) turističke po-

nude Zagreba, od smještaja (za goste s ostvarenim noćenjem u hotelima i hostelima), gradske infrastrukture i faktora turističke atraktivnosti Zagreba do socijalnih elemenata boravka u Zagrebu i vrijednosti za novac određenih usluga,

• prednosti i nedostatke Zagreba kao turističkog odredišta u odnosu na druge srednje-europske gradove te

d) Troškove boravka u Zagrebu:• ukupne troškove boravka u Zagrebu i • strukturu troškova (cijenu paket aranžmana za goste koji su koristili usluge paket

aranžmana, izdatke za smještaj uključujući uslugu polupansiona i punog pansiona, ostale izdatke za hranu, piće i napitke u smještajnom objektu, izdatke za hranu, pića i napitke u ugostiteljskim objektima, izdatke za kupnju, kulturu, sport, rekreaciju i zabavu, izlete te ostale izdatke izvan usluga smještaja).

4.3. Metode i instrumenti istraživanja

Podaci za istraživanje TOMAS Zagreb 2008. prikupljali su se izravno od turista i posjetitelja Zagreba, i to u zagrebačkim hotelima i hostelima, gdje su se anketirali isključivo hotelski gosti, odnosno gosti hostela, te na izabranim atraktivnim lokacijama u Gradu gdje se zadržavaju turisti i posjetitelji Zagreba (npr. Zagrebački velesajam, Gornji grad, Trg Bana Jelačića, Kaptol, muzeji, mjesta održavanja važnih manifestacija i sl.). Na lokacijama su anketirani posjetitelji u jednodnevnom posjetu Zagrebu i gosti hotela i hostela. Gosti koji su noćili u privatnom smještaju ili drugim oblicima komercijalnog smještaja te gosti koji su noćili kod rodbine ili prijatelja nisu bili obuhvaćeni istraživanjem u 2008. godini.

Podaci su se prikupljali metodom osobnog intervjua, a glavni instrument istraživanja bio je upitnik. Upitnici su kreirani tako da u potpunosti slijede definirani sadržaj istraživanja. Upitnik je u 2008. godini, osim na engleski, njemački, francuski i talijanski jezik, preve-den i na španjolski jezik zbog sve veće turističke potražnje sa španjolskog tržišta. Većina pitanja u upitniku su bila zatvorena pitanja s definiranim skupom odgovora, pri čemu je na neka bilo moguće dati više odgovora (što je bilo posebno označeno). Otvorena su bila samo pitanja u kojima su ispitanici navodili prednosti i nedostatke Zagreba u odnosu na konkurentske gradove, zatim pitanja o troškovima boravka, kao i o duljini boravka u Gradu, te o županiji (za domaće) i zemlji stalnog boravka (za inozemne goste).

U odnosu na istraživanje provedeno prethodnih godina prošireno je razdoblje anketiranja pa su se tako u 2008. godini anketirali turisti i posjetitelji Zagreba od 2. svibnja do 23. prosinca.

4.4. Dizajn i alokacija uzorka

Populaciju u istraživanju TOMAS Zagreb 2008. predstavljali su turisti, tj. gosti koji ost-varuju barem jedno noćenje u zagrebačkim hotelima ili hostelima, i posjetitelji, tj. gosti koji u Zagrebu provode manje od jednog dana i ne ostvaruju noćenje.

S obzirom na to da se podaci za istraživanje prikupljaju u hotelima i hostelima te na atrak-tivnim lokalitetima Zagreba dizajnirana su dva uzorka, s obzirom na lokaciju anketiranja:

41



2008

Zagreb

• uzorak za hotelske goste, tj. one goste Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje u nekom od hotela, uključujući i hostele te

• uzorak za turiste i posjetitelje na lokacijama u Zagrebu (uključujući goste koji su ost-varili noćenje u hotelu ili hostelu i one koji su bili u jednodnevnom posjetu Zagrebu, tj. nisu ostvarili noćenje).

Planirana veličina uzorka za istraživanje TOMAS Zagreb 2008. iznosila je 1.500 ispitanika. S obzirom na veću varijaciju u obilježjima turista i posjetitelja koji se anketiraju na lo-kacijama u Gradu, veličina uzorka, prema mjestu anketiranja, iznosila je 668 ispitanika u hotelima, uključujući i hostele, i 832 ispitanika na lokacijama u Gradu.

Anketiranje u hotelima i hostelima

S obzirom na postojanje i dostupnost službenih statističkih podataka o fizičkom broju i ostvarenim noćenjima gostiju u hotelima/hostelima, uzorak za anketiranje gostiju u ho-telima/hostelima bio je stratificirani slučajni uzorak. Okvir za izbor uzorka predstavljao je turistički promet u hotelima/hostelima (broj noćenja) u 2007. godini (izvor: Baza podataka Instituta za turizam temeljena na mjesečnim podacima turističkog prometa Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske). Stratifikacija je provedena prema mjesecima (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac), kategoriji hotela (5, 4, 3 i 2 zvjezdice te hostel) i zemljama porijekla turista. Uzorak je bio proporcionalno alociran prema navedenim stratumima, uz osiguranje minimalnog broja ispitanika po pojedinom stratumu. Uzorkom je osigurana reprezentativnost dobivenih podataka na razini sljedećih zemalja porijekla koje predstavljaju najznačajnija emitivna turistička tržišta za segment hotelskog smještaja u Zagrebu: Hrvatska, SAD, Njemačka, Italija, Ja-pan, Velika Britanija, Francuska, Austrija, Španjolska te zajednička tržišta ostalih zemalja zapadne Europe, zemalja istočne Europe, ostalih izvaneuropskih zemalja te republika bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Slovenija, Srbija).

Uzorkom hotelskih gostiju obuhvaćeno je 17 zagrebačkih hotela i dva hostela.3 Alokacija uzorka hotelskih gostiju na pojedine hotele bila je proporcionalna prometu pojedinih kategorija hotela. U tablicama 4. 4. 1., 4. 4. 2. i 4. 4. 3. prikazana je planirana i ostvarena veličina uzorka za hotelske goste prema mjesecima anketiranja, zemlji porijekla gostiju i kategoriji hotelskog smještaja.

U razdoblju odvijanja terenske akcije prikupljeno je 680 anketa u hotelima i hostelima od planiranih 668 što predstavlja nešto više od 100% povrata. Najmanji povrat prema mjesecima (76%) zabilježen je u studenom, ali je nadoknađen početkom prosinca. S obzirom na zemlju porijekla hotelskih gostiju, najmanji povrat zabilježen je kod gostiju iz Španjolske (88%), a prema kategoriji smještaja u hotelima s tri zvjezdice (83%).

3 Sheraton, Westin, Palace, Dubrovnik, Four Points Panorama, International, Astoria, Central, Holiday In, Hotel I, Dora, Porin, Jadran, Laguna, Fala, Ilica, Sliško, Omladinski hostel, Youth hostel Ravnice

42



2008

Zagreb

Anketiranje na lokacijama

Uzorak za anketiranje turista i posjetitelja Zagreba na određenim atrakcijama/lokaci-jama bio je kvotni uzorak, s obzirom na to da ne postoje statistički podaci o ostvarenom

Tablica 4.4.1.TOMAS ZAGREB 2008.: ANKETIRANJE U HOTELIMA/HOSTELIMA - OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA MJESECU ANKETIRANJA

Broj ispitanika

u %

• V 117 127 108,5

• VI 97 97 100,0

• VII 80 81 101,3

• VIII 78 81 103,8

• IX 102 98 96,1

• X 84 80 95,2

• XI 59 45 76,3

• XII 51 71 139,2

UKUPNO 668 680 101,8

Mjesec anketiranja

Planirani broj

ispitanika

Ostvareni povrat

Tablica 4.4.2.TOMAS ZAGREB 2008.: ANKETIRANJE U HOTELIMA/HOSTELIMA - OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA GOSTIJU

Broj ispitanika

u %

• Hrvatska 67 68 101,5

• Njema ka 60 65 108,3

• SAD 61 63 103,3

• Italija 52 51 98,1

• Velika Britanija 55 55 100,0

• Austrija 51 51 100,0

• Japan 39 37 94,9

• Francuska 54 52 96,3

• Španjolska 50 44 88,0

• Švedska, Izrael, Nizozemska, Belgija, Švicarska, 47 54 114,9

• Ma arska, Poljska, Rusija, eška, Bugarska, 45 46 102,2

• Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Slovenija, 45 50 111,1

• Kanada, Australija, Novi Zeland, Afrika i Azija 42 44 104,8

UKUPNO 668 680 101,8

Zemlja porijekla gostiju

Ostvareni povratPlanirani broj

ispitanika

Tablica 4.4.3.TOMAS ZAGREB 2008.: ANKETIRANJE U HOTELIMA/HOSTELIMA - OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA KATEGORIJI HOTELSKOG SMJEŠTAJA

Broj ispitanika

u %

***** 138 143 103,6

**** 203 227 111,8

*** 180 150 83,3

** 59 72 122,0

Hostel 88 88 100,0

UKUPNO 668 680 101,8

Kategorija hotelskog smještaja

Planirani broj

ispitanika

Ostvareni povrat

43



2008

Zagreb

prometu (broju dolazaka) jednodnevnih posjetitelja. Anketiranje na izabranim atrakcijama /lokacijama provodilo se na ukupno 18 lokacija u Zagrebu, uključujući lokacije u užem i širem centru te neke druge specifične lokacije izvan centra kao što su Zagrebački vele-sajam, Jarun i ostale lokacije na kojima se održavaju priredbe i manifestacije. Za svaku lokaciju bilo je određeno vremensko razdoblje i točan broj (kvota) ispitanika (posjetitelja Zagreba) koje treba anketirati. Po izlasku na pojedinu lokaciju bilo je dozvoljeno anketirati najviše 5 ispitanika.

Tijekom šestomjesečnog razdoblja anketiranja na lokacijama u Gradu prikupljene su 894 ankete, što predstavlja oko 8% više od planiranog broja anketa na lokacijama (tablica 4. 4. 4.).

Tablica 4.4.4. TOMAS ZAGREB 2008.: ANKETIRANJE NA IZABRANIM LOKACIJAMA - OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA LOKACIJI

Broj ispitanika

u %

1. Trg bana Jela i a (TIC, Ban, Dolac) 161 169 105,0

2. Katedrala i TZ Grada Zagreba 72 74 102,8

3. Gornji grad (Krvavi most, Crkva svetog Marka, Sabor) 59 72 122,0

4. Klovi evi dvori 37 39 105,4

5. Pješa ka zona Gajeva, Teslina 47 47 100,0

6. Hrvatsko narodno kazalište, muzej Mimara 60 63 105,0

7. Zrinjevac 14 15 107,1

8. Kaptol Centar 5 5 100,0

9. Importane galerija - Glavni kolodvor 39 43 110,3

10. Maksimir - ZOO 18 18 100,0

11. Jarun 26 26 100,0

12. Sportski centar Mladost 24 27 112,5

13. ŠRC Šalata 4 4 100,0

14. Zagreba ki velesajam 60 76 126,7

15. Jezero "Bundek" 10 15 150,0

16. Zra na luka (Pleso) 113 115 101,8

17. Autobusni kolodvor 67 68 101,5

18. Botani ki vrt 16 18 112,5

UKUPNO 832 894 107,5

Lokacija

Ostvareni povratPlanirani broj

ispitanika

Ukupan uzorak

U istraživanju TOMAS Zagreb 2008. ukupno je prikupljeno 1.574 pravilno ispunjenih anketa što je oko 5% više od planiranog broja anketa. Konačni uzorak hotelskih gostiju i gostiju hotela obuhvaćao je, osim gostiju anketiranih u hotelima/hostelima, i goste koji su anketirani na lokacijama, a bili su odsjeli u hotelima/hostelima. Broj ispitanika prema segmentima potražnje prikazan je u tablici 4. 4. 5.

Tablica 4.4.5.BROJ ISPITANIKA U ISTRAŽIVANJUTOMAS ZAGREB 2008. PREMA SEGMENTU TURISTI KE POTRAŽNJE

SegmentBroj

ispitanika

• Hotelski gosti 983

• Gosti u hostelu 304

• Jednodnevni posjetitelji 287

• Ukupno 1.574

44



2008

Zagreb

Zbog međusobnog odstupanja u strukturi uzorka hotelskih gostiju prema zemlji porijekla od one statistički zabilježene u prometu zagrebačkih hotela u promatranom razdoblju 2008. godine (tablica 4.4.6.), provedeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste. Težine su definirane na temelju ostvarenog prometa u hotelima u razdoblju od V. do XII. mjeseca 2008. godine, prema zemljama porijekla gostiju i kategoriji smještaja. Na taj način postigao se visok stupanj reprezentativnosti uzorka hotelskih gostiju u istraživanju TOMAS Zagreb 2008. s ostvarenim prometom u hotelima u 2008. godini.

Tablica 4.4.6.STRUKTURA UZORKA TOMAS ZAGREB 2008.I OSTVARENOG PROMETA U HOTELIMA U RAZDOBLJU V-XII 2008. GODINE PREMA ZEMLJI PORIJEKLA GOSTIJU

Zemlja porijekla

TOMAS Zagreb V.-XII. 2008.*

Turisti ki prometV.-XII.

2008.**

• Hrvatska 9,3 23,2

• Njema ka 9,1 6,6

• SAD 10,2 6,7

• Italija 6,6 4,7

• Velika Britanija 6,3 4,3

• Austrija 6,2 3,6

• Japan 6,1 4,3

• Francuska 7,1 3,8

• Španjolska 6,2 3,0

• Ostale zapadnoeuropske zemlje 9,4 11,7

• Isto no europske zemlje 6,4 11,0

•Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Makedonija

7,6 8,3

• Ostale izvaneuropske zemlje 9,6 8,8

Ukupno 100,0 100,0* Obuhva a hotelske goste anketirane u hotelima i na lokacijama.** Državni zavod za statistiku RH.

4.5. Organizacija terenskog dijela istraživanja

Terenski dio istraživanja, anketiranje u hotelima, hostelima i na izabranim atrakcijama/ lokacijama, provodili su anketari specijalizirane agencije za istraživanje tržišta Hendal d.d. iz Zagreba, uz voditeljstvo i nadzor suradnika Instituta za turizam. Anketa se pro-vodila pretežno metodom osobnog intervjua, a iznimno i manjim dijelom metodom samopopunjavanja ankete, uz obvezan nadzor anketara.

Za anketare su bila pripremljena detaljna pisana uputstva, a neposredno prije početka anketiranja održana je i instruktaža voditelja terenskog dijela istraživanja na kojoj su upoznati s istraživanjem u cijelosti te svojim zaduženjima. Na instruktaži se posebna pozornost obratila odabiru ispitanika, načinu anketiranja i strukturi upitnika. Voditelji terenskog dijela istraživanja potom su održali usmene instruktaže sa svim uključenim anketarima. Za anketare su pripremljene i liste zaduženja, tj. kvote ispitanika koje su trebali anketirati u određenom hotelu ili na određenoj lokaciji tijekom jednog mjeseca. Za anketiranje u hotelima na listama su bile točno određene kvote ispitanika određene nacionalnosti koje je pojedini anketar morao anketirati u određenom hotelu. Voditelji terenskog dijela istraživanja, kao i suradnici Instituta, provodili su redovite kontrole anketiranja.

Svi su hoteli uoči samog anketiranja obaviješteni o provođenju istraživanja. O provođenju istraživanja obaviješten je i Odsjek za turizam i ugostiteljstvo Komore Zagreb te Vijeće hotelijera Komore Zagreb.

45



2008

Zagreb

4.6. Metode obrade podataka

Nakon unosa prikupljenih podataka pristupilo se računsko-logičkoj kontroli podataka, koja je uključivala kontrolu dozvoljenih vrijednosti odgovora na sva pitanja u upitniku, kontrolu minimalnih i maksimalnih vrijednosti i logičku kontrolu pojedinih odgovora te obradi podataka. Obrada podataka uključivala je izračunavanje frekvencija odgovora na sva pitanja te prikazivanje razdiobe pojedinih odgovora, a za kvantitativne podatke i izra-čunavanje aritmetičke sredine, standardne devijacije, raspona minimalnih i maksimalnih vrijednosti te koeficijenta varijacije. Valja naglasiti da su rezultati za segment hotelskih gostiju ponderirani ostvarenim prometom u zagrebačkim hotelima u razdoblju svibanj – prosinac 2008. godine, prema zemlji porijekla gostiju i kategoriji smještaja, koristeći podatke turističkog prometa Državnog zavoda za statistiku RH. Unos, kontrola, obrada i analiza podataka u cjelini je napravljena u Institutu za turizam koristeći programske pakete SPSS i SAS® System u Windows okruženju.

U izvještaju su u postocima prikazane frekvencije odgovara na pitanja, dok je za kvan-titativne podatke prikazana i aritmetička sredina. Podaci su u tablicama zaokruženi na jednu decimalu. Rezultati istraživanja za sva praćena obilježja turističke potražnje prikazani su posebno za hotelske goste, goste u hostelima te jednodnevne posjetitelje.

Turistička potražnja gostiju u hotelima, kao najvažnijeg segmenta gradskog turističkog tržišta, analizirana je dodatno i prema zemlji porijekla gostiju, za najvažnija hotelska trži-šta Zagreba (za domaće goste, goste iz Njemačke, SAD-a, Italije, Velike Britanije, Austrije, Japana, Francuske, Španjolske te za zajednička tržišta ostalih zemalja zapadne Europe, zemalja istočne Europe, republika bivše Jugoslavije i ostalih izvaneuropskih zemalja), prema kategoriji hotela, prema glavnom motivu dolaska gostiju u Zagreb (poslovni i ostali gosti hotela) te prema sezoni dolaska u Zagreb. Obilježja potražnje hotelskih gostiju prema kategoriji hotelskog smještaja prikazana su u glavnim nalazima, a obilježja prema zemlji porijekla, motivu posjeta i sezoni dolaska u Zagreb prikazani su u tablicama u Prilogu. S obzirom na mali broj domaćih gostiju u uzorku gostiju hostela obilježja tog segmenta turističke potražnje analizirana su samo na ukupnom skupu ispitanika. Turistička potraž-nja jednodnevnih posjetitelja analizirana je posebno za domaće i za inozemne goste.

Napomene uz obradu podataka potrošnje turista i posjetitelja

Iznose svojih troškova u Zagrebu ispitanici su iskazivali u jednoj od pet ponuđenih va-luta (euri, britanska funta, američki dolar, švicarski franak ili hrvatska kuna). Za obradu podataka o potrošnji svi su iznosi, iskazani u valutama različitim od eura, preračunati u eure prema srednjem mjesečnom tečaju eura, za određeni mjesec anketiranja (izvor: Eurostat – Statistički ured Europske komisije)4. S obzirom da su ispitanici mogli iskazati svoje troškove boravka u Zagrebu zajedno za sebe i svoju pratnju, troškovi po osobi do-biveni su dijeljenjem iskazanih troškova s brojem osoba za koje su troškovi bili iskazani. Za goste koji su ostvarili noćenje u Zagrebu, prosječni dnevni troškovi po osobi dobiveni su kao omjer ukupnih troškova po osobi i ukupnog broja noćenja.

Prikazani podaci potrošnje odnose se samo na troškove u Zagrebu, a uključuju izdatke za paket aranžman, ukoliko su ga ispitanici koristili, izdatke za smještaj izvan paket aranžmana, izdatke za ugostiteljske usluge u hotelu i izvan hotela, izdatke za kupnju, za kulturu, za sport, rekreaciju i zabavu, izlete te ostale izdatke. Ostali izdaci odnosili su se na izdatke za lokalni prijevoz, rent-a-car, zdravstvene usluge, servise i slično. Za goste koji su koristili usluge paket aranžmana i u okviru paket aranžmana boravili samo u Zagrebu, troškovi paket aranžmana umanjeni su za troškove putovanja i proviziju putničke agen-cije, s obzirom na vrstu prijevoznog sredstva i zemlju porijekla gosta. Potrošnja gostiju

4 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,45323734&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen= welcomeref&open=/ert/ert_bil/ert_bil_eur&language=en&product=EU_MASTER_exchange_rates&root=EU_MASTER_ex-change_rates&scrollto=8 (veljača 2009.)

46



2008

Zagreb

koji su koristili usluge paket aranžmana, ali im je Zagreb bio samo jedna od destinacija u okviru paket aranžmana, izostavljeni su iz analize potrošnje jer nije poznato koliko se od ukupnog troška paketa odnosi na smještaj u Zagrebu.

Da bi se provjerila točnost ovim istraživanjem dobivenih rezultata, izračunate su standar-dne pogreške, relativne standardne pogreške (koeficijent varijacije) te intervali 95-postotne pouzdanosti za aritmetičku sredinu dnevne potrošnje po osobi. U tablici 4.6.1. prikazani su navedeni pokazatelji preciznosti prosječne dnevne potrošnje po osobi za svaku od tri analizirane skupine zagrebačkih gostiju.

Tablica 4.6.1.POKAZATELJI PRECIZNOSTI ZA PROSJE NU DNEVNU POTROŠNJUDOBIVENU ISTRAŽIVANJEM TOMAS ZAGREB 2008.

Broj ispitanika u

uzorku

Prosje na dnevna

potrošnja u eurima

Standardna pogreškau eurima

Koeficijent varijacije %

• Hotelski gosti 780 143,62 2,45 1,7 138,81 148,43

• Gosti u hostelu 281 51,18 2,11 4,1 47,05 55,32

• Jednodnevni posjetitelji 276 61,00 5,28 8,7 50,66 71,34

Interval 95% pouzdanosti(u eurima)

Kod hotelskih gostiju prosječna dnevna potrošnja po osobi je najtočnije procijenjena (koeficijent varijacije 1,7%). Uz pouzdanost od 95% procjenjuje se da je prosječna dnevna potrošnja po osobi hotelskih gostiju u intervalu od 139 eura do 148 eura. Koeficijent varijacije procjene prosječne dnevne potrošnje gostiju u hostelima iznosi 4%, a njihova se potrošnja kreće u intervalu od 47 do 55 eura po osobi i danu. Zbog manjeg broja ispitanika i veće varijacije u iznosima dnevne potrošnje, prosječna dnevna potrošnja jednodnevnih posjetitelja procijenjena je uz koeficijent varijacije od 8% i kreće se u intervalu od 51 do 71 eura.

47


Zagreb

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

5.



Zagreb


Glavni nalazi istraživanja TOMAS Zagreb 2008., kao i rezultati prethodnih istraživanja, pokazuju djelomičnu promjenu obilježja turističke potražnje u Zagrebu koja ukazuje na sve izrazitije pozicioniranje Zagreba kao destinacije za gradski odmor. To je izrazito po-voljna tendencija koja istodobno otvara i novo pitanje – ostvaruje li Zagreb od turizma onoliko koliko stvarno može? Tržišno repozicioniranje i turistički rast Zagreba ukazuje i na potrebu aktivnog odnosa prema proizvodu i njegovom marketingu, dakle aktivnog odnosa prema turističkom potrošaču. Uspoređujući ga s drugim velikim gradovima Europe posjetitelji Zagreba zaključuju o prednostima i nedostacima Zagreba. Turističko iskustvo drugih metropola govori o faktorima uspjeha koje i Zagreb mora prihvatiti - gostu mora pružiti nezaboran doživljaj, nadmašiti njegova očekivanja i pružiti osjećaj zadovoljavajuće ‘vrijednosti za novac’.

Temeljni cilj TOMAS istraživanja je dobivanje informativne podloge koja bi pomogla u donošenju odluka o marketinškim aktivnostima, ali i drugim aktivnostima vezanim uz gradski turizam i infrastrukturu koju koristi. Istraživanje TOMAS može biti podlogom i može se koristiti za unapređenje svih pojedinačnih elemenata ponude koji su se pokazali slabom stranom u Zagrebu.

S obzirom na višegodišnje iskustvo u provođenju TOMAS Zagreb istraživanja s jedne strane, i s druge strane, percipirajući potrebu kontinuiranog unapređenja turizma u Zagrebu, predlažemo provođenje sljedećih istraživačkih projekata:

• ISTRAŽIVANJE EKONOMSKIH UČINAKA TURIZMA NA GOSPODARSTVO GRADA. Iako se češto govori o važnosti turizma u Zagrebu, ekonomski učinci turizma za gospodarstvo Zagreba u posljednjem desetljeću nisu poznati. Nije ih moguće niti procijeniti bez podataka o obimu jednodnevnih posjetitelja kao i bez procjene ukupne neregistrirane potražnje u Zagrebu (posjeti rodbini i prijateljima i neregistrirana noćenja u privatnom smještaju). Kvantifikacija ekonomskih učinaka turizma u Zagrebu pridonijela bi bržem shvaćanju i boljoj percepciji turizma kao važne ekonomske aktivnosti u cjelokupnom gospodarstvu grada Zagreba.

• ISTRAŽIVANJA POSEBNIH PODRUČJA; zadovoljstvo, imidž. U kontinuiranom provođenju TOMAS istraživanja posebno mjesto ima istraživanje zadovoljstva, koje je izuzetno važno svim sudionicima u ponudi gradskog turizma. S obzirom na uočene trendove vezane uz aktivnosti gostiju u Zagrebu, te nezainteresiranost za posjet muzejima i općenito nižom zamijećenom posjetom muzejima (u odnosu na druge europske gra-dove), predlažemo posebno ispitivanje zadovoljstva gostiju Zagreba kulturnim atrakci-jama. Istraživanje imidža Zagreba na nekoliko glavnih emitivnih tržišta bilo bi vrijednom podlogom za razvoj različitih promocijskih aktivnosti i uopće uspješniju promociju.

Unapređenje turističkog doživljaja nije samo zadatak Turističke zajednice Grada Zagreba već je to zadatak svih nositelja turističke ponude. Uspješan destinacijski marketing i menadžment moguće je ostvariti samo uz jasnu viziju i ciljeve razvoja svih aktera te uz stalnu suradnju, povezanost i umreženost javnog i privatnog sektora koja će moći osigurati traženu razinu kvalitete turističkog doživljaja Zagreba. Rezultati kontinuiranog istraživanja TOMAS Zagreb vrijedan su izvor podataka i za izradu Strategije razvoja tur-izma u gradu Zagrebu koju je neophodno realizirati, kako bi se definirao skup konkretnih aktivnosti unapređenja turizma za sve njegove aktere.

49


Zagreb

LITERATURA I IZVORI PODATAKA

6.



Zagreb


• Baza turističkog prometa Instituta za turizam temeljena na mjesečnim podacima Državnog zavoda za Statistiku RH (2008), Institut za turizam, Zagreb.

• European Cities Tourism (2004). Proposal for a questionnaire design for tourism visitor surveys in European cities. European Cities Tourism Research and Statistics Working Group, Austrian Society for Applied Research in Tourism.

• European Travel Commission (ETC), World Tourism Organisation (UNWTO) (2005). City tourism & culture – the European experience. Brussels. Dostupno na: http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ ETC_CityTourism&Culture_LR.pdf, [prosinac 2005].

• Grabler, K; Maier, G; Mazanec J.A; Wober, K. (1997). International city tourism: analysis and strategy, London: Pinter, 1997.

• Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. (2002). Provedbeno razvojno-marketinški plan turizma grada Zagreba 2002-2010, Drugi dio: Operativni marketinški plan turizma grada Zagreba, Konačna verzija, Zagreb.

• Institut za turizam (2003.). Od turizma i kulture do kulturnog turizma: Strategija razvoja, Zagreb.

• Institut za turizam (1999). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba – TOMAS Zagreb ’98, Institut za turizam, Zagreb.

• Institut za turizam (2004). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba – TOMAS Zagreb 2003, Institut za turizam, Zagreb.



• Law, M. C. (1993). Urban Tourism: Attracting Visitors to Large Cities. Tourism, Leisure & Recreation Series, Mansell Publishing, Great Britain.

• Richards, G. (2002). Od kulturnog do kreativnog turizma: europske perspektive. Turizam, Vol. 50 (3), Institut za turizam, Zagreb.

• Richards, G. (2001). Cultural Attractions and European Tourism. Department of Leisure Studies Tilburg University, Netherlands.

• Richards, G. (1996). Cultural Tourism in Europe. Wallingford. CAB International.

• TourMIS (2006) City tourism in Europe - Nights & arrivals. Dostupno na: http://tourmis.wu-wien.ac.at/cgi-bin/tmintro.pl [prosinac 2006].

• UNWTO (1994). Recommendations on Tourism Statistics, New York: United Nations.

• Wien-Tourismus (2005). Wiener Gastebefragung 2004/2005. Im Rahmen des Tourismus-Monitors Austria, Kurzbericht August 2004 bis Marz 2005.

• Wober, Karl W. (1998). Experiences with a Harmonised System of European City Tourism Statistics, Fourth International Forum on Tourism Statistics, Copenhagen, 17-19 June 1998.

51


Zagreb

PRILOG

7.

527. PRILOG


Zagreb

7. PRILOG

7.1. OBILJEŽJA HOTELSKIH GOSTIJU PREMA ZEMLJI PORIJEKLA

Tablica P7.1.1.HOTELSKI GOSTIDOB (U GODINAMA)PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.2.HOTELSKI GOSTISTUPANJ OBRAZOVANJA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.3.HOTELSKI GOSTIMJESEČNA PRIMANJA DOMAĆINSTVA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.4.HOTELSKI GOSTIMOTIVI DOLASKA U ZAGREBPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.5.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U HRVATSKUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.6.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U ZAGREBPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.7.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.8.HOTELSKI GOSTIIZVORI INFORMACIJAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.9.HOTELSKI GOSTIVRSTA PUTOVANJAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.10.HOTELSKI GOSTINAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.11.HOTELSKI GOSTIPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.12.HOTELSKI GOSTIPRATNJA NA PUTOVANJUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.13.HOTELSKI GOSTIDULJINA BORAVKA U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.14.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.15.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.16.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENE PRIREDBE U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.17.HOTELSKI GOSTIOSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.18.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE ZAGREB ‘CARD-a’PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.19.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆIVANJE TURISTIČKIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.20.HOTELSKI GOSTIORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.21.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA TIJEKOM BORAVKA U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Tablica P7.1.22. HOTELSKI GOSTI STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA

Tablica P7.1.23.HOTELSKI GOSTIPROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U EURIMA)

Tablica P7.1.24.HOTELSKI GOSTIPROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

537. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.1.HOTELSKI GOSTIDOB (U GODINAMA)DOB (U GODINAMA)PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Dob (godine)

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Do 25 11,2 17,9 8,2 3,1 3,6 9,4 2,1 6,1 6,3 13,4 9,7 17,2 13,9 6,5• 26 do 35 22,3 11,4 19,2 15,7 33,8 18,6 23,4 27,2 24,3 27,9 19,1 20,7 42,5 35,5• 36 do 45 25,1 29,9 32,2 16,0 30,4 28,2 34,6 17,3 17,2 26,7 30,1 22,7 23,9 10,5• 46 do 55 22,0 30,8 22,0 16,8 16,3 24,5 15,6 12,8 25,5 16,2 19,1 26,3 17,0 15,8• 56 i više 19,4 9,9 18,4 48,4 16,0 19,3 24,4 36,6 26,8 15,7 22,0 13,1 2,7 31,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosje na dob 43,2 41,7 43,1 48,8 41,6 41,7 44,1 47,4 44,8 41,0 43,5 41,3 36,5 43,7

Tablica P7.1.2.HOTELSKI GOSTISTUPANJ OBRAZOVANJASTUPANJ OBRAZOVANJA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Stupanj obrazovanja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Osnovna škola 0,1 . . . . . . . . . . . 1,3 .• Srednja škola 12,7 19,5 6,3 8,7 7,9 9,4 4,2 8,2 4,6 6,6 13,3 13,6 19,4 9,2• Viša škola 18,6 16,0 22,0 24,2 18,8 23,8 19,5 13,1 17,6 13,1 14,6 17,9 20,3 25,6• Fakultet i više 68,0 64,5 71,7 67,1 73,2 66,7 74,1 77,0 73,5 80,3 71,6 67,5 59,0 64,3• Nešto drugo 0,6 . . . . . 2,1 1,6 4,3 . 0,6 1,0 . 0,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.3.HOTELSKI GOSTIMJESE NA PRIMANJA DOMA INSTVAMJESE NA PRIMANJA DOMA INSTVA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)


KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• do 500 2,1 . 2,0 . . . . . . 4,2 1,1 5,5 9,2 3,5• 501-1000 7,4 14,3 0,7 0,8 1,7 2,7 . 5,6 . 4,4 1,4 17,1 14,1 3,3• 1001-1500 12,0 25,8 . 1,5 2,7 . 2,1 1,1 3,0 5,1 3,4 17,8 28,6 9,9• 1501-2000 12,2 19,3 7,7 6,3 16,0 2,1 8,7 9,9 9,8 14,7 13,6 7,5 21,0 3,8• 2001-2500 12,0 17,4 10,1 7,9 17,8 5,8 12,0 7,2 8,7 8,6 8,8 15,2 12,8 7,2• 2501-3000 14,3 8,0 27,8 17,6 20,3 24,7 22,7 17,3 14,0 18,3 10,3 11,1 6,6 19,2• 3001-3500 15,9 5,5 17,2 23,1 20,8 24,6 29,0 24,4 20,5 26,7 25,6 12,6 3,2 17,1• 3501 i više 23,9 9,6 34,5 42,8 20,7 40,1 25,5 34,5 44,0 17,9 35,7 13,2 4,5 36,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

547. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.4.HOTELSKI GOSTIMOTIVI* DOLASKA U ZAGREBMOTIVI* DOLASKA U ZAGREBPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Motivi

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Poslovne obveze 40,9 67,3 48,4 27,5 48,6 24,5 47,3 4,4 27,2 16,3 25,8 28,6 70,9 16,1• Nova iskustva i doživljaji 24,4 2,9 17,0 47,9 19,5 49,4 26,0 58,6 27,6 34,7 32,9 34,0 2,5 34,3• Kratki odmor u gradu 21,3 12,7 31,9 18,7 29,2 26,1 19,8 34,9 34,2 23,1 24,8 16,9 5,0 35,4• Kulturne znamenitosti Zagreba 17,0 4,7 11,9 31,5 12,5 10,9 12,2 37,7 18,3 31,4 22,7 25,7 1,2 29,7• Zabava 14,3 11,1 16,2 10,9 21,3 20,1 3,2 22,0 9,0 37,6 9,0 14,7 15,0 18,5• Posjet rodbini ili prijateljima 10,3 11,1 10,3 12,0 6,2 10,6 8,4 8,8 5,7 13,5 7,9 6,3 14,7 15,5• Kongres/sajam 9,2 15,5 9,1 5,1 1,7 1,0 11,9 1,1 5,5 5,8 9,7 10,2 16,1 1,0• Kupnja ('shopping') 6,5 8,9 3,9 8,8 4,4 6,2 6,5 3,8 8,1 3,8 3,0 7,9 3,8 8,9• Upoznavanje okolice Zagreba 6,5 1,3 4,7 19,2 2,6 17,8 2,8 8,8 11,6 10,4 7,7 4,9 2,5 9,4• Sportski doga aj 4,3 9,1 3,2 0,7 1,7 4,8 6,3 . 5,8 . 2,4 8,6 . .Sportski doga aj 4,3 9,1 3,2 0,7 1,7 4,8 6,3 . 5,8 . 2,4 8,6 . .• Kulturni doga aj/manifestacija 3,2 2,3 2,4 4,4 3,6 5,3 2,1 1,1 1,6 3,9 5,3 3,5 2,7 3,4• Zdravstveni razlozi 3,0 8,1 . . . . . 2,8 . . 1,6 2,9 4,9 0,8• Obrazovanje (seminari, te ajevi) 2,9 3,5 4,8 1,4 1,8 1,7 6,3 . 1,3 3,4 2,2 3,8 0,8 4,5• Vjerski razlozi 2,2 1,2 1,1 5,2 5,3 1,7 3,3 6,6 5,2 1,7 1,3 2,3 1,3 .• Drugi motivi 1,7 . 2,4 2,9 . 1,0 2,1 . 7,9 2,2 1,0 2,9 3,1 2,4


Tablica P7.1.5.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*U ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

U estalost dolaska u Hrvatsku U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Prvi posjet 42,5 - 14,6 54,9 27,6 52,7 6,6 84,7 55,7 65,1 56,4 29,0 3,1 73,5• Drugi posjet 17,2 - 18,1 28,6 11,5 24,5 18,7 8,8 22,3 19,7 15,2 24,7 3,1 14,1• Tre i do šesti posjet 17,2 - 27,8 11,5 41,3 11,6 26,3 6,6 13,1 11,4 21,2 17,0 13,6 7,0• Više od šest posjeta 23,1 - 39,5 5,0 19,6 11,2 48,5 . 9,0 3,8 7,2 29,3 80,2 5,4

UKUPNO 100,0 - 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0* Samo za inozemne goste.

Tablica P7.1.6.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U ZAGREB*U ESTALOST DOLASKA U ZAGREB*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

U estalost dolaska u Zagreb U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Prvi posjet 55,2 - 25,7 66,2 52,5 66,0 29,0 92,9 70,7 71,2 69,6 46,6 10,1 79,6• Drugi posjet 15,6 - 26,3 21,5 15,2 20,9 12,4 4,4 13,0 19,9 13,1 23,4 6,2 9,8• Tre i do šesti posjet 12,1 - 18,2 8,7 16,2 4,5 26,1 2,7 7,3 5,9 13,6 12,2 18,0 7,0• Više od šest posjeta 17,0 - 29,8 3,6 16,0 8,6 32,6 . 9,0 3,0 3,7 17,7 65,8 3,6

UKUPNO 100,0 - 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0* Samo za inozemne goste.

557. PRILOG


ZagrebTablica P7.1.7.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U HOTELU ESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

U estalost dolaska u hotel U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Prvi posjet 66,0 32,0 54,4 81,3 66,9 80,8 51,3 94,9 89,2 87,9 91,4 70,4 49,8 92,3• Drugi posjet 15,4 25,0 18,0 11,8 15,1 10,5 27,5 3,4 7,7 7,4 3,8 19,9 19,9 6,7• Tre i do šesti posjet 7,6 13,6 9,5 7,0 7,3 4,3 9,6 1,7 . 4,7 3,8 4,7 14,8 1,0• Više od šest posjeta 11,1 29,4 18,1 . 10,7 4,3 11,5 . 3,1 . 1,0 5,0 15,6 .

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.8.HOTELSKI GOSTIIZVORI INFORMACIJA*IZVORI INFORMACIJA*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Izvoriinformacija

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Internet 41,3 24,1 41,9 41,5 50,6 57,4 37,5 67,3 35,7 49,0 54,0 45,9 27,2 52,3• Tiskani turisti ki vodi i 27,5 3,5 28,8 52,2 30,3 40,1 18,1 62,1 26,2 36,3 44,0 30,9 4,5 43,5• Brošure, oglasi, plakati 19,2 12,3 15,6 29,9 4,5 36,1 21,3 31,6 24,7 24,2 25,9 14,1 10,7 25,9• Preporuke rodbine ili prijatelja 12,3 10,3 14,7 19,2 8,0 16,1 7,4 6,5 18,7 19,3 13,2 14,9 10,1 8,7• Prijašnji boravak 11,5 18,7 15,9 3,5 11,7 11,2 14,8 1,6 8,3 7,2 3,7 11,2 21,7 2,5• Radio, televizija, film ili video 5,7 4,7 3,7 10,5 4,4 11,5 5,4 14,8 9,3 2,5 2,4 5,8 1,2 7,8• Novine ili asopisi 5,2 7,2 5,6 5,0 12,3 7,0 3,2 8,2 . 10,0 0,6 6,7 2,1 1,7• Preporuke turisti ke agencije/kluba 3,2 . 2,4 11,0 2,6 4,2 1,7 7,2 4,6 1,7 4,1 . 1,3 8,8• Sajmovi, izložbe 0,5 . 1,2 2,2 . 1,7 . . . 1,7 . . 1,3 .• Nisu bile potrebne informacije 25,5 53,4 24,7 10,9 18,1 7,0 33,7 1,1 17,9 10,3 8,5 13,5 47,7 9,8Nisu bile potrebne informacije 25,5 53,4 24,7 10,9 18,1 7,0 33,7 1,1 17,9 10,3 8,5 13,5 47,7 9,8• Drugi izvori 1,2 . . 0,7 . . . . 7,6 . . 6,8 1,8 .


Tablica P7.1.9.HOTELSKI GOSTIVRSTA PUTOVANJAVRSTA PUTOVANJAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Zagreb je:

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Glavno i jedino odredište 53,4 86,2 62,7 18,7 59,2 28,1 61,0 8,6 32,4 32,6 43,8 60,2 70,2 18,9• Glavno, ali ne i jedino odredište 13,6 2,3 8,7 24,1 19,7 23,2 17,8 18,1 19,1 17,6 13,9 18,6 12,5 18,2• Jedno od odredišta 25,9 9,2 18,0 45,7 19,3 41,9 12,8 54,8 28,7 48,2 33,6 13,0 14,8 55,2• Usputno (tranzitno) odredište 7,1 2,3 10,7 11,6 1,7 6,8 8,4 18,5 19,8 1,6 8,7 8,3 2,5 7,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.10.HOTELSKI GOSTINA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJANA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)


UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Posredstvom turisti ke agencije 16,8 1,3 11,7 34,9 11,7 19,5 12,7 44,8 15,4 25,4 20,6 15,9 13,5 33,7• Samostalno organizirano 71,3 78,7 74,5 61,1 81,2 76,2 77,9 49,9 65,6 66,2 70,6 77,3 62,4 62,8• Bez prethodne rezervacije 6,4 11,0 8,0 2,6 3,5 4,3 6,1 3,8 14,5 6,4 4,7 1,0 9,1 2,6• Nešto drugo 5,6 9,1 5,8 1,4 3,6 . 3,3 1,5 4,4 2,0 4,1 5,7 15,1 0,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

567. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.11.HOTELSKI GOSTIPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Prijevoznosredstvo

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Automobil 30,5 55,6 16,4 3,4 39,1 2,7 43,3 1,6 28,7 8,6 11,4 39,2 59,9 8,1• Autobus 8,7 8,0 11,5 7,3 4,5 9,8 13,7 2,8 4,4 15,1 6,0 7,7 16,3 9,9• Motocikl/ bicikl 0,7 2,3 0,7 . 1,7 . . . . . . . . .• Vlak 8,5 13,1 3,2 5,5 11,3 6,7 4,4 . 2,9 8,6 6,5 14,6 6,2 7,5• Zrakoplov 50,5 16,7 68,2 83,8 43,3 80,8 36,4 95,6 63,9 66,8 76,2 38,5 17,7 74,5• Ostalo 1,1 4,4 . . . . 2,1 . . 0,8 . . . .

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.12.HOTELSKI GOSTIPRATNJA NA PUTOVANJUPRATNJA NA PUTOVANJUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Pratnjana putovanju

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Sam(a) 36,3 58,7 47,0 22,3 35,1 30,0 38,2 8,0 26,1 24,4 23,9 23,0 56,7 18,8• Samo s partnerom 29,8 13,5 26,9 44,2 37,3 35,1 30,8 41,1 44,2 30,7 34,3 34,6 14,5 47,4• S lanovima obitelji 10,8 8,0 8,5 4,2 8,8 6,8 4,5 14,7 13,2 10,0 22,7 13,1 3,1 16,6• S prijateljima/poznanicima 23,1 19,8 17,6 29,4 18,8 28,1 26,5 36,1 16,5 34,9 19,1 29,4 25,6 17,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.13.HOTELSKI GOSTIDULJINA BORAVKA U ZAGREBUDULJINA BORAVKA U ZAGREBUPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)


UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• 1 - 2 61,3 75,0 55,2 55,8 55,1 54,1 63,2 79,2 63,1 69,0 50,2 47,7 60,1 60,6• 3 - 4 24,5 15,2 30,5 32,8 29,6 25,9 28,7 11,5 20,6 22,9 33,1 28,7 27,3 22,7• 5 - 7 11,7 8,6 8,5 7,2 11,7 13,9 7,5 5,5 14,7 5,9 15,0 22,4 10,1 14,4• 8 i više 2,5 1,3 5,8 4,3 3,6 6,2 0,6 3,8 1,6 2,2 1,7 1,3 2,5 2,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosje an broj no enja 2,9 2,1 3,8 3,1 3,3 3,3 2,6 2,0 2,7 2,4 3,0 3,1 2,4 3,1

577. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.14.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE U ZAGREBU*POSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE U ZAGREBU*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Turisti ke atrakcije Zagreba U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Trg bana Jela i a 70,4 53,5 74,1 79,5 64,1 79,2 68,3 89,2 69,4 85,8 90,0 75,0 49,4 79,6• Katedrala 61,9 39,3 59,8 81,0 60,5 77,9 54,9 89,6 72,6 88,7 76,1 66,3 33,6 79,8• Gornji grad 57,5 34,1 56,3 75,3 51,7 74,8 64,0 81,5 57,7 76,6 79,1 55,3 36,3 74,2• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)49,7 26,2 49,2 69,9 39,1 43,3 40,6 75,4 46,3 62,3 76,9 56,8 28,9 67,9

• Tržnica - Dolac 36,6 17,7 35,2 51,4 32,0 32,8 27,6 58,1 41,7 56,1 56,2 35,8 18,5 56,5• Botani ki vrt 17,8 6,0 14,7 28,7 16,8 16,1 21,1 36,8 23,0 27,2 17,9 22,9 4,3 34,3• Maksimir 13,8 16,7 17,4 5,0 3,6 10,2 18,7 17,0 18,3 13,7 18,8 14,2 9,4 8,7• Jarun 12,7 20,4 10,4 8,4 10,7 3,3 8,7 6,6 14,0 11,4 12,3 15,3 9,9 7,5• Okolica Zagreba 7,3 4,1 9,2 13,7 8,9 12,2 2,7 5,5 4,0 11,2 6,3 7,7 2,5 14,3• Mirogoj 7,2 6,8 4,9 13,3 3,6 6,8 1,1 10,4 12,4 3,9 7,3 5,2 3,9 13,3• Sljeme, Medvedgrad 6,8 5,8 10,6 7,2 3,7 5,1 13,9 5,5 5,7 9,5 6,9 6,3 8,0 5,3• Neka druga atrakcija 2,1 1,2 . 3,0 . 1,7 . 2,2 . 2,2 3,3 6,8 1,3 1,9• Ve sam razgledao/la

navedene atrakcije9,4 24,4 1,9 1,4 7,3 4,5 10,5 . 4,6 . 2,1 4,1 17,3 3,5


13,5 20,2 21,2 7,0 22,4 5,5 23,5 5,5 16,2 7,6 3,1 8,7 24,3 4,5

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 2,6 2,3 6,7 2,9 1,7 1,7 1,7 1,1 1,3 . 1,6 1,0 6,8 2,7


Tablica P7.1.15.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBU*POSJE ENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBU*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Muzeji i galerije Zagreba U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Muzej Mimara 11,4 9,1 14,5 13,3 17,9 15,2 2,7 17,0 17,0 17,0 12,4 11,2 7,4 7,7• Muzej za umjetnost i obrt 8,2 7,1 5,6 6,6 3,6 13,2 6,3 18,6 8,4 7,3 11,6 10,0 2,5 8,8• Muzej grada Zagreba 6,7 1,0 4,8 8,7 7,3 12,3 9,5 14,7 5,7 7,3 12,1 5,0 3,1 11,9• Klovi evi dvori - Gornji grad 6,4 5,5 10,1 6,6 1,7 4,8 2,1 17,0 8,4 9,1 8,7 6,1 2,5 5,1• Tehni ki muzej 4,7 4,5 5,3 3,6 3,6 4,6 2,1 5,5 4,1 3,4 6,3 7,6 3,6 2,7• Arheološki muzej 4,5 2,3 2,4 6,7 7,3 6,6 1,3 6,6 6,7 11,0 5,8 4,1 2,5 5,6• Moderna galerija 3,9 3,5 6,0 4,3 5,3 8,7 4,2 8,3 5,5 6,1 2,3 1,0 . 6,0• Umjetni ki paviljon 3,6 2,3 1,2 7,3 5,3 4,2 2,1 14,2 1,6 6,1 5,2 . . 6,6• Atelje Meštrovi 3,0 . 2,4 5,7 . 1,7 3,2 2,8 3,0 3,9 5,4 5,4 1,3 6,9• Prirodoslovni muzej 2,7 1,0 1,2 4,4 1,8 3,3 . 7,7 . . 4,1 1,3 1,8 8,4Prirodoslovni muzej 2,7 1,0 1,2 4,4 1,8 3,3 . 7,7 . . 4,1 1,3 1,8 8,4• Etnografski muzej 2,5 1,3 . 6,7 1,7 7,9 0,6 5,5 2,9 1,7 3,2 . 2,5 4,3• Strossmayerova galerija 2,5 1,2 1,2 3,0 1,7 1,7 1,1 5,5 . 6,1 5,0 1,3 1,8 4,8• Hrvatski muzej naive 2,2 . 2,3 6,0 1,7 1,0 . 11,0 1,4 . 4,5 1,3 . 3,5• Neki drugi muzej, galerija 0,5 . . . . . 2,1 . . 2,2 2,4 . . 1,0• Ve sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije1,5 2,3 1,1 0,7 . 2,7 . . . . . 2,9 3,6 1,8


54,5 66,0 64,5 40,9 55,4 37,6 55,2 39,3 50,9 50,4 55,7 48,5 54,5 51,0

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 16,3 17,6 13,3 13,7 19,5 20,1 19,7 9,3 12,8 16,6 8,6 18,0 30,1 12,2p j j g j


587. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.16.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENE PRIREDBE U ZAGREBU*POSJE ENE PRIREDBE U ZAGREBU*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Doga anja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Sportske utakmice i doga anja 8,1 14,3 6,1 1,4 5,3 8,2 4,2 . 3,0 2,5 7,1 18,5 4,4 1,8• Manifestacije Zagreba kog velesajma 7,4 18,4 3,9 0,7 10,1 3,6 6,3 1,6 1,3 6,4 4,9 5,4 6,1 .• Kino predstave 5,7 12,2 3,1 2,1 5,2 1,0 . . 1,6 5,6 1,6 8,0 6,9 4,8• Kulturna doga anja 4,8 3,3 2,4 1,4 2,6 5,1 0,6 5,5 7,0 6,1 7,2 10,8 6,3 1,9• Ostali koncerti 4,2 8,0 2,4 2,9 4,5 6,5 0,6 1,1 2,7 8,3 2,6 4,1 0,8 2,6• Koncerti klasi ne glazbe 3,4 1,0 3,6 2,9 5,4 3,4 3,2 2,7 8,5 2,2 7,3 2,0 0,8 6,0• Kazališne predstave 3,3 4,4 2,4 3,0 3,5 3,2 3,2 . 5,7 1,7 2,4 . 8,3 3,6• Neko drugo doga anje 1,9 1,3 1,2 3,6 1,8 1,7 4,2 1,1 2,7 2,2 1,7 1,0 3,6 1,9• Nije bilo vremena za posjet

doga anju 57,4 51,6 68,3 59,5 61,7 54,5 55,8 78,1 60,7 62,2 63,5 46,5 47,1 64,2doga anju

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet doga anju 14,2 9,0 12,1 20,3 12,4 18,1 23,9 12,1 15,2 19,1 11,7 10,6 24,2 16,9


Tablica P7.1.17.HOTELSKI GOSTIOSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU*OSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Mjesta posjeta u Zagrebu U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Kavane, kafi i 72,5 70,8 78,7 74,6 66,9 86,9 75,0 73,2 64,1 69,3 76,6 63,5 75,6 73,5• Ostali restorani 71,3 69,1 69,3 74,0 73,5 85,2 64,1 64,2 72,9 65,4 74,7 77,2 64,0 71,5• "Shopping" centri 30,5 32,2 23,9 29,2 23,1 42,6 24,7 27,3 12,5 34,6 45,9 21,4 25,5 36,5• Slasti arnice 24,7 24,4 20,1 22,6 20,3 31,3 16,1 27,3 35,4 28,0 27,9 17,9 25,0 30,1• Butici/ trgovine u centru grada 23,1 19,6 30,2 20,2 17,9 31,1 26,0 22,0 27,3 19,2 26,2 21,0 18,2 30,6• Restorani brze prehrane 19,2 18,5 19,1 14,4 16,8 10,6 15,0 18,1 10,0 16,3 17,4 29,8 29,5 17,1• Diskoteke 9,6 8,6 8,3 6,1 17,0 17,4 7,6 9,3 5,7 19,8 10,2 7,7 12,5 6,3• Kockarnice 6,2 5,7 11,8 6,4 12,4 5,7 5,4 . 5,8 6,8 3,2 10,3 4,3 3,7• "Wellness" centri 2,5 0,6 4,9 3,0 1,8 6,6 1,3 1,1 6,8 . 3,1 2,5 3,9 1,8

* Mogu nost više odgovora. Mogu nost više odgovora.

Tablica P7.1.18.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE ZAGREB 'CARD 'KORIŠTENJE ZAGREB 'CARD-a'PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Korištenje ZAGREB CARD-a U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Da 2,6 1,3 4,0 3,0 0,9 . 2,1 . 4,0 3,9 5,0 4,2 1,3 3,8• Ne 97,4 98,7 96,0 97,0 99,1 100,0 97,9 100,0 96,0 96,1 95,0 95,8 98,7 96,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

597. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.19.HOTELSKI GOSTIPOSJE IVANJE TURISTI KIH INFORMATIVNIH CENTARAPOSJE IVANJE TURISTI KIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)


KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

• Da 25,2 1,7 20,3 32,7 28,7 33,6 27,0 59,5 34,2 46,9 38,8 19,4 11,6 53,1• Ne 74,8 98,3 79,7 67,3 71,3 66,4 73,0 40,5 65,8 53,1 61,2 80,6 88,4 46,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.20.HOTELSKI GOSTIORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Organizirano razgledanje Zagreba U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Da 6,7 1,3 2,5 16,6 3,6 13,0 6,3 22,0 7,1 5,0 6,0 8,4 1,9 11,8• Ne 93,3 98,7 97,5 83,4 96,4 87,0 93,7 78,0 92,9 95,0 94,0 91,6 98,1 88,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.1.21.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA TIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU*KORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA TIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU*PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)

Prijevozno sredstvo tijekom boravka u Zagrebu U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brit

anija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

O

• Taksi 33,7 22,4 46,3 35,8 43,2 34,7 44,2 23,0 39,7 28,7 50,7 32,1 30,1 30,1• Javni prijevoz 39,2 33,8 42,1 46,2 20,5 45,8 28,2 47,9 42,3 50,8 46,6 31,2 34,9 51,5• Rent a car 6,2 0,6 7,3 10,2 5,3 11,3 1,7 4,4 11,7 9,7 8,9 8,5 . 13,2• Vlastiti automobil 23,5 49,0 15,7 . 23,8 1,0 26,7 . 14,8 2,2 8,7 32,8 42,1 2,6• Bicikl 0,1 . 1,2 . . . . . . . . . . .• Motocikl 0,5 1,2 0,7 . . . . . . . . . . 1,8• Nešto drugo 4,2 2,3 7,1 13,3 5,3 3,6 3,2 9,9 4,3 3,8 3,3 3,3 3,1 0,8


607. PRILOG


Zagreb


Vrlo visok


Tablica P7.1.22.HOTELSKI GOSTISTUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTI KE PONUDE ZAGREBAPREMA ZEMLJI PORIJEKLA

Elementi ponude

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu

• Kvaliteta usluga u hotelu

• Komfor smještaja

• Opskrbljenost hotela turisti kim brošurama o Zagrebu i drugim informacijama

• Kvaliteta gastronomske ponude u hotelu


• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost • Kvaliteta ozna avanja znamenitosti• Razmještaj i jasno a

putokaza u Zagrebu• Mogu nosti za parkiranje


• Ure enost mjesta ( isto a, zelene i javne površine)


• Pogodnost za kratak odmor

• Gastronomska ponuda• Kulturne znamenitosti

• Mogu nosti za kupnju ('shopping')

• Radno vrijeme kulturnih institucija

• Kulturna doga anja

• Sadržaji za zabavu

• Ponuda suvenira

• Uli na doga anja

Socijalni elementi

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja turisti ko-

informativnih centara• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenja nice, banke)Vrijednost za novac

• Kulturnih sadržaja

• Gastronomske ponude

• Smještaja

*Zbroj postotaka odgovora za ocjene "vrlo dobro" i "odli no".

617. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.1.23.HOTELSKI GOSTIPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBUPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U EURIMA)


UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

UKUPNO 143,62 130,37 153,83 172,77 135,32 179,77 155,72 130,04 146,56 139,52 142,39 128,70 136,70 151,83• Izdaci za smještaj 87,93 79,31 91,02 116,87 87,22 110,14 93,08 79,98 96,65 67,31 78,00 83,70 84,67 92,59• Izdaci za hranu i pi e

u smještajnom objektu5,41 2,64 5,02 8,05 5,79 2,82 7,69 6,02 3,07 4,18 4,88 10,53 3,97 5,62

• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja

21,46 22,33 21,23 21,50 19,02 26,94 26,87 20,70 19,21 26,70 21,51 15,33 26,19 20,97

• Izdaci za kupnju 16,60 15,37 20,12 15,77 13,72 23,57 15,68 13,98 17,09 28,68 22,79 6,97 12,64 20,04• Izdaci za kulturu 1,46 0,59 1,91 1,49 0,91 1,74 0,80 2,61 2,07 2,09 1,39 2,09 0,30 2,40• Izdaci za sport, rekreaciju,

2 16 2 51 3 46 0 59 2 72 3 06 2 20 1 47 1 55 2 36 3 21 0 56 3 34 1 11

€

Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu

2,16 2,51 3,46 0,59 2,72 3,06 2,20 1,47 1,55 2,36 3,21 0,56 3,34 1,11

• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke agencije

0,34 0,00 0,52 0,59 0,36 0,49 0,00 0,58 0,51 0,00 0,14 0,24 0,89 0,52

• Ostali izdaci 8,25 7,62 10,55 7,91 5,58 11,01 9,40 4,70 6,41 8,20 10,47 9,29 4,70 8,59

Tablica P7.1.24.HOTELSKI GOSTIPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBUPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA ZEMLJI PORIJEKLA (U %)


UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

ma

ka

SAD

Ital

ija

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

Japa

n

Fran

cusk

a

Špan

jols

ka

Ost

ale

zapa

dnoe

urop

ske

zem

lje

Isto

noeu

rops

ke

zem

lje

BiH

, C

rna

Gor

a,

Mak

edon

ija, Sl

oven

ija,

Srbi

ja

Ost

ale

izva

neur

opsk

e ze

mlje

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0• Izdaci za smještaj 61,2 60,8 59,2 67,6 64,5 61,3 59,8 61,5 65,9 48,2 54,8 65,0 61,9 61,0• Izdaci za hranu i pi e

u smještajnom objektu3,8 2,0 3,3 4,7 4,3 1,6 4,9 4,6 2,1 3,0 3,4 8,2 2,9 3,7

• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja

14,9 17,1 13,8 12,4 14,1 15,0 17,3 15,9 13,1 19,1 15,1 11,9 19,2 13,8

• Izdaci za kupnju 11,6 11,8 13,1 9,1 10,1 13,1 10,1 10,7 11,7 20,6 16,0 5,4 9,2 13,2• Izdaci za kulturu 1,0 0,5 1,2 0,9 0,7 1,0 0,5 2,0 1,4 1,5 1,0 1,6 0,2 1,6• Izdaci za sport, rekreaciju,

zabavu1,5 1,9 2,3 0,3 2,0 1,7 1,4 1,1 1,1 1,7 2,3 0,4 2,4 0,7

• Izdaci za izlete organizirane 0 2 0 0 0 3 0 3 0 3 0 3 0 0 0 4 0 3 0 0 0 1 0 2 0 7 0 3

Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke agencije

0,2 0,0 0,3 0,3 0,3 0,3 0,0 0,4 0,3 0,0 0,1 0,2 0,7 0,3

• Ostali izdaci 5,7 5,8 6,9 4,6 4,1 6,1 6,0 3,6 4,4 5,9 7,4 7,2 3,4 5,7

627. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.1.HOTELSKI GOSTIDOB (U GODINAMA)PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.2.HOTELSKI GOSTISTUPANJ OBRAZOVANJA PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.3.HOTELSKI GOSTIMJESEČNA PRIMANJA DOMAĆINSTVA PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.4.HOTELSKI GOSTIMOTIVI DOLASKA U ZAGREBPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.5.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U HRVATSKUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.6.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U ZAGREBPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.7.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.8.HOTELSKI GOSTIIZVORI INFORMACIJAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.9.HOTELSKI GOSTIVRSTA PUTOVANJAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.10.HOTELSKI GOSTINAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.11.HOTELSKI GOSTIPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.12.HOTELSKI GOSTIPRATNJA NA PUTOVANJUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.13.HOTELSKI GOSTIDULJINA BORAVKA U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.14.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.15.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.16.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENE PRIREDBE U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.17.HOTELSKI GOSTIOSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.18.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE ZAGREB ‘CARD-a’PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.19.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆIVANJE TURISTIČKIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.20.HOTELSKI GOSTIORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.21.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVATIJEKOM BORAVKA U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Tablica P7.2.22.HOTELSKI GOSTISTUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB

Tablica P7.2.23.HOTELSKI GOSTIPROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U EURIMA)

Tablica P7.2.24.HOTELSKI GOSTIPROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

7.2. OBILJEŽJA HOTELSKIH GOSTIJU PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB

637. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.1.HOTELSKI GOSTIDOB (U GODINAMA)DOB (U GODINAMA)PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Dob (godine)

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Do 25 11,2 5,9 15,3• 26 do 35 22,3 18,4 25,4• 36 do 45 25,1 32,0 19,736 do 45 25,1 32,0 19,7• 46 do 55 22,0 33,1 13,3• 56 i više 19,4 10,6 26,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosje na dob 43,2 43,0 43,2

Tablica P7.2.2.HOTELSKI GOSTISTUPANJ OBRAZOVANJASTUPANJ OBRAZOVANJA PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Stupanj obrazovanja

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Osnovna škola 0,1 0,2 .• Srednja škola 12,7 8,4 16,1• Viša škola 18,6 13,2 22,9Viša škola 18,6 13,2 22,9• Fakultet i više 68,0 77,1 60,8• Nešto drugo 0,6 1,0 0,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.3.HOTELSKI GOSTIMJESE NA PRIMANJA DOMA INSTVAMJESE NA PRIMANJA DOMA INSTVA PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


KU

PN

O

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• do 500 2,1 2,2 2,1• 501-1000 7,4 6,3 8,4• 1001-1500 12,0 13,7 10,71001 1500 12,0 13,7 10,7• 1501-2000 12,2 14,7 10,3• 2001-2500 12,0 10,4 13,3• 2501-3000 14,3 11,9 16,2• 3001-3500 15,9 13,8 17,6• 3501 i više 23,9 27,0 21,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

647. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.4.HOTELSKI GOSTIMOTIVI* DOLASKA U ZAGREBMOTIVI* DOLASKA U ZAGREBPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Motivi

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Poslovne obveze 40,9 92,0 .• Nova iskustva i doživljaji 24,4 1,4 42,8• Kratki odmor u gradu 21,3 3,5 35,5Kratki odmor u gradu 21,3 3,5 35,5• Kulturne znamenitosti Zagreba 17,0 2,9 28,2• Zabava 14,3 2,8 23,5• Posjet rodbini ili prijateljima 10,3 2,8 16,3• Kongres/sajam 9,2 20,7 .• Kupnja ('shopping') 6,5 3,5 9,0• Upoznavanje okolice Zagreba 6,5 0,8 11,0• Sportski doga aj 4,3 1,3 6,8• Kulturni doga aj/manifestacija 3,2 1,5 4,6• Zdravstveni razlozi 3,0 2,0 3,8• Obrazovanje (seminari te ajevi) 2 9 2 0 3 6• Obrazovanje (seminari, te ajevi) 2,9 2,0 3,6• Vjerski razlozi 2,2 . 3,9• Drugi motivi 1,7 . 3,1


Tablica P7.2.5.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*U ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Prvi posjet 42,5 25,0 52,5• Drugi posjet 17,2 13,8 19,1• Tre i do šesti posjet 17,2 20,1 15,6Tre i do šesti posjet 17,2 20,1 15,6• Više od šest posjeta 23,1 41,0 12,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0* Samo za inozemne goste.

Tablica P7.2.6.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U ZAGREB*U ESTALOST DOLASKA U ZAGREB*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti


UKUPNO 100,0 100,0 100,0* Samo za inozemne goste.

657. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.7.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U HOTELU ESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

U estalost dolaska u hotel

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti


UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.8.HOTELSKI GOSTIIZVORI INFORMACIJA*IZVORI INFORMACIJA*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Izvoriinformacija

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Internet 41,3 30,6 49,8• Tiskani turisti ki vodi i 27,5 12,9 39,2• Brošure, oglasi, plakati 19,2 13,6 23,6Brošure, oglasi, plakati 19,2 13,6 23,6• Preporuke rodbine ili prijatelja 12,3 6,7 16,8• Prijašnji boravak 11,5 17,9 6,3• Radio, televizija, film ili video 5,7 2,6 8,2• Novine ili asopisi 5,2 3,1 6,8• Preporuke turisti ke agencije/kluba 3,2 0,9 4,9• Sajmovi, izložbe 0,5 0,6 0,4• Nisu bile potrebne informacije 25,5 39,8 14,0• Drugi izvori 1,2 0,6 1,8

* Mogu nost više odgovora

Tablica P7.2.9.HOTELSKI GOSTIVRSTA PUTOVANJAVRSTA PUTOVANJAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Zagreb je:

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Glavno i jedino odredište 53,4 79,5 32,6• Glavno, ali ne i jedino odredište 13,6 9,2 17,2• Jedno od odredišta 25,9 10,9 37,8Jedno od odredišta 25,9 10,9 37,8• Usputno (tranzitno) odredište 7,1 0,4 12,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.10.HOTELSKI GOSTINA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJANA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Posredstvom turisti ke agencije 16,8 8,2 23,6• Samostalno organizirano 71,3 78,6 65,4• Bez prethodne rezervacije 6,4 7,4 5,5Bez prethodne rezervacije 6,4 7,4 5,5• Nešto drugo 5,6 5,8 5,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

667. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.11.HOTELSKI GOSTIPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Prijevoznosredstvo

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Automobil 30,5 41,3 21,8• Autobus 8,7 3,7 12,8• Motocikl/ bicikl 0,7 1,2 0,2Motocikl/ bicikl 0,7 1,2 0,2• Vlak 8,5 5,5 10,9• Zrakoplov 50,5 48,4 52,3• Ostalo 1,1 . 2,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.12.HOTELSKI GOSTIPRATNJA NA PUTOVANJUPRATNJA NA PUTOVANJUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Pratnjana putovanju

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Sam(a) 36,3 63,7 14,4• Samo s partnerom 29,8 10,7 45,0• S lanovima obitelji 10,8 4,0 16,3S lanovima obitelji 10,8 4,0 16,3• S prijateljima/poznanicima 23,1 21,7 24,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.13.HOTELSKI GOSTIDULJINA BORAVKA U ZAGREBUDULJINA BORAVKA U ZAGREBUPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• 1 - 2 61,3 61,3 61,3• 3 - 4 24,5 23,9 25,0• 5 - 7 11,7 11,7 11,75 7 11,7 11,7 11,7• 8 i više 2,5 3,1 1,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosje an broj no enja 2,9 3,3 2,6

677. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.14.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE U ZAGREBU*POSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE U ZAGREBU*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Trg bana Jela i a 70,4 59,1 79,5• Katedrala 61,9 42,2 77,7• Gornji grad 57,5 39,2 72,1Gornji grad 57,5 39,2 72,1• Donji grad (Zrinjevac, Ilica, 49,7 33,4 62,7• Tržnica - Dolac 36,6 21,0 49,0• Botani ki vrt 17,8 5,9 27,3• Maksimir 13,8 8,3 18,2• Jarun 12,7 9,4 15,3• Okolica Zagreba 7,3 5,0 9,1• Mirogoj 7,2 5,7 8,5• Sljeme, Medvedgrad 6,8 2,7 10,1• Neka druga atrakcija 2,1 1,4 2,7• Ve sam razgledao/la 9 4 16 1 4 1• Ve sam razgledao/la 9,4 16,1 4,1• Nije bilo vremena 13,5 20,8 7,7• Nisam bio/la zainteresiran/a 2,6 4,2 1,3


Tablica P7.2.15.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBU*POSJE ENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBU*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Muzej Mimara 11,4 8,1 14,0• Muzej za umjetnost i obrt 8,2 7,0 9,2• Muzej grada Zagreba 6,7 3,5 9,2Muzej grada Zagreba 6,7 3,5 9,2• Klovi evi dvori - Gornji grad 6,4 3,3 8,9• Tehni ki muzej 4,7 3,3 5,8• Arheološki muzej 4,5 3,6 5,2• Moderna galerija 3,9 2,3 5,3• Umjetni ki paviljon 3,6 1,8 5,1• Atelje Meštrovi 3,0 0,9 4,7• Prirodoslovni muzej 2,7 1,8 3,4• Etnografski muzej 2,5 1,9 3,1• Strossmayerova galerija 2,5 1,7 3,1• Hrvatski muzej naive 2 2 0 6 3 4• Hrvatski muzej naive 2,2 0,6 3,4• Neki drugi muzej, galerija 0,5 0,2 0,8• Ve sam razgledao/la 1,5 0,8 2,1• Nije bilo vremena za 54,5 66,7 44,8• Nisam bio/la zainteresiran/a 16,3 15,6 16,8


687. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.16.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENE PRIREDBE U ZAGREBU*POSJE ENE PRIREDBE U ZAGREBU*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)

Doga anja

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Sportske utakmice i doga anja 8,1 6,5 9,4• Manifestacije Zagreba kog velesajma 7,4 14,2 2,0• Kino predstave 5,7 5,5 6,0Kino predstave 5,7 5,5 6,0• Kulturna doga anja 4,8 2,3 6,8• Ostali koncerti 4,2 2,3 5,7• Koncerti klasi ne glazbe 3,4 2,5 4,0• Kazališne predstave 3,3 2,5 4,0• Neko drugo doga anje 1,9 2,4 1,5• Nije bilo vremena za posjet doga anju 57,4 60,9 54,5• Nisam bio/la zainteresiran/a za

posjet doga anju 14,2 11,5 16,3


Tablica P7.2.17.HOTELSKI GOSTIOSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU*OSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Kavane, kafi i 72,5 66,9 77,1• Ostali restorani 71,3 72,7 70,2• "Shopping" centri 30,5 28,3 32,3Shopping centri 30,5 28,3 32,3• Slasti arnice 24,7 21,3 27,4• Butici/ trgovine u centru grada 23,1 23,8 22,6• Restorani brze prehrane 19,2 15,2 22,4• Diskoteke 9,6 6,3 12,2• Kockarnice 6,2 6,1 6,2• "Wellness" centri 2,5 3,0 2,1


Tablica P7.2.18.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE ZAGREB 'CARD a'KORIŠTENJE ZAGREB 'CARD-a'PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Da 2,6 2,4 2,8• Ne 97,4 97,6 97,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0UKUPNO 100,0 100,0 100,0

697. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.19.HOTELSKI GOSTIPOSJE IVANJE TURISTI KIH INFORMATIVNIH CENTARAPOSJE IVANJE TURISTI KIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


KU

PN

O

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Da 25,2 5,3 41,2• Ne 74,8 94,7 58,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.20.HOTELSKI GOSTIORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Da 6,7 3,3 9,4• Ne 93,3 96,7 90,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.2.21.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVAKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVATIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU*PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

• Taksi 33,7 44,7 25,0• Javni prijevoz 39,2 26,0 49,6Javni prijevoz 39,2 26,0 49,6• Rent a car 6,2 3,7 8,1• Vlastiti automobil 23,5 33,9 15,2• Bicikl 0,1 0,2 .• Motocikl 0,5 0,6 0,4• Nešto drugo 4,2 2,5 5,6


707. PRILOG


Zagreb


Vrlo visok


Tablica P7.2.22.HOTELSKI GOSTISTUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTI KE PONUDE ZAGREBAPREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB

Elementi ponude

UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu• Kvaliteta usluga u hotelu• Komfor smještaja• Opskrbljenost hotela turisti kim brošurama o Zagrebu i

drugim informacijama• Kvaliteta gastronomske ponude u hoteluGradska infrastruktura

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost lokalnih turisti kih

ureda brošurama • Kvaliteta ozna avanja znamenitosti• Razmještaj i jasno a putokaza u Zagrebu• Mogu nosti za parkiranjeFaktori turisti ke atraktivnosti• Ure enost mjesta


• Pogodnost za kratak odmor

• Gastronomska ponuda• Kulturne znamenitosti• Mogu nosti za kupnju ('shopping')• Radno vrijeme kulturnih institucija• Kulturna doga anja• Sadržaji za zabavu• Ponuda suvenira• Uli na doga anjaSocijalni elementi

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja turisti ko-informativnih centara• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta, policija,

mjenja nice, banke)Vrijednost za novac



717. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.2.23.HOTELSKI GOSTIPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBUPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U EURIMA)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

UKUPNO 143,62 163,86 126,07• Izdaci za smještaj 87,93 101,10 76,50

€

• Izdaci za smještaj 87,93 101,10 76,50• Izdaci za hranu i pi e u smještajnom objektu 5,41 5,39 5,43• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja 21,46 25,11 18,30• Izdaci za kupnju 16,60 17,92 15,45• Izdaci za kulturu 1,46 0,88 1,97• Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu 2,16 2,41 1,95• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke agencije 0,34 0,28 0,40• Ostali izdaci 8,25 10,77 6,07

Tablica P7.2.24.HOTELSKI GOSTIPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBUPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA U ZAGREB (U %)


UK

UP

NO

Pos

lovn

i gos

ti

Ost

ali g

osti

UKUPNO 100,0 100,0 100,0• Izdaci za smještaj 61,2 61,7 60,7• Izdaci za hranu i pi e u smještajnom objektu 3,8 3,3 4,3Izdaci za hranu i pi e u smještajnom objektu 3,8 3,3 4,3• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja 14,9 15,3 14,5• Izdaci za kupnju 11,6 10,9 12,3• Izdaci za kulturu 1,0 0,5 1,6• Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu 1,5 1,5 1,5• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke agencije 0,2 0,2 0,3• Ostali izdaci 5,7 6,6 4,8

727. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.1.HOTELSKI GOSTIDOB (U GODINAMA)PREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.2.HOTELSKI GOSTISTUPANJ OBRAZOVANJA PREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.3.HOTELSKI GOSTIMJESEČNA PRIMANJA DOMAĆINSTVA PREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.4.HOTELSKI GOSTIMOTIVI DOLASKA U ZAGREBPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.5.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U HRVATSKUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.6.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U ZAGREBPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.7.HOTELSKI GOSTIUČESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.8.HOTELSKI GOSTIIZVORI INFORMACIJAPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.9.HOTELSKI GOSTIVRSTA PUTOVANJAPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.10.HOTELSKI GOSTINAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.11.HOTELSKI GOSTIPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.12.HOTELSKI GOSTIPRATNJA NA PUTOVANJUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.13.HOTELSKI GOSTIDULJINA BORAVKA U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.14.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.15.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.16.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆENE PRIREDBE U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.17.HOTELSKI GOSTIOSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.18.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE ZAGREB ‘CARD-a’PREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.19.HOTELSKI GOSTIPOSJEĆIVANJE TURISTIČKIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.20.HOTELSKI GOSTIORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.21.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVATIJEKOM BORAVKA U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)

Tablica P7.3.22. HOTELSKI GOSTI STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBA PREMA SEZONAMA

Tablica P7.3.23.HOTELSKI GOSTIPROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA SEZONAMA (U EURIMA)

Tablica P7.3.24.HOTELSKI GOSTIPROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA SEZONAMA (U %)

7.3. OBILJEŽJA HOTELSKIH GOSTIJU PREMA SEZONI BORAVKA U ZAGREBU

737. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.1.HOTELSKI GOSTIDOB (U GODINAMA)DOB (U GODINAMA)PREMA SEZONAMA (U %)

Dob (godine)

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Do 25 11,2 12,2 10,7 7,7 15,0• 26 do 35 22,3 22,3 24,9 17,8 26,2• 36 do 45 25,1 25,6 27,9 25,8 21,1• 46 do 55 22,0 19,0 18,2 28,1 21,2• 56 i više 19,4 21,0 18,2 20,6 16,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosje na dob 43,2 44,1 41,2 45,3 40,9

Tablica P7.3.2.HOTELSKI GOSTISTUPANJ OBRAZOVANJASTUPANJ OBRAZOVANJA PREMA SEZONAMA (U %)

Stupanj obrazovanja

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Osnovna škola 0,1 . . 0,4 .• Srednja škola 12,7 17,6 16,1 5,4 12,7• Viša škola 18,6 21,8 21,3 14,5 17,5• Fakultet i više 68,0 60,3 62,3 79,1 68,5• Nešto drugo 0,6 0,2 0,3 0,6 1,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.3.HOTELSKI GOSTIMJESE NA PRIMANJA DOMA INSTVAMJESE NA PRIMANJA DOMA INSTVA PREMA SEZONAMA (U %)


KU

PN

O

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• do 500 2,1 4,0 1,3 0,6 2,2• 501-1000 7,4 10,9 8,4 6,7 2,7• 1001-1500 12,0 12,9 16,5 10,8 8,6• 1501-2000 12,2 8,2 19,2 13,8 9,8• 2001-2500 12,0 13,6 9,8 11,1 12,9• 2501-3000 14,3 15,4 15,6 11,7 15,3• 3001-3500 15,9 16,8 11,7 17,4 16,3• 3501 i više 23,9 18,1 17,5 27,9 32,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

747. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.4.HOTELSKI GOSTIMOTIVI* DOLASKA U ZAGREBMOTIVI* DOLASKA U ZAGREBPREMA SEZONAMA (U %)

Motivi

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Poslovne obveze 40,9 35,1 28,2 45,2 53,9• Nova iskustva i doživljaji 24,4 31,0 32,3 20,5 13,6• Kratki odmor u gradu 21,3 23,5 34,4 18,7 10,5• Kulturne znamenitosti Zagreba 17,0 19,3 19,4 19,6 7,7• Zabava 14,3 13,9 19,0 12,6 13,4• Posjet rodbini ili prijateljima 10,3 9,3 7,9 10,8 13,1• Kongres/sajam 9,2 5,2 7,6 11,2 13,4• Kupnja ('shopping') 6,5 7,1 7,6 6,1 5,5• Upoznavanje okolice Zagreba 6,5 10,6 7,0 3,3 4,5• Sportski doga aj 4,3 8,0 3,5 2,1 2,9• Kulturni doga aj/manifestacija 3,2 5,4 2,8 0,9 3,6• Zdravstveni razlozi 3,0 2,1 3,1 2,0 5,6• Obrazovanje (seminari, te ajevi) 2,9 3,1 0,3 3,1 4,6• Vjerski razlozi 2,2 2,6 4,7 1,2 0,9Vjerski razlozi 2,2 2,6 4,7 1,2 0,9• Drugi motivi 1,7 2,0 1,5 1,5 1,9


Tablica P7.3.5.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*U ESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II• Prvi posjet 42,5 46,9 39,9 47,6 32,0• Drugi posjet 17,2 16,1 19,1 14,1 21,0• Tre i do šesti posjet 17,2 14,8 18,9 14,6 22,6• Više od šest posjeta 23,1 22,2 22,1 23,7 24,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0* Samo za inozemne goste.

Tablica P7.3.6.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U ZAGREB*U ESTALOST DOLASKA U ZAGREB*PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Prvi posjet 55,2 57,9 53,9 60,4 46,0• Drugi posjet 15,6 17,4 14,0 13,6 17,3• Tre i do šesti posjet 12,1 9,3 11,9 12,1 16,2• Više od šest posjeta 17,0 15,4 20,3 14,0 20,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0* Samo za inozemne goste.

757. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.7.HOTELSKI GOSTIU ESTALOST DOLASKA U HOTELU ESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA SEZONAMA (U %)

U estalost dolaska u hotel

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Prvi posjet 66,0 70,6 67,4 64,3 60,9• Drugi posjet 15,4 12,1 16,9 14,9 19,2• Tre i do šesti posjet 7,6 6,9 5,9 8,6 8,5• Više od šest posjeta 11,1 10,4 9,8 12,2 11,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.8.HOTELSKI GOSTIIZVORI INFORMACIJA*IZVORI INFORMACIJA*PREMA SEZONAMA (U %)

Izvoriinformacija

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Internet 41,3 50,0 48,1 38,3 27,0• Tiskani turisti ki vodi i 27,5 30,1 31,1 27,6 20,6• Brošure, oglasi, plakati 19,2 19,4 24,1 16,0 19,1• Preporuke rodbine ili prijatelja 12,3 16,1 10,0 12,2 9,2• Prijašnji boravak 11,5 10,2 9,8 12,9 12,9• Radio, televizija, film ili video 5,7 8,4 8,5 1,9 4,7• Novine ili asopisi 5,2 3,5 5,4 2,8 10,7• Preporuke turisti ke agencije/kluba 3,2 4,3 5,2 2,9 0,1• Sajmovi, izložbe 0,5 0,3 0,3 0,3 1,0• Nisu bile potrebne informacije 25,5 24,0 15,9 25,9 35,1• Drugi izvori 1,2 0,7 3,8 0,6 0,8


Tablica P7.3.9.HOTELSKI GOSTIVRSTA PUTOVANJAVRSTA PUTOVANJAPREMA SEZONAMA (U %)

Zagreb je:

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Glavno i jedino odredište 53,4 51,1 36,4 54,4 69,9• Glavno, ali ne i jedino odredište 13,6 14,7 17,0 11,8 11,8• Jedno od odredišta 25,9 27,5 32,8 28,2 14,4• Usputno (tranzitno) odredište 7,1 6,8 13,9 5,6 3,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.10.HOTELSKI GOSTINA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJANA IN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Posredstvom turisti ke agencije 16,8 21,6 18,2 12,3 14,8• Samostalno organizirano 71,3 61,1 69,1 80,6 74,6• Bez prethodne rezervacije 6,4 7,9 6,2 2,7 9,7• Nešto drugo 5,6 9,4 6,5 4,5 0,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

767. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.11.HOTELSKI GOSTIPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPRIJEVOZNO SREDSTVO U DOLASKU U ZAGREBPREMA SEZONAMA (U %)

Prijevoznosredstvo

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Automobil 30,5 25,2 44,0 34,1 21,3• Autobus 8,7 9,4 4,7 8,9 11,0• Motocikl/ bicikl 0,7 2,0 . 0,2 .• Vlak 8,5 9,2 8,9 5,2 11,8• Zrakoplov 50,5 51,4 42,3 50,9 55,9• Ostalo 1,1 2,8 0,1 0,8 .

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.12.HOTELSKI GOSTIPRATNJA NA PUTOVANJUPRATNJA NA PUTOVANJUPREMA SEZONAMA (U %)

Pratnjana putovanju

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Sam(a) 36,3 30,3 28,3 41,9 43,8• Samo s partnerom 29,8 31,9 36,7 27,2 24,4• S lanovima obitelji 10,8 8,7 17,7 11,1 7,5• S prijateljima/poznanicima 23,1 29,1 17,2 19,8 24,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.13.HOTELSKI GOSTIDULJINA BORAVKA U ZAGREBUDULJINA BORAVKA U ZAGREBUPREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• 1 - 2 61,3 57,3 75,5 61,4 54,6• 3 - 4 24,5 28,8 15,8 24,7 25,8• 5 - 7 11,7 11,4 7,9 11,3 16,1• 8 i više 2,5 2,5 0,8 2,6 3,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosje an broj no enja 2,9 3,0 2,4 2,9 3,0

777. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.14.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE U ZAGREBU*POSJE ENE TURISTI KE ATRAKCIJE U ZAGREBU*PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Trg bana Jela i a 70,4 68,4 83,1 71,9 60,5• Katedrala 61,9 62,7 68,3 65,1 50,9• Gornji grad 57,5 55,1 69,4 59,8 47,4• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

š )49,7 51,9 53,3 52,5 39,3

Kazalište - HNK, ...)49,7 51,9 53,3 52,5 39,3

• Tržnica - Dolac 36,6 34,3 43,4 40,9 27,9• Botani ki vrt 17,8 18,9 22,4 19,0 10,6• Maksimir 13,8 16,9 17,0 13,2 7,3• Jarun 12,7 18,6 10,2 9,7 10,6• Okolica Zagreba 7,3 9,1 9,1 5,6 5,4• Mirogoj 7,2 6,6 8,3 8,0 6,2• Sljeme, Medvedgrad 6,8 9,7 6,4 6,7 3,0• Neka druga atrakcija 2,1 2,1 4,2 1,6 1,1• Ve sam razgledao/la 9,4 10,9 3,9 11,2 9,4• Nije bilo vremena 13,5 12,3 5,5 13,3 22,6• Nisam bio/la zainteresiran/a 2,6 1,8 . 1,0 8,1


Tablica P7.3.15.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBU*POSJE ENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBU*PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II• Muzej Mimara 11,4 15,8 8,6 10,0 9,6• Muzej za umjetnost i obrt 8,2 8,1 5,3 8,0 11,1• Muzej grada Zagreba 6,7 6,0 8,0 8,4 4,2• Klovi evi dvori - Gornji grad 6,4 9,8 5,0 2,9 7,9• Tehni ki muzej 4,7 7,8 2,2 3,9 3,4• Arheološki muzej 4,5 5,6 5,3 3,8 3,3• Moderna galerija 3,9 7,0 2,7 2,9 2,0• Umjetni ki paviljon 3,6 3,5 3,9 3,8 3,4• Atelje Meštrovi 3,0 2,7 4,5 3,3 1,8• Prirodoslovni muzej 2,7 5,1 3,0 1,5 0,7• Etnografski muzej 2,5 2,4 1,6 3,1 2,8• Strossmayerova galerija 2,5 4,2 3,4 1,7 0,3• Hrvatski muzej naive 2,2 2,7 3,7 2,3 .• Neki drugi muzej, galerija 0,5 0,5 1,2 0,5 .Neki drugi muzej, galerija 0,5 0,5 1,2 0,5 .• Ve sam razgledao/la 1,5 1,5 . 2,5 1,5• Nije bilo vremena za

posjet muzeju ili galeriji54,5 51,1 56,5 57,5 53,7

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 16,3 15,8 16,3 13,9 20,3


787. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.16.HOTELSKI GOSTIPOSJE ENE PRIREDBE U ZAGREBU*POSJE ENE PRIREDBE U ZAGREBU*PREMA SEZONAMA (U %)

Doga anja

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Sportske utakmice i doga anja 8,1 14,6 5,6 3,6 7,3• Manifestacije Zagreba kog

velesajma7,4 3,2 6,6 15,3 3,1

• Kino predstave 5,7 7,2 4,6 3,0 8,5• Kulturna doga anja 4 8 6 1 4 6 2 0 7 0• Kulturna doga anja 4,8 6,1 4,6 2,0 7,0• Ostali koncerti 4,2 2,9 1,8 3,4 9,1• Koncerti klasi ne glazbe 3,4 5,9 2,8 1,4 3,0• Kazališne predstave 3,3 3,7 2,5 3,1 3,9• Neko drugo doga anje 1,9 2,2 0,4 3,0 1,2• Nije bilo vremena za posjet

doga anju57,4 50,5 70,3 56,2 57,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet doga anju 14,2 15,9 12,2 12,5 15,7


Tablica P7.3.17.HOTELSKI GOSTIOSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU*OSTALA POSJE ENA MJESTA U ZAGREBU*PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Kavane, kafi i 72,5 70,9 81,7 72,3 67,3• Ostali restorani 71,3 72,0 65,0 78,3 65,7• "Shopping" centri 30,5 34,8 33,2 30,7 21,9• Slasti arnice 24,7 22,3 36,9 23,8 18,9• Butici/ trgovine u centru grada 23,1 24,6 21,2 24,9 20,2• Restorani brze prehrane 19,2 18,1 22,6 12,6 27,3• Diskoteke 9,6 10,8 8,1 7,5 12,1• Kockarnice 6,2 8,1 2,9 5,8 6,8• "Wellness" centri 2,5 4,3 1,6 2,1 1,3


Tablica P7.3.18.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE ZAGREB 'CARD a'KORIŠTENJE ZAGREB 'CARD-a'PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Da 2,6 4,6 3,3 2,1 .• Ne 97,4 95,4 96,7 97,9 100,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

797. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.19.HOTELSKI GOSTIPOSJE IVANJE TURISTI KIH INFORMATIVNIH CENTARAPOSJE IVANJE TURISTI KIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA SEZONAMA (U %)


KU

PN

O

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Da 25,2 24,9 29,4 27,5 18,6• Ne 74,8 75,1 70,6 72,5 81,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.20.HOTELSKI GOSTIORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Da 6,7 9,5 6,9 4,9 5,0• Ne 93,3 90,5 93,1 95,1 95,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P7.3.21.HOTELSKI GOSTIKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVAKORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVATIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU*PREMA SEZONAMA (U %)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

• Taksi 33,7 33,2 26,1 28,3 48,9• Javni prijevoz 39,2 43,9 36,7 36,2 38,6• Rent a car 6,2 7,8 6,8 3,9 6,5• Vlastiti automobil 23,5 14,7 35,6 33,3 12,0• Bicikl 0,1 0,3 . . .• Motocikl 0,5 0,9 . 0,7 .• Nešto drugo 4,2 4,2 5,7 4,2 2,8


807. PRILOG


Zagreb


Vrlo visok


Tablica P7.3.22.HOTELSKI GOSTISTUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTI KE PONUDE ZAGREBAPREMA SEZONAMA

Elementi ponude

UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu• Kvaliteta usluga u hotelu• Komfor smještaja• Opskrbljenost hotela turisti kim

brošurama o Zagrebu i drugim informacijama

• Kvaliteta gastronomske ponude u hotelu


• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost • Kvaliteta ozna avanja znamenitosti• Razmještaj i jasno a • Mogu nosti za parkiranje

Faktori turisti ke atraktivnosti• Ure enost mjesta • Slikovitost mjesta (arhitektonska i

urbanisti ka skladnost)• Pogodnost za kratak odmor• Gastronomska ponuda• Kulturne znamenitosti• Mogu nosti za kupnju ('shopping')• Radno vrijeme kulturnih institucija• Kulturna doga anja• Sadržaji za zabavu• Ponuda suvenira• Uli na doga anjaSocijalni elementi

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja turisti ko-

informativnih centara• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenja nice, banke)Vrijednost za novac



817. PRILOG


Zagreb

Tablica P7.3.23.HOTELSKI GOSTIPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBUPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA SEZONAMA (U EURIMA)


UK

UP

NO

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

UKUPNO 143,62 145,21 147,85 137,72 146,60• Izdaci za smještaj 87,93 87,88 83,35 87,55 91,32• Izdaci za hranu i pi e u smještajnom objektu 5,41 5,03 10,10 2,69 6,53

€

p j j j , , , , ,• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja 21,46 20,68 25,97 22,84 17,89• Izdaci za kupnju 16,60 17,47 17,43 15,76 16,04• Izdaci za kulturu 1,46 1,59 1,95 1,27 1,26• Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu 2,16 3,51 2,71 0,65 2,03• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke 0,34 0,42 0,07 0,17 0,63• Ostali izdaci 8,25 8,61 6,28 6,80 10,89

Tablica P7.3.24.HOTELSKI GOSTIPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBUPROSJE NA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA SEZONAMA (U %)

Prosje na dnevna potrošnjaU

KU

PN

O

V-V

I

VII

-VII

I

IX-X

XI-X

II

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0• Izdaci za smještaj 61,2 60,5 56,4 63,6 62,3• Izdaci za hranu i pi e u smještajnom objektu 3,8 3,5 6,8 2,0 4,5• Izdaci za hranu i pi e izvan smještaja 14,9 14,2 17,6 16,6 12,2• Izdaci za kupnju 11,6 12,0 11,8 11,4 10,9• Izdaci za kulturu 1,0 1,1 1,3 0,9 0,9• Izdaci za sport, rekreaciju, zabavu 1,5 2,4 1,8 0,5 1,4• Izdaci za izlete organizirane posredstvom turisti ke 0,2 0,3 0,0 0,1 0,4• Ostali izdaci 5,7 5,9 4,2 4,9 7,4

Documents

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA …