Spoznaja Života Witness Lee Hrv

7/25/2019 Spoznaja ivota Witness Lee Hrv

1/221


2/221

Samo za besplatnu distribuciju.Ne smije se prodavati.


3/221

2007 Living Stream Ministry

Sva prava su pridrana. Nijedan dio ovoga djela ne smije se reproduciratiili prenositi u bilo kojem obliku, niti na bilo koji nain grafiki, elek-troniki ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili sistemeinformacijske pohrane bez pismenog doputenja izdavaa.

Izdanje za masovnu distribuciju, listopad 2007

ISBN 978-0-7363-3273-6

Prevedeno s engleskogOriginalan naslov: The Knowledge of Life

1973 Living Stream Ministry

(Croatian Translation)

Vidi posljednju stranicu za informacije o lokalnoj distribuciji.

Izdano od:

Living Stream Ministry2431 W. La Palma Ave., Anaheim, CA 92801 U.S.A.

P. O. Box 2121, Anaheim, CA 92814 U.S.A.


4/221

SADRAJ

Naslov Stranica

Uvod 5

etrnaest toaka koje se tiu ivota 7

1 to je ivot? 9

2 to je iskustvo ivota? 19

3 Prvo iskustvo ivotanovo roenje 254 Ono to se dobiva kroz novo roenje 31

5 Osjet ivota 47

6 Zajednitvo ivota 57

7 Osjet duha i poznavanje duha 63

8 Razlika izmeu duha i due 75

9 Tri ivota i etiri zakona 87

10 Zakon ivota 107

11 Unutarnje poznavanje 141

12 to je rast ivota? 17113 Protok ivota 181

14 Svjetlo i ivot 193


5/221

Svi biblijski citati, ako nije drukije oznaeno, uzeti su iz izdanja

Kranske sadanjosti, Zagreb 2001.


6/221

PREDGOVOR

Iako znamo da je Boja elja i nakana da osvoji korporativnogovjeka koji posjeduje Njegov lik, oituje Njegovu slavu i koji imaNjegov autoritet da se obrauna s Njegovim neprijateljem, kakobi On sm uao u vjeni poinak, ipak, malo je onih koji znaju dase ova velika elja i namjera Boja ostvaruje samo kroz Njegovivot. Jo je manje onih koji su dotakli injenicu spoznaje iiskustva toga ivota koji ostvaruje Boji naum. Zbog toga su svetidanas poprilino slabi i nezreli. Iako je mnogo onih koji dublje

trae Gospodina, ipak je vrlo malo onih koji su pronali putivota. Mnogi ljudi zamijenili su ivot s revnou, znanjem, sna-gom i darovima, itd.

Zahvaljujemo Bogu da je u ovim posljednjim danima hitnepotrebe kroz poruke naega brata oitovao Svoj predivni i skri-veni ivot i uinio moguim svakome vjerniku da vidi i dotakneovu injenicu. Ove poruke mogu se smatrati kristalizacijom

kreme spoznaje i iskustva ivota svetih u posljednjih dvije tisuegodina, plus trideset godina osobnog iskustva ovoga brata; one suuistinu potpune i velianstvene. Sadraji ovih poruka podijeljenisu u dva glavna dijela. Prvi dio obrauje spoznaju ivota i podije-ljen je u etrnaest glavnih toaka koje pokazuju karakteristikuivota i njegove razliite principe djelovanja. Drugi dio* obraujeiskustva ivota i podijeljen je u devetnaest toaka koje obja-

njavaju iskustva na razliitim stupnjevima duhovnoga ivotai nain na koji teimo za ivotom. Ako ustrajemo i prakticiramoove lekcije jednu po jednu, bit emo sposobni ustati uspravno iubrzano emo dosei stupanj zrelosti ivota.

Dakle, ove poruke uinile su praktinom gotovo nevidljivu i

* Drugi dio je ve objavljen od Living Stream Ministry u svesku pod naslovomThe Experience of Life [Iskustvo ivota].


7/221


8/221

ETRNAEST TOAKA KOJE SE TIU IVOTA

Iskoristit emo etrnaest poglavlja koja pokrivaju etrnaestglavnih toaka kako bi sa svake strane vidjeli to je ivot i neke

injenice koje se tiu ivota. U ovoj knjizi gradimo temelj zaspoznaju ivota. Ono to se odnosi na iskustvo ivota obradili smou drugom svesku.*

* The experience of Life [Iskustvo ivota] izdanom od Living Stream Ministry.


9/221


10/221

PRVO POGLAVLJE

TO JE IVOT?

Prvo emo vidjeti to je ivot. Kako bi spoznali ivot, moramoznati to je ivot. To je poprilino teko objasniti; stoga, uistinutrebamo milosre Gospodnje. Prema uenju Biblije, trebalo bise spomenuti najmanje est toaka kako bi se ova tema uinila

jasnom.

I. SAMO BOJI IVOT JEST IVOT

Kada objanjavamo to je ivot, najprije nam mora biti jasnajedna stvar jedina vrsta ivota koja se u svemiru moe smatratiivotom. 1 Ivanova 5:12 kae: Tko ima Sina, ima ivot; tko nemaSina Bojega, nema ivota. Ivan 3:36 takoer kae: Tko vjerujeu Sina, ima ivot vjeni; a tko ne vjeruje Sinu nee vidjeti ivota,ve gnjev Boji ostaje na njemu. Ova dva stiha nam govore da

ukoliko ovjek nema Boji ivot, on nema ivot; To pokazuje da jeu oima Bojim samo Njegov ivot, ivot; pored Njegovog ivotanijedan ivot ne moe vaiti kao ivot. Dakle, kad se u Bibliji spo-minje Boji ivot, on se tretira kao jedini ivot (Iv 1:4; 10:10;11:25; 14:6; itd.).

Samo je Boji ivot, ivot. Ostali ivoti ne vae kao ivot, jersamo Boji ivot je boanski i vjean.

to znaiboanski? Biti boanski znai biti od Boga, posjedo-vati narav Boju, ili biti transcendentan i razliit od svih drugih.Samo je Bog, Bog, i samo Bog ima narav Boju, i samo Bog jetranscendentan i drukiji; dakle, samo Bog je boanski. Bojiivot jest sm Bog (kasnije emo razmotriti ovu toku), a buduida je ivot sm Bog, sasvim je jasno da posjeduje narav Boju. Naprimjer, zlatni pehar je zlato, a budui da je zlato onda posjeduje inarav zlata; zapravo, zlato je njegova narav. Slino je i Boji ivot


11/221

sm Bog i posjeduje Boju narav; Bog je narav Svoga ivota.

Budui da je ivot Boji Bog i posjeduje narav Boju, ivot Boji jeboanski.to znai vjean? Vjean znai nestvoren, bez poetka ili svr-

etka, onaj koji postoji sam po sebi te oduvijek i zauvijek postojikao nepromjenjiv. Samo Bog je nestvoren; samo On je od vjenostido vjenosti (Ps 90:2, originalan tekst), to znai, bez poetka i bezsvretka. On je Ja sam koji Jesam (Izl 3:14) i uvijek isti (Ps

102:28). Budui da je sm Bog takav, onda je takav i ivot, kojijest sm Bog. ivot Boji, ba kao i sm Bog, je nestvoren, bezpoetka i bez svretka, samoopstojei i onaj koji zauvijek postoji inikada se ne mijenja; dakle, ivot Boji je vjean. Zbog toga SvetoPismo govori o Bojem ivotu kao vjenom ivotu.

Budui da su oboje, biti boanski i biti vjean, narav Boga iprikazuju osobine samoga Boga, one su takoer i narav Njegova

ivota i prikazuju osobine Njegovog ivota. Meutim, nije samobiti boanski osobina Bojeg ivota, tovie, to je esencija Njego-vog ivota, dok je biti vjean samo osobina Bojeg ivota. Pogle-dajmo jo jednom ilustraciju o zlatnom peharu. Njegova narav jeoboje zlato i otpornost na hru. Meutim, zlato ne samo da karak-terizira pehar nego je i sma njegova esencija, dok je njegovanarav koja se oituje u njegovoj otpornosti na hranje prisutna

zbog toga to on jest zlato. Isto tako, razlog zbog kojeg je Bojiivot vjean je taj to je on boanski. (Biti boanski ne predstavljasamo ono to je od Boga, nego i samoga Boga.) Boji ivot jevjean zbog toga to je boanski. Niti jedan stvoreni ivot u sve-miru nema boansku narav; stoga, niti jedan stvoreni ivot nijevjean. Samo je narav Bojega nestvorenoga ivota boanska ivjena. Budui da je narav Bojega ivota takva, onda je sasvim

jasno da je i sm Boji ivot takoer takav. Boji ivot je vjeanzato to je boanski. U itavome svemiru samo je Boji ivotboanski i vjean; dakle, samo Boji ivot smatra se ivotom.

Samo ivot koji je boanski i vjean moe vaiti kao ivot, jerivot obiljeava neto to je ivo, i sve to se smatra ivotom morabiti neto to je besmrtno. Ono to je besmrtno je nepromjenjivo;ono ostaje isto i nastavlja ivljenje ak i nakon prolaska kroz bilokakav udar ili unitenje. ivot koji je podloan smrti i promjeni i

10 SPOZNAJA IVOTA


12/221

nemogue mu je pretrpjeti bilo kakav udes ili unitenje nije niti

vjean, niti besmrtan, niti nepromjenjiv, te se zbog toga ne moesmatrati ivotom. Ono to je ivot mora biti neto to ivi zauvi-jek i nikada se ne mijenja. Samo ono to je vjeno moe biti takvo.to je onda to to je vjeno? Samo ono to je boansko! Ono to jeboansko je od Boga, i to je sm Bog. Sm Bog je bez poetka ilisvretka, samoopstojei, i onaj koji oduvijek i zauvijek postoji;dakle, On je vjean. Zato to samo ono to je boansko je vjeno i

samo ono to je vjeno moe vjeno ivjeti bez promjene, samo onoto je i boansko i vjeno moe se raunati kao ivot.Sve vrste ivota u svemiru, one od anela, ovjeka, ivotinja ili

biljaka, smrtne su i promjenjive; zbog toga nisu vjene. Onenemaju narav Boju, niti su boanske. Samo Boji ivot ima Bojunarav; zbog toga je boanski i vjean, besmrtan i nepromjenjiv,nemogue je da ga smrt zadri i neunitiv je (Dj 2:24; Heb 7:16).

Bez obzira kakav udarac ili unitenje da ga zadesi, ostajenepromjenjiv i zauvijek isti. U svemiru, osim Bojeg ivota, niti

jedan ivot ne moe biti takav. Dakle, s gledita vjenosti, samoivot Boji jest ivot. Ne samo da on nosi ime ivota, ve i stvar-nost ivota te zbog toga u potpunosti ispunjava smisao ivota.Ostali ivoti samo su ivoti po imenu, ali ne u stvarnosti. Dakle,oni nisu sposobni zadovoljiti kriterij besmrtnosti i nepromjenji-

vosti ivota te se ne mogu smatrati ivotom. Dakle, premaboanskoj i vjenoj naravi Bojeg ivota, Boji ivot je jedinstvenivot u itavome svemiru.*

II. IVOT JE ISTJECANJE BOGA

to se tie ivota, prvo to moramo uvidjeti je da je samo Boji

ivot, ivot. Potom moramo vidjeti da je ivot istjecanje Boga.Otkrivenje 22:1-2 govori o rijeci vode ivota koja istjee iz Bojegprijestolja, a u rijeci vode ivota nalazi se stablo ivota. Oboje, i

TO JE IVOT? 11

*Zbog toga to je Boji ivot jedinstven ivot, kad god Novi Zavjet u izvornomgrkom govori o tom ivotu, uvijek koristi rije zoe, koja se odnosi na najvii ivot(Iv 1:4; 1 Iv 1:2; 5:12; itd.) Uz ovaj izraz, izvorni tekst Novoga Zavjeta takoer

koristi (1)bioskad govori o ivotu tijela (Lk 8:43; 21:4; itd.) i (2) psihekad govori oivotu due ili naravnom ivotu ovjeka (Mt 16:25-26; Lk 9:24; itd.).


13/221


14/221


15/221

Boga. Boje istjecanje proizlazi iz Boga samoga i sadraj Boga

je takoer sm Bog. Budui da je ivot istjecanje Boga i sadrajBoga, sasvim je jasno da je ivot sm Bog. To je etvrta toka kojubismo trebali znati to se tie onoga to je ivot.

U Ivanu 14:6 Gospodin Isus kae da je On ivot. Nakon to jeto rekao, od stiha 7 do 11, objavio je uenicima da su On i Bog

jedno i dok On govori tu rije, to je Bog koji govori u Njemu. Onje Bog koji je postao tijelom; i On jest Bog u tijelu (Iv 1:1, 14;

1 Tim 3:16). Kada On kae da je On ivot, to je Bog koji kae da jeBog ivot. Dakle, ove rijei nam pokazuju da je ivot sm Bog.Trebali bismo posveivati panju injenici da Biblija rijetko

rabi izraz ivot Boga. Uenje Biblije ponajprije nam otkriva daBog jest ivot; ona najvie govori o Bogu kao ivotu; ona vrlorijetko spominje ivot Boga. Ona nam kazuje da Bog jest naivot i govori o Bogu kao naem ivotu; ona gotovo nikada ne kae

da Bog eli da primimo Njegov ivot. ivot Boji razlikuje se od:Bog je ivot i Bog kao ivot. ivot Boji ne ukljuuje nuno sve odsamoga Boga, dok Bog je ivot i Bog kao ivot obiljeava itavogaBoga. Izravno govorei, kad mi primimo ivot, mi ne primamoivot Boji, ve Boga kao ivot. Ne samo da nam je Bog daoSvoj ivot; On sm doao je biti na ivot. Zbog toga to sm Bog

jest ivot, Njegov ivot jest sm On.

Dakle, to je onda ivot? ivot jest sm Bog. to znai imatiivot? Imati ivot znai imati samoga Boga. to znai ivjeti ivotiz sebe? ivjeti ivot iz sebe znai ivjeti iz sebe samoga Boga.ivot se ni najmanje ne razlikuje od Boga. Kada bi se razlikovao,tada ne bi bio ivot. Mi bismo ovo trebali sasvim jasno razumjeti.Nije dovoljno samo znati da imamo ivot; mi takoer moramoznati da je taj ivot koji imamo sm Bog. Nije dovoljno ni samo znati

da bi trebali ivjeti iz sebe ivot; mi takoer trebamo znati da jeivot koji trebamo ivjeti iz sebe sm Bog.

Brao i sestre, to je zapravo ivot koji bismo mi trebali ivjetiiz sebe? to mi ivimo iz sebe kad ivimo ivot? Je li ivljenje lju-bavi, poniznosti, ljubaznosti i strpljenja ivljenje ivota iz sebe?Ne! Zato to niti ljubav, niti poniznost, niti ljubaznost, niti str-pljenje nisu ivot; niti je bilo kakva dobrota ili vrlina ivot. SamoBog sm jest ivot. Dakle, ivjeti iz sebe takve vrline ne znai

14 SPOZNAJA IVOTA


16/221


17/221

kao ivot kroz Krista i kao Krist. Dakle, Krist je ivot i ivot je

Krist.VI. IVOT JE SVETI DUH

Nakon to je Gospodin Isus rekao da je On ivot u Ivanu 14:6,On ne samo da je objavio Svojim uenicima da su On i Bog jedno(stihovi 7-11), ve da su Duh Sveti i On takoer jedno (stihovi16-20).* U stihovima od 11 do 16 On nam je pokazao da je On

utjelovljenje Boga On je u Bogu i Bog je u Njemu. Dakle, to da jeOn ivot znai da je Bog ivot. Od stiha 16 pa do 20 On je nadaljeotkrio da je Duh Sveti Njegovo utjelovljenje, Njegova druga forma;i kad nas Njegova fizika prisutnost napusti, taj Duh Stvarnosti[Istine] Koji je zapravo sm On kao drugi Tjeitelj (Branitelj),dolazi u nas i prebiva (ostaje) u nama. Taj Duh koji ivi u namai prebiva (ostaje) s nama jest sm On koji ivi u nama kao naivot kako bi mi mogli ivjeti. Ova dva odlomka nam dakle poka-zuju da je On ivot tako to je Bog u Njemu i tako to je On Duh.Bog je u Njemu kao ivot, a On je Duh Sveti kao ivot. To da je Onivot znai da je Bog ivot i da je Duh Sveti ivot. Dakle, Ivan4:10, 14 kae nam da je iva voda koju On daje vjeni ivot.Ivan 7:38-39 nam nadalje kae da je iva voda koja tee iz nasDuh Sveti kojeg smo primili. To otkriva da je Duh Sveti vjeniivot. Duh Sveti kojeg smo primili je vjeni ivot kojeg smo isku-sili, to jest, On je Krist kojeg smo mi iskusili kao ivot. Vjeniivot, ili Krista kao ivot, trebamo iskusiti kao Duha Svetoga. Iztoga razloga, Duh Sveti je nazvan Duh ivota (Rim 8:2).

Duh Sveti je Duh ivota budui da to, da su Bog i Krist ivot,ovisi o Njemu. On i ivot sjedinjeni su kao jedno i ne mogu biti

odvojeni. On je od ivota i ivot je od Njega. ivot je Njegovsadraj, a On je stvarnost ivota. Da se izrazimo jo tonije, Onnije samo stvarnost ivota, ve i sm ivot.

Svi znamo da je Bog Trojedini Bog Otac, Sin i Duh. Otac je u

16 SPOZNAJA IVOTA

* U stihovima 16 i 17 Gospodin, dok govori o Duhu Svetom kae on, ali ustihu 18 on je promijenio zamjenicu iz on u ja. Promijenivi on u ja Gospo-

din je rekao da on jest ja. To otkriva da je Duh Sveti o kojem je On govorio ustihovima 16 i 17 On sm.


18/221


19/221


20/221

DRUGO POGLAVLJE

TO JE ISKUSTVO IVOTA?

Sada emo postaviti drugo pitanje: to je iskustvo ivota?Jednom kad smo vidjeli to je ivot, lako moemo znati to jeiskustvo ivota.

I. ISKUSITI BOGA

Vidjeli smo da je ivot sm Bog. Sm Bog koji tee u nas, kojeg

mi primamo i kojeg moemo iskusiti, to je ivot. Dakle, iskusitiBoga znai iskusiti ivot. Cjelokupno iskustvo ivota znai iskusitii doticati Boga. Svako iskustvo koje ne dotie Boga nije iskustvoivota.

Na primjer, neko pokajanje nije nuno rezultat Bojeg prosvje-tljenja, ve je rezultat ovjekove vlastite introspekcije (samoanali-ziranja). Budui da takvo pokajanje ne pomae ovjeku da

dotakne Boga, ono nije iskustvo ivota. Pokajanje koje je rezultatBojeg prosvjetljenja zasigurno e proizvesti to da ovjek dotakneBoga, i zbog toga je iskustvo ivota.

Ono to rezultira iz ovjekovog vlastitog ponaanja nije iskustvoivota. To je neto umjetno i spada u ljudsko vlastito djelo; to nijerezultat Boga koji prolazi kroz ovjeka, niti ovjeka koji prolazikroz Boga; dakle, ono se ne moe raunati kao iskustvo ivota.

to se onda moe smatrati iskustvom ivota? Iskustvo kojerezultira od Boga koji prolazi kroz ovjeka i ovjeka koji prolazikroz Boga smatra se iskustvom ivota. Na primjer, u naoj molitvimi susreemo Boga, postajemo prosvijetljeni, vidimo svoju vlas-titu pogreku i rjeavamo je pred Bogom. To nije tako da mi samiotkrivamo svoju pogreku, ve kad se pribliimo Bogu, iznutra sesretnemo s Bogom pri emu vidimo svoju vlastitu pogreku. Bog

je svjetlo; dakle, kad se sretnemo s Njim, u Njegovom svjetlu


21/221

vidimo svoju pogreku. Spontano je ispovjedimo Bogu i zatraimo

ienje Gospodnjom krvi. Kao posljedica toga, Bog prolazi kroznas i mi takoer prolazimo kroz Boga. Takvo iskustvo uzrokujeda iskusimo Boga; stoga, ono je iskustvo ivota.

Sva iskustva ivota su od Boga i Njegovo su djelovanje unama, zbog toga ona mogu uzrokovati da dotaknemo Boga i da Gaiskusimo. Svako iskustvo koje nije takvo nije iskustvo ivota, jerivot je Bog, i iskusiti ivot znai iskusiti Boga. Dakle, svako

takvo iskustvo Boga izrazit e ivot (Fil 2:13-16).II. ISKUSITI KRISTA

Bez sumnje, iskusiti ivot znai iskusiti Boga, meutim Bog jeu Kristu kako bi Ga mi iskusili. Krist je oitovanje i utjelovljenjeBoga; On je Bog koji postaje nae iskustvo. Dakle, Svako naeiskustvo Boga je iskustvo Krista i ono je u Kristu. Budui da isku-

siti ivot znai iskusiti Boga, to znai da iskusiti ivot takoerznai iskusiti Krista.

Iako je Bog ivot, On ne moe biti na ivot, osim ako nije uKristu i ako ne postane Krist i ako Ga mi ne iskusimo. Kakobismo Ga mi mogli iskusiti On mora biti na ivot. Meutim, Onne moe biti na ivot dok je u nebu, u svjetlosti kojoj ne moepristupiti niti jedan ovjek (1 Tim 6:16). tovie, kako bi bio na

ivot, On mora imati nau ljudsku narav. Njegov boanski ivotmora se pomijeati s ljudskom naravi tako da se ona moe sjedi-niti s nama, koji posjedujemo ljudsku narav, i biti na ivot. Zbogtoga je On siao, postao tijelom, pomijeavi se s ljudskom naravi.Dakle, Bog je postao Krist i postaje na ivot u ljudskoj naravikako bi Ga mi mogli iskusiti. Kad iskusimo Njega kao svoj ivot,onda imamo i iskustvo Krista.

Ukratko, kad iskusimo Krista, iskusit emo sljedee aspekte:

A. Krista koji se objavljuje (otkriva) u nama(Gal 1:16)

To je nae poetno iskustvo Krista kad smo spaeni. Mionda imamo iskustvo Boga koji otkriva Krista u nama kroz DuhaSvetoga, koji nas osposobljava da Ga upoznamo i primimo kaosvoj ivot i svoje sve.

20 SPOZNAJA IVOTA


22/221

B. Krista koji ivi u nama (Gal 2:20)

To je nae kontinuirano iskustvo Krista koji ivi u nama kaona ivot nakon to smo spaeni. Drugim rijeima, mi iskusimoKrista koji prebiva u nama i koji ivi za nas. To, kontinuiranoiskustvo u naem svakodnevnom ivotu kao svetih, konstituiranajvei dio naega iskustva Krista.

C. Krista koji se oblikuje u nama (Gal 4:19)

To je kada doputamo da sve to je od Krista bude elementnaega unutarnjega ivota, kako bi Krist mogao rasti i oblikovatise u nama. Krist je u nama ne samo da bi Ga mogli iskusiti kaona ivot, kao Onoga koji ivi za nas, ve da Ga moemo iskusitiak i vie, kao nae sve, pruajui Mu mogunost na taj nain daraste i da se oblikuje u naemu ivotu kako bi Njegov ivot dose-gao zrelost u nama.

D. Krista koji je uzvelian unaem tijelu (Fil 1:20-21)

To je kada doputamo da sve to je od Krista postane izraajnaega izvanjskoga ivljenja, kako bi se Krist mogao oitovatiizvanjski. Bilo kroz ivot, bilo kroz smrt, u svakoj okolnosti mi

doputamo da se Krist uzvelia u naemu tijelu. Drugim rijeima,za nas je ivjeti Krist. To je dakako poprilino dublje iskustvoKrista; to nije samo iskustvo koje mi imamo kad se On oblikuje unama, ve iskustvo u kojem je On uzvelian u nama. Kad se Kristoblikuje u nama, to je zrelost unutarnjeg ivota; tada sve to jeNjegovo mi imamo kao nae unutarnje elemente. Kad se Kristvelia u naem tijelu, to je izraaj izvanjskoga ivljenja; tada

mi doputamo da sve ono to On jest bude nae izvanjsko oito-vanje. Dakle, u ovom iskustvu mi ne samo da iskusimo Krista kaoelemente naega unutarnjega ivota, ve Ga iskusimo i kao oito-vanje naega izvanjskoga ivljenja.

E. Dosei emo mjeru punine veliine Kristove(Ef 4:13)

To znai da mi svi, to jest, Tijelo, imamo iskustvo Krista dok

TO JE ISKUSTVO IVOTA? 21


23/221

nismo puni elemenata i konstitucije Kristove; dakle, mi rastemo i

doli smo k mjeri punine veliine Kristove. To je dakako korpora-tivno, potpuno iskustvo Krista.

F. Preobraavat emo se u sliku Kristovu(2 Kor 3:18)

Nae iskustvo Krista moe nas preobraavati sve dok nismopoput Njega. To zapoinje s naim iskustvom Krista koji se objav-

ljuje (otkriva) u nama i nastavlja se sve do otkupljenja naegatijela (Rim 8:23). to vie iskusimo Krista, to vie se mijenjamo,sve dok se ak i nae tijelo ne promijeni i ne suoblii Njegovomproslavljenom tijelu (Fil 3:21). U to vrijeme bit emo potpuno jed-naki Njegovoj slici (Rim 8:29) i bit emo Mu slini (1 Iv:3:2).Onda emo Ga iskusiti u potpunosti.

Sve to se odnosi na ivot u nama i posveeno ivljenje iz nastrebalo bi biti nae iskustvo Krista. Zbog toga to je Krist naivot, On je takoer i nae posveenje (Kol 3:4; 1 Kor 1:30). Bilokoje iskustvo koje se odnosi na na nutarnji ivot trebalo bi bitiKrist koji ivi u nama; tovie, nae izvanjsko posveeno ivljenjetrebalo bi biti Krist koji biva ivljen kroz nas. Svako naeiskustvo ivota trebalo bi biti iskustvo Krista. Ne bi samo takva

velika iskustva kao umiranje s Kristom, bivati uskriavan s Njimi uzlaziti s Njim trebala biti nae iskustvo, nego bi ak i sva malaiskustva ivota u naem svakodnevnom ivljenju trebala bitiiskustvo Krista. Bilo da se radi o osloboenju od grijeha ili opobjedi nad svijetom, ivljenju posveenja i duhovnosti, ili ivlje-nju ljubavi ili pak poniznosti, sve bi to trebalo biti iskustvoKrista. ak i mala ustrajnost ili strpljenje koje iskazujemo spram

drugih trebale bi biti iskustvo Krista.Iskusiti Krista znai dopustiti Kristu da ivi u nama i da bude

ivljen iz nas. Iskusiti Krista znai uzeti Krista kao ivot i ivjetipo Kristu. Iskusiti Krista znai da je nae cjelokupno ivljenje isve nae akcije sm Krist koji biva ivljen iz nas i koji djelujeiz nas. Iskusiti Krista znai iskusiti silu Njegova uskrsnua(Fil 3:10) to je iskustvo Njega kao ivota; dakle, takvo iskustvotakoer je iskustvo ivota.

22 SPOZNAJA IVOTA


24/221

III. ISKUSITI DUHA SVETOGA

U Ivanu 14, nakon to nam Gospodin Isus kae da je On ivot(stih 6), On nam ne pokazuje samo da su On i Bog jedno, da je Onu Bogu, da je Bog u Njemu i da to to je On ivot znai da je Bogivot (stihovi 7-11); ne samo da su Duh Sveti i On takoer jedno,da je ulaenje Svetoga Duha u nas i Njegovo prebivanje (ostajanje)u nama zapravo Krist koji ivi u nama kako bi bio na ivot (sti-hovi 16-19); ve nam govori i da On kao Duh Sveti koji je uao u

nas i ivi u nama znai da su On i Bog kao Duh uli u nas i prebi-vaju u nama kao na ivot (stihovi 20-23). Jednostavno govorei,nakon to je Gospodin rekao da je On ivot, On nam pokazuje tristvari: (1) Bog je u Njemu kao ivot, (2) On je Duh Sveti kao ivot,(3) Trojedini Bog ulazi u nas kao ivot. Dakle, kad iskusimoivot, ne samo da iskusimo Boga, ne samo da iskusimo Krista, veiskusimo i Duha Svetoga. Zapravo, Duh Sveti je i Bog i Krist kaoivot kojeg smo mi iskusili, ili Bog u Kristu kojeg smo mi iskusilikao ivot.

Kao to je Krist utjelovljenje Boga, tako je i Duh Sveti utjelov-ljenje Krista. Bog je, kao ivot, u Kristu, a Krist kao ivot jest DuhSveti. Mi imamo iskustvo Boga u Kristu i mi imamo iskustvo Kristakao Duha Svetoga. Dakle, kao to je iskustvo ivota iskustvo Boga

i Krista, tako je iskustvo ivota i iskustvo Duha Svetoga.Bog je ivot, Krist je Bog koji dolazi kao ivot, a Duh Sveti jeDuh Boji u Kristu kao ivot, ili Duh ivota (Rim 8:2). To je tajDuh ivota, Duh Sveti, koji uzrokuje da iskusimo sav sadrajBoga u Kristu kao ivot, i to je taj Sveti Duh ivota koji uzrokujeda iskusimo prebivanje Krista u nama, i to je taj Sveti Duh ivotakoji uzrokuje da iskusimo Boju silu uskrsnua u Kristu (Rim

8:13, 26). Sva naa iskustva ivota, bila ona duboka ili povrna,proizvedena su od Duha Svetoga; dakle, sva ta iskustva, iskustvasu toga Svetoga Duha ivota.

Rimljanima 8:9-11 pokazuje nam da nije samo Duh Sveti Onajkoji nam omoguava da iskusimo prebivanje Krista u nama iBoju silu uskrsnua, nego i da je to Duh Sveti koji prebiva unama i koji uzrokuje da iskusimo da je ivot Krist. I Bog koji pre-biva u nama takoer je Onaj koji uzrokuje da iskusimo ivot.

TO JE ISKUSTVO IVOTA? 23


25/221


26/221


27/221


28/221


29/221

svoga Spasitelja, Boji Duh ulazi u njegov duh i stavlja u njega

Boji ivot. Na taj nain on je iznova roen.Govorei dakle sa stajalita Duha Bojega, Boji Duh je Onajkoji ulazi u na duh kako bi u njega stavio Boji ivot, raajuinas tako iznova. S naeg stajalita, mi smo iznova roeni zbognaeg pokajanja, vjerovanja i prihvaanja Gospodina Isusa kaonaega Spasitelja, to znai da smo uz na ljudski ivot primili iivot Boji.

IV. REZULTATI NOVOG ROENJA

Rezultati ili ostvarenja novog roenja mogu se ukratko kate-gorizirati u tri stupnja:

(1) Novo roenje uzrokuje da ljudi postanu djeca Boja. Buduida novo roenje znai biti roen od Boga, ono automatski uzrokuje

da ljudi postanu djeca Boja (Iv 1:12-13) i da imaju odnos ivota sBogom. ivot koji se kroz novo roenje prima od Boga omoguujeljudima da postanu djeca Boja; taj ivot je za ljude takoer auto-ritet (vlast) da budu Boja djeca. Takva djeca Boja koja imajuBoji ivot i narav sposobna su biti ba poput Boga. Ona moguispuniti Boji naum u stvaranju ovjeka.

(2) Novo roenje uzrokuje da ljudi postanu novo stvorenje.

Novo stvorenje je ono koje u sebi ima Boje elemente. Kad neto usebi ima Boje elemente, onda je to novo stvorenje. U starom stvo-renju nema nijednog Bojeg elementa. Mi, ljudska bia, izvornonemamo niti jedan od Bojih elemenata i zbog toga smo starostvorenje. Tek kad se Boji element pridoda u nas, mi postajemonovo stvorenje. To je ono to je novo roenje ostvarilo u nama.Novo roenje uzrokuje da imamo Boji ivot i sm Boji element,

inei nas pritom novim stvorenjem (2 Kor 5:17). To novo stvo-renje kristalizacija je Boga koji biva pomijean sa ovjekom, i to jeono najdivnije u svemiru: ono ima i ljudske i boanske elemente,ono je i Bog i ovjek, i ono jest kao obojica, i Bog i ovjek.

(3) Novo roenje uzrokuje da se ljudi zdrue s Bogom u jedno.Ono ne uzrokuje da ovjek primi samo Boji ivot i Njegove ele-mente, ve i da bude zdruen s Bogom u jedno. Kroz novo roenje,Bog Duh ulazi u ljudski duh uzrokujui da se ovjek zdrui s Njim

28 SPOZNAJA IVOTA


30/221

kao jedan duh (1 Kor 6:17). Tako Bog omoguuje ovjeku da s

Njim ima najdublji odnos i da postane jedno sa samim Bogom.U zakljuku, novo roenje je kad Duh Sveti po naem vjero-vanju u Gospodina Isusa stavi Boji ivot u na duh i omoguavanam da se rodimo od Boga, da postanemo Boja djeca, te da se unovom stvorenju zdruimo s Njim kao jedno.

PRVO ISKUSTVO IVOTA NOVO ROENJE 29


31/221


32/221


33/221

I. IVOT BOJI

Prvo to dobivamo kroz novo roenje je Boji ivot. Ve smovidjeli u prethodnom poglavlju da se novo roenje zbiva onda kadDuh Boji stavi Boji ivot u na duh. U novom roenju prvoto Duh Boji ini je da u nas stavlja Boji ivot. Stoga je ono pri-marno to nam novo roenje daje, ivot Boji.

Ali, to je ivot Boji? To je sadraj Boji i sm Bog. Sve toje u Bogu i sve to sm Bog jest nalazi se u Bojem ivotu. Sva

punina Boanstva skrivena je u ivotu Bojem. Narav Bojatakoer je sadrana u Bojem ivotu. Svaki element onoga toBog jest ukljuen je u Boji ivot.

Kod bilo kojeg ivog bia, sve ono to ono jest poiva unutarnjegova ivota. Sve njegove mogunosti i funkcije proizlaze iz nje-govog ivota i sve njegove izvanjske aktivnosti i izraavanja izviruiz njegovog ivota. To je odreena vrsta ivoga bia jer ima takvuvrstu ivota. Njegovo bie poiva u njegovom ivotu. To je jasanprincip.

Bog je vrhovno ivo bie i sve to On jest, naravno (ak i vie),u Njegovom je ivotu. Sve to On jest bilo istina, svetost, svjetloili ljubav proizlazi iz Njegova ivota. Svi Njegovi izraaji bilato dobrota, pravednost ili oprotenje proizlaze iz Njegova ivota.

Njegov ivot je uzrokovao da On ima takve duhovne sposobnosti ifunkcije iznutra i takva duhovna djelovanja i izraaje izvana.Razlog zato je On takav Bog je da On ima takav ivot. Stoga, toda je On Bog poiva u Njegovom ivotu.

Zato to je Boji ivot sadraj Boga, u njemu je skrivenapunina Boga i u njemu je sadrana narav samoga Boga; zato,kada primimo Boji ivot, primamo puninu Boga (Kol 2:9-10) i

imamo Boju narav (2 Pt 1:3-4). Zato to sve to Bog ima u Sebii sve to sm Bog jest poiva u Bojem ivotu, kada primimo ovajivot, mi primamo sve to Bog ima u Sebi i sve to Bog sm jest.Zato to Boji ivot uzrokuje da Bog ima takve boanske sposob-nosti i funkcije unutar Sebe, Boji ivot u nama moe takoeruzrokovati da imamo istu vrstu sposobnosti i funkcije u sebikakve su u Bogu. Zato to sve to Bog ima i ini dolazi iz Njegovaivota, ovaj ivot u nama takoer moe uzrokovati da budemo ono

32 SPOZNAJA IVOTA


34/221

to Bog jest i inimo ono to Bog ini, to znai da moe uzroko-

vati da budemo kao Bog i da ivimo iz sebe Boga.Brao i sestre, jeste li ikada shvatili da zbog toga to je Bojiivot u nama, mi u sebi imamo sve sposobnosti i funkcije koje su uBogu? Jeste li ikada spoznali da zbog toga to imamo Boji ivotu sebi, moemo biti ono to Bog jest i initi ono to Bog ini? UBogu postoji sposobnost svetosti i funkcija svjetla. Zato to jeBoji ivot u nama, ista sposobnost svetosti i funkcija svjetla su u

nama kao i u Bogu. Upravo kao to Bog moe ivjeti prema vanSvoju svetost i isijavati Svoje svjetlo iz samoga Sebe, tako i mi,zbog ivota Bojeg koji je u nama, moemo ivjeti Njegovu svetosti isijavati Njegovo svjetlo iz sebe, to znai da moemo biti svetikao to je Bog svet i sjajni kao to je Bog sjajan. Ono to Bog jest

je ljubav, a ono to Bog ini je pravednost. Budui da imamo Bojiivot u sebi, moemo biti ono to Bog jest i initi ono to Bog ini.

Kao to Bog moe biti ljubav i initi pravednost, tako i mi, zbogBojeg ivota koji je u nama, moemo biti ljubav koja je Bog iiniti pravednost koju Bog ini. To znai da moemo voljeti kaoto Bog voli i biti pravedni kao to je Bog pravedan. Prema tome,moemo biti kao Bog i moemo iz sebe ivjeti Boga.

Nadalje, trebamo znati da je Boji ivot ona velika mo koja jeuskrsnula Gospodina Isusa. Kada je Gospodin Isus uskrsnuo, On

je odbacio smrt i pobjedio smrt. Smrt je vrlo snana (Pj 8:6). Uitavom svemiru, osim Boga i Bojeg ivota, ne postoji nita to

je snanije od smrti. Kada je Gospodin Isus uao u smrt, smrt jeupotrijebila svu svoju snagu da zadri Gospodina, no Gospodin Seprobio kroz zadravajuu snagu smrti i uskrsnuo. Stoga, Gospo-din moe ustati i smrt ga ne moe zadrati (Dj 2:24), jer je uNjemu moni Boji ivot. ivot Boje velike moi osposobio Ga je

da probije monu zadravajuu snagu smrti. Boji ivot koji namdaje novo roenje je ovaj moni Boji ivot! Veliki moni Bojiivot je danas velika snaga uskrsnua u nama koja nam omo-guuje da odbacimo smrt i pobjedimo sve to pripada smrti, bakao to je Bog pobijedio.

Biblija nam pokazuje da Bog ima dvije vrste velike moi: jednaje velika mo stvaranja; druga je velika mo uskrsnua. Bojamona snaga stvaranja poziva u postojanje ono to ne postoji.

ONO TO SE DOBIVA KROZ NOVO ROENJE 33


35/221

Velika snaga uskrsnua daje ivot mrtvima. To je ono to je Abra-

ham vjerovao (Rim 4:17). Boja velika sila stvaranja koja poiva uBojoj ruci, sposobna je za ovjeka stvoriti sve. Boja velika silauskrsnua koja poiva u Bojem ivotu i koja jest Boji ivot, omo-guuje da ovjek bude izbavljen od svega mrtvoga to je izvanBoga, i prema tome ivi iz sebe samoga Boga. O, Boji ivot kojegprimamo kroz novo roenje je ova velika sila Bojeg uskrsnua!Kroz novo roenje, Bog je uradio Svoj ivot u nas, to znai da je

uradio Svoju veliku mo uskrsnua u nas. O, samo da vidimo daje ovaj Boji ivot, kojeg primamo kada smo nanovo roeni, Bojavelika mo uskrsnua! Ovaj ivot koji je danas u nama moe nasuiniti snanima kao to je Bog. Ba kao to je Bog sposoban pobi-

jediti smrt, tako smo i mi sposobni pobijediti smrt zbog ovogaivota velike sile unutar nas. Kakav ivot je ovaj ivot Boji kojegsmo dobili kroz novo roenje! Do kakvog stupnja nas ovaj ivot

moe uiniti nalik Bogu! Kako trebamo tovati Boga i zahvalji-vati Bogu za ovaj ivot!

II. ZAKON IVOTA

Budui da nam novo roenje daje Boji ivot, ono nam takoerdaje zakon ivota. Zato to je Boji ivot uao u nas, zakon ivotakoji je sadran u ovom ivotu isto tako je unijet u nas.

Svaka vrsta ivota ima svoju vlastitu uroenu sposobnost kojaje njegova prirodna funkcija. Prirodna funkcija svake vrste ivotaje njegov prirodni zakon ili njegov zakon ivota. Kada odreeniivot doe u odreeno stvorenje, on uzrokuje da to stvorenje imasvoj prirodni zakon ili svoj zakon ivota. Na isti nain, Boji ivotima svoju boansku sposobnost, to su njegove boanske prirodnefunkcije. Prirodne funkcije Bojeg ivota su njegov prirodni zakon

ili zakon ivota. Kada Boji ivot ue u nas, on u nas donosi pri-rodni zakon sadran u njemu i ovaj zakon postaje zakon ivotaunutar nas. Prema tome, kada Boji ivot ue u nas, zakon ivotasadran u njemu takoer ulazi u nas. Poto je Boji ivot neto tosmo dobili kroz novo roenje, zakon ivota koji dolazi s njim smo,isto tako, dobili kroz novo roenje.

U prvom poglavlju vidjeli smo da je u Bojem ivotu sadranaBoja narav i u Bojem ivotu je skrivena Boja punina; stoga,

34 SPOZNAJA IVOTA


36/221

zakon sadran u Bojem ivotu u skladu je sa samim Bogom, s

onim to Bog jest i s Bojom naravi; dakle, ovaj zakon je zakonsamoga Boga. Kada Boji ivot donese svoj zakon u nas, totakoer znai da donosi Boji Zakon u nas.

Zakon ivota kojeg Boji ivot donosi u nas zakoni su spome-nuti u Hebrejima 8:10, koje je Bog stavio u nau pamet [grki:um] i upisao u naa srca. Ovi zakoni su drukiji od zakona Sta-roga Zavjeta. Zakoni Staroga Zavjeta Boji su zakoni koje je Bog

slovima upisao na kamene ploe izvan ovjeka (Izl 34:1, 28).Zakoni ivota su Boji zakoni koje je Bog upisao Svojim ivotomna plou naega srca unutar nas. Zakoni koji su bili napisani nakamene ploe su izvanjski zakoni, zakoni slova, mrtvi zakoni izakoni bez sile; oni su zakoni koji nisu u stanju uiniti bilo to naovjeku (Rim 8:3; Heb 7:18-19). Zakoni koji su upisani na plounaeg srca unutarnji su zakoni, zakoni ivota, ivi zakoni i zakoni

s velikom silom; oni nas osposobljuju ne samo da poznajemo eljuBojega srca i slijedimo Njegovu volju, nego i da poznajemosamoga Boga i ivimo samoga Boga.

Prirodni zakoni sadrani u bilo kojoj vrsti ivota uvijek uzro-kuju da stvorenje spontano zna kako ivjeti i kako djelovati, takooni postaju ivi zakoni unutar tog stvorenja. Uzmimo primjerkokoi: kako ona treba ivjeti i kako treba nesti jaja prirodni su

zakoni sadrani u kokojem ivotu; oni uzrokuju da ona spontanozna kako initi te stvari i kako ih ivjeti. ovjek joj ne treba datinikakav zakon izvana. Prirodni zakoni sadrani u ivotu koji je unjoj su ivui zakoni unutar nje. Oni spontano uzrokuju da onazna da treba ivjeti na ovaj nain i oni je osposobljuju da ivi naovaj nain.

Isto tako, prirodni zakoni sadrani u ovom Bojem ivotu u

nama njegove su prirodne sposobnosti, one nas osposobljuju daspontano znamo kako Bog eli da mi djelujemo i ponaamo se, kakoda Mu udovoljimo i kako moemo iz nas ivjeti Njega samoga.Slae li se neto s Bojom naravi ili protuslovi Bojoj naravi, elili Bog da neto uinimo ili ne eli? Prirodne sposobnosti ili pri-rodni zakoni Bojega ivota uzrokuju da to znamo, daju nam osjetivota. Zato prirodne sposobnosti ili prirodni zakoni Bojeg ivotapostaju nai unutarnji zakoni.



37/221

Zato to su ovi zakoni koji su upisani u nas prirodne sposob-

nosti i prirodni zakoni Bojeg ivota, Biblija ih naziva zakon.Zakon Duha ivota spomenut u Rimljanima 8:2 je zakon ivotakoji je u nama. Budui da ovaj zakon proizlazi iz Bojeg ivota,a Boji ivot poiva u Bojem Duhu i ne moe se odvojiti od Duhaivota, Rimljani 8 nazivaju ovaj zakon zakonom Duha ivota.Boji ivot je u Bojem Duhu i zdruen je s Bojim Duhom;Duh Boji sadri Boji ivot; to je Duh Bojeg ivota. Budui da

zakon proizlazi iz Bojeg ivota, zato je on takoer zakon DuhaBojeg ivota.Boji ivot je moan; Boji Duh je takoer moan. Zakon Duha

ivota, koji proizlazi iz monog Bojeg ivota i monog BojegDuha, takoer je moan. Moemo rei da je Boji ivot u namaizvor ovog zakona, a Boji Duh u nama je izvritelj ovog zakona.Prema tome, taj zakon u nama osobito je jak i moan, ovaj zakon

u nama ne osposobljuje nas samo da imamo boansku spoznaju,takoer nas osposobljuje da imamo boansku silu. Jednom kadasmo nanovo roeni i imamo Boji ivot, Bog eli da budemo Njegovnarod i ivimo u Njemu prema ovom snanom i monom zakonu,ovom zakonu velike snage. Nakon to smo spaeni, Bog isto takoeli da ivimo u Njegovom ivotu i da ivimo Njegov ivot premaovom zakonu u nama, ovom zakonu ivota, ovom ivom zakonu.

III. NOVO SRCE

Ezekiel 36:26 kae nam da kada nas Bog oisti, spasi nas ilinanovo rodi, On nam daje novo srce. Stoga, prema uenju Biblije,novo roenje nam takoer daje i novo srce.

to je novo srce? Novo srce znai da je staro srce postalo novo;novo srce dolazi od obnavljanja naeg starog srca. To da nam Bog

daje novo srce znai da Bog obnavlja nae staro srce. Nakon toEzekiel 36:26 kae da nam Bog daje novo srce, potom kae da vadinae kameno srce i daje nam srce od mesa. Iz ovog stiha je jasnoda nam Bog daje novo srce obnavljanjem naeg starog srca.

Prvobitno, nae se srce suprostavljalo Bogu, nije eljelo Boga ibilo je tvrdo prema Bogu kao kamen; zato je postalo srce kameno.Kada nas Duh Sveti nanovo rodi, On uzrokuje da se nae srcepokaje zbog grijeha i postane mekano prema Bogu. Prema tome,

36 SPOZNAJA IVOTA


38/221


39/221

roenje uzrokuje da imamo novo srce; ono takoer uzrokuje da

imamo novi duh.to je novi duh? Novi duh znai da je na mrtvi stari duh obno-vljen i oivljen. Ba kao to je novo srce staro srce koje je uinjenonovim, tako je i novi duh stari duh uinjen novim. Staro srce,kada je obnovljeno, oivljeno je. To je zato to je potekoa snaim srcem njegova tvrdoa, dok je potekoa s naim duhomnjegovo mrtvilo. Stoga, kada nas Bog nanovo rodi, upravo kao to

obnavlja nae tvrdo staro srce omekavajui ga da postane novosrce, tako obnavlja i na mrtvi, stari duh oivljujui ga da postanenovi duh.

Stvoreni ovjeji duh izvorno je bio organ kojim ovjek dolazi udoticaj s Bogom. ovjek je imao zajednitvo s Bogom i komunici-rao je s Bogom kroz i sa svojim duhom. Kasnije, zbog ovjekovapada, njegov duh je bio oteen neistoom grijeha. Zato je ljudski

duh izgubio svoju funkciju prema Bogu i postao mrtvi duh. Zatoto je bio mrtav, bio je prema tome star. Kada smo nanovo roeni,zbog toga to krv Gospodina Isusa isti neistou kojom je naduh bio okaljan, Boji Duh tada stavlja Boji ivot koji je elementBoga u na duh i oivljuje ga (vidi Kol 2:13). Na ovaj nain, namrtvi, stari duh je obnovljen i postaje ivi, novi duh.

Na duh je prvobitno bio staro stvorenje; u njemu nije bilo ele-

menta Boga. Kasnije, ne samo da nije imao Boji element, ve jeuz to zaprljan grijehom; zato je postao star. Postoje dva razlogazbog ega je bilo to dio staroga stvorenja: jedan je da je bilo bezBojeg elementa tijekom stvaranja; drugi je da je uprljano ipokvareno grijehom i Sotonom. Takoer je zbog ova dva razlogana duh postao stari duh. Dakle, kada nas Bog nanovo rodi, kakobi obnovio na stari duh i uinio ga novim duhom, On djeluje s

dvije strane. S jedne strane, On koristi krv Gospodina Isusa daoisti prljavtinu naega duha kako bi na duh postao ist. Sdruge strane, On koristi Svoj Duh da stavi Svoj ivot u na duh,kako bi na duh mogao imati Njegov element. Stoga, On obnavljana stari duh i ini ga novim duhom. Njegovo obnavljanje naegstarog duha i to to ga ini novim duhom znai da On u nasstavlja novi duh.

Budui da nam je Bog u vrijeme naeg novog roenja ve dao

38 SPOZNAJA IVOTA


40/221


41/221

sada, s novim srcem i novim duhom, mi ne samo da imamo

osjeaj i interes prema Bogu i Bojim stvarima, ve smo ih snanosposobni kontaktirati i razumjeti. Dakle, jednom kad nae srcevoli Boga, na duh ga dotie; jednom kad nae srce uiva u Bojimstvarima, na duh ih razumije. To je Boja namjera kada namdaje novi duh u dodatku novom srcu.

V. SVETI DUH

Nakon to Ezekiel 36:26 kae da nam Bog daje novo srce istavlja u nas novi duh, stih 27 nastavlja i kae da Bog stavlja unas Svoj vlastiti Duh. Stoga, meu onome to dobijemo kroz novoroenje, takoer je i Boji Duh.

Prvobitno nismo imali Boji Duh. I ne samo da nismo imaliBoji Duh, nego je na vlastiti duh bio mrtav prema Bogu. Kadanas je Bog nanovo rodio, s jedne strane, uzrokovao je da Njegov

Duh stavi Njegov ivot u na duh, oivljujui tako na mrtvi duh;a s druge strane, Bog je takoer stavio Svoj Duh u na duh, toznai da je uzrokovao da Njegov Duh stanuje u naem oivljenom,novom duhu. Prema tome, u nama koji smo nanovo roeni, nijesamo oivljeni, novi duh koji u sebi ima element Bojeg ivota, vei Duh Boji koji prebiva u naem novom duhu.*

Zato Bog stavlja Svoj Duh u nas? Koja je funkcija Bojeg

Duha koji stanuje u naem Duhu? Prema Bibliji, postoji najmanjesedam aspekata glavnih funkcija Bojeg Duha koji prebiva unutarnas:

A. Kao Duh koji prebiva u nama

Bog stavlja Svoj Duh u nas kako bi Njegov Duh bio Duh koji

prebiva unutar nas, kako bi mogli poznavati Boga i iskusiti sveto je Bog u Kristu postigao za nas (Rim 8:9-11). To je posebni bla-goslov dan od Boga u novozavjetnom dobu; on ne postoji u StaromZavjetu. U Starom Zavjetu, Bog je samo uzrokovao da Njegov Duhdoe izvana kako bi djelovao na ovjeku; On nije uzrokovao da

40 SPOZNAJA IVOTA

* Rimljani 8:9 kau: ...Duh Boji prebiva u vama. A stih 16 kae: Sm Duh

svjedoi zajedno s naim duhom... Iz ova dva stiha moemo vidjeti da to to DuhBoji prebiva u nama znai da On prebiva u naem duhu; On je s naim duhom.


42/221

Njegov Duh prebivaunutarovjeka. Tek nakon Gospodinove smrti

i uskrsnua Bog je nama dao Svog Duha i uzrokovao da NjegovDuh stanuje u nama kao unutar-prebivajui Duh (Iv 14:16-17).Zato nam je On u stanju iznutra otkriti i Boga i Krista, kako bi miu Kristu mogli primiti i uivati puninu Boju (Kol 2:9-10).

B. Kao Branitelj (Tjeitelj)

Gospodin nam je rekao o Branitelju u Ivanu 14:16-17. Rekao je

da e moliti Oca i On e nam dati Duha Svetoga da prebiva unama kao drugi Branitelj. Ova rije Branitelj u izvornom jezikujednaka je rijei Zagovornik u 1 Ivanu 2:1 to, kada je transkri-birano znai Paraklet ili zagovornik pored. Prvobitno, Bog jedao Svoga Sina da bude na Branitelj, da bude na Zagovornik.Kada Mu se Njegov Sin vratio, On nam je tada dao Svog Duha danam bude drugi Branitelj. To takoer znai da je On poslao Svoga

Duha kao utjelovljenje Svoga Sina da bude na Branitelj. Stoga,Duh Boji koji prebiva u nama je samo utjelovljenje Krista unama. On se brine za nas iznutra, u potpunosti je odgovoran zanas ba kao to je i Krist za nas odgovoran pred Bogom.

C. Duh istine

U Ivanu 14:16-17 Gospodin nam govori da je Duh Sveti koji

dolazi da prebiva u nama kao Branitelj Duh istine. Dakle, BojiDuh koji prebiva u nama je takoer Duh istine. Rije istina uizvornom tekstu znai stvarnost. Stoga Duh Boji koji stanujeu nama kao Duh istine ili Duh stvarnosti, uzrokuje da sve toBog i Krist jesu bude stvarnost unutar nas. Sve to Bog jest i sveto je On u Kristu pripremio za nas, i sve to Krist jest i sve to jeOn za nas postigao Svojom smru i uskrsnuem, otkriveno nam je

i udijeljeno je u nas kao stvarnost po Bojem Duhu koji prebiva unama. Zato ih moemo dotaknuti i iskusiti kako bi postali nai.

D. Kao Duh ivota

Rimljani 8 Duha Svetog koji prebiva u nama naziva Duhivota (stihovi 9, 2). To nam pokazuje da je Duh Boji koji pre-biva u nama takoer i Duh Bojeg ivota. Iako je Boji ivot uKristu (Iv 1:4 Rije ovdje oznaava Isusa Krista), ipak nam je



43/221


44/221


45/221


46/221


47/221


48/221


49/221


50/221


51/221


52/221

nismo primili dovoljno opskrbe Bojeg ivota i nismo dovoljno

iskusili snagu Bojeg ivota, tada nam u nama nedostaje mir. Akosmo osvojili u sebi dovoljno Boga i dovoljno smo iskusili Boga iBojeg ivota, onda emo u sebi imati dovoljno mira. Taj mir nijemir u okolini, ve stanje mira unutar nas. Moramo vjerovati da

je mir koji se spominje u apostolskim pozdravima takva vrstanutarnjeg mira. Unutarnji mir je stvar svjesnosti. Kad su apostolieljeli da ljudi imaju mir, to znai da su eljeli da ljudi imaju mir

unutarnjega osjeta, ili mir u samima sebi. Unutarnji osjet mira jeosjet ivota. Dakle, kad su oni izrazili svoju elju da ljudi imajumir u sebi, htjeli su da svrate pozornost na nutarnji osjet ivota.

II. IZVOR OSJETA IVOTA

Odakle dolazi osjet ivota o kojemu govorimo? Iz ega se onstvara? On se stvara kroz stvari koje smo dobili kroz novo roenje

iz ivota Bojega, zakona ivota, Duha Svetoga, Krista i Boga.ivot Boji, zakon ivota, Duh Sveti, Krist i Bog uzrokuju da usebi imamo osjeaj, a taj osjeaj je ono to zovemo osjet ivota.

Svaki ivot ima svoje osjeaje. tovie, to je ivot jai, tootriji su njegovi osjeaji. ivot Boji je najjai ivot; stoga, kad jetaj ivot u nama on ne uzrokuje da imamo samo osjeaje, ve daimamo jake osjeaje.

Budui da zakon ivota proizlazi iz ivota, on takoer imaosjeaje. Zbog toga ivot koji je u nama uzrokuje da imamo osjeaje,osobito onda kad mu se ne pokorimo. Na primjer, kad je nae tijelonormalno, onda nemamo gotovo nikakav poseban osjeaj. Meu-tim, kada postane bolesno imamo jak osjeaj, a taj jaki osjeajpojavljuje se kad se ne pokorimo zakonu koji je unutar tijela.Slino tomu, kad se pokorimo zakonu ivota, on nam ne daje mnogo

osjeaja, ali kad mu se ne pokorimo daje nam izuzetno prepozna-tljive osjeaje.

Duh Sveti nas kao ulje pomazuje i kree se u nama; Krist iviu nama s aktivnou; i Bog djeluje u nama. Sva trojica su u namas aktivnou i akcijom. Oni nisu tihi i neaktivni; dakle, oni sviuzrokuju da imamo osjeaje.

Stoga, bio to ivot Boji, zakon ivota ili Duh Sveti, Krist i Bogu nama, oni svi uzrokuju da imamo osjeaje i oni su, dajui nam te

OSJET IVOTA 51


53/221


54/221


55/221


56/221


57/221


58/221

ESTO POGLAVLJE

ZAJEDNITVO IVOTA

U ovoj knjizi svoju panju dajemo pitanju ivota, nadajui seda emo ostvariti dvije stvari: kao prvo, pomoi svakom bratu isestri da spoznaju imaju li iskustvo ivota koje smo ovdje spome-nuli ili ne; kao drugo, povesti brau i sestre k temeljitomrazumijevanju puta ivota, kako bi kasnije svi mogli otii nadruga mjesta i govoriti to u duhu. Ova knjiga nije za openitouenje, nego je posebno istraivanje. Naa elja je da iznesemo navidjelo stvari ivota kako bi uvidjeli imate li ih i vi. Ako ih imate,moete li ih izgovoriti? Moete li ih govoriti da dotaknete tueosjeaje? Moete li ih govoriti drugima ne samo kao doktrinu, vetakoer kao i iskustvo? Iz ovog razloga elimo ispitati ne samoimamo li ili ne ono to svaki termin ivota oznaava, nego istotako otkriti definiciju i upotrebu svakog izraza.

U meni postoji teko breme, vrlo dubok osjeaj da svaka crkvadanas najvie treba ono to je od ivota. Nae sveukupno djelo-vanje i aktivnost moraju doi iz ivota. To ne znai da se nesmijemo upustiti u mnogo posla i aktivnosti. Mogue je da e sekasnije nae djelovanje i aktivnost poveati, ak postati intenziv-nije nego danas. No, ako ne dolaze iz ivota, nae djelovanje isluba nee niti trajati, niti imati mnogo teine. Ako elimo da

nae djelo rodi obilan i trajan rod, moramo imati temelj u ivotu.Mi sami moramo dotaknuti Gospodina u ivotu i voditi druge daisto tako dotaknu Gospodina u ivotu. Samo tako moemo biti uskladu s djelom koje Bog eli uiniti u ovom dobu.

Svi rezultati naeg djelovanja trebaju se mjeriti ivotom.Jedino ono to izlazi iz ivota prepoznato je od Boga. U Mateju 7,Gospodin kae da neki propovijedaju Evanelje, a neki istjerivajuzle duhove, pa ipak, On ih ne poznaje (stihovi 22-23). tovie, apo-


59/221

stol Pavao u Filipljanima 1 kae da neki propovijedaju Evanelje

iz zavisti (stih 15). Takva djela nedvojbeno nisu dola iz ivota,nego iz ovjekovih djela. Mi ne moemo i ne smijemo initi takvadjela. Moramo nauiti ivjeti u Gospodinovom ivotu i dopustitida nas Njegov ivot vodi do toga da inimo Njegovo djelo. Ne bismjeli teiti za nekim silnim djelom ili nekim postignuem uradu. Trebamo imati samo jednu elju vie spoznati i iskusitiGospodinov ivot i biti u stanju dijeliti s drugima ono to smo spo-

znali i iskusili kako bi oni isto tako mogli neto dobiti. Kadadjelujemo, ne bi trebali utemeljiti djelovanje; niti bi trebali stvo-riti organizaciju. Nae djelovanje iskljuivo treba biti oslobaanjeGospodinova ivota, udjeljivanje Njegova ivota drugima i opskr-ljivanje drugih Gospodinovim ivotom. Neka Gospodin imamilosra nad nama i otvori nae oi kako bi vidjeli da je sredinjeBoje djelo u ovome dobu to da ovjek osvoji Njegov ivot, raste i

sazrije u Njegovom ivotu. Samo ono djelo koje izlazi iz Njegovaivota moe dosei Njegov vjeni standard i On ga moe prihva-titi.

U prolom poglavlju govorili smo o osjetu ivota. S osjetomivota blisko je povezano zajednitvo ivota. Dakle, pogledajmosada zajednitvo ivota.

I. IZVOR ZAJEDNITVA IVOTA

Odakle dolazi zajednitvo ivota? Koja je njegova svrha? I izega proizlazi? 1 Ivanova 1:2-3 kae: ...mi (apostoli)... navjeu-

jemo vam (vjernicima) ivot vjeni...da i vi imate s nama zajed-nitvo. A nae je zajednitvo s Ocem i Sinom njegovim IsusomKristom. Ovi stihovi pokazuju da su nam apostoli propovijedali

ivot vjeni kako bi mi mogli imati zajednitvo. Vjeni ivotje Boji ivot, a Boji ivot koji ulazi u nas omoguuje nam daimamo zajednitvo. Budui da zajednitvo izlazi iz Bojeg ivota,ono je zajednitvo ivota. Stoga, zajednitvo ivota dolazi odBojeg ivota, ono postoji zbog Bojeg ivota, proizlazi iz Bojegivota, i donijeto je k nama po Bojem ivotu. im primimo Bojiivot u sebe, taj Boji ivot omoguuje nam da imamo zajednitvoivota. Boji ivot je dakle izvor zajednitva ivota.

58 SPOZNAJA IVOTA


60/221

II. POSREDNIK ZAJEDNITVA IVOTA

Boji ivot poiva u Duhu Svetom, i kroz Bojeg Svetog DuhaBoji ivot ulazi u nas i ivi u nama. Stoga, zajednitvo koje namje donijeto Bojim ivotom, iako proizlazi iz Bojeg ivota, dolazipomou Bojeg Duha Svetog. Prema tome, Biblija takoer nazivaovo zajednitvo zajednitvom Duha Svetoga (2 Kor 13:13).

Duh Sveti je onaj koji uzrokuje da iskusimo Boji ivot; dakle,Duh Sveti je onaj koji omoguuje da imamo zajednitvo u Bojem

ivotu. Nae sveukupno zajednitvo ivota je u Svetom Duhui uzrokovano je Svetim Duhom. Zbog toga Filipljani 2:1 kau:...zajednica s Duhom... (zajednica je zajednitvo u izvornomtekstu).

Boji Sveti Duh se kree, zahtijeva i potie nas iznutra kakobi uzrokovao da imamo zajednitvo koje dolazi od Bojeg ivota.Prema tome, ako elimo imati zajednitvo ivota, ne smijemoimati samo Boji ivot, ve bismo trebali i ivjeti u Bojem DuhuSvetom. Boji ivot izvor je zajednitva ivota, i Boji Sveti Duhposrednik je zajednitva ivota. Iako Boji ivot daje zajednitvoivota, ipak je Boji Sveti Duh onaj koji uzrokuje da praktinouivamo ovo zajednitvo ivota. Samo kada ivimo u DuhuSvetom i hodamo usmjerujui svoj um na Duha Svetoga, moemona praktian nain uivati zajednitvo Bojeg ivota.

III. ZNAENJE ZAJEDNITVA IVOTA

Prije nego definiramo zajednitvo ivota, jedno nam mora bitijasno. Boji ivot bio je izvorno u Bogu, a kasnije je uao u naskoji pripadamo Bogu. Prema tome, je li ovaj Boji ivot koji jeuao u nas dio ili cjelina? Na konani sud je da nije niti dio niti

cjelina, ve da tee.Uzmimo primjer elektriciteta u svjetleoj arulji. Je li to djelo-

mian elektricitet ili cjelokupan elektricitet iz elektrane? Odgovorje da nije ni jedno ni drugo, jer jednaki elektricitet koji je u elek-trani takoer je i u ovim aruljama. Elektrina struja teeneprestano. Jednom kada struja stane, ove arulje e prestatidavati svjetlo.

Uzmimo sljedei primjer: krv u mojoj ruci, je li to lokalna krv

ZAJEDNITVO IVOTA 59


61/221


62/221

prekinuto. Ako neprestano ivimo u zajednitvu ivota, naa

opskrba ivota dolazit e neprestano i neprekidno.Zajednitvo ivota i osjet ivota meusobno su povezani. Onogatrena kad je prekinuto zajednitvo ivota, osjet ivota uzrokujeda osjeamo kako smo izgubili opskrbu ivota. Kada zajednitvoivota nije prekinuto, osjet ivota uzrokuje da osjeamo kakoimamo opskrbu ivota. Dakle, ivimo li u zajednitvu ivota iimamo li opskrbu ivota, u potpunosti ovisi o onome to pokazuje

osjet ivota. to vie ivimo u zajednitvu ivota, to istananiji jena osjet ivota, i vie smo opskrbljeni ivotom.to se tie zajednitva ivota, dovoljno je rei toliko. Moramo

zapamtiti da nas osjet ivota uvijek testira i provjerava, dok naszajednitvo ivota uvijek opskrbljava. Nae stanje pred Gospodi-nom odreuje se osjetom ivota; a opskrba naeg duhovnog ivotaprima se kroz zajednitvo ivota.

ZAJEDNITVO IVOTA 61


63/221


64/221

SEDMO POGLAVLJE

OSJET DUHA I POZNAVANJE DUHA

Sada emo vidjeti sedmu glavnu toku, odnosno, osjet duha ipoznavanje duha. Zato to je svako iskustvo ivota u duhu, pozna-vati duh je ono temeljno u iskustvu ivota.

to je uistinu ono to se zove duh? Kako moemo poznavatiduha? Kako moemo dotaknuti duh? Priznajem da na takvapitanja nije lako odgovoriti. Objasniti kakav je duh prilino jeteko. Govoriti o tijelu vrlo je lako, zato to ga moemo vidjeti idotaknuti. Govoriti o dui takoer nije teko, zato to duu, iako

je apstraktna, moemo osjetiti i poznavati po njenim funkcijama idjelovanjima kao to su razmiljanje, razmatranje, odluivanje,donoenje odluka i po tome to je zadovoljna, ljuta, tuna iradosna. Jedino je govoriti o duhu uistinu teko. ak i razumijetiduh nije lako, a da ne spominjemo kako je govoriti o duhu. Unatotome, jo uvijek emo pokuati govoriti o njemu.

Rimljani 8 govore o duhu. Teko je pronai drugo mjesto uBibliji koje govori o naem stanju u duhu tako jasno kao ovo.Stoga, ako elimo poznavati duh, nuno je da obratimo panju naovaj odlomak.

I. ETIRI POJMA

Govorei o duhu, apostol rabi etiri pojma:

A. ivot

U stihu 2 on kae: duh ivota. inei tako, on nam pokazujeda je Duh o kojem ovdje govori Duh ivota, Duh koji je povezan saivotom, sadri ivot i pripada ivotu. Zatim, u stihu 6 kae da jetenja Duha ivot [grki: usmjeriti um na duh je ivot]. To znaida je ivot plod duha, i duh je izvor ivota; prema tome, dotiui


65/221

duh mi dotiemo ivot. ivot i duh meusobno su povezani, dakle,

moemo poznavati duh kroz ivot. Iako moe biti teko poznavatiduh, ipak je relativno lako shvatiti ivot.

B. Zakon

U stihu 2, apostol govori ne samo o duhu ivota, nego ak i ozakonu duha ivota. To nam govori da Duh o kojem ovdje pria,ne samo da pripada ivotu, ve ima i svoj zakon. Stoga, kada

govori o Duhu, govori o ivotu, i isto tako govori o zakonu. Onpovezuje trojicu ivot, Duh i zakon zajedno. ivot i Duh nemogu se odvojiti; zakon i Duh se isto tako ne mogu rastaviti. ivot

je sadraj i rezultat Duha, dok je zakon funkcija i djelovanjeDuha. Kontaktirajui ivot, mi dotiemo duh, osjeajui zakontakoer osjeamo duh. Iako je duh teko pronai, za zakonom nijeteko tragati. Stoga, zakonom moemo pronai duh.

C. Mir

U stihu 6, apostol kae: ...tenja Duha ivot i mir [grki:umusmjeren na duh je ivot i mir]. To znai da rezultat toga to jena um usmjeren na duh nije samo ivot, nego i mir. Dakle, ivot

je plod Duha, i mir je takoer plod Duha. Kada dotaknemo duh,mi dotiemo ivot i isto tako dotiemo mir. Ba kao to pomou

ivota moemo shvatiti duh, isto tako mir moe uzrokovati dashvatimo duh.

D. Smrt

U stihu 6, prije nego apostol kae da je usmjeravanje uma naduh ivot i mir, kae: Tenja tijela jest smrt [grki:um usmjerenna tijelo]. On ovdje koristi neto negativno kako bi napravio kon-

trast pozitivnom. Tijelo i duh su suprotnosti, a takoer smrt iivot. ivot je plod duha i proizlazi iz Duha. Smrt je plod tijelai proizlazi iz tijela. ivot uzrokuje da spoznamo ono to proizlaziiz duha, osposobljavajui nas da spoznamo ivot s pozitivnestrane. Smrt uzrokuje da spoznamo ono to je od tijela, otkri-vajui nam tako duh s negativne strane. Prema tome, ba kao tonam ivot omoguuje da poznajemo duh s pozitivne strane, takonam i smrt omoguuje da poznajemo duh s negativne strane.

64 SPOZNAJA IVOTA


66/221

Kako bi poznavali duh moramo poznavati ivot i moramo razum-

jeti ono to je suprotno ivotu, a to je smrt.Dakle, prema onome to apostol kae o ova etiri pojma ivot, zakon, mir i smrt oni su blisko povezani s duhom, pozi-tivno i negativno. Ako temeljito shvatimo ova etiri pojma, moemo

jasno poznavati duh koji je nesumnjivo povezan s njima. Sva ovaetiri pojma sadre ili prenose odreenu vrstu svjesnosti.

II. SVJESNOST

Osim najnieg biljnog ivota, svaki ivot definitivno sadriodreenu svjesnost. to je vii ivot, to je bogatija svjesnost. ivotDuha ivota o kojem se tu govori ivot je samoga Boga koji je naj-vii ivot, stoga je najbogatiji u svjesnosti. Ovaj ivot unutar nasuzrokuje da budemo puni duhovne svjesnosti, osposobljavajuinas da osjetimo duh i ono od duha.

Iako zakon nesvjesnog predmeta ne pripada podruju svjes-nosti, zakon svjesnog ivota ipak pripada podruju svjesnosti.Primjerice, ako udarim brata, on odmah osjea bol, ako ispruimsvoju ruku prema njegovim oima, njegove oni kapci e istogatrena zamiriti. On reagira na ovaj nain zato to u njegovomtijelu postoji zakon ivota koji ga prisiljava da to ini. U trenutkukada ga udarim, on osjea bol to je zakon. Trenutak kada

ispruim svoju ruku prema njemu, njegove oi zamire to jetakoer zakon. Premda su ovo zakoni, ipak, ako ga upita to suoni, on e rei da su oni stvar svjesnosti. To dokazuje da zakonfizikog ivota pripada redu svjesnosti. Budui da je ivot Duhaivota Boji ivot, koji je bogat u svjesnosti, prirodno je da jezakon Duha ivota isto tako pun svjesnosti.

Mir o kojem se tu govori je, naravno, mir unutar nas. Mir

iznutra je u potpunosti stvar svjesnosti. Nije vjerojatno da bismomogli imati mir iznutra, a ne osjeati ga. Stoga je mir o kojem seovdje govori takoer stvar svjesnosti.

tovie, ak je i smrt o kojoj se ovdje govori stvar svjesnosti.Smrt uzrokuje da ovjek izgubi svjesnost. Kada ovjek umre, ongubi svjesnost. Dakle, kada ovjek nema svjesnosti, to je dokaz daunutar njega djeluje smrt, iako on ne mora potpuno umrijeti, on

je gotovo mrtav.

OSJET DUHA I POZNAVANJE DUHA 65


67/221

Nadalje, u duhovnim stvarima, smrt ne samo da uzrokuje da

izgubimo osjet ivota, ona uzrokuje i to da imamo osjet smrti.Kada usmjerimo svoj um na tijelo, smrt u nama postaje djelo-tvorna. S jedne strane, uzrokuje da izgubimo osjet ivota iznutra,a s druge strane uzrokuje da imamo osjet nemira, nelagodnosti,depresije, tjeskobe, tame i praznine. Ovakva vrsta nemirnog,nelagodnog, deprimiranog, tjeskobnog, mranog i praznog osje-aja je osjet smrti i uzrokuje da osjeamo smrt.

Prema tome, ivot, zakon, mir i smrt ova etiri svi imajusvjesnost koja je povezana s njima. Svjesnosti koje smo spomenuliomoguuju nam da dotaknemo osjet ivota i time spoznamo duh.Stoga, trebamo provesti odreeno vrijeme da ispitamo svjesnostova etiri pojma.

III. OSJET IVOTA

ivot o kojem se ovdje govori odnosi se na ivot Duha ivota.Stoga, ovaj ivot je iz Duha, od Duha i poiva s Duhom. Duh skojim poiva ivot nije samo Boji Duh, nego i na duh. Ovaj Duh

je Boji Duhina duh pomijeani kao jedan duh. U starozavjetnodoba, Boji Duh se samo sputao na ljude, tako da su ljudi izvanaprimili Boju snagu. On nije uao u ovjeka kako bi ovjek mogaoprimiti Boji ivot iznutra. Dakle, u starozavjetna vremena, Boji

Duh bio je samo Duh sile; on jo nije bio Duh ivota. Tek u novo-zavjetno doba, Boji Duh je uao u ovjeka kao Duh ivota kako biovjek iznutra primio Boji ivot. Danas, u novozavjetno doba,Boji Duh nije samo Duh snage, nego isto tako Duh ivota. On nesamo da silazi na ovjeka, uzrokujui da ovjek izvana dobijeBoju snagu, i On ne samo da pokree ovjeka, uzrokujui daovjek spozna svoje grijehe, ispovijedi se, pokaje i povjeruje u

Gospodina; nego On jo i ulazi u ovjeka kako bi ovjek mogaoimati Boji ivot iznutra, i On takoer stanuje unutar ovjeka kaoDuh ivota. Kada se mi, pokrenuti od Njega, pokajemo, povjeru-

jemo i primimo Gospodina Isusa kao svog Spasitelja, On tadaulazi u nas i stavlja Boji ivot u nas. U to vrijeme, On ulazi u naskao Duh ivota, Duh Bojeg ivota. Boji ivot je u Njemu i On je,prema tome, Boji ivot; stoga kada On ue u nas, Boji ivotulazi u nas. On ulazi u nas s Bojim ivotom kao Duh ivota.

66 SPOZNAJA IVOTA


68/221

Kada On ue, On ulazi una duh, a ne u na um, emociju ili volju.

On ulazi u naduh, stavlja Boji ivot u naduhi prebiva u naemduhu; prema tome, Boji Duh je pomijean zajedno s naimduhom. Boji Duh zajedno s Bojim ivotom (On sm je Bojiivot) sada prebiva u naem duhu, kako bi se On sm, Boji ivoti na duh sva tri pomijeali kao jedno i nikada se ne razdvojili.

Moemo upotrijebiti kao ilustraciju au koja prvobitno u sebiima obinu vodu. Poslije tu vodu pomijeamo s nerazrijeenim

vonim sokom dodajui eer, tako da postane aa vode-eera-soka, pie tri u jednome. Voda oznaava na duh, nerazrijeenivoni sok predstavlja Bojeg Duha, a eer stoji na mjestu Bojegivota. Boji Duh koji sadri Boji ivot mijea se s naim duhom,inei tako ovo troje Boji Duh, Boji ivot i na duh duhivota; tri u jednome. To je ono o emu govore Rimljani 8:2.

Dakle, ivot u kojem poiva ivot Duha ivota o kojem se ovdje

govori, ukljuuje Boji Duh i na duh. To je duh koji je mijeanjeBojeg Duha s naim duhom. Prevoditelji Biblije su razumjeliDuh spomenut u Rimljanima 8 kao Duh Sveti; zato su Duh napi-sali velikimD.Mnogi itatelji Biblije takoer imaju misao da seDuh o kojem se ovdje govori odnosi samo na Duha Svetoga. Ipak,duhovna injenica i duhovno iskustvo govore nam da je Duh spo-menut ovdje mijeanje Svetoga Duha s naim duhom. U stihu 16

ovoga poglavlja, apostol iznosi ovu duhovnu injenicu (koja jeisto tako i nae duhovno iskustvo). On kae: Sm Duh svjedoizajedno s naim duhom... Govorei na ovakav nain, on nam

jasno pokazuje da je duh kojeg je ranije spomenuo samo jedanduh koji je mijeanje Duha Svetog s naim duhom. Ispravno jerei da je to Duh Sveti, i rei da je to na duh isto tako nijepogreno. To je kao voda u ai s vonim sokom za razrjeivanje.

Moe rei da je to voni sok, a takoer moe rei da je voda. Toje zato to su dvoje postali pomijeani u jedno. Isto tako, DuhSveti i na duh pomijeani su kao jedan duh. Unutar ovog jednogduha, koji je mijeanje naeg i Bojeg Duha, postoji ivot kojegnam je Bog udijelio; zato on postaje duh ivota. Jednostavno govo-rei, Boji ivot je u Bojem Duhu i Boji Duh ulazi u na duh;tako su tri pomijeana u jedno i postaju duh ivota.

Izvorno, na duh bio je samo ovjeji duh i bio je mrtav. Sada,



69/221

kad Boji Duh ue, On ne samo da oivljava na duh, nego

takoer dodaje Boji ivot u na duh. Sada na duh nije samo iv,nego ima i Boji ivot; nije samo duh, nego duh ivota. Sva svjes-nost ivota u ovome duhu osposobljuje nas da poznajemo ovajduh. Kada hodamo usmjeravajui svoj um na ovaj duh, i kada sunae vladanje i djela u skladu s ovim duhom, ivot u ovom duhuuzrokovat e da imamo svjesnost ovoga ivota. Budui da je ovajivot od Boga, svje i ivotan, snaan u moi, blistav i svet, stva-

ran i nije prazan, osjet ivota e zasigurno izazvati da imamoosjet Boje prisutnosti; zato emo se osjeati svjee i ivotno,snani u moi, blistavi i sveti, stvarni i ispunjeni. Kada imamotakve osjeaje, znamo da se usmjeravamo na duh, hodamo uskladu s duhom i ivimo u duhu. Takvi osjeaji su osjet ivota unaem duhu ili svjesnost naeg duha ivota, oni nas iznutra vodeda hodamo u skladu s duhom i ivimo po duhu. Kada dotaknemo

takve osjeaje, dotiemo duh. Kada se obaziremo na takve osjeaje,obaziremo se na duh. Za nas je relativno teko osjetiti samogaduha, ali lako moemo osjetiti takve osjeaje ivota u duhu. Akopomno slijedimo takve osjeaje, tada moemo poznavati duh iivjeti u duhu.

Moemo rei da je Boji ivot u naem duhu sm Bog; stoga enam osjet ivota svakako dati osjet samoga Boga. Ako ivimo u

duhu i hodamo usmjeravajui se na duh, osjet ovoga ivota uzro-kovat e da osjeamo kako smo u doticaju s Bogom i da je Bog unama kao na ivot, naa snaga i nae sve; prema tome, bit emosretni, mirni, zadovoljni i bit e nam ugodno. Kada dotaknemoBoga u unutarnjem osjetu ivota, dotiemo ivot; pri tome znamoda ivimo u duhu i da usmjeravamo svoj um na duh.

Budui da je duh, u kojem poiva ivot duha ivota, mijeanje

Bojeg duha s naim duhom, tada to god ovaj osjet ivota uzro-kuje da osjeamo mora biti djelovanje Bojeg Duha u naemduhu. Boji Duh u naem duhu objavljuje nam Krista, udjeljujenam Boga u Kristu i uzrokuje da iskusimo Krista i kontaktiramoBoga u duhu. Dakle, uzrokuje da iskusimo Krista odnosno, daiskusimo Boga kao svoj ivot; ovo takoer znai da uzrokujeda iskusimo ivot, odnosno, iskusimo Boji ivot u naem duhu.Kada iskusimo ovaj ivot, on uzrokuje da osjeamo zadovoljstvo

68 SPOZNAJA IVOTA


70/221

ivota, snagu ivota, sjaj ivota, svjeinu ivota, ivotnost i trans-

cendentnost ivota. Kada imamo takav osjet ivota unutar sebe,znamo da ivimo u duhu i dotiemo duh.

IV. OSJET ZAKONA DUHA IVOTA

U Duhu ivota u nama ne postoji samo Boji ivot, negoi zakon. Ovaj zakon je zakon Bojeg ivota. Svaki ivot ima svojzakon. ivot u naem tijelu ima svoj zakon unutar naeg tijela.

Ono to se slae s njegovom naravi, njegov zakon to odobrava iprihvaa; sve to je drukije, njegov zakon se tome suprotstavljai to odbija. Jednako tako i Boji ivot u naem duhu ima svojzakon. On je od duha i poiva s duhom; stoga je njegova narav upotpunosti i apsolutno duhovna. Ako se ono to mi jesmo i inimoslae s duhovnom naravi, taj zakon u naem duhu to odobravai prihvaa, u suprotnom taj zakon se tome suprotstavlja i to

odbija. to god odobri i prihvati definitivno je od duha, jer samoono to je od duha moe se sloiti s njegovom duhovnom naravi.Prema tome, sve to mi jesmo i inimo mora biti od duha i u duhu;tada e zakon ivota u naem duhu to odobriti i prihvatiti.

Ovaj zakon ivota u naem duhu pripada redu svjesnosti i imasvoju vlastitu svjesnost. Sve ono to on odobrava i prihvaa iliemu se suprotstavlja i to odbija, daje nam na znanje po onome

to osjea i to eli da mi osjeamo. Ako je ono to jesmo i toinimo u duhu i ako se slae s naravi duha ivota u nama, ovajzakon e izazvati da osjeamo kako on to odobrava i prihvaa; usuprotnom, ovaj zakon e uzrokovati da osjeamo suprostavljanjei odbijanje. Dakle, po osjetu ovoga ivota moemo znati ivimo liili ne u duhu i hodamo li po duhu. Budui da ovaj zakon jestzakon duha ivota u nama, osjet ovog zakona je osjet duha ivota

u nama; prema tome, osjet ovog zakona uzrokuje da iznutrapoznajemo duh.

Zakon je neto prirodno; stoga je osjet koji nam daje isto takoprirodan. Na primjer, kada popijemo au vonog soka, prirodno

je da osjeamo da je sladak. To je zato to postoji zakon fizikogivota u naem tijelu koji prirodno uzrokuje da to osjeamo. imnae usne dotaknu sok, istoga trena osjeamo slatkou. Ovaj pri-rodni osjeaj je zakon ivota u naem tijelu. Ovaj zakon prirodno



71/221

uzrokuje da okusimo okus soka. Zakon ivota u naem duhu je

takoer takav. Ne trebamo druge kako bi nam rekli je li ono tomi jesmo i to inimo kao krani u duhu, usmjeravamo li se naduh i jesmo li ugodni Bogu; zakon ivota u naem duhu prirodnoe uzrokovati da znamo svoju situaciju dajui nam odreeni osjet.Ovaj prirodni osjeaj koji nam je dan ovim zakonom ivota pri-rodna je funkcija duha ivota u nama. Po ovome moemo lakorazabrati ivimo li mi sami u duhu ili ne.

Ne samo da je osjet, koji nam taj zakon ivota daje, prirodan,nego nas on i ini prirodnima. to vie ivimo u duhu i to se vieono to mi jesmo i inimo slae s naravi duha ivota unutar nas,to e vie ovaj zakon ivota u naem duhu uzrokovati da seosjeamo prirodnima. Ako mi kao krani nismo prirodni, todokazuje da imamo odreeni problem i da ne ivimo u duhu.Budui da je duh ivota u nama prirodni zakon duha, samo kada

se na ivot i djelo slau s duhovnom naravi, moemo se iznutraosjeati duhovnima. Kada se iznutra osjeamo duhovnima todokazuje da ivimo u skladu sa zakonom ivota u naem duhu.Ovaj prirodni osjeaj koji nam je dan ovim zakonom ivota uzro-kuje da znamo ivimo li u duhu i hodamo li u skladu s duhom.Dakle, ako slijedimo zakon ivota u naem duhu ili ako slijedimoprirodnu svjesnost koja nam je dana po ovom zakonu ivota, to

znai da slijedimo duh ivota unutar sebe. Da pojednostavimo,slijediti osjet zakona ivota u duhu znai slijediti duh, zato to jezakon ivota u duhu osjet samoga duha.

V. OSJET MIRA

Duh ivota u nama nije samo mjesto gdje prebivaju Boji Duhi Boji ivot, on je i mjesto gdje se nalazi novi ovjek. tovie,

duh u nama duh pomijean s Bojim ivotom takoer je noviovjek unutar nas. Ako u svom izvanjskom djelovanju i ponaanjuusmjeravamo svoj um na duh ivota koji je unutar nas, tadaivimo po duhovnom, novom ovjeku u sebi. Na ovaj nain se naunutarnji ovjek i izvanjska djelovanja podudaraju; prema tome,osjeamo se prirodno i mirno. Moemo rei da je ova svjesnost otome da smo prirodni i mirni rezultat proizveden osjetom zakonaduha ivota. Ako usmjeravamo svoj um na duh ivota unutar

70 SPOZNAJA IVOTA


72/221

sebe, prirodno je da hodamo i ivimo u skladu sa zakonom duha

ivota u sebi. To uzrokuje da se iznutra osjeamo prirodnima iimamo osjet mira. Osjet mira i osjet ivota idu ruku pod ruku.Osjet ivota je svje i ivotan; osjet mira je prirodan i ugodan. Osjetivota je zadovoljstvo i punina vitalnosti; osjet mira je odmor iudobnost. Ako se usmjeravamo na duh, hodamo i ivimo po duhu,neemo imati samo osjet ivota i osjeati se svjee, ivotno, zado-voljno i vitalno, ve emo imati i osjet mira, osjeat emo se

prirodno, spokojno, udobno i ugodno. Takav osjet je i osjet duha.Jednom kada imamo takav osjet, moemo znati da ivimo u duhu.Kada slijedimo takav osjet, mi slijedimo osjet duha, to znai daslijedimo duh. Takav osjet osposobljuje nas da poznamo duh iprepoznajemo duh. to vie hodamo po duhu i ivimo u duhu, tobogatija i dublja postaje ovakva vrsta osjeta u nama.

VI. OSJET SMRTIU Rimljanima 8:6 postoji kontrast. Apostol kae da je smrt

rezultat usmjeravanja uma na tijelo, dok su ivot i mir rezultatusmjeravanja uma na duh. Ova rije otkriva da ba kao to jetijelo protivno duhu, tako je i rezultat usmjeravanja na tijelo, koji

je smrt, suprotan rezultatima usmjeravanja na duh, koji su ivoti mir. Prema tome, apostol nam ovdje kae da smrt nije samo

suprotna ivotu, nego suprotna i miru. Stoga, osjet smrti nijesamo suprotan osjetu ivota, nego suprotan i osjetu mira. Osjetivota uzrokuje da se osjeamo svjee, ivotno, zadovoljno i vitalno;osjet smrti ini da se osjeamo suprotno tome staro, potiteno,prazno i bespomono. Osjet mira uzrokuje da se osjeamo prirodno,spokojno, udobno i ugodno. Svjesnost smrti ini da se osjeamosuprotno tome neprirodno, nespokojno, neudobno i neugodno.

Dakle, kad god se iznutra osjeamo pusto, depresivno, prazno,suho, slabo i bespomono, mrano i tupo, ili nelagodno, nesigurno,neudobno, izvan skladnosti, puni konflikta, neprirodno, tuno isvezano, trebamo znati da ne ivimo u duhu; radije, ivimo usuprotnosti duhu, a to je tijelo.

Tijelo o kojem apostol govori ne odnosi se samo na poudenaega tijela, nego i na itavog naeg starog ovjeka. Sve to pri-pada naem unutarnjem ovjeku pripada duhu; isto tako, sve to



73/221


74/221

omoguiti da poznajemo tijelo i poznavajui tijelo, da poznajemo

duh.Smrt ne uzrokuje samo da imamo takve depresivne, prazne,nelagodne i nesretne osjeaje, nego uzrokuje da izgubimo i osjetivota. Takvi osjeaji smrti upozorenja su koja nas tjeraju dabudemo osloboeni od tijela i ivimo po duhu. Ako imamo takavosjet smrti, a ipak nastavimo djelovati i ponaati se po ivotutijela, nakon kontinuiranog vremenskog perioda, smrt moe iznutra

uzrokovati da na duh izgubi svjesnost i postane neosjetljiv. Akoje na duh iznutra neosjetljiv i nesvjestan, to je zato to smotakav dui period ivjeli po tijelu i na duh je oteen smru.Dakle, moemo i trebamo znati kako postupati s naim duhom teivimo li u duhu ili ne.

VII. POZNAVATI DUH PO OSJETU DUHA

Svi osjeti o kojima smo govorili oni su osjeti koje duh ivotaunutar nas uzrokuje da ih imamo; prema tome, moemo rei da suoni osjeti duha. Ako elimo izravno poznavati duh, to je prilinoteko, no donekle je lako poznavati sm duh pomou takvih osjetaduha. Ne moemo sasvim izravno shvatiti to duh zapravo jest,ali po osjetu duha, nije nam teko poznavati ga. Ako ivimo ihodamo pomno pratei osjet duha, tada pratimo duh i usmjera-

vamo se na duh. Ako slijedimo prirodnost zakona Duha ivota,obraamo pozornost na osjet ivota i mira, obaziremo se na upozo-renja koja nam daje osjet smrti i ivimo u ovim osjetima, tadaivimo u duhu. Ovi osjeti su od duha, prema tome, oni mogu uzro-kovati da dotaknemo duh i tako poznajemo duh.



75/221


76/221


77/221


78/221

mogu biti vrlo moralni i vrlo dobri, ipak, u Bojim duhovnim stva-

rima on ili ona moda nisu prosvijetljeni, moda ih ne ele i necijene, moda ih ak i ne primaju, zato to on ili ona ive po dui iduevni su.

B. Nemo due u duhovnim stvarima

1 Korinanima 2:14 kae: Duevni ovjek ne prima ono todolazi od Duha Bojeg...On to ne moe ni upoznati. Ove rijei

jasno i detaljno govore o stanju due prema onome to je odBojeg Duha. Dua ne prima ono to dolazi od Bojeg Duha i nemoe ni upoznati. Dua ne eli ono to je od Duha Bojeg, niti tomoe primiti; ak i da eli primiti, ne moe, zato to to ne moeupoznati, niti shvatiti. Narav due ne slae se s onim to je odDuha Bojeg; prema tome, niti eli, niti prima ono to je od Boga.tovie, nema sposobnost da poznaje ono to je od Boga. Stoga,

prema onome to je od Bojeg Duha, ovjek koji ivi po dui nemaosjeaja, nema interesa i nema elju za tim; niti to trai, nitiprima, ak niti ne razumije. Iz toga razloga Bog nas mora izbavitiod due kako vie ne bismo ivjeli po dui; tada nas moe uinitionima koji vole, razumiju i primaju ono to je od Njegova Duha.

Mora nam biti jasna nemo due u onom duhovnom i tomoramo smatrati neim vanim. Dua ne prima ono to dolazi od

Duha Bojeg, niti to moe upoznati. Brat ili sestra koji ive podui mogu biti vrlo dobri, pristojni i puni vrlina, ali on ili ona defi-nitivno ne mogu poznavati duhovne stvari, moda ak i ne eajuza onim duhovnim. Sreo sam mnogo takve brae i sestara. Oni suvrlo paljivi u svome vladanju i za njihovo ponaanje moe se reida je besprijekorno, ipak, to se tie onog duhovnog oni imajumentalnu blokadu, i ne trae duhovne stvari. Oni procjenjuju sebe

i druge po standardu ljudske moralnosti, dobrog i zlog, ispravnogi pogrenog, i u svemu im manjka svjesnosti i uvida o BojemDuhu. Moda su bistri u svom umu i svom intelektu, ali nisuprosvijetljeni u svome duhu i svjesnost njihovog duha je neosjet-ljiva. Moe ih nazivati dobrim kranima, ali ih ne moenazivati duhovnimkranima. to se tie njihova vladanja, onisu uistinu dobri. Oni se znaju ponaati i znaju kako upravljatistvarima; oni su inteligentni i budni, marljivi i detaljni. No, im

RAZLIKA IZMEU DUHA I DUE 77


79/221

dotaknu ono to je od Bojeg Duha, izgubljeni su. To je kao da su

drvo ili kamen, bez ikakve svjesnosti ili sposobnosti razumije-vanja. Osim toga, prema onom duhovnom esto su u srcu hladni;nisu samo spori u shvaanju, nego su i lijeni u traenju.

Dakle, dobri krani nisu nuno duhovni krani. Duhovnikrani nisu samo dobri u svome ponaanju; oni ive u duhu,imaju osjet duha, razumiju ono duhovno, iznutra poznaju Bojiput i imaju spoznaju o duhovnim stvarima. Dobrota i duhovnost

vrlo su razliite. Mnoga braa i sestre su dobri, ali nisu duhovni;oni su dobri, ali ne ive u duhu. Ti nailazi na dobrotu u njima, aline susree njihov duh. Vidi u njima vrline ovjeka, ali ne osjetimiris Boga. S odreenog stajalita, ne ini se da su u tijelu, ipak,oni su definitivno u dui. Iako ne doputaju da njima upravljatijelo, isto tako ne ive ni po duhu; iako ne odobravaju grenestvari, ne eaju niti za duhovnim stvarima; iako ne grijee po

tijelu, ipak ive po svome ja, koje je dua. Dua je izvor njihovaivota i takoer je sredstvo njihova ivljenja. Oni su duevni ljudikoji ive u dui i po dui; zato ne ele ono to je duhovno, niti tomogu razumjeti.

C. Sadraj due

Dua je naa individualna osobnost, na ego; prema tome, naadua je nae ja. U duu su, analitiki govorei, ukljueni um,osjeaj i volja ova tri dijela. Um je organ ovjekovog razmi-ljanja. On je ono o emu obino govorimo kao o mozgu. (Fizioloki,on je mozak, psiholoki je um.) On je glavni dio due. ovjekovorazmiljanje, meditiranje, razmatranje i pamenje, funkcije suuma u dui. ovjek nakon pada, pogotovo dananji ovjek, nave-

liko ivi u umu i njime upravljaju misli uma. Kako ovjek misli,tako se i ponaa. ovjekovo djelovanje je uvijek povezano s ovje-

jom misli. Teko da postoji itko tko ne ivi u svojim mislima.Danas, dakle, bez obzira koga ili to razmatramo, moramo zapo-eti s ovjekovom milju kako bi zadobili ovjekov um. Ovih danaima toliko mnogo teorija, kola i edukacijskih metoda, i sve oneimaju jedan cilj: obraunavanje s ovjekovom milju da zadobijuovjekov um. Ako moe zadobiti ovjekov um njegovom milju,

78 SPOZNAJA IVOTA


80/221


81/221


82/221

nuti. Kada sam govorio, sluao bi me sve dok skoro ne bi shvatio,

a tada bi se njegove one jabuice okrenule, i opet bi postao zbu-njen. Kada su se njegove one jabuice obrnule, to je znailo danjegov um promilja. On je jedino koristio svoj um da razmatra;on nije koristio svoj duh da osjeti ono to je od Boga; stoga mu jebilo krajnje teko da razumije i osjeti ono duhovno.

Razmiljanje je esto potekoa i smetnja brai u duhovnimstvarima. Mnoga braa esto koriste svoje razmiljanje da se

obraunaju s onim duhovnim. Oni misle da mogu razumjetiduhovne stvari vjebajui svoj um. Ne znaju da um, koji je diodue, ne moe razumjeti duh. ovjek koji ivi u umu, ivi u dui idefinitivno postaje duevni ovjek bez sposobnosti da razumijeono duhovno.

Ba kao to je um potekoa brai, tako je osjeaj estasmetnja sestrama u duhovnim stvarima. Razlog zbog kojeg mnoge

sestre ne mogu shvatiti ili osjetiti ono to je duhovno jest da suprevie u svom osjeaju. U crkvama na raznim mjestima, vidiosam mnogo dobrih sestara koje imaju entuzijazam i ljubav, kojesu paljive u svom ponaanju i ije vladanje je razborito; ipak, tose tie duhovnih stvari, nedostaje im svjesnosti, i teko ih mogurazumjeti. To je zato to previe ive u svom osjeaju i previe dje-luju po svom osjeaju. ini se da osjeaj nije grijeh, ali osjeaj ih

spreava da ive u duhu, da svojim duhom dotaknu ono to je odBoga, da imaju bilo kakav duhovni osjet i da razumiju onoduhovno. Osjeaji su njihova zamka, zadravaju ih u sferi due, uivljenju po dui i ine ih duevnom osobom.

Za mnogu brau, volja je takoer potekoa i smetnja njihovurazumijevanju onog duhovnog. ak i neke sestre imaju taj prob-lem. One u neemu previe prosuuju i odluuju pomou svoje

volje; tako i ne znajui ive u dui, nemaju duhovni osjet ili razu-mijevanja u onom to je duhovno.

U kojem god djelu due osoba bila, ona e se vrlo lako ponaatiu skladu s tim dijelom i ivjeti u tom dijelu. Kada god onaj koji jeu umu naie na bilo to, on e prirodno iznova i iznova razmiljatio toj stvari, razmatrajui je iz mnogih uglova. Onaj koji je uosjeaju nesvjesno e jako mnogo voditi brigu o osjeaju u odnosus drugima i u postupanju s neim. Jedan sa snanom voljom vrlo



83/221


84/221

bude gospodar u svemu, koje doputaju umu, osjeaju i volji due

da stoje u prvom redu kako bi upravljali i funkcionirali. Oni nijeunadmo due i odbijaju vodstvo uma, osjeaja ili volje. Dakle,doputaju duhu da bude gospodar u njima; doputaju duhu davodi itavo njihovo bie, kako bi mogli slijediti osjet duha. Kadagod se s neim susretnu, oni prvo ne koriste svoj um, emociju ilivolju due da to kontaktiraju i s tim se obraunaju; radije, oniprvo koriste svoj duh da dotaknu i osjete ono s ime su se susreli,

prvo u duhu trae Gospodinov osjeaj prema tome. Nakon to sudotakli Gospodinov osjeaj u svome duhu, oni koriste svoj um udui da shvate osjet u duhu, koriste osjeaj u dui da ga izraze ivolju u dui da izvri ono sto su dobili Gospodnjim osjeajem. Iakokoriste organe due, ipak nisu duevni i ne ive po ivotu due.Oni su duhovni, ive po ivotu duha, a dua nije nita drugo negoorgan kojeg oni upotrebljavaju.

III. ABNORMALNO STANJE

Vidjeli smo da pali ovjek, koji je mrtav u duhu, jedino moeivjeti po dui. Ali mi koji smo spaeni i imamo oivljeni duh,moemo ivjeti po duhu. tovie, Bog nas spaava kako bi semogli vratiti duhu i ivjeti po duhu. ovjekov pad uzrokovao je daovjek duu zamijeni duhom, tako da ovjek vie ne ivi po duhu,

nego po dui. Boje spasenje spaava ovjeka od due k duhu takoda ovjek ne ivi po dui, ve po duhu. Meutim, mnogi koji suspaeni jo uvijek ne ive na taj nain. Neki ostaju u dui i ive podui jer ne znaju razliku izmeu duha i due, niti ono to je u toukljueno. tovie, oni ne znaju da je Boja elja da budu oslo-boeni od due i ive u duhu. Iako ima nekih koji znaju da jenjihov duh bio oivljen, da je drukiji od njihove due i da Bog eli

da oni ive u svom duhu, ipak oni i dalje ostaju u dui i ive podui. To je zato to su navikli ivjeti po dui, a ne po duhu, i zatoto ivljenje u duhu ne smatraju vanim. Oni koji ne znajurazliku izmeu duha i due, i ne znaju da Bog eli da budemoizbavljeni od due i ivimo u duhu, misle da je ivjeti u umu, emo-ciji ili volji due prikladno i nuno, i da su ispravni sve dok supaljivi i besprijekorni. No, oni ne znaju da je to, barem to sekrana tie, presiromano!



85/221

Bog nas ne namjerava osloboditi samo od pogreaka do stanja

besprijekornosti. On nas jo vie namjerava osloboditi od due kduhu. On eli ne samo da ivimo besprijekoran ivot, nego akvie, da ivimo duhovni ivot, duhovno besprijekoran ivot. Oneli da ivimo besprijekoran ivot, ne po dui, ve po duhu. Ipak,zbog svoje nemarnosti, mnogi krani jo uvijek ive po dui,trude se i bore da budu oni koji su bez mane u svom duevnomivotu. Iako je njihov duh ve oivljen, oni ne znaju da trebaju

koristiti svoj duh i ivjeti po svom duhu. Oni od sebe ele uinitisavrene ljude koji ive zadovoljavajui ivot iskljuivo snagomsvoje due. Njihov pogled i prosuda stvari, njihova ljubav i naklo-nost, u dui su, a ne u duhu. Iako su oni krani koji se dobroponaaju i njihovo vladanje i ponaanje su bez pogreke, ipak oni idalje ive u dui, a ne u duhu. Pretpostavimo da su njihove misliiste, njihovi osjeaji uravnoteeni, i njihove odluke ispravne, oni

su i dalje duevni, a ne duhovni. Njihovo je stanje, to se kranatie, abnormalno. Oni ive abnormalan kranski ivot. ak i akomogu biti uspjeni, mogu samo zadovoljiti sebe. Ponekad su nekiuistinu zadovoljni svojim uspjehom (uspjeh koji je stvarno sum-ljiv); ali, oni ne mogu ugoditi Bogu, jer Bog eli da ovjek budeosloboen od due i ivi po duhu.

Oni koji imaju neto spoznaje o razlici izmeu duha i due, o

Bojoj elji za nas da budemo osloboeni od due i ivimo u duhu,a ipak ive po dui, isto tako ive abnormalan kranski ivot.Iako oni znaju da je njihov duh ve oivljen, ipak ne ive po njemu.Iako znaju da Bog eli da oni budu izbavljeni od due i ive uduhu, ipak i dalje ostaju u dui i ive po dui. Iako znaju da ovjektreba kontaktirati Boga u duhu, ipak i dalje koriste duu dadotaknu ono to je od Boga. Oni znaju da imaju duh, no ipak ne

koriste svoj duh; oni znaju da bi trebali ivjeti po duhu, no ipak neive u duhu. Oni smatraju da je prikladno koristiti um, osjeaj ilivolju due i nisu navikli koristiti duh; stoga, zanemaruju ivljenjepo duhu. Kad god se neto dogodi, oni uvijek prvo koriste svoj um,osjeaj ili volju da se obraunaju s tim. Oni prvo ne koriste svojduh da to kontaktiraju. Najvie to oni mogu biti je dobri i bespri-

jekorni krani (a ovo je zaista sumljivo); oni ne mogu bitiduhovni krani. Oni jedino mogu zadovoljiti sebe; oni ne mogu

84 SPOZNAJA IVOTA


86/221


87/221


88/221


89/221


90/221


91/221

Documents

Spoznaja Života Witness Lee Hrv