Sita - Kci Zemlje - strip.pdf

8/11/2019 Sita - Kci Zemlje - strip.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/sita-kci-zemlje-strippdf 1/99

Kći Zemlje



Prijevod | Nikša, Zoran, Sarasvati, Sindhu • Lektura | Nikša

Grafčka dorada | Lila, Kamala • Prijelom | Lila • srpanj, 2014.

Kći Zemlje





Bog Vatre

Vatreno krštenje

Kraljevstvo Bharate

Nebeske plesačice na Indrinom dvoru

Vrt s Ashoka drvećem

Oružje

Stari naziv za Indiju

Naziv kojim se obraćamo starijem bratu s poštovanjem

Božica Zemlje

Oružje koje ima snagu Brahme (Boga Stvaranja)

Dojilja ili dadilja

Sluškinja

Polubog

Božica

Otjelovljenje Himalaya

Kralj polubogova, zadužen za kišu i grmljavinu

Oružje koje ima snagu Indre

Drvena obuća pustinjaka

Kraljevstvo u blizini Videhe. Ayodhya je bila glavni grad Košale

Osoba koja ima prirodu ratnika

Magična linija koju je nacrtao Lakšman

Otočno kraljevstvo kralja rakshasa Ravane

Sveta pjesma kojom se priziva Božanstvo

Ministar

Majka

Pojmovnik



Glavni grad kraljevstva Videhe

Naziv plemena

Tradicionalni indijski desert od riže i mlijeka

Ravanina luksuzna leteća kočija

Duhovni vođa ili učitelj kraljevske obitelji

Demon. Ženski demon se zove rakšasi

Drugo ime za Ramu

Priča o Rami i Sita koju je Mahariši Valmiki napisao u stihovima

Linija

Mudrac

Naziv za oslovljavanje muškarca s poštovanjem

Ime kćeri Janake i Sunaina. Supruga Rame.

Sitin suprug

Kraljevska dinastija za koju se smatra da potječe od Sunca

Ceremonija pri kojoj mladenka bira svog supruga među oku-

pljenim muškaracima

Oznaka od gline koja se stavlja na čelo

Drugo veliko vremensko razdoblje. Prema Indijskim spisima,

postoje četiri razdoblja ili vremenska perioda- Satya yuga, Treta yuga, Dvapara yuga i Kali yuga.

Pripadnik inteligentne i moćne rase majmuna

Vrt

Rijeka krvi koja teče Zemljom mrtvih

Božica šume. Također, Sita je poznata po ovom imenu dok je

živjela u Valmikijevom ašramu

Bog vjetra

Kraljevstvo kralja Janake, Sitinog oca

Ritual pri kojem svećenici prizivaju blagoslove bogove prinosećiim ponude u vatru

Polubog smrti i pravednosti



Sita je princeza iz Videhe, dobrog srca i inteligentna. Udana je za Ramu,princa iz Ayodhye i njezin životni put ju je vodio od veselja do boli. Putem je morala ostaviti iza sebe luksuz i udobnost, te živjeti jednostavnim, teškim životom stanovnika šume i suočiti se s opasnošću na svakomkoraku.

Uhvaćena u zamku đavoljeg plana zlobnog demona, kralja Ravane, Sita

je oteta i skrivena na Lanki. Hoće li Rama skupiti moćnu vojsku da bioslobodio Situ od demona? Hoće li se Sita vratiti u Ayodhyu i postatikraljica... ili joj je suđeno da joj ne vjeruju i da živi sama do kraja života?Uzeta iz drevnog indijskog djela Ramajane, ovo je dirljiva priča o ljubavi,časti i požrtvovnosti koja otkriva sjajnu snagu jedne žene u svijetu kojine oprašta.

Kći Zemlje



Prije više tisuća godina,u vrijeme doba zvanog

Treta yuga, polubogovi idemoni su hodali zemljomzajedno sa smrtnicima.

To je bilo vrijeme mističnih moći i moćnih molitvi koje su koristile sile

dobra i zla. Bilo je to vrijeme kadsu čuda i tragedije mogle promije-niti čovjekov život u treptaj oka.

U to vrijeme u zemlji bharati nala-zilo se mnogo kraljevsatva, a sva-kim od njih je vladao snažni kralji ratnik. Jedno od tih kraljevstava

je bilo Videha, odakle sam i ja.

Moje rođenje je obavijenovelom tajne. Ljudi Videhe su se

oduvijek pitali odakle sam došla.

Suđeno mi je dabudem princeza i ovoje moja priča...



M oji roditelji, janaka i Sunaina su bi-li kralj i kraljica Videhe i vladali suzemljom iz prekrasnog grada, Mithile.

Otac je bio pravedan i mudar, a majka je bila poznata po svo-joj samilosti i darežljivosti.

Polja su mi suha, Vaše

Veličanstvo. Usjevisu propali bez vode.

Kako da nahranimsvoju djecu?

Mantriji, nekase iskopa kanal i

dovede voda do nje-gove zemlje. sve ću doći vidjeti.

da, naškralju!

on je uvijek ispunjavao obećanja.

Moja poljacvjetaju! Živiokralj janaka!

Ova odjeća

je za vašudjecu.



Život mojih rodite-lja je bio savršen,s jednim izuzetkom...

Srce me boli od želje za djete-

tom koje bih voljelai brinula se za njega.

Hoću li ikada po-stati majka?

Ne tugujkraljice moja,

učinit ću sve štoje u mojoj moćida te vidim opet

sretnu!

Pozvali su dvorskog mudraca i iznijeli mu svojužalost. On je na trenutak

razmislio i odgovorio.

Ne boj se sine moj! Ima netko tko ti može

ispuniti želju. Bhudevi, božicazemlje je poznata kao milostiva inikad ne ostavlja ni jednu željuneispunjenu. Za sedam dana pri-premi svetu ceremoniju obra-đivanja zemlje u njenu čast.

Ona će odgovoriti na tvoje molitve.

Pod vodstvom mudraca moji roditelji su postili,

meditirali i obožavali oltarvelike božice Bhudevi. Dali

su u milostinju zlato, žito iraskošnu odjeću, te dobiliblagoslove svetih osoba.

s potpunom predanošćuupućivali su razne molitvekako bi im milostiva bo-

žica podarila dijete.

Sedmi dan je osvanuosvijetao i čist. Ceremonija

obrađivanja zemlje i počela upovoljnom trenutku. Dok su

mudraci i bramane pjevali himnebožici zemlje, moj otac je čelomdotakao zemlju i s poštovanjem

podigao zlatni plug.

Blago-slovi nasBhudevi!



Uskoro, plug je udario ukomad metala. Svi su u ču-du gledali dok je moj otaciskopavao sanduk iz zemlje.

Bhudevinas je obasula

svojom milošću! Ovoje prekrasna djevo-jčica za tebe, moja

kraljice.

Mojedijete! Slava ti božice!

U čast Bhudevi,nazvat ćemo našu

malu princezu Sita;uistinu je kći

zemlje.

Živjela princeza

Sita!

I tako sam započelaživot kao princeza Videhe.

Palaču je ispunila sreća iživoti mojih roditelja sukonačno postali potpuni.

Nekoliko godina poslije, moja majka je rodilajoš jednu djevojčicu,

moju sestru i najdražudružicu, Urmilu.



K ao dijete, satimasam sjedila i slušalapriče o svojim precima

i o polubogovima.

I onda su po-lubogovi darovali

taj veliki luk tvomedjedu na čuvanje u

čast njegovih osobina.

Taj magi- čni luk je toliko

čvrst da ga smrtni čovjek nikad nije

uspio podignuti.

Čak ninajmoćniji rat-

nici! I zbog toga jeu tom istom polo-

žaju već sto-ljećima.

Vidi, majko!Luk sjaji! Dajda ga vidim iz

blizine!

Ne sada Sita.Kad budeš malo

starija.

I uvijek sam željela

dodirnuti taj magičniluk, ali on je bio izvannašeg domašaja.

Jednog smo sedana Urmila i jaigrale u hodniku.

Maknite se otamo princeze! Nesmijete se igrati usalonu gdje je ve-

liki luk! Maknitese s tom lop-

tom!

O, ne! majkanas je upozorilada ne ulazimo, ali

moramo po

loptu.

Čekaj ovdje!

Tražila sam loptu i našla je smještenuispod stola na kom je ležao veliki luk.

Želeći je izvući, gurnula sam stol...



...a on se poma-knuo kad sam galagano dotakla.

Urmilini uzvici izneneđenja sudoveli moju majku. Nije mo-gla vjerovati svojim očima.

Sita, kako si to uspjela?

Majko, luk je lagan poput perca!

Nakon što sam pomakla velikiluk, mnogi veliki ratnici su ga

pokušali podignuti. Mislili su daje magija luka opala. Ali unatoč

svim njihovim naporima, velikiluk je ležao nepomičan.



k ako smo rasle, Urmila i jasmo uživale u društvu našihrodica, Mandavi i Šrutakirti.One su bile kćeri kralja Ku-

šadhvaja, našeg strica.

nas četiri smo učileumjetnosti koje su ne-

ophodne princezama. Alisvaka od nas je imalasvoju omiljenu granu.

Mandavi je uživala uslikanju i kaligrafiji.

Urmilina urođena gracioznost ju je vodi-la k pokretu i ritmu. Bila je zaglušujućiplesač i zvuk njezinih nanogvica je ra-

dosno odzvanjao palačom svaki dan...

...dok su Šrutakirtini valovislatkih melodija s njezinim glasomi instrumentima očaravali svakoga

tko bi čuo njezinu glazbu.

A ja, ja bih provodila vrijeme čitajući i duboko razmišljajući.

Voljela sam utjecaj povijesti ifilozofija na moj um, te poduke ozakonu, tradiciji, logici i mudrosti.



K ao mlada djevojka bila sam nadahnu- ta legendama o ženama koje bi ispunilenemoguće podvige. Posebno me nadah-nula legenda o Umi, kćeri Himavana.

U svom prethodnom životu, Uma je bi-la Sati, žena boga Šive. Kad je njezin otac uvrijedio Šivu, Sati je napustila tijelo, obećavajući da će se vratiti.Ponovno rođena kao Uma, godinamaje meditirala u šumi da bi ponovnozadobila srce svog voljenog Šive.

Ali priča o princezi Savitri mije bila najdraža. Savitri seudala za prognanog princaSatyavana, znajući da mu je

suđeno da živi samo godinu da-na nakon njihovog vjenčanja.

Savitri je vidjela yamaraja, bogasmrti, kako odnosi dušu njenog

muža. Pratila je yamaraja do zemlje mrtvih kako bi svog mužavratila u život. Dirnut Savitrinom čistoćom i odlučnošću, yamarajaje podario Satyavanu dug život.

također sam sanjala o tome da sretnem mudrežene, kao što je majka

i jogini Anasuja.

kako bi provjerili njezinu čistoću, bogovi su je jednomzamolili da im posluži hranu

bez ijednog komada odjeće na tijelu. Svojom magičnom moći Anasuja ih je preobrazila unovorođenčad. Onda ih je kao

majka nahranila na svom krilu.

Također sam imalapoštovanje premafilozofkinji Gargi.

U društvu učenih muškaraca ižena koje bi moj otac organiziraou Mithili, mlada Gargi je sijala po-

put dragulja. Sa svojim pametnimumom izazivala bi najveće misliocena dvoru.



M oji najdragocjeniji trenuci u danusu bili oni provedeni s velikom božicomBhudevi. Bile smo neobično povezane i

znala sam da može čuti moje misli.

Udisala sam miris tamjana i svježeubranog cvijeća koje je ispunjava-lo hram. Čak i uz prigušeno svjetlouljnih lampi, božica mi je bila lijepa.

Često mi se činilo da je njezinobožanstvo živo i vidjela bih kako

mi se smiješi poput dobronamjer-ne majke. osjećala njezinu veliku moć. I znala sam da će me štititi

i voditi u životu.



U dobi od šesnaest godina,pridružila bih se ocu dokje slušao novosti iz svog

kraljevstva.

dragi kralju, sažaljenjem vam moram

priopćiti da sam u svojimputovanjima posvjedočiopostojanju rakšasa ušumama između videhe

i Košale.

Ta odvratnastvorenja su maltre-

tirala mudrace, uništava-jući njihova žrtvovanjaunoseći kaos u njiho-

ve nastambe.

Ljutila me činjenicada su životi svetih

osoba u opasnosti. Oče, nauči me kako ruko-vati mačem! Ja ću se s njima

boriti!

Sita, ti sinježna poputcvijeta. Oni bi te zgnječili u

trenu!

osjećajući se bespomoćno, otišlasam u svoje odaje. Koja koristšto sam se rodila kao kšatrija?!

Ja samkukavica, ne-

moćna obranitinevine ljude od zla...

te noći, božica Bhudevi mi je došla u san i oslo-

bodila me tjeskobe.

Nije tvoje da seboriš sa rakšasama,

kćeri moja. Princ

koji će to učiniti jeveć započeo svojzadatak.



Kako je vrijeme prola-zilo, čula bih slavljenje

gdje god bih išla.

Princeza Sita je naj- ljepša žena na zemlji!

Sjaji kao boginja!

Sretan će biti princ koji

je oženi!nije me zanimalo što ljudi

govore o meni. Žudjela sam dasretnem princa iz mojih snova.

Možda bismo trebalipitati strica janaku da

uda Situ za kralja Anga. Što misliš

Urmila?

Čula sam da on ima toliki tr-buh da jedva možesjesti na prije-

stolje!

Ššššš, ne sme- tajte Siti! Ona sanja o božanskom čovjekukome će staviti vije-nac od cvijeća oko

vrata na danvjenčanja.

Oh! Do-sta zezanjasestre!

i jesam razmišljala

tko je čovjek za koga ćuse udati i s kim ću provesti

ostatak svog života.



Nekoliko mjeseci nakon što seBhudevi pojavila u mom snu,

otac je potvrdio njezine riječiOni rakšase

o kojima smo čulisu napali nastambuMaharišija Višva-

mitre.

On se obratio zapomoć mom starom pri-

jatelju kralju Dašarathuiz Ayodhye i on je poslaosvoja dva sina, Ramu iLakšmana u Višvami-

trinu kolibu.

Ti mladići, sveganekoliko godina stariji

od vas, napali su rakša-se i otjerali ih, tako da je

šuma ponovno mirna. Svismo mi dužnici tim mladićima.

Koja snaga!Koja hrabrost!

Suočili su se s takostrašnim neprijate-ljem! Zvuči kao da

su polubogovi!

Sigurno! Kao i ti Sita, ti prinčevi su božanskog po-

rijekla. Četvorica Dašarathovihsinova su rođeni nakon što su

njegove kraljice popile pajaskoji su im bogovi dali. Nije čudo da su bez premca!

Od tog dana sampočela stalno sanjariti

o princu rami iz Ayodhye.

Da se bar mogu udati zanekoga snažnogi hrabrog poput

princa Rame!Rama je bio hrabar i snažan i

ja sam željela muža poput njega. Tada sam odlučila da se čovjek zakojeg ću se udati mora dokazati daje vrijedan toga da bude moj muž.



Nakon što sam pažljivorazmislila nekoliko dana,

odlučila sam koji će biti test.

Čovjek koje po-digne i napne ovajveliki luk na mojojsvayamvari, bit će

moj muž.

Što?Sita, jesisigurna?

Da, oče!

Otac je zastao

razmišljajući o mom zahtjevu.

Znamo danema čovjeka tako

snažnog koji bi izvr-šio taj zadatak! Sita

traži nemoguće!

Zaboravljaš, moj gospodine, daje tvoja kći moćna

tajanstvena žena či-ja je prava majka

božica zemlje.

Sitin odabranik također treba biti bo-žanski. Kako drugačije testirati čovjeka, osim

s tim božanskimlukom?

u pravu si!Iako me to stavlja

u tjeskobu, pristat ćuna taj test. Pozvat će- mo najhrabrije lju-

de na svayam-varu.

Glasnici su poslaniu sva bliža i dalja kra-ljevstva s pozivom Kra-

lja janake na svayam-varu njegove kćeri.

Nekoliko dana kasnije, pri- mila sam novosti s granicaVidehe. Oduševile su me to-liko da se to ne da opisati.

Pogodi tko je na

putu za tvojusvayamvaru,

sestro! Tko?



Princ Rama iz Ayodhye sa svojim

mlađim bratom prin-com Lakšmanom!

D an prije svayamvare,dok je Mithila zujala

od uzbuđenja, sestra ija smo posjetile lije-pi vrt s ružama blizu

božičinog hrama.

Hodajući uokolo, tražila sam cvijećenajjačih boja kako

bi ga ubrala i ponudi-la u hramu. Dok sam

bila iza grma...

Rama,brate! Što si to našao?

Kad sam čula njegovoime, shvatila sam da gledam

lice princa Rame iz Ayodhye.

Koliko često sam ga sanjala!Bio je čak puno zgodniji nošto sam ikada zamišljala!

Sita, pri- čekaj!

U tim trenucima što su oduzimalidah, vidjela sam ljepotu duše

princa Rame kako sjaji u njegovim očima. I tada sam znala – on je bio

taj kojeg ću izabrati za muža.

Vidi ka-ko je po-crvenila! Dođi, Sitaseko!

Ne može nidočekati svayam-varu. Već je dalasvoje srce prin-

cu Rami!

Tog dana, u hramu, klečalasam i tražila blagoslov odbožice Bhudevi. Svim svojimsrcem sam željela da jedi-no princ Rama podigne luk

i postane moj muž.





Bila sam napeta kada je prvinatjecatelj hodao prema luku

šepureći se. Vukao je i gurao, aliunatoč svim svojim naporima, nanjegovo zaprepaštenje luk se...

...nije ni pomakao.Odahnula sam!

Jedan za drugim, snažni rat-nici su okušali svoju sreću.

Ali nije bilo pomoći. Ljuti irazočarani, vraćali bi se na svoja

sjedišta. Moje su nade rasle sa sva-kim neuspjehom jer je to značiloda će Rama uskoro doći na red.

Neki ratnici su se stvarno osramotili u svojim očaj-

ničkim pokušajima. Mojesestre i ja smo se jedvasuzdržavale od smijeha...

Vrijeme je prolazilo. Kaošto dijamant sjaji u sobi

punoj kamenčića, princ Ramaje sjedio obasjan i miran.

Nažalost,Sita nikada neće

naći muža!

Je li kralj

janaka pozvaosve te goste da bi

ih osramotio?

Zar nezna da je zada-

tak nemoguć? dosada su bili neu-

spješni.

Mogla sam vidjeti da je

moj otac izgubio svaku nadui borio se s mogućnošću da ćenjegova kćer ostati neudana.



M oje oči su bile prikovane za prin-ca Ramu. Bez obzira koliko snažnopokušavala, nisam ih mogla otkinutis njega. Gledala sam u njega kadsam vidjela velikog mudraca Višva-

mitru kako mu nešto šapuće na uho.

konačno, kao plamteća zvijezda,princ Rama je krenuo prema ve-likom luku. Ne samo meni, već i

svima prisutnima, oduzeo se dah.

Šapati su kružili međuratnicima da netko tako mladkao on ne može uspjeti, Ali ja

sam vjerovala u njega.

Princ Rama je mirnoproučavao veliki luk.

Molim te,Bhudevi, neka onbude taj koji ćepodignuti luk!

molim te!



Princ Rama je uspio razbiti čarolijuluka i podignuti ga! Držao ga je kaoda je igračka i nategnuo ga s takvom

snagom da je luk pukao na pola!

Prisutni su bili čudom pogođeni!Svi su slavili princa iz Ayodhye. a

Moji roditelji su lili suze radosnice.

Princ Lakšman i veliki mudracVišvamitra su se smješkali kaoda se podrazumijevalo da će

Rama biti uspješan.

Samo božanskobiće može izvršiti tako nevjeroja-

tan zadatak!

Mojoj sreći nije bilo kraja.Hrabri, milostivi princ kojem sam

se divila, postao je moj izabranik.U sebi sam zahvaljivala velikojbožici bhudevi na milosti!

Živio princ Rama!

Živjela princeza Sita!

Bog ih

blagoslo- vio!



Slavne kraljevstve obitelji Ayodhye iVidehe su se sjedinile na tom vjenčanju.Moj otac je dočekao kraljevsku obitelj

iz Ayodhye s otvorenim srcem.

U srcuse radujemšto te vidimDašarathe!

Sreli smose u tako lije-

pim okolnosti- ma, janaka!

predsta-vljam ti Bha-

ratu, mog dru-gog sina.

Ovo je Ša- trugna, Lakšma-nin blizanac i moj

najmlađi sin.

Sva četiriprinca iz Ayodhyesu slike i prilikepolubogova! Što misliš Mandavi?

istinugovoriš!

Četiri brata....kao i nas četi-

ri sestre....hmm, meni to izgleda

savršeno!

Nagovarala sam roditelje i strica Ku-šadvađa da razmisle o ženidbi Urmileza princa Lakšmana, Mandavi za princa

Bharatu i Šrutakirti za princa Šatrughnu.

Razmisli, molim te,

oče...

Cijenim tvojprijedlog Sita i

razgovarat ću sakraljem Dašara- thom o tome.

Bez da sam to znala, veliki mudrac Višvamitra i kraljevskisvećenik iz Ayodhye, veliki mudrac

Vašišta su s istim prijedlogomprišli kralju Dašarathi. On jebio veoma sretan kad je moj

otac došao s tim prijedlogom.

Čak su i velikisveci blagoslovili tosjedinjenje. Radosno

ću povesti tvoje četirilijepe kćeri kući u

Ayodhyu!



I tako je i bilo. Usred pompe i cere- monije, četiri vjenčanja su svečano

održana na isti, povoljan dan.

sve smo bila uzbuđene što seudajemo za svoje odabranike.

Naši roditelji i mudracii svećenici su nas oba-sipali blagoslovima dadugo i sretno živimo.

Mithila je poprimila festivalsko ra-spoloženje i ljudi su slavili plešućii pjevajući, čestitajući jedni drugimavjenčanje njihovih omiljenih princeza.



Ali kad je došao dan da odemo u naš novi dom, suzesu klizile niz naše obraze.

Kako ćuživjeti bez

tebe, draga majko?

Imaš sestre iljubaznog muža i svo-

ju novu obitelj u Ayodhyi.Sigurna sam da će ti to svenadomjestiti mene i nakon

nekog vremena nas senećeš ni sjećati.

Majka me uputila da budem savr-šena žena. Prenijela mi je rijetku

mudrost i uvide koje samo žena ima.

Sita, ti ćeš bitiRamina snaga ka-

da bude slab. Ti ćeš mu biti radost ka-

da bude tužan.

budi uznjega i dijeli

njegovu sreću inesreću kao čvr-

sti prijatelj.

I uvijek držina umu da u Ayodhyi,njezin kralj, ljudi i

zakoni pripadaju tebi. Tvoja dužnost premanji ma je važnija ne-

go tvoj vlastitiživot.

Majčini mudri savjeti su ostalisa mnom dok sam započinjala

moje novo putovanje s mojimvoljenim Ramom. Tada nisam znalada ću se morati držati njezinih

riječi u predstojećim mjesecima.



A yodhya, prijestolnicaSurjavanše, ili potomaka sunčeve

dinastije, bila je veličanstven grad.Njezina veličina je bila iznad ičega

što sam do sada vidjela.

Njeni građani su bi-li topli i velikodušnii dočekali su nas ja-ko otvorenih srca.

Lako smo se uklopile u život u Ayodhyi. Kralj Dašarath i njegove

tri žene su nas voljeli kao dasmo njihove vlastite kćeri.

Kraljica Kaušalya,najstarija od Dašara-

thovih žena, bila je mu-dra majka princa Rame.

Kraljica Kaikeyi je bila naj-ljepša i najmlađa od žena. Bilaje majka Bharate, koje je biosljedeći po dobi nakon Rame.

a kraljica Sumitra je bila majka najmlađe dvojice braće,blizanaca Lakšmana i Šatrughne.

Moje sestre i ja smo sedivile tome kako su kraljice majke jednako voljele svu

četvoricu prinčeva.

Bharata!Zar ti Rama ne

izgleda malo bli-jed? Jesi li se do-voljno odmorio,

sine moj?

Jesm majko. Tvoja briga za meneje poput brige majkeKaušalye. Sretan samda imam tri majke ko-

je me jako vole.





Uskoro nakon što smo se smjestili u Ayodhyi, Bharatu je pozvao ujak. Skupa

sa Šatrughnom, odlučio je posjetiti rodno mjesto svoje majke, Kekayu. Njihove žene

Šrutakirti i Mandavi su im se pridružile.

Zbogom oče!

Uskoro ćemose vratiti!

Neka vasbogovi čuvaju,djeco moja!

Nedugo nakon njihovog odlaska, kralj Dašarath

je imao ružan san.

Ovaj san predviđa moju smrt. Moji dani nazemlji su odbrojani. Mo-ram imenovati nasljednika

na prijestolju prijeno što umrem.

Idućeg dana je kraljDašarath objavio...

Vladao sam Ayodhyom mnogo godina.Moja najdublja želja je

da princ Rama, moj najsta-riji sin, naslijedi prijes-

tolje nakon štoja umrem.

PrinčeviBharata i Šatru-ghna su u Kekayi,

ali ne znam kad će me smrt snaći.

Tako da želim odžati taj povoljni

zadatak bez odlaganja.

Siguran sam da bi Bhara- ta, kao i svi prisutni ovdje, podžao mo-

ju odluku.

sutra ću okruniti svog pleme-nitog sina kao princa

nasljednika!

Živio princ rama!

lijepavijest! Ži- vio Rama!



Ujutro, krunidbenog dana, oči su mi sjajile od uzbuđenja.

Sjećala sam se svoje majkedok sam oblačila halje koje

pristoje kraljici...

Dok sam se radovala, tamni, hladni razgovorse odvijao u odajama

kraljice Kaikeyi...

Zamisli Mantara!Moj dragi Rama je do-

voljno star da postane

princ nasljednik! Čini se daje bilo jučer kad sam mupomagala da napravi

prve korake.

Kraljice moja, ti si jako nevina. Ti volišKaušalijinog sina kao svog

vlastitog. Ali što je s tvojimsinom Bharatom? Tko ćese brinuti za njegove

interese?

Mantara,Rama je moj sinkoliko i Bharata.Ne vidim razliku među njima.

Rama! Rama!Zar ne možeš

misliti ni o komedrugome?

Kad Rama postaneprinc nasljednik sve

bogatsvo i moć će biti uKaušaljinim i Sitinim rukama.Zapamti moje riječi! Ramai te dvije žene će tebe i

Bharatu spustiti nanivo sluge!

Mojhrabri Bharata

i ja ćemo postatisluge? Stvarno tako misliš?

Sigurnasam, kra-

ljice!

To bi bilavelika nepravda

prema mom sinu i meni. Što da ura-dim Mantara?



“Ako se sjećaš, nekoliko godina prije no što su mu se sinovi rodili, kralj Dašarath je vodio moćnubitku s demonima. Kada je bio ranjen, ti si se borilaza njegov život, odvela ga na sigurno i njegovalaga dok mu se zdravlje nije povratilo. Tada ti je obećao ispuniti dvije želje, a ti si ih sačuvala za

poslije. Sjećaš li se, moja kraljice?”

Mantara je uvjerila Kaikeyi da je to njezina šansa da pita Dašaratha

da joj ispuni te dvije želje. Posavjetu stare prepredene Mantare,

odbacila je kraljevski nakit.

Kaikeyi, moja voljena kraljice! Što

te tišti?

Jesi li bole-sna? Hoću li po-zvati liječnika?

Tvoja nesreća me boli. uradit ćusve što je potreb-

no da te učinimsretnom.

Zakuni se da ćeš mi ispuniti dvi-je želje koje si mi obećao kad sam ti

spasila život.

Narav-no! Kšatrijanikad ne krši obećanje.

Onda slušajhrabri kralju,jer ću te drža-

ti za riječ!

Kraljica Kaikeyi je mudro izmanipuli-rala svog muža. Bilo joj je suđeno da

dobije ono što je tražila. Ali njezineželje će izokrenuti moj život naopačkei donijeti žalost mnogim drugima.



Nesvjesna drame koja se odvijalau kraljičinim odajama, sretno samstavljala tilak na Ramino čelo.

Tada sam gledala kako odlaziu odaje kralja Dašarathe da bidobio njegove blagoslove prijekrunidbe. Kraljevski običaj je

bio da ga pratim cijeli dan.

Željno iščekujućiceremoniju koja jepred njim, čekala

sam da se vrati...

...beskraj-no dugo.

Nakon nekoliko sati, vi-djela sam mog gospodinakako se vraća. Srce mi sezatreslo od zabrinutosti.

To nije hod čovjeka koji će da-nas biti okrunjen zanasljednika! Kakvanesreća je zadesila mog gospodina?

moj

gospodine! Za-što ti je trebalo tako dugo? Za-što se vraćaš

sam?

Je li sve u redus ocem? Jesu li kra-ljice majke dobroga

zdravlja? Što jepošlo krivo?

Nije ništa mogao sakriti od mene. Po izrazu nje-govog lica i po njegovojšutnji sam znala da ga jepogodila strašna nesreća.

Sita, jošdavno je moj otac

dao Kaikeyi zavjet da ćejoj ispuniti dvije želje.

Jutros ih je onazatražila.



Moja prvaželja, kralju Ayo-dye, je da umjesto

Rame moj sin Bharatabude okrunjen kao

princ naslje-dnik. Kaikeyi!

znaš li štogovoriš?!

Naravno da znam! A moja druga želja je

da tvoj sin Rama bude pro- tjeran u šumu Dandaku na četrnaest godina. Mora se odreći svog bogatstva i

živjeti kao isposnik.

Kaikeyi!

“Čuo sam cijeli razgovor stojećina ulazu u odaje majke Kaikeyi. otac se srušio u žalosti, sav u

šoku od činjenice da se trebaosložiti s njenim uvjetima.”

Rama... ne!Oh, Bijedan li sam!

Na što me ta zlobnažena navela! Proklinjem

dan kad sam joj po-nudio te želje!

Oče, moja jedužnost da te slušam i

održim tvoju riječ maj-ci Kaikeyi. Rado ću se odreći kraljevstva

i povući u šumu.

Rama! tvoj otac se

zakleo da će mi ispu-niti želje. sada mu pomozi da održi obeća-

nja i napusti Ayo-dhyu danas!



Bila sam šokirana. Trebalo mi je vreme-

na da dođem k sebi.

Ali majkaKaikeyi ti se divi!Zašto bi spletka-

rila protiv tebena ovaj način?

I Bharata te obožava. Onse nikad ne bisložio s tim.

Moj dra-gi Bharataje nevin.

Slijepa ljubav majke Kaikeyi prema

njezinom sinu ju je nag-nala da se tako ponaša. Žao mi je svih vas, ljubavi mo-

ja. Bili ste tako sretnii radovali se okru-

njenju.

No bilo kakobilo, što je učinjeno

učinjeno je. Ne mogu nisanjati da ne ispoštujemzavjet svog oca, bez ob-

zira kako mi ga je te-ško ispuniti.

Spremam se naput u šumu Dandaku,

Sita. Dok me ne bude, molim te brini se o mom ocu i kralji-

cama majkama, čak i o Kaike- yi. Nikad joj nemoj uskratitipoštovanje. Uvijek se sje-

ćaj da je ona istonaša majka.

Oprosti mi moj go-spodine, ali zaboravljaš

da sam ja tvoja žena. mo-ram i želim biti na tvojojstrani i u vrijeme sreće i

nesreće. Stoga, idems tobom.

Sita! Ne! To nijebreme koje ti trebaš

nositi! Ne možeš napustitikraljevski život i živjetikao isposnik! Neću to do-

zvoliti! imaš dužnosti ovdje, u Ayodhyi!



Ne slaŽem se! NiŠta me ne moŽe zadrŽatiu Ayodhyi. Bharata i Mandavi

Će se brinuti za naŠe roditelje.Kao tebi jednaka i tvoja žena, moja duŽnost je dijeliti tvo-

ju radost i tugu. Hodat Ću uz tebe do sma-

ka svijeta.

Život u Šumi nijeprikladan za osjetljivu

princezu. Morat Ćemo traŽitikorijenje i plodove za hranu;

morat Ćemo sami sebi prati odje- Ću i kuhati i Čistiti; morat Ćemo

se kupati u rijeci i spavatina tvrdoj zemlji navruĆini i hladnoĆi!

SveŠto sam isposobna

raditi.

“džungle su opasne, s teŠkim putevima, divljimŽivotinjama i rakšasa-

ma koji vrebaju.”

“ali Nemam se Če-ga bojati s tobom,najveĆim ratnikom,na svojoj strani.”

OdluČila samda idem s tobom.Željno iŠČekujem

naŠe avantureu Šumi.

Ti si mojasnaga, moja

kraljice.Napustili smo svoju kraljevsku

odjeĆu i obukli jednostavnu odjeĆupustinjaka. NasmijeŠila sam se sud-

bini. U jednom danu promijenilo se tko sam bila - od princeze Ayodhyedo Žene jednostavnog pustinjaka.



Lakšman, Ne!

I ja ćus tobomBrate!

oh, lak- šmane...

Ja sam tvoja sjena,

Brate. Gdje god ti da ideŠ, želim

te pratiti i po- moći ti.

Urmila... toje Četrnaest godi-na! kako ĆeŠ Živjeti

bez lakšmana?

Rekla sam muda se i ja, također,Želim vama pridruŽiti u

progonstvu. Ali je inzisti-rao da Ću ga ometati. U pra-vu je - ako mu se pridru-Žim, on Će biti zaposlenbrigom o meni umje-sto da se brine o

Rami i tebi.

On moraiĆi s tobom,

sestro.

Bila sam bez rijeČizbog Žrtve koju je moja mlađa sestre

uradila za mene.

Hvala ti,Urmila!

sestro,Nedostajat

ĆeŠ mi!

Prije nego smo otiŠli,uzeli smo blagoslove

svojih roditelja.

Rama! Molim te

dopusti da se mojazakletva prekine! nekabudem poznat kao sramo- tni i slabi Kšatriya. Ništa mi nije važno, samo da

si ti u Ayodhyi!

OČe, ti si me poduČioda, kako Kšatriya, mojaprva duŽnost je poŠto-vati svoje zakletve. Pri-je bi umro nego podle-

gao slabosti.

MorampoŠtovati

tvoju za-kletvu.



K ada smo se popeli na svoju koČiju,cijeli grad se okupio da oplakuje naŠ odlazak. Majke Kaušalya i Sumitra

su bile izbezumljene i nekontroliranojecale. Urmila je brzo brisala svoje

vlastite suze, da bi njih utjeŠila.

sva slava Princu Rami!

sva slava Prin- cu Lakšmanu!

sva slava princezi

Siti!

Moja djecaodlaze! zau- stavite ih!

Kako Ću Živjeti, beznjih? Zaustavi

ih, Urmila.

čak su i građani plakali...tolika je bi-la njihova ljubav prema Rami. Mnogi

su bili ljuti Što je njihov voljeni princprotjeran. Samo ih je Ramino spokoj-no, blistavo lice umirilo. Uvjerio ih jeda se nimalo ne plaŠi puteva sudbine.

Ostavljati oŽaloŠĆeno kraljev-stvo Ayodhye nije bilo jednostavno, ali smo zadrŽali svoje oČi Čvrstofokusirane na putovanje naprijed.



D aleko iza granice Ayodhye, naišlismo na Raminog prijatelja iz dje- tinstva, poglavice nišada, Guhe.

DoĆi Živjeti s mojim plemenomu Šumi. Biti Će mi Čast sluŽiti ti,Prinče Ayodhye.

Hvala ti,poglavico Guha,

ali uvjeti mog izgonasu da moram Živjeti kao

pustinjak. Molim te pomo-zi nam nastaviti putova-

nje tako da pređemorijeku Gangu.

Kako ŽeliŠrama.

Zbogom,prijatelju!

Zbogom, vrliPrinče Rama!

H odali smo danima, zaustavljajuĆise samo kada je bio mrak. Rama ija smo spavali na grubom, nerav-nom terenu pod velikim drvećem,

dok je Lakšman pazio na nas.

Moja stopala su krvarila od uboda trnja i moje tijeloje boljelo od iscrpljenosti,

ali moje srce je bilo na mi-ru, jer bila sam sa Ramom.

Ovo jenajljepŠe

mjesto do sa-da Što smo

vidjeli.

Na kraju, došlismo u Chitrakutu.

Sagra-dit Ću nam

kolibu.

Zaista,Sita. Mislim

da bismo trebali ostati ovdje ne-

ko vrijeme.



D ok smo se Rama i ja odmarali, Lakšman je

sam skupio bambus da bisagradio prebivaliŠte.

Lakšman!ZaŠto siječešdrvo kao da jesrce demona?

Ljutsam, brate,i Bijesan!

Ljut ratnikuvijek izgubi bitku.Miran ratnik donosi

ispravnu odluku. ZnaŠ to. Ne smijeŠ dopus-

titi ljutnji da tekontrolira.

Mrzim tu ŽenuŠto te uvrijedila, Što

je razorila naŠu obitelj,protjerala tebe i Situ,

koji ste ponos Ayodhye! Lakšmane,

Kraljica Kaikeyije jedna od naŠih majki. Ne zovi je

“tom Ženom”.

MoraŠ znati daje uČinila Što je mislila

da je najbolje za Bharatu.Oprosti joj! Oprosti joj

prije nego te mrŽnjau tvom srcu uniŠti

iznutra.

Razumi-jem Brate.Žao mi je.

misliŠ lida Će Bharatadobro vladati Ayodhyom?

Nemam sum-nje da je Bharata

najmudriji i najhra-briji vladar Što je

Ayodhya ikadavidjela.

SluŠala sam Ramin i Lakšmaninrazgovor sa udaljenosti. Rama mije joŠ jednom dokazao da ratnikne mora biti teŽak i nepopustljiv.



ProŠlo jenekoliko tjedana

kako smo u Chitrakuti, moj gospodine. Pitamse kako su naŠe obi-

telji u Ayodhyi.

draga moja,I sam se Često to pitam.

Nadam se da je Otac dobro. a da su i Bharata i šatru-

ghna također. Žalim Štoih nisam pozdravio.

brate!

Zabrinuti da je moždaLakšman ozlijeđen, poŽurilismo u naŠe prebivaliŠte...

... samo da bismo vi-djeli da je ugledao

neŠto sa udaljenosti.

čini

se da imamoposjetioce,Rama.

baš sePitam tkoje to...

koČije namprilaze! ali toje zastava...



...Ayodhye!

Bharata!

Rama,brate!

Bili smo zaČuđeni i presretni davidimo ponovno svoju obitelj. Primilismo ih u naŠe skromno prebivaliŠte.Svatko je odmah poČeo priČati. bilo

je mnogo vijesti za podijeliti.

Sita , kćeri moja! Kako princeza Ayodhye moŽe Živjeti

u takvoj neudo-bnosti?

Kaušalya! majko! Dobrosam, ne brini se.

Ali mi nedo-stajeŠ.

Ali, zaŠto tii druge kraljicenosite bijelo, bo-

ju Žalosti?

Bharata! Gdjeje Otac? ZaŠtoplaČeŠ tako?



Bharata nas je Šokirao vijestima.brate, Otac se

nije mogao nositi s agonijom tvoje odvojenosti

od njega i umro je slomljenasrca ubrzo nakon Što si napu-stio Ayodhyu. Šatrughna i jase nismo vratili na vrijeme

da ga vidimo Živoga.

Oh! Kako Će mi nedostajatiOtac! Ne plaČi, Maj-ko. Naš slavni otacje sigurno zaradio mjesto u raju.

brate...Ja... nedostaju mi rijeČi kojimabih se ispriČao za majČino pona-

Šanje...

...onaje razlogza svu ne-

sreĆu.Bharata,

oprosti svojoj majci, kao Što sam

joj ja oprostio. Onaje samo igrala uloguu ovoj krizi, kao Što

su bogovi Željeli od nje.

Rama!Ne znam Što

me snaŠlo. Menije tako jako...

Žao!

ustaj,Majko...

Kada se Bharatavratio iz Kekaya, mislila

sam da Će biti zadovoljanda ima kraljevstvo za sebe.

Ali nije bio! On me mrzisada. PogrijeŠila sam,

Rama! Oprosti mi!

Nemam zamjerkeprotiv tebe. Ti si, i

uvijek ĆeŠ biti, moja majka, draga mi kaoMajka Kaušalya iMajka Sumitra.

Svjetlo Ramine ljubavi jesmirilo naŠa srca. Obrisao

je sve tragove gorČine toploprihvaćajuĆi Kraljicu Kaikeyi.

Rama,sine!



N akon mnogo uvje-ravanja, Bharata, je

također, oprostio Kra-ljici Kaikeyi, ali je od-bio vladati Ayodhyom.

NeĆu sepopeti na tron

koji je zakonito tvoj, Brate! Mo-

lim te dođi sa mnom.

zakletva,jednom dana, ne

moŽe se povratiti.ZavrŠit Ću Četrnae-stogodiŠnji progon

prije nego opetvidim Ayodhyu.

Kako ŽeliŠ, Ali ja neĆu Živjetiu luksuzu dok ti lu-

taŠ Šumama. Živjet Ćuu Ayodhyi kao da sam

i ja u progon-stvu.

NeĆu nositi niti

krunu SunČeve Dinastijeniti uŽivati udobnosti kralja.Umjesto toga, nosit Ću tvojkhadaun sa sobom i staviti

ih na tron Ayodhye.

Živjet Ću kao pustinjakna periferiji Ayodhye i vla-dati kraljevstvom od tamo, ali samo u tvoje ime.

ObećavajuĆi da Će prenijeti porukuljubavi mojoj sestri, i Lakšmanine

rijeČi umirenja Urmili, naŠe obiteljisu se rastale, krenuvši za Ayodhyu.JoŠ jednom, bili smo sami u Šumi.

Na dankada se vratiŠ

Brate, kraljevstvo Će biti tvoje. To ti

se zavjetujem.



S ada kada je naŠ dom u Chitrakuti otkri-ven, bojali smo se da Će privuĆi ljude iz

Ayodhye. Tako smo otputovali prema jugu.

Ondje je kolibapustinjaka Mahariši

Atrija i njegove Že-ne Anasuye.

Majka Anasuya!Uvijek sam Žudilada je sretnem!

OdluČili smo da se zaustavimo kod ašrama Mahariši Atrija i Majke Ana-suye i uzmemo njihove blagosloveprije nego nastavimo putovanje.

PrinČevi Ayodhye! Vi steuvijek dobro-

doŠli!

Kćeri Janake! čula sam puno o

tvojoj mudrosti. Dođi, osvjeŽi se u naŠem

ašramu.

Provela sam sate priČajuĆis Majkom Anasuyom. Njenadosjetljivost me nasmija-vala. Osjetila sam da Živimsan, i nauČila sam od nje

koliko sam mogla.

Majka Anasuya mi jedarovala božansku odjeĆu,

koja se nikada neĆe uprljati, te također, i dragulje.

Savjetujemda nastavite puto-

vanje dublje u Danda-ka šumu. Tamo vrebajurakšase, koje samo ti

i tvoj brat moŽeteubiti.Sigurno

hoćemo. Hvalavam na blago-slovima i gosto-

ljubljivosti.

ObuČena u poklone

Majke Anasuye, veselosam hodala uz Ramu,nesvjesna opasnosti

koja slijedi.



K ako smo iŠli dublje u Šumu, moja radost je nestajala. postalasam sigurna da srljamo u proble- me. Bila sam u pravu. Iznenada...

aAh! Rama! Po- mozi mi!

Trzala sam se kako bih se oslobodila, ali rakšasin sti-sak je bio prejak. Bio je to

moj prvi susret sa demonom,i bila sam prestravljena. Odmah je

spusti!

je li ovo tvoja

Žena, ČovjeČe? Mislim

da Ću je zadrŽatiza sebe!

Lakšman! Ovo budalasto ČudoviŠte traži

smrt!

onda njegova smrt danas i dolazi!

Mogla sam Čuti oštru lju- tnju u Raminom glasu dokje kontrolirao svoj bijes.Rugao se rakšasi svojim ri-jeČima i oŠtrim strijelama.

Razjaren njihovim prijetnjama,rakšasa me ispustio kako bi im uzvra-

tio. Bio je odvratno stvorenje i boriose Žestoko. Čupao je stabla i stijene,bacajuĆi ih na ramu i lakšmana. Tresla

sam se dok sam gledala borbu.

Ali obojica su ga konaČno dokraj- čila sasjekavŠi mu ruke. Bio je tojeziv prizor. Moj otac je bio u pra-

vu - bojno polje nije za mene.



N akon spaljivanja njegovog tijela,nastavili smo svoj put prema jugu.za nekoliko tjedana, stigli smo do

kolibe pustinjaka Agastye. Zaustavi-li smo se kako bismo se osvjeŽili.

Rama i Lakšman,uskoro Ćete susresti

demone najgore vrste. VaŠasnaga i hrabrost bit Će sta-vljeni na kuŠnju. stoga, po-

lubogovi su poslali ovonebesko oruŽje za

vas dvojicu.

Mahariši Agastya je također imao poru-ku od polubogova. On nas je uvjeravaoda je naŠe ČetrnaestogodiŠnje progon-stvo osmišljeno kako bi rama i lakšmanuništili veliki broj rakšasa na Zemlji.

Tobolci koji senikada ne isprazne, ma-

Čevi koji ne hrđaju, lukovikoji mogu izbacivati strijelebrzinom svjetlosti. ova oruŽja sadrŽe moĆnu

magiju. Koristiteih mudro.

Uzmi ih inastavi prema

Panchavati, Rama. Tvoja sudbina te

Čeka tamo.

Hvala tiMahariši.

Zahvalni za nebeske darove,pozdravili smo se sa maharišijem

i slijedili njegove instrukcije zaput naprijed. Na putu, susrelismo neobiČnog saveznika...



PrinČe Rama,ja sam Jatayu, kralj

grabljivaca. Tvoj otac jebio moj prijatelj. Ja sam nasvom putu prema Panchavati

gdje Živim, i Želio bih tipomoći kako god

mogu.

Dragi kralju,poČaŠČeni smo i

prihvaČamo tvojeprijateljstvo i

pomoĆ.

U Jatayuovom druŠtvu, hodali smonekoliko tjedana kako bismo dosti-

gli svoje odrediŠte. Panchavatije bio puno ljepŠi od Chitrakuta.

Njegova bujna priroda bila jepuna mirisnog cvijeća, i odjekivala

melodijama ptica. Lakšman je sagradiokolibu, i ubrzo smo se smjestili.

OkruŽeni blagim Šumskim stvorenjima,nikada se nisam osjetila usamljenomu Panchavati. Vjeverice i jeleni su sepripitomljavali na moj dodir i ptice

su ispunjavale moj dan glazbom.

Zavoljela sam starog KraljaJatayua kao ujaka. Rama mu je

potpuno vjerovao, Često me ostavljajuĆi s njim dok su on i Lakšman lovili hranu.

Vratit Ćemo se s joŠ ogrijeva i do-

brog voĆa!

I tako je nekoliko godina proŠlo. To su bilenajsretnije godine u mom Životu. Ali nesreĆaje Čekala u sjeni, skrivena u vremenu. Ko-

naČno, pojavila se na najneoČekivaniji naČin.



Jednog dana, dok smo se odmarali, Čuli smo njeŽan

zvuk Ženskih nanogvica.

Dok sam se pitala odakle je doŠla, Ženaje progovorila Rami.

ObuČen si kaopustinjak, ali nosiŠ

oruŽje kao Kšatriya.Molim te reci mi,

tko si ti?

moje imeje Rama, protjerani princ

Ayodhye.

Nikada nisamsrela Čovjeka

kao Što si ti. OŽe-ni me, i sretni Će-

mo biti zaje-dno.

draga Ženo, ne mogu se oŽeniti s tobom, jer mojesrce pripada mo-

joj Siti.

Tamo sjedi mojbrat Lakšman. MoŽda Će on biti voljan da

te oŽeni.

Ti si snaŽani zgodan kao

tvoj brat. Uzmi me za svoju

Ženu.

draga gospo, ne mogu. Ja sam posve-

Ćen sluŽbi Rami i njego-voj ženi Siti. I moja lije-

pa Žena, Urmila, Čeka me u Ayodhyhi.

Žena je izgledala bezrazlo-Žno ljuta na rijeČi Lakšmana.zatim se Okrenula prema meni.

Obojica braĆe su me odbila, ali ja, Šurpa-nakha, sam odabrala Ramu

kao svog muŽa. Namjeravamse udati za njega, Sita. Ali

izgleda da Ću se prvo morati tebe rijeŠiti.

Nije shvatila da serama šali, pa se okrenula

i prišla lakšmanu.



IŠĆupat Ćuti oČi i pojesti

ostatak tebe zaveČeru, ti sla- baŠna Ženo!

ZaČuđena, gledala sam kako senjen oblik, iz lijepe Žene, pretvara u

straŠnog demona. jako me je uplašila. a zatim se, režeći, Bacila na mene.

Ali Lakšman je bioprebrz za nju. Brz kao munja, odrezao joj je

nožem vrhove nosa i uŠiju.

UsuđujeŠ se uvrijediti Šurpanakhu, bezvrijedni ČovjeČe!

Platit ĆeŠ za ovo! NeĆu biti mirna dok vas nevidim nasjeckane na

komadiĆe!

NeĆeŠ je ni dodirnuti!

OstavljajuĆi krvavi tragiza sebe, Šurpanakha je po-

bjegla u Šumu. Znali smo da Će se vratiti, i Čekali smo jeuznemireni i tjeskobni.



U nekoliko sati, sjene suzatamnile nebo i vjetar je mirovao. Jeziva tiŠina je

ispunila Šumu oko nas. Rat-niČki instinkt Rame i Lakšma-na je nanjuŠio opasnost.

Nezemaljski krikovi Čuli su se iz daljine.Šurpanakha se vratila,

ovaj put je povela sasobom vojsku rakšasa.

Khara! Tamosu ponosni ljudi.

Ti si moĆan demon, punohvaljen od moga brata Ravane, Kralja

Lanke.

Ovi smrtnicinemaju Šanse pro-

tiv nas. Brzo Ćemo ihslomiti u komadiĆe!

LikujuĆi, demoni su napali, koristeĆisvoju nadljudsku tjelesnu snagu

u kombinaciji sa mraČnom magijom.Oluja je puhala oko nas zajednos divljim uzvicima vojske rakšasa.

Moje srce se potpuno zaledilo.

Lakšma-na! s lijeve

strane!

Imam ga,

brate! Neboj se!

Gledala sam, napola prestra-Šeno, a napola uzbuđeno, kako

oružja polubogova uniŠtavaju

obranu rakšasa, sve dok...

...nisu ostala samo mrtva tijela zlih demona!

Šurpanakha je joŠ jednompobjegla. Rama i Lakšman

su vjerovali da nas neĆeviŠe smetati. Ali ja samjoš bila sumnjičava...



Šurpanakha je uze-la utoČiŠte na dvorusvog brata Ravane.

Nakon mnogo godina pokore,Ravani je dana dobrobit od

Gospodina Brahme, da ga nije-dan polubog ili demon ne moŽeubiti. I tako, sjedio je nepo-

bjedivo na tronu Lanke.

brate!Gle Što sam

postala!

Tko se usu- dio to uraditi mojoj ses-

tri?

rama,Protjerani princ

Ayodhye je odbio mojprijedlog za brakom i tada

me unakazio. Tvoj hrabri pri-jatelj Khara mi je pomogao

napasti ih. Ali ubili su injega i njegovu

vojsku.

Dva mlada Čovjeka su

porazili Kharu?Kakav bezo-

brazluk!

Zar neĆeŠ osvetiti ovu uvre-du, Brate, ubijajuĆiRamu i Lakšmana?

Tada je Šurpanakha stavila zluideju u bratov um. Znala je nje-govu slabost za lijepim Ženama.

Ramina Žena jeneprocjenjive ljepo-

te. Uzmi je za sebe. Rama Će biti slomljenog srcai uniŠten. To Će biti sa-

vrŠena osveta!

Ako je Sita

lijepa kao Što mojasestra opisuje, tadaje pogodna da bude

MOJA kraljica.

PozoviMaricha, Ča-robnjaka.

Maricha, Šurpanakha, i Ravana sudogovorili svoj zli plan u Lanki.

tada to nisam znala, ali u tim tmur-nim trenucima, oni su oblikovali

buduĆnost mog Života.



U međuvremenu, Život u Pan-chavati se nastavljao svojim

tokom i sjeĆanje na Šurpanakhuje blijedilo iz naŠih umova. no,Jednog sudbonosnog jutra...

voljeni,pogledaj! Zlatni

jelen! Nikada nisamvidjela tako oČa-ravajuĆe stvo-

renje!

Bila sam iznenađena kakosam oČajno Čeznula da imamjelena za ljubimca. Bila sampreplavljena Željom da ga

zadrŽim i pazim.

HoĆeŠ li molim te uhva- titi jelena za

mene?

Rama je također, bio iznenađen mojim zahtjevom, ali i Željan daga ispuni. Jelen je potrčao da-lje u Šumu, i Rama se pripremio

da ga slijedi.

Lakšman! čuvaj Situ po

cijenu svog životai Ne ostavljaj jusamu! Brzo Ću se

vratiti.

Ne brini,Brate. NeĆu

je ostaviti, nina sekundu.

čim je Rama otiŠao, Čudan osjećaj slutnje me ispunio.

NeŠto loŠe Će se dogoditi.Da barem nisamposlala Ramu

u šumu!

Lakšmane! Lakšmane! Pomozi mi!

Kao Što sam se bojala, malo kasnije,Ramin glas je odjeknuo kroz Šumu.ZvuČao je kao da se bori za Život.



To jeRamin glas! Idi,Lakšmane! Ramaje u nevolji!

Ovaj glas mora daje trik nekog rakšase.

nitko ne moŽe poraziti mog moĆnog brata. Zakleo sam se

Bratu da Ću ostati uz te-be. Ne mogu te osta-

viti samu, sita.

Bila sam ljuta na sebe Što sam pustila Ra- mu da ide, i bila sam Čak ljuĆa na LakšmanaŠto je mislio da je to trik demona. Prvi putikada, podigla sam glas na Urmilinog muŽa.

Zar sigluh, Lakšmane?

Rami si potreban! Naređujem ti da

odeŠ do njegaodmah!

Uredu, akozahtijevaŠ, napustit Ću te. Ali Ću iscrtati

rekhu oko naŠekolibe.

Ne prelazi ovu liniju, sita,

tko god dadođe!

Dok god ostaneŠ unutarnje, bit ĆeŠ zaŠti- Ćena od svakog

zla.

Nakon Što me je na tajnačin osigurao, Lakšma-na je poletio u Šumu, u

potragu za Ramom.

Zapamti, sita, ne prelazi preko linije. Brzo Ćemo se vra-

titi!



Taj prokletizlatni jelen! ZaŠtosam ga traŽila? O,Bhudevi! Molim te

Čuvaj Ramu!

Breme krivnje opterećivaloje moj um kao vreća kamenja.Bila sam jadna i preplaŠena,zamiŠljajuĆi najgore Što se moglo dogoditi mome muŽu.

BaŠ tada sam Čula glas koji me zove. Bio je to Brahmana ko-ji je prilazio kolibi. Izgledao je

kao da putuje iz daleka.

Jadni Čovjek!Izgleda umoran i

gladan. Moram za-boraviti svoje bri-

ge i pomoĆi mu.

Milostinju! milostinju za po-boŽnog Brahmanu!Zar mi draga dama

neĆe dati neŠtohrane?

pronašla sam neŠto hrane ikako bi ponudila Brahmani.

Ovo

je sve Što ti mogu ponuditi,uČeni Brahmano.

Molim te pri-hvati to.

Ali Brahmana je odbio uzeti milostinju preko linije.

Zar ba-caŠ hranu

Životinji, go-spođo?

ne, poboŽniBrahmano, negovori tako.

zaŠto mi onda iskazujeŠnepoŠtovanje da-vajuĆi mi hranu s

udaljenosti?

Ne smijemprijeĆi Lak-

šmanovu rekhu,

brahmano.

Ako mi nevjerujeŠ, tada ne Želim tvo-

ju hranu!

Bijes svetog Čovjeka me moŽeuniŠtiti. Moram za-

koraČiti da gaumirim.

Oprostite mi, sveti go-

spodine. Mogu livam ponuditi

i vode?

NeŽelimvodu.

Želim...tebe!



U trenu, Brahmin se pretvorio u stra-Šnog demona. shvatila sam, prekasno,

da nisam trebala prijeĆi mističnu liniju.

Vaitaranine mi krvi! Tvoja ljepota

je veća nego Što sam zami-Šljao! moje ime je Ravanai moćni sam Kralj Lanke! oŠamuĆen sam tvojom

ljupkoŠĆu, Sita!

PokuŠala sam se otrgnuti, ali njegovi veliki prsti suse urezali u moju koŽu i

drŽali se za mene.

Pusti me!

IĆi ĆeŠ sa mnom u Lankugdje ĆeŠ biti

moja omiljenakraljica!

Rama Ćete ubiti!

Rama? Kadapolubogovi i rakšase

klonu preda mnom, Što moŽe Rama? On nema to-

liko moĆi Čak niti da me dotakne!

Taj zlatni jelenje moj Čarobnjak Ma-

richa. On je odvukao Ra- mu duboko u Šumu i tada

imitirao Ramin glas da odvuĆe Lakšmana

od tebe.

Stani! Pusti me! Rama! Lakšma- na! Gdje ste? Po-

mozite mi!

Ali Rama i Lakšman su bili predu-boko u Šumi da bi me Čuli. Opiralasam se Kralju Lanke, ali ga nisam mogla zaustaviti da me odvuČe u

svoju leteću koČiju.



hrvajući se kako bih se oslobo-dila, vrištala sam dozivajući ramu!

ali, ravanin gnjusni smijeh je nad-jačao moj glas. jedino me jatayu čuo, i odmah nasrnuo na ravanu.

Glupa ptico! Pomo-

zi!

svojim kljunom jatayu je ciljaoravanine oči, a svojim kandžama

mu je htio rastrgati kožu.

Ali Ravana se pokazao moĆnijim od Jatayua.

Jatayu! Neee!

Sita!Rama... poku-

Šao sam! Žao mi je...

Odrezao je krila Jatayuu,i kralj grabljivaca je na

kraju izdahnuo. Moja Žalostje bila nesnoŠljiva. Znalasam da je sve izgubljeno.

Bila sam zabrinuta da RamaneĆe znati gdje zapoČeti svojupotragu za mnom. Dok sam bilazbunjena oko ovoga, primijetilasam kretanje na vrhu planine.

Moramstvoriti trag za

Ramu da prati, takoda zna da me ovajzli čovjek odveo

na jug.

Dok je demonskikralj slavio nad svo-jom pobjedom, skinu-la sam nebeski nakit

Majke Anasuye...

...zapakirala ga...

...i bacila, nadajuĆi seda Će pasti u prave rukei na kraju doĆi do Rame.

Rama!



n akon nekog vremena, stigli smo dolanke. pogled je bio predivan, ali što smose više približavali, to je više moje srce tonulo, jer su me kilometri i kilometri

oceana razdvajali od rame.

Ravana je sletioravno na svoju ve-liku palaču, i pozvao

svoje sluge.

Tada me povjeriou skrb tim straŠnimslugama rakšasama.

sluge! Obuciteju u najfiniju svilu i

nahranite je Čime god Želi.Njen muŽ je zaboravio daje princeza, ali ja nisam.

Biti Će tretirana kaokraljevna.Kako Že-

lite, veli- Čanstvo.

Ali odbila samda me diraju.

Ti si prejakevolje za Čovjeka, Si-

ta. Nema veze! Pokazat Ću ti sve Što Će biti tvo-

je u Lanki. Uskoro ĆeŠ me moliti da te

oŽenim.



R avana me vodio iz jedneprostorije palaČe u drugu,

svaka ljepŠa nego prijaŠnja. Ali pogled na njih mi se smuČio.

Kada se udaŠ za mene, Sita, imat ĆeŠdovoljno zlata, sre-bra, i dragulja. Ovo

blago Će pripa-dati tebi.

Rama...kada ĆeŠ me

spasiti?

NajmekŠe svile i

tisuĆu sluŠkinja ćebiti tvoje. Svaka tvojaŽelja Će ti se ispuni-

ti, a svaki ukusugoditi.

rama! Rama! Molimte odvedi me

odavde!

Rama ne moŽeponuditi jednu treĆinu

ovog bogatstva. Budi razumna,i postani danas moja kraljica. Ti ĆeŠ biti Žena najmoĆnijeg

rakšase na svijetu. čaki polubogovi Će ti

se klanjati.

Dosta! GadiŠ mi se i tvoje bogatstvo

me odbija! Moje srce pri-pada samo Rami! Prije bi

umrla nego se udalaza tebe!

Tvrdoglava Ženo! Ne moŽeŠ odbiti

Kralja Lanke! Dat Ću ti neko vrijeme. Za godinu dana od danas, ako me

ne prihvatiŠ, umrijet ĆeŠ!

sluge!

Odvedite je u Ašoka Va- tiku!



čuvana u Ašoka Vatiki, vrtu do RavaninepalaČe. OkruŽena vraŽjim sluŠkinjama,provodila sam vrijeme moleĆi se BoŽici

Bhudevi i sjeĆajuĆi se Rame.

Svako jutro, budila sam sezahvalna Što sam pod drvetom, a

ne vezana za stub u mraČnoj tamnici.Barem sam mogla Čuti ptice, mirisaticvijeĆe, i gledati kako nebo mije-nja boje dok sam Čekala Ramu.

Plakala bih dok bi se sjeĆala godi-na provedenih s Ramom u Panchavati.

često bih se i sjetila svojih sestara.

Ovako moraboljeti i Urmilu,

jer je rastavlje-na od Lakšmana.

Devet mjeseci jeproŠlo, ali Činilo sekao devet godina.



SlijedeĆi naredbe svog gospodara,rakšase su mi prijetili svaki dan.

Mmm... Sitino meso izgleda

meko i miriŠeboŽanski.

gospodar Će te raskomadatina lijepe komadei nahraniti nas

tobom.

Ako ne ŽeliŠ takvu sudbinu,

udaj se zaRavanu!

Rama Će me spa-

siti!

Mislili su me zastraŠiti, alinisam obraćala pozornost na

njih. Bila sam apsolutno sigur-na da Će moj muŽ uniŠtiti kralja

rakšasa, ravanu, vrlo brzo.

Svakih nekoliko dana,Ravana bi me posje-

tio. Zalagao bi se dapromijenim miŠljenje.

Tvojesrnolike oČi me oma-

mljuju, Sita! čak i u ovimgrubim uvjetima, tvoja koŽa

sjaji s odbljeskom. Budi moja, ljepotice!

često bi se njegove molbe pre- tvorile u prijetnje. Ali nisam ihsmatrala vrijednim odgovora. Ti-Šina je uvijek bila moj odgovor.

HMMPFFF! Umrijet ĆeŠ ako se ne udaŠ za

mene! I tvoja smrt Će biti bolnija nego Što mo-

ŽeŠ zamisliti, Sita!

Vrijeme je prolazilo, ali ja samse prilijepila za nadu sa svakim

dijelom svoga tijela. U desetom mjesecu zarobljeniŠtva, moje molitve su bile odgovorene.



Jedno jutro sam se probudila s osjećajem da će se neŠto povolj-

no dogoditi. BaŠ kada sam se na-smijeŠila na misao dobre sreĆe, melodiozni glas je zapjevao...

Rama je ubioMaricha, zlatnog

jelena, a Tada je sLakšmanom poŽurio

nazad kuĆi...

je li ovo glassavezni-

ka?

Moje srceje udaralo brzo od uzbuđenja.

...Ali PrincezuSitu, nisu mogli naĆi,

Samo su tragoviborbe ostali...

Pratili sutragove borbe,I pronašli tuŽno

i krvavomjesto.

Jatayu jeŠaputao kako se

borio, Tada u Raminimrukama taj heroj

je umro.

Dalje premajugu braĆa su

ubrzala, Do Kiškin- de, njihov put

je vodio.

Tada, sa Sugri- vom, gospodarom

vanara, čvrsto pri- jateljstvo braĆa

su stvorila.Hanuman, sin Anjani vanara,

Rami se zakleoza svoju vjeČnuvjernost.



Rami suSugrivini vanaredonijeli blistaveukrase u naran- častoj tkanini.

Prepoznavši ih, Ramaproplače...

...Zaklinjem seda ću osloboditi moju Situ!

Grupe tragačasu odmah poslane,na sjever i zapad

na istok i jug.

Južna grupastigla je do mora,i susrela Jatayuo-

vog brata Sam- pathija.

sampathi im jerekao...

...Ravana je zatočio Situ, unjegovoj je vlasti!

Tad je Hanuman,sin poluBoga Vjetra,čarolijom svoga oca,raširio svoje ruke...

...I jednim moćnimskokom preletio do

Lanke, prekomora plavog.



Princezo Sita,ja sam Hanuman,

ponizni slugaŠri Rame.

o, Hrabri vanaro, tvoja priča, tako ispje-vana, otkriva mi da dobropoznaješ mog muža. Alikako mogu biti sigurna

da nisi Ravaninšpijun?

Šri Rama tije poslao ovajprsten, u znaksvoje ljubavi.

Raminprsten!

Kako jeRama? Moje očivape za njim!

Šri Rama čezne za to-bom, prince-

zo Sita!

Ravana mi prijetisvaki dan. zarekaose da će me ubiti za tri mjeseca, ako

se ne udam zanjega. Bijesan sam

zbog toga! Popnise na moja ramenada te prebacim pre-

ko mora, natragŠri Rami.

Ne, Hanumane.

Ako napustim Lanku s tobom, moga muža će pro-glasiti kukavicom. Rama će

sam doći, da me časno spasi,kako i dolikuje ratniku,

i kazniti Ravanu zazločin. Evo...

...daj Rami moj najljepši

dragulj, i reci muda čekam njegov

dolazak!

Šri Rama ćebiti s tobom

uskoro!

Mislila sam da će Hanuman

odmah poći, ali on je gledaopo vatiki namrgođenog lica.

E sad...Imam ovdje

nedovršenogposla...



H anuman je poludio u Ašoka Vatiki, uništavajućisve oko sebe. Činilo se kaoda namjerno privlači po-zornost rakšasa na sebe.

Zasipao ih je voćem ibijesno razbijao posude.

Lukavi je vanara isplani-rao da ga uhvate, tako da

može Ravani prenijetiRaminu poruku.

Imam poruku od Gospodina Rame

za vašeg kralja. Radi mira, Rama zahtijeva

da Ravana odmahpusti Situ.

Zapovjednik rakšasa je obavijestio Ravanu opustošenju u Ašoka Vatiki koje je počinio Ramin

glasnik, te mu Prenio i Hanumanovu poruku.

Traži da pustim Situ?

Nikad!

Vanarakaže da se, ako

ne pustite Situ, mo-ramo pripremiti

za rat.

Usuđuje me se izazivati! Ne može nika- ko prijeći more s voj- skom. Raminu drskost

će platiti njegovglasnik!

Majmunu zapali rep, i pošaljiga natrag njegovomgospodaru. To je moj

odgovor na Raminu bi- jednu poruku!

Tako

ćemo i ura-diti, Veličan-stvo.

Glasnik se vratio izapalio Hanumanu rep, ne-svjestan što im se sprema.



H anuman, koji je bio u zaroblje-ništvu svojom voljom, čarolijom

se povećao nekoliko puta i skakao pokrovovima Lanke, pretvorivši grad ubuktinju svojim zapaljenim repom.Stvorio je vatreni obruč, ostavivši

samo Ašoka Vatiku netaknutom.Grad je bio u

plamenu!

Zadovoljan učinjenim, Hanuman jeugasio svoj rep u morskim valovima.Zatim je, ponovno prizivajući Vayuovu

moć, skočio preko mora kako bise vratio Šri Rami.

Neki stanovnici lanke su u požaru kojije hanuman ostavio za sobom vidjeli znakneizbježne propasti. Pomislili su, ako Raminglasnik može preletjeti more, onda to istozasigurno može i čitava njegova vojska.

Mnogi su šaputali da bi Raminusuprugu trebalo osloboditi. Ali

ravana, vladar lanke, uvjerenu svoju nadmoć, bio je slijep

za sve nagovještaje.



Ipak, nije u potpunostizanemario Raminu prije- tnju. Sazvao je svoje

ratno vijeće koje se često nalazilo i dogova-ralo sljedećih tjedana.

Stražari će nas obavijesti-

ti na prvi znak nepri-jateljskog približa-

vanja, morem ilinebom.

Bedemi tvoje tvrđave

su pojačani.

Straže nagradskim vratima

su udvostru- čene.

Zapovjednici rakšasabili su u stanju priprav-

nosti i provjeravali svoje odrede svaki dan.

Tjedan dana nakon Hanumano-vog pojavljivanja i spaljivanjaLanke, Ravana je ušetao u Ašoka

Vatiku sa samouvjerenošćupobjednika.

Ha, ha, ha! Uništio sam jedinu

prepreku između tebe isebe, Sita. Sad si prema

zakonu slobodna dase udaš za mene.

ne razu- mijem...

Tvoj mužje mrtav, Sita.Evo dokaza!

Nee! To Ne može biti

istina!

To... ne može...biti tako! Rama!

O, draga Bhudevi!

Moj muž je mrtav!

Naručit ću tiskupu odjeću za vjen-

čanje i organizirati tvojukrunidbu za kraljicu Lan-

ke. Reci da, Sita, i sve ću dogovoriti.



Budalo! Iako sam po-

stala udovica, nikad neću bi-

ti tvoja!

Tvoje opiranjeje vrijedno divlje-nja, Sita. Nažalost,samo će te odve-

sti u smrt.

ostala su tijoš dva mjeseca.

Budi razumna!

S tim riječima,Ravana me ostavioslomljenog srca iu gorkim suzama.

Ali nedugo nakon što jeRavana otišao iz vrta, Raminaglava je počela treperiti...

...i postajala sve blijeđa... ...dok nije potpuno nestala!

Sita! Gledaj!Ne brini! Ravana tesamo htio prevariti

da se udaš zanjega.

Stvorio jeglavu vradžbinom.

Čim je napustio vatiku, čarolija je potpu-

no nestala.

Zapravo je tvoj muž Rama na putu za

Lanku, i Ravana sezabrinuo. O, Hvala

ti, Bhudevi!Rama je živ!

primijetila sam da su moje rakša-

si čuvarice potajno stale na mojustranu, a protiv svog gospodara.Postalo im je jasno da sam jabila u pravu, a Ravana u krivu.

Ravanin očajnički pokušaj da mezavara Raminom smrću značio je da mu je demonsko pouzdanje oslabi-lo. Lankanski kralj je bio zabrinut

zbog neizbježnog rata.



Upravo tada su se događaji počeli odvijati zapanjujućom brzinom. Rakša-

si su mi se povjeravale svaku večer.Bile su mi oči i uši, pomažući mi da do-znam što se zbiva izvan Ašoka Vatike.

Tvoj Rama jepostigao nemoguće! Oni njegovi vanare su sa-gradili most od plutaju-

ćeg kamenja preko mora!

“S njime stupa vojska od tisuće vanara. Prinčevi Ramai Lakšman s cjelokupnom voj-

skom su se utaborili na Lankinim obalama. Izgledaju vrlo moćno.”

“Mlađi brat našeg kralja,Vibhišana, prešao je Ramii udružio snage s njim.”

Već dugo govorimbratu Ravani da je Sita

po zakonu tvoja, ali on jegluh za moj savjet. Ne moguviše podržavati njegova zlo-

djela. Nudim se u tvojuslužbu.

Vrlo sidobrodošao,

prinče Vibhišana! Čast nam je štosi nam saveznik

u borbi.

Moj Ramaje ovdje! Na

Lanki! Sad ćesve biti u

redu!

Sjedila sam u Ašoka Vatiki, sluša-jući te vijesti sa strahopoštovanjem.Moje želje su se ispunjavale. Božica

je odgovorila na moje molitve.



N ajžešći i najneizvjesniji rat u povi-jesti Treta yuge je počeo. Veličanstvenavojna sila, i ljudi i demona, preplavila jebojište na Lanki. Zveket mačeva i zvižduk

strijela odjekivali su otokom.

Hanuman i Sugriva vodili suvanare, koji su se služili topuzima,gromadama i deblima kao oružjem.

Rakšase su bili naoružani do zuba, s mačevima groznog izgleda. Svaki jeratnik bio spreman poginuti u borbi.

Bitka je bila okrutna. Počinjala je svakogdana u zoru i završavala u sumrak. Nebo jebilo prekriveno tisućama strijela koje suletjele preko bojišta. I demoni i vaanare

su stradavali u velikom broju.

Lakšman je zado-bio smrtonosnu

ranu od Ravaninogsina, Indrajita.

da bi ga izliječili, Hanuman je poletio nasjever do Himalaye kako bi našao biljkusanđivani. Kako nije mogao prepoznatibiljku, podigao je planinu na kojojraste i vratio se na Lanku s njom.

Sanđivani je vratila svijestiLakšmana i još nekoliko ranjenih

vanara. Rama je zauvijek ostaodužan Hanumanu jer je spasioživot njegovom bratu.



D ok su demoni pribjegavali vradžbinamai zasipali ih užarenim astrama iz svojih

sjajnih oklopljenih kočija, Rama i Lakšmansu čvrsto stali na bojištu, blistavi i božan-

stveni. Uzvraćajući svojim poznavanjembožanskih oružja, prizivali su moći polu-

bogova Sunca, Vjetra, Vatre i Mora.

Ravanini sinovi i nećaci bili su među nje-govim najstrašnijim vojnim zapovjednicima.Kumbhakarna, njegov ogromni brat, tjeraoje strah u kosti Raminim vojnicima. Zemljase tresla dok je hodao i rikao glasom od

kojeg su pucali bubnjići.

Dođi, Rama, i bori se sa mnom! Da te

vidimo!

Ali Rama je upotrijebio moćnu brahmastru da gaušutka. Tako je skončao

Kumbhakarna.

Lakšman je bio nezaustavljiv u svomposljednjem susretu s Indrajitom. Nakondugog, iscrpljujućeg dvoboja, prizvaoje indrastru i zadao smrtonosni udarac

Ravaninom bahatom sinu.

Danas ti je kraj, Indrajite!

otac će te opla- kivati mrtvog! AAAHH!



I konačno, kad su njegovi rođaci i prijatelji ležali mrtvi po bojištu, razjareni Ravana izjahao je da senađe na dvoboju s Ramom. Nebesa su se tresla dok je tutnjao pun mržnje zaklinjući se da će uništiti Ramu.

Indra je dao Rami svoju nebesku kočiju, oru-žja i vozača. Svi su polubogovi gledali s neba,

zadržavajući dah, dok je Rama ispaljivao bujicustrijela, hitar poput munje, da uzvrati na

Ravanin napad jednako brzo. Ali Ravana se pokazao nepobjedivim.

Čak je i odrubljivanje njegovih mno-gobrojnih glava samo pomagalo da ihnaraste više. Rama je bio zbunjen...

... dok se nije sjetio tajnekoju je Vibhišana jednom po-dijelio s njim. Ravanin izvor

neograničene moći ležaoje u njegovom pupku.

Rama je potegao najubo-jitije oružje, brahmastru, te još jednom naciljao.

Ravanino ogromno tijelopalo je s treskom. Kralj Lankeje bio mrtav. Rama se poklonioRavaninom truplu, pozdravlja-

jući smrt moćnog ratnika.



Odjednom se nebo razvedrilo,i začula sam povike sreće.

Konačnoje gotovo!

Hvala ti, Bhu-devi!

Prinče Vibhišana,pravila mog progonstva

zabranjuju mi da uđem u grad.

Zato te posvećujem ovdje, na obali Lanke, svetom morskomvodom. Blagoslovili te bo-

govi, kralju Lanke!

Lanka i ja smo ti vječno zahvalni.Služit ću se kraljev-

skom moći samo zadobrobit svih.

Živio kraljVibhišana!

dragi KraljuVibhišana, molim te,pobrini se da tvojbrat Ravana budepokopan kako doli-

kuje ratniku.

Bit će tako,Šri Rama. Iz tvogaprimjera, ljudi ćenaučiti kako nepri-

jatelju odatipoštovanje.

i Indra se spustio da udije-li svoje blagoslove Rami.

Ponosni smo

na tebe, Rama, jer si oslobodio svijet užasne

nevolje. Kao dar tvojoj hra-broj vojsci vanara, poprskat ću amritu po bojištu. Mrtvi

i ranjeni vaanare će do-biti novi život.

Indra je ispunio svoje obećanjei uskoro su mrtvi vanare kraljaSugrive ustajali, kao da su se

probudili iz dubokog sna.



R ama je poslao Hanumanau Ašoka Vatiku da me dopratinatrag njemu. Dok mi je srceskakalo od sreće i uzbuđenja,pošla sam svome gospodaru.

Bila sam ispunjenazahvalnošću kad sam vi-djela sretna lica vanarakoji su žrtvovali svoj

život radi mene.

Živjela princeza

Sita!

Lakšman je bio sretan što me konačno

vidi slobodnu.

Dobrodošla,

sita! Drago mi jeda si slobodna ina sigurnom!

Rama!

Ali Ramina šutnja mezapanjila. U očima mu se vidjelabol, a kad je progovorio, glas mu je bio ravnodušan i strog.

PrincezoSita, prema za-

konima Ayodhye, ne mogu te prihvatiti

opet za ženu...

...jer si provelagotovo godinu danau palači drugog mu-škarca. Na tvoju če-dnost će se gledati

sa sumnjom.

Zar mi ne

vjeruješ? Zar bih te ikad ostavila i otišlaživjeti u Ravaninoj palači

svojom voljom? Bilasam oteta i silom

zadržana.

Ja sam princ.Moja prva dužnostje prema građanima

Ayodhye. Kakav odgo-

vor da dam svojimgrađanima kadse vratimo?



R amine riječi su mi sezabadale u srce. Moj muž

mi više nije vjerovao. Svaje sreća nestala iz meneu tren. Osjećala sam se

poniženom i izdanom.

Zar sam ovo čekala jedanaest

mjeseci u okrutnom za- točeništvu? Jesam li radi ovoga provodila dane i

noći misleći samona Ramu?

Moje poniženjepretvorilo se u bijes.Istog trenutka odlu- čila sam se ubiti.

Lakšmane!Zapali vatru! Poštosam izgubila muževopovjerenje, sad ću

okončati svojživot!

brate! Zaštoradiš siti ovo?Patila je sama tako dugo!

Rama je plakao, ali nije progovorio.Svi su bili zaprepašteni, ali se nitkonije usuđivao prigovoriti ni Raminojni mojoj odluci. Sve to je, zapravo,

bila stvar između muža i žene.

Lakšman je u suzama izvršio mojuzapovijed. Vatra je plamtjela. Zrak

je treperio dok su razigrani plamenoviblistavo gorjeli. Oči su mi zasuzile,

a znoj je tekao s mene.

Bhudevi! Ti znašda sam nedužna. Tiznaš da sam patila.

Daj mi snage za ovo.

Prin- cezo Sita!

O, nee!

Sita!





Željni da se vratimo kući, u Ayodhyu, ukrcali smo se u prekrasnu

Pušpaka vimanu. Nekoliko vanaraje odlučilo putovati s nama.

Laknulo mi je kad sam vidjelada Rama onaj stari. Opet je bio

sretan, pažljiv i ljubazan.

Prošao je tek jedan dan

od završetka našeg četrnae-stogodišnjeg progonstva. Ušlismo u Ayodhyu dok su povicisreće odjekivali ulicama.

sva slava Siti

i Rami!

Živio Lakšman!

Bharata je ispunio svoje obećanje da će živjeti

kao pustinjak i upravljatikraljevstvom iz kolibe.

Bharata!Nedostajao

si mi!

Cijelu samvječnost čekao ovaj trenutak,

Brate!

Dobrodošla,Sita! Toliko si se

napatila. I sačuva-la si ugled Rami i

Ayodhyi.

Blagoslo-vili te bogovi,kćeri moja.

Ali susret Urmile i Lakšmana je bionajdirljiviji. Četrnaestogodišnjasnaga i hrabrost moje sestre ra-stopile su se u suzama radosnicama.

Nikad me više ne ostavljaj,lakšmane!



N oć je bila bez Mjeseca i građani suupalili tisuće svjetiljki u našu čast. Ayo-dhya je blistala poput kraljice ukrašene ogrlicama sa svjetlucavim draguljima.

Konačno smo bili u svom domu.

Vjeran danoj riječi, odmah sljedećegdana, Bharata je prepustio kraljev-

stvo Rami. Mnoštvo se tiskalo na dvo-ru Ayodhye da vidi krunidbu. Zastave

su ukrašavale gradske palače, a ulicesu bile zasipane ružinim laticama.

Sita pati Maharaja

Ramačandra ki jai!

Zlatno dobaRamine vladavine

je počelo, i zemlji će donijeti mir i

napredak.

Kraljice majke su zračile ponosom doksu moje sestre pjevale radosne pjesme.Nakon što nas je posvetio vodom iz petstorijeka Bharate, Mahariši Vašišta proglasio

nas je kraljem i kraljicom Ayodhye.

Hanuman je bio doRaminih stopala.

Nakon mnogo tjedana slav-

lja, vanare su se oprostili od nas i vratili u Kiškindhu.



Vrijeme mi je biloispunjeno odgovornostima

kraljice. Ali više od toga, bilasam zadovoljna što mogu

biti s mojim Ramom.

Ayodhya je napredovalapod Raminom upravom. Usjevisu uspijevali, bolesti su ne-stale, a mir i vrlina su bili čvrsto uspostavljeni.

Dvije divne godine suprošle, kada sam zatru-dnila. Zabranio mi je da

se naprežem, i brinuo se o meni kao da mi je majka.

Ne smiješse naprezati.

Trudna si i mo-raš se odma-

rati.

Previše me maziš, moj go-spodaru! Sve jeu redu sa mnom i

s djetetom.

Blagoslo-vili polubogovi tvoje dijete,

kraljice!

Dvorane u palači odzvanjalesu smijehom, a jasna svjetlost

sklada obasjavala je naš život...

... ali ne zadugo. Kaoda mi je otrovom krojena

sudbina, tama se uzdigla jošjednom, bacajući sjenu na

svjetlo mog života.

Mojgospodaru,

slabo si jeo, i da-nima već ne spavaš.Što te muči? Molim

te, reci mi!

Ništa,kraljice

moja. Nijeništa.

Sigurno je bilo nešto

tako strašno da se bojaopodijeliti sa mnom. Zato sam odlučila da otkrijem sama.



k asnije, pozvala sam povjerljivusluškinju i poslala je na zadatak.

Malvika, neštobrine mog gospodarai imam osjećaj da je

to povezano s doga-đanjima u Ayodhyi.

Želim da seprerušiš i prošetaš

ulicama Ayodhye. Poslu-šaj što ljudi govore

na ulicama i onda mi javi.

Idućeg dana, kad seMalvika vratila, znala samda nosi strašne vijesti.

dragakraljice, ne

mogu ponovitišto sam čula.

Ne bojse Malvika,samo reci.

S negodovanjem, Malvikaje opisala ono što je čula.

"Građani Ayodhye počinjusumnjati u kralja Ramu…“

Žena je otišla od mene na tri dana i

odsjela u kući neznanca.Kad se vratila, rekla mi je

da baš kao što je kralj Ramaprimio kraljicu Situ nakon go-

dine dana provedene na Lan-ki, tako bih i ja trebaoprimiti nju.

Ali to nijeu skladu sazakonom!

Mislim daje kralj Rama

dao loš primjer

drugima tako štoje primio kralji-cu Situ!

Kako možeš bitisigurna da je doistaprošla test? Jesi li doistavidjela kako ulazi u vatru?Kralj Rama nas je lagao izbog ljubavi prema kra-

ljici Siti, zaboraviozakon!

Ali kraljicaSita je prošlakroz vatru naLanki! Dokazala

je svoju či-stoću!



kraljice!

To je onošto ljudi u

Ayodhyi misle o meni?

Dosta,Malvika, ne

mogu to višeslušati!

Zahvalila sam se Malvikii poslala je da ode, pret-hodno je zamolivši da ni-kome ne govori o tome.

Satima samjecala u samoći,

oplakujući svoju

sudbinu.

Okaljalasam Ramino ime.

Zbog mene nazivajuga kraljem bezako-nja. Kako živjeti s takvom krivnjom?

Ta misao me opsjedala danima. Iako smoRama i ja dijelili odaje, tišina među nama

je postajala je sve veća. Oboje smo seborili u sebi kako bi pronašli rješenje.

Dok ne donesem odluku, svoje ću

misli zadržatiza sebe.

Sita,ne mogu ti

reći što meuznemirava.Oprosti.

Prva kraljičina obveza je ona prema nje-

zinim građanima. Moj odnos sRamom je na drugom mjestu.Stoga, moram učiniti ono što jepotrebno da bi održala zakon

i povjerenje građana unjihovog kralja.

Postoji samo jedno, ali i bolno rješenje.

Budhevi, molim te daj misnage da uradim ono što moram

uraditi!



Već iduće večeri, odjenulasam halju hodočasnika i za-

putila se u Ramine odaje.

Znam što tebrine, moj gospodi-ne. Postoji samo je-dno rješenje i jasam spremna na

njega.

Sita, neznam što bih

rekao!

Znala sam da je moj mudar suprug shvatioda sam mislila zauvijek

napustiti Ayodhyu.

Lakšmane, molim te, odvedi

me do šume kroz spo-redne ulice kako nitko

ne bi primijetio moj odlazak.

brate, zaštosita želi da je

odvedem u šumu?Zašto je ne poku-šaš zaustaviti?

Razlog je bio jasan. Ramaje znao da je to jedini načinda se zaustave ogovaranja među građanima Ayodhye.

Osuđen sam...na život u mraku...

jer kad ti odeš, otići će svjetlost mog

života.

Zbogom,gospo-daru...

Nitko osim Rame i Lakšmana

nije znao za moj odlazak.Moje sestre i majke mi nika-da ne bi dopustile da odem.

Nevoljko, Lakšman je poslu-šao moju zapovijed i odvezao moju kočiju do šume. Skriva-

la sam suze dok sam napuštalasvog tužnog supruga, svojesestre, svoju obitelj i Ayodhyu.



U noći obasjanom mjesečinom,Lakšman me ostavio na rubu šume.

kaži mojim se-strama da ih volimi zbog ljubavi prema

Ayodhyi, zabranjujem tida me ikada pođeš tra-

žiti. zbogom Lak-šmane!

Zbogom,sita!

Od lutanja šumom danima, stopala su mipostala natečena da sam plakala od boli.

Koliko seputa moram ra-stajati od onih

koje volim?

Otrovni li-

stovi ove biljkezavršit će mojepatnje. Spremna

sam umrijeti.

A ako umrem, idijete u mojoj utrobi

će umrijeti. Ne mogu po- činiti taj grijeh. Dijetenije pogriješilo i ima

pravo živjeti.

Moramživjeti zbog

djeteta.

Iscrpljena od gladi i žeđi onesvijestila sam se. Ne znamkoliko je vremena prošlo kad me pronašao Mahariši Valmiki.

Božanska

vizija mi govorida je ovo kra-

ljica Sita.

Osvježio me svetom vodom i jasam se probudila, iznenađena

što sam još uvijek živa.

Dođi, odvest ću teu moj ašram

gdje se u miru možeš opo-

raviti.



Mahariši, molim te, nemoj nikome

otkriti moj identitet.Nitko ne smije znati da

sam ja kraljica Ayodhye.

Ne boj se, dragakćeri. Tvoja tajna je

sigurna sa mnom. Zbog toga ću ti dati ime Vana-

devi, jer sam te pro-našao u šumi.

U ašramu Maharišija Valmikija,rišiji i njihove žene su me dočekali

kao svoju kćer. Moj život je postaonalik onome kojim žive pustinjaci

– kuhala sam i čistila tijekom dana…

i molila se božici tijekom noći.

Bhudevi, molim te blagoslovi Ramu i moju obitelji. Podarinašem djetetu dobro

zdravlje i sreću.

Devi, molim te, odmori se.Ja ću se pobri-

nuti za ovo.

Mjeseci su prolazili i konačno, Rama i

ja smo dobili ne jedno nego dvoje djece!Moj suprug mi je nedostajao posebnona dan kad sam postala majka.

Kojiprelijepi dje-

čaci! Kako ćeših nazvati?

Zvat će se Luv

i Kuša.

Kad bi baremvaš otac bio tu,da sa mnom po-dijeli ovaj tre-

nutak…



M oji sinovi su odrasli kao djecapustinjaka i svakim danom su postajalisve sličniji ocu. Osim izgledom, načinomrazmišljanja, govorom i sposobnostima

bili su sve više kao rama.

Luv i Kuša su učili spopriličnom lakoćom o svim

disciplinama, o gramatici i filo-zofiji, povijesti i politici.

Jako dobro,Kuša! Zadivlju-juće dobro po-znaješ pismo!

Luv, tvojrukopis je poputbisera na perga- mentu. Jako sam

zadovoljan.

No, ništa im nije bilo takolako kao umijeće ratovanja.Ipak, oni su sinovi najvećeg

kšatrije na Zemlji.

Kako biprizvao agni-

-astru, trebaš umi-riti svoj um i usre-dotočiti se na man-

tru poluBogavatre.

Zaštiti svojulijevu stranu,

Kuša, od zamaha moje oštrice.

Pokušavajkoliko god že-liš, ali nećeš me probosti!

Vaš otac bibio tako ponosan

na vas! Odrasli stei postali nalik njemu

i izgledom i pona-

šanjem.



P ostojalo je nešto što su moji sinovi posebno voljeli, a to je ono čemu ih je Ma-

hariši Valmiki podučavao.

Mahariši Valmiki je napisaopriču Ramayanu u strofama,i upravo su to moji sinovi

pjevali svaki dan.

Majko,danas smonaučili novestrofe iz Ra-

mayane.

Toje divno,djeco.

Kad bih slušala priču osvom životu, raznježilabih se i čeznula za svo-

jom ljubavi.

Dobro stenaučili sve što

sam vas podučavao.Sad je vrijeme da vam

kažem istinu. Jesteli je spremni po-

slušati?

Tajila sinešto od

nas?

Dvanaest godinaje prošlo otkako sam

napustila palaču. Hoće li moji sinovi ikada upoznatisvog oca? Hoće li njihov

otac ikada upoznatisvoje sinove?

Često ste mepitali tko je vaš otac.Danas vam želim reći daje vaš otac kralj Rama, a vaša majka je Sita,

kraljica Ayodhye.

momci,vi ste mojiprinčevi.

Ramayanakoju smo pje-vali je pjesma o životu naših

roditelja?

Majko,zar si ti bilazatočena na

Lanki?



Pozvan samna važnu yajnu koju

će kralj Rama održati u Ayodhyi. Želio bih da za njega

recitirate Ramayanu. Hoće- te li poći sa mnom na

dvor Ayodhye?

Majko, molim te, možemo

li ići?

Ako MaharišiValmiki misli da je to u redu, onda da, može-

te ići. Nemojte zaboraviti dase prema svom ocu odnosite

s poštovanjem. Znam da će biti presretan da

vas vidi.

Moji sinovi su otišli s Ma-harajem Valmikijem kako

bi upoznali svog oca.

majko,Brzo ćemose vratiti!

Doviđenja! Čuvaj se, majko!

Iako sam se nalazila u ašramu, moje srce je cijelovrijeme bilo s mojim sinovima.

Mogla sam ih zamisliti doksvojim glasovima zadivlju-

ju građane Ayodhye.

Ovi dječaciblistaju poput

prinčeva. Sjaje kao

da su sinovi Gospo-dina. Tko su

oni?

Ovi dječacisu Luv i Kuša. Njihova

majka je kraljica Sita, anjihov otac nije nitko dru-

gi nego ti, kralj Rama od Ayodhye. Oni su

tvoji sinovi.

Moji sinovi!



Sinovi moji! Tako sam vas že-lio vidjeti? Kako jevaša majka? Gdje

je ona?

Dobro je,nalazi se unašoj kolibi

u šumi.

Plemeniti moji unuci,Sita nam je nedostajala

svakog dana, svih ovih dvanaestgodina. Zabranila nam je da je po- tražimo. No sad kad znamo da se

nalazi u asramu Mahariši Val- mikija, vaš otac će je

dovesti u palaču.

I tako me posjetio kraljevglasnik iz Ayodhye. Moj suprug,kralj Rama, je zatražio moju

prisutnost na dvoru.

Odmah ćemokrenuti, Vaša

Visosti.

Na putu prema Ayodhyiutonula sam u misli. Bio

mi je čudan osjećaj vratiti se životu na koji samzaboravila. Mnoga pitanja

su mi bila na pameti.

Hoće li me Ramazamoliti da ostanem uz

njega i nastavim živjeti upalači? Hoće li sve biti istokao i prije mog odlaska?

Želim li se ja doistavratiti životu u

palači?

Dječaci sudovoljno veliki

da žive bez mene.Rama se može bri-

nuti za njih.







Jedan ispit krozvatru i ovih dvanaest

godina je bilo sasvim do-voljno. Neću više živjeti

ovdje gdje ljudi sumnja-ju u mene i moju lju-

bav prema tebi.

Naši sinovi susada sigurni s tobom,

kralju Rama. Ti i ja smonaučili živjeti jedno bezdrugog. Ayodhya se navi-kla na život bez kralji-

ce. Moj posao ovdjeje završen.

A onda sam, pred okupljenimskupom i obitelji, izjavila…

Ako sam oduvijek voljelasamo mog supruga ibila čista mišlju, ri-

ječju i djelom…

...onda neka me moja istinska majkaponovo primi u svojenaručje. Rado ću sevratiti tamo odakle

sam došla.



Krikovi nevjerice prolomili suse dvorom kad se zemlja otvori-la preda mnom. Zaglušujuća bu-ka prepala je većinu ljudi koji

su se tu nalazili.

sita!

majko!

Moja majka se pojavila izdubine zemlje. Sjajila je takoblistavim sjajem da je ljudimabilo teško gledati je. Bhudevi me pozvala sebi glasom punim

ljubavi.

Sita, toliko sipatila. Dođi k meni,

kćeri. U pravu si. Tvo-

je poslanje ovdjeje završeno.

Maj- ko!

Sita! Ne!

Majko, stani!

Rama nije očekivao da ću ganapustiti. Svi su, baš kao i on,bili u nevjerici kad su ugledaliBhudevi. Ljudi su uzdahnuli kadsu shvatili da je moja čestitostbila istinita. Bila sam nevina, baškao što sam oduvijek tvrdila.

Duboko u srcu, znala sam da jegotovo s mojim životom kraljice.Bilo mi je drago zbog svega štosam napravila za Ramu. Konačnosam slijedila svoje srce i odab-

rala ono što sam željela.

Tog dana samnestala u zemlju i nikad

me više nisu vidjeli.

majko!



Znam da mojRama nikada neće ože-

niti drugu ženu, već će nasvom tronu držati zlatnobožanstvo mene. Za njega,

ja ću uvijek biti jedinakraljica Ayodhye.

Znam da će

Rama i naši sinovivladati tisućama godinai da će njihovo kraljev-

stvo napredovati kaonikada prije.

Iako živim i da-lje u srcima građa-

na Ayodhye, a sjećanjena mene kao princeze ikraljice prenosit ćese generacijama...

...priča o mom životu zavr-šava ovdje, u mompravom domu, gdje ću ostati kao be-smrtna kći maj-

ke zemlje.



SAŽETAK PRIČE O SITI

Budući da je bio bez djece, veliki kralj Janaka je želio izvršiti žrtvu za dobivanjedjece, hola-yajnu, prilikom koje se vuče plug oko palače. Svaki put kada bi plugzapeo, velike količine zlata su se darovale brahmanama. Oni bi postali zadovoljni idavali svoje blagoslove vršitelju yajne, koji bi bio blagoslovljen dobivanjem djece.Nakon nekog vremena, plug je nepomično zapeo, i nakon što je dao sve zlatosvećenicima, Janaka Maharaja je dao iskopati zemlju da vidi tu veliku prepreku.

Iskopavši zemlju, otkrili su u njoj kutiju u kojoj je sjajilo prekrasno dijete koje jeimalo sve božanske oznake majke Lakšmi. Nazvana je Janaki.

U palači kralja Janake se generacijama čuvao luk Gospodina Šive, kojeg su ljudikraljevstva obožavali i kojeg je vuklo oko tri stotine ljudi. Janaki se igrala sasestrama pokušavajući doseći posebno lijepi cvijet s drveta. Neuspješna u tome,otrčala je u sobu za puju i tamo vidjela jedan ogromni luk unutar skupocjenog

kovčega. Otvorivši kovčeg, uzela je luk svojim rukama i izašla van da s njimpokuša doseći cvijet. Oni koji su vidjeli ovo i ostali pri svijesti, obavijestili sukralja Janaku da se njegova mala djevojčica bez imalo napora igra s lukom Go-spodina Šive!





K ada je stara Mithila pala u rukeRavaninog sina Meghnada, kralj

Janaka je okupio preživjele i odveo

ih u šumu Dandakaranyu.

tako su došli i do velikogjezera. primijetili su da mu

je površina iluzorna, a Ispodse nalazila predivna zemlja i

zrak koji su mogli disati.

tamo je pronašao čudan ali iprelijepi cvijet, koji kao da jebio napravljen od svjetla. čuoje i glasove koji su mu rekli

da uzme cvijet sa sobom.

…veliko i moćnostablo, koje je...

Tekst − Ron MarzCrtež − Luke Ross Bojanje − R. Gavaskar

posadio je i cvijet kojije nosio sa sobom, a iz

njega je naraslo...



kako jerasla…

…od bebe dodjevojčice…

…te do lijepe mlade dame…

…postalo je jasnoda je Ona više nego

dar prirode.

...ubrzo dalo prvi plod. unutarnjega kralj janaka je prona-šao dijete, te ju je Nazvao...

...Sita.





Kći Zemlje

Documents

Sita - Kci Zemlje - strip.pdf