8/10/2019 Sirius-020.pdf

1/147

8/10/2019 Sirius-020.pdf

2/147

1

SADRAJ: str.

A. E. Van VogtI NE PRVI PUT 5

A. E. van Vogt

PRITAJENA NEMAN 18

Zvonimir Furtinger

PORUKA PRIJATELJSTVA 34

Philip Latham

EFEKT KSI 43

Gilles Thomas

KUGLIASTA SMRT 64

Murray Leinster

DALEKOVOD ZA PLUTON 114

Roald Dahl

VRISAK RUA 126Arthur C. Clarke

DEVET MILIJARDI BOJIH IMENA 138

SCAN i obrada slika: SekundicaOCR, ispravka i prelom: MasterYoda

www.sftim.com

8/10/2019 Sirius-020.pdf

3/147

2

8/10/2019 Sirius-020.pdf

4/147

3

RijeurednikaKad sam prije dvadeset mjeseci sjeo za pisai stroj danapiem Rijeurednika za prvi broj Siriusa, nijemi bilo, to sad mogu priznati, nimalo ugodno. Pitao

sam se: kako da sroim pismo osobi koju nepoznajem, osobi za koju ne znam ni da li e je uopebiti? Danas sjedam za stroj razdragan. Ovih nekolikorijei sad piem starome znancu, ljubitelju znan-fanakoji iz mjeseca u mjesec itajui Sirius odajepriznanje radu kolektiva kojemu pripadam, staromeznancu kojega zajedno s tim kolektivom nastojimsvaki mjesec razveseliti dobrim, itkim novim brojem

Siriusa. to vam, dragi itatelju, nudi ovajdvadeseti broj Siriusa? Ponajprije dvije izvanrednepripovijesti, obje od istoga autora, van Vogta. ameusobno posve razliite: dok u jednoj autor smjelorazglaba o tome to bi se moglo dogoditi prekorai liovjek brzinu svjetlosti, u drugoj je vrsto na Zemlji, ito u doba drugog svjetskog rata. Nadalje, tu jeduhovita pria nestora naeg SF-a Zvonimira

Furtingera, zatim Lathamov Efekt ksi te pomalostravina Kugliasta smrt Francuza GillesaThomasa. I to jo? Briljantna Clarkeova burgija na temuapsurdnosti (mono) teizma. Leinsterov krimi s putovanja na daleki Pluton pria za koju je autor R. Dahl uzeo kao motivduevni ivot biljaka.A evo sad i jedne tajne o kojoj zasad zna samourednitvo: u iduem, 21. broju Siriusa gostovat emali zeleni posjetitelji iz svemira* Cijeli e broj,naime, biti nainjen tematski, sastavljen odpripovijedaka koje vrve biima iz dalekih svjetova.Autori tih pria? Opet na Furtinger koji u svojoj priisudi doljaku iz svemira, zatim Katherine McLean, paHenry Kuttner, te Mamice Limat s priom o predivnojeni divnog imena Divna pristigloj s dalekog planeta

Lupusa... Taj e 21. broj biti na neki nain uvod u nizslinih tematskih brojeva to e povremeno

8/10/2019 Sirius-020.pdf

5/147

4

odmjenjivati svatarske brojeve, kakvi su bilidosadanjih dvadeset. Da, jo sam vam, dragiitatelju, duan odgovor na dva vaa izravna pitanja:Prvo to je s ispunjenim listiem kojim ste namodgovorili na nau anketu? Najkrai odgovor:

odgovora je stiglo toliko da naa malobrojna redakcijajo nije dospjela srediti podatke. Drugo to je spripovijetkom koju ste napisali i poslali nam je? Hoeli biti objavljena u Siriusu? Ako pitate za priuVampiri, odgovor je: morate je jo doraditi, pomuitese malo pa dotjerajte onaj skok iz realnog u nerealno.Ako ste svoju priu nazvali Metamorfoza, tada jeskratite, izbacite sve suvino izmeu onog prizora u

kupaonici i zavrnih reenica prie. Pitate zaPovratak? Dobro piete, no pria vam nijeznanstveno, nego obino fantastina. Neto slinovrijedi i za vau pripovijetku Katedrala. Pria NovaZemljavrlo je zanimljiva idejom, ali ste je nezgrapnonapisali. Stjernove godinesu samo dosjetka, ali ne ipria, no daju naslutiti da ete napisati neto na temuErichove kozmogonije. Poreklo ivota vam je ipak

previe jednostavna pria, Bra

i iz svemiraniste dalidovoljno unutarnje narativne logike, u Pismu I,

svojevisnoj poslanici Orwellu, gubite se unepotrebnim opisima i detaljiranjima a i konstrukcijate prie ne uklapa se u okvire Siriusa. Ako pitate zasvoju priu Toka divergencije, ili za Delfinov san,ili za Iznenaenje, tada nema problema: te ete tripripovijetke proitati u narednim brojevimaSiriusa.Sto kaete, niste poslali Siriusu svoju pripovijetku?Ta to ekate, ovjee! Piite i aljite! ekam je uprvoj poti!

Srdano Vas pozdravljaVaBorivoj Jurkovi

8/10/2019 Sirius-020.pdf

6/147

5

A. E. van Vogt

Not the First

Preveo

elo Hadiselimovi

I ne prvi putKapetan Harcourt trgnuo se iz sna. Leao je u mraku napet,

pokuavajui odagnati san iz svijesti. Neto nije bilo u redu. Nijemogao tono odrediti u emu je nesklad koji je osjeao negdje nagranici svijesti i upozoravao ga da je brod u opasnosti.

Napregnuo je sva svoja osjetila kako bi prodro kroz tminu sobei iznenada je postao svjestan koliko je tama gusta. Bila je jasno,potpuno bez sjenki u toj sobi, crna poput katrana i kao neprozirnaplahta pritiskala mu oi.

To je bilo to. Tama. Mora da se pokvarila rasvjeta. Ovdje umeuzvjezdanom prostoru nije bilo nikakvih vanjskih izvorasvjetlosti kao na Zemlji ili u granicama Suneva sistema.

Pa, ipak je bilo udno da se rasvjeta pokvarila ve u prvojnoi tog prvog putovanja prvog svemirskog broda na novi,fantastino snani atomski pogon.

Iznenadna misao nagna ga da pritisne prekida za svjetlo.Prekidauzaludno kljocne u tiini i kao da je bio signal za koraketo su se neodluno pribliavali hodnikom. Nakon kratke stankenetko pokuca, a zatim se zau prigueni i poznati, od uzbuenja

napeti glas: Harcourt.Hitnost u tonu glasa kao da se spajala s neobinom opasnou

to ju je kapetan osjeao u posljednjih nekoliko minuta. Ui, Gunther. Vrata nisu zakljuana ree Harcourt dok

se u mraku izvlaio iz kreveta traei odjeu. Navigator ue uprostoriju.

Harcourt, dogodilo se najgore to se moglo dogoditi. Sve

je poelo s nestankom elektrine struje. Compton kae da ve dvasata na brod postie nevjerojatno ubrzanje.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

7/147

6

Harcourt se, odjednom, osjeao mnogo bolje. Guntherovaprisutnost i glas djelovali su umirujui. Osjeaj neobine, nepoznateopasnosti posve je nestao. Ovo je ipak bilo neto konkretno.

On doslovno zakorai u hlae. Nisam opazio ubrzanje. Hm, ne ini se da je vee od

dvostruke gravitacije. Nita se ozbiljno nije moglo dogoditi u ovadva sata. to se svjetla tie, imamo plinske svjetiljke.

Za trenutak mu se to uinilo prilino uvjerljivo. Nije otiao ukrevet sve dok brzina svemirskog broda nije znatno premaila brzinusvjetlosti. Sve ih je zanimalo to e se dogoditi kad brod prijeegranicu brzine svjetlosti i da li e se potvrditi Lorenz-Fitzgeraldovateorija.

Nita se nije dogodilo. Brod je i dalje ubrzavao prije no to se

Harcourt povukao, brzina je bila gotovo trista pedeset tisuakilometara u sekundi.

Spokoja je nestalo. Rekao si da te je poslao Compton?Compton je bio glavni inenjer i zacijelo ne bi stvarao paniku

bez razloga. Harcourt se namrti. to misli Compton o tome? Ni on ni ja nita ne shvaamo. Kad nam je Sunce nestalo

iz vida, pomislili smo da . .. Kada je TO?Guntherov histerian smijeh odjeknu tamom. Harcourt, stvar je toliko nevjerojatna da je Compton,

kada mi se javio preko komunikatora, govorio nepovezano kaokakva stara baba. Za sada samo on, O'Day i ja znamo ono najgore.Izraunali smo da je naa udaljenost od Zemlje oko petsto tisuasvjetlosnih godina i da nema izgleda da emo ikada pronai naeSunce. Nai iglu u stogu sijena bila bi sitnica prema ovome.Izgubljeni smo kao nitko prije nas.

* * *U potpunoj tami Harcourt je gledao kroz okular teleskopa i

ekao. Iako ih nije vidio, bio je svjestan prisutnosti svojih ljudi to susjedili tako tiho i gledali kroz nosvemira u udaljenu toku svjetlaija se pozicija na ukrtenim linijama okulara nije mijenjala ni za

dlaku. Tiina je bila potpuna, pa ipak...

8/10/2019 Sirius-020.pdf

8/147

7

I sama prisutnost tih sposobnih ljudi bila je za Harcourta kojiih je vegodinama tako dobro poznavao, iva, pokretaka snaga.

Tiina pue kad je Gunther progovorio: O tome, naravno, nema sumnje. Uletjet emo pravo u

ovaj zvjezdani sistem pred nama. Jedno obino sunce, rekao bih,

neto hladnije od naeg, ali vjerojatno dvostruko vee, udaljeno okotrideset tisua parseka*)

Idi k vragu zauo se mrzovoljan glas fiziara O'Daya. Ne moe se tek tako odreivati daljina.

Nisu to nikakva nagaanja uzvratio je Gunthervatreno. Treba samo znati upotrebiti vlastitu inteligenciju.Gledajte, moi emo odrediti nau brzinu kad proemo kroz ovajsistem ispred nas. Dakle, brzina pomnoena s proteklim vremenom...

Harcourt ga je prekinuo. Gunther, koliko znamo, Compton jo nije uspio popraviti

svjetlo. Ako mu to ne uspije, neemo moi vidjeti na naim satovimakoliko je proteklo vremena. Pa prema tome, dakle, ne moe nitadokazati. Razloi nam zato svoju metodu i pokuaj nas uvjeriti da jeispravna.

Zdrav razum, eto to je rekao je Gunther. Pogledajtelinije na okularu teleskopa. One se presijecaju na toki svjetla i nema

ni najmanje zamuenosti ili nejasnoe. Ove su lee savrene inainjene po najnovijim standardima, ali astronomi su pronali da naudaljenosti veoj od sto pedeset tisua svjetlosnih godina poinjeodreeno iskrivljenje. Zato sam maloprije i mogao ustvrditi da smoudaljeni od ovog sunca u granici od 150.000 svjetlosnih godina. Ali,to nije sve. Kada sam prvi put pogledao kroz okular, prije nego tosam pozvao vas, kapetane, postojalo je iskrivljenje. Prilino dobroodreujem vrijeme, pa raunam da mi je trebalo oko dvanaest minuta

da stignem do vas i da se vratim. Kada sam ponovo pogledao,iskrivljenja je nestalo. U teleskopu postoji automatska naprava zaodreivanje stupnja iskrivljenja. Prvi put ono je iznosilo 005, tootprilike odgovara 25.000 svjetlosnih godina. Osim toga...

Ne mora nastavljati tiho je rekao Harcourt. Dokazao si svoju tvrdnju.

*) parsek (kratica za paralaksna sekunda) jedinica za mjerenje daljine uastronomiji, 1 p. = 30,8 bilijuna km ili 3.26 svjetlosnih godina

O'Day je promrmljao:

8/10/2019 Sirius-020.pdf

9/147

8

To bi bilo oko 24.000 svjetlosnih godina za dvanaestminuta, 2000 u minuti; znai, trideset svjetlosnih godina u sekundi.Ovdje sjedimo oko dvadeset i pet minuta. To je oko 50.000svjetlosnih godina, ili 30.000 parseka izmeu nas i zvijezde. Ti sidobar ovjek, Guntheru. Ali, kako emo ikad identificirati cijelu tu

prokletu stvar kad se vratimo? Svemirska putovanja bila bi sasvimdrugaija, jer...Harcourt ga je prekinuo: Gospodo, ini se da ste zaboravili bitnu stvar. Istina je da

moramo zaustaviti brod i Comptonovi ljudi upravo to pokuavaju.Sve ostalo samo je uvod u na glavni zadatak da pronaemo nain dase vratimo na Zemlju. Najvjerojatnije emo morati promijeniti ucijelosti nau koncepciju o svemiru, naravno, ako preivimo... Rekoh

ako preivimo! Postoji neto to vi znanstvenici u aru rasprave nisteopazili, a to je da se najdelikatniji instrumenti to ih je ovjek ikadstvorio, ukriene linije teleskopa, presijecaju tono na suncu. To jetako vevie od trideset minuta, pa moemo smatrati da se to suncekree u svemiru ravno prema nama ili od nas. A to znai da emouletjeti u vatrenu loptu iji je promjer vei od milijun kilometara.Preputam vaoj mati da zamisli posljedice.

Nakon ovih rijei poeli su raspravljati. Harcourtu se uini da

je ta njihova rasprava posve nestvarna. Jedina je stvarnost bila tama iovaj veliki brod to vratolomno juri prema svojoj stranoj sudbini.Nasuprot tom kozmikom neskladu, glasovi ljudi inili su se

udnim i beznaajnim poput glasova ptiica koje leprajui krilimaudaraju po metalnim icama kaveza to se nemilosrdno zatvorio okonjih.

Vrijeme je rekao je Gunther osnovna sila. Vrijemestvara prostor dio po dio, i...

Prestani ve jednom otro ga je prekinuo O'Day. Dobro, pronaao si kako da izraunamo nau brzinu, to je sadasamo stvar prakse za jednog astronoma i navigatora. Ali, ovo jesasvim druga stvar. Budui da sam ef ekipe fiziara, ja...

Izostavi uvod! Harcourt ga je suhim glasom prekinuo. Vrijeme nam je, blago reeno, drastino ogranieno.

Tako je! zauo se iz tame energian O'Dayev glas. Ne nudim nikakva konana rjeenja, ali evo nekih moguih

odgovora: Brzina svjetlosti nije 300.000 km u sekundi. Ona je veaod 350.000 moda ak 400.000, U prijanjim mjerenjima

8/10/2019 Sirius-020.pdf

10/147

9

zaboravljali smo na efekt podruja tenzije to okruuje svakizvjezdani sistem. Nismo nikada razmiljali koliko to usporavasvjetlo, kao to to ine voda i staklo. To je jedini odgovor na pitanjezato se nita nije dogodilo kada smo prekoraili brzinu od 300.000km u sekundi, a tota se dogodilo kada smo preli pravu brzinu

svjetlosti. Kad bolje promislim, stvarna brzina mora da je neto niaod 400.000 km u sekundi, jer jo nismo bili postigli tu brzinu kad jeotkazao elektrini sisitem.

Ali, ovjee! povikao je Gunther prije no to jeHarcourt dospio progovoriti. to je to to nam je u tom trenutkupovealo brzinu nekoliko milijardi puta?

Kada rijeimo taj problem, cijeh svemir bit e na. Nema pravo utvrdio je Harcourt tiho. Ako to i

rijeimo, imat emo brzinu potrebnu za meuzvjezdana putovanja,ali nauka nam nee omoguiti letove do bilo kojeg odreditaudaljena vie od nekoliko stotina svjetlosnih godina. Ne zaboraviteda smo mi na ovo putovanje krenuli da stignemo do Alfa Kentauri.Namjeravali smo postupno napredovati od zvijezde do zvijezde,postavljajui baze gdje je mogue, te rjeavajui sloene problemekoje iziskuje takav posao. Teoretski, takav nain osvajanja svemiramogao bi trajati unedogled. No, dosta o tome. Je li vama jasno da

ak i ako nekim udom ne udarimo u ovo sunce, na e brodnajvjerojatnije zauvijek juriti svemirom brzinom milijardama putaveom od brzine svjetlosti? Ja mislim ovo: naa se brzina povealakad smo preli granicu brzine svjetlosti. Ta je granica sada iza nas ine postoji slina granica ispred nas. Ako ponemo usporavati, to etrajati nekoliko tisua godina. Osim toga, na naoj sadanjojudaljenosti od Zemlje, ne postoji nita to bi nam pomoglo dapronaemo put natrag. Promislite o tome. Ja odoh napipati put do

Comptona, nae posljednje nade!* * *

U strojarnici su plinske svjetiljke svojim plavo-bijelim sjajemobasjavale lanove posade. Ljudi su naizmjence, po dvanaestoricaodjednom, tekom mukom okretali golem kota ija se osovina najednom kraju gubila u golemoj turbini, a drugim je krajem bilapovezana elektrinim motorom, sada nekorisnim.

Kota se tako sporo okretao da je Harcourt prestravljeno

pomislio: AKO TAKO NASTAVIMO TREBAT E NAM CIJELI

8/10/2019 Sirius-020.pdf

11/147

10

DAN... A MI JEDVA DA IMAMO JO ETRDESETAKMINUTA.

Ugledao je ostale lanove posade kako otvaraju velike omote isastavljaju parni stroj. Odmah se bolje osjeao Parni e strojzamijeniti elektrini motor i...

Bit e gotov za pola sata! zagrmio je glas sa strane.Bio je to Compton koji nastavi neto tie. I ne gubi vrijemepriajui mi prie o tome kako emo udariti u to sunce. Sve sam uopreko zidnog komunikatora.

Harcourt se iznenadio kad je ugledao glavnog inenjera kakolei na metalnu podu. Lice mu je bilo neobino blijedo.

Nisam mogao nikoga poslati da vam gore odnese svjetlo.Imamo ovdje vrlo vaan zadatak: zaustaviti motore. Zavrio je

ironino: Kada to uspijemo, imat emo oko petnaest minuta davidimo koja je korist od toga.

Kad je zavrio, taj snani ovjek trgnuo se od bola. Tek je tadaHarcourt opazio zavoj na njegovoj desnoj ruci.

Pa ti si ozlijeen!Compton ljutito odgovori: Kad se vratimo na Zemlju podsjeti me da izmlatim genija

koji je na vrata stavio elektrine bravu. Ne znam koliko nam je

trebalo da provalimo u sobu s opremom, ali znam da sam u toj guviostao bez prsta... Ali, nema veze dodao je brzo. Upravo sampopravio razglas.

Harcourt je poznavao neizmjernu hrabrost i izdrljivost svojihljudi. Rekao je:

eli li da pozovem nekoliko tehniara da siu i zamijenetvoje ljude. Pun ih je hodnik tamo gore.

Ni govora! Compton je odmahnuo glavom. Boja mu

se vraala u obraze, a glas mu je bio jasniji i manje napet kada jenastavio: Ove moje ljudine su strunjaci. Zamisli kako bi toizgledalo kada bi neki biolog pokuao sastaviti ovaj parni stroj. Ili dapokua okretati ovaj golemi kota, a da nije istreniran da sinhronizirakretanje s drugima... Zaboravimo to. Imamo mi vanijih problema.Prije nego to poginemo elio bih znati to smo morali i mogliuiniti. Pretpostavimo, a to nije sigurno, da na vrijeme uspijemopokrenuti parni stroj. Sto onda?

Ubrzavanje e prestati rekao je Harcourt ali e nambrzina i dalje biti oko trideset svjetlosnih godina u sekundi.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

12/147

11

I to je dovoljno ako udarimo u sunce. Ili moda nije? Kako to misli? Pa jednostavno: ovo sunce ima u promjeru oko dva

milijuna kilometara. Ako je plinovito, mogli bismo proletjeti kroznjega tako brzo da i ne osjetimo njegovu toplinu.

Gunther kae da je ovo sunce neto hladnije od naeg. Ato znai i vee gustoe.

Tada Compton e gotovo veselo pri naoj brzini, as elinim oklopom naeg broda, moda bismo mogli probiti ielinu kuglu debelu milijune kilometara. To je problem udarneprobojnosti koji bi mogli rijeiti vojni strunjaci.

Ja bih taj problem radije rjeavao kada se vratimo naZemlju rekao je Harcourt. Sudei po tvom raspoloenju ini se

da nema neko praktino rjeenje naeg problema.Compton ga je neko vrijeme promatrao, a onda ree: U redu efe. Dosta je ale. Ima pravo to se tie sunca.

Trebalo nam je pedeset sati da bismo postigli brzinu od trista tisuakilometara u sekundi. Tada smo preli neku nevidljivu granicu i ovihposljednjih nekoliko sati jurimo brzinom od trideset svjetlosnihgodina u sekundi. Znai, trebalo nam je, recimo, pedeset i tri sata dastignemo dovde. ak i ako zaboravimo da bi nam trebale tisue

godina usporavanja, uz najbolju sreu i obrnute uvjete to su nasdoveli ovamo i dalje bi nam bila potrebna pedeset i tri sata da sezaustavimo. Uostalom, to sve zna i sam. Mogli bismo se isto takopoeti pikulati.

* * *Pozvali su Gunthera i O'Daya. I ponesite nekakvo pie zaurlao je Compton u

komunikator. ekaj! rekao je Harcourt. Jesi li to ti, Gunther? Jesam odgovorio je navigator. Na se kurs nije promijenio? Ni za dlaku.Harcourt je oklijevao. Trebalo je da donese najteu odluku u

toku deset godina zapovijedanja svemirskim brodom. Lice mu je biloukoeno kad je napokon progovorio:

Siite, ali nikome ne govorite to se zapravo dogaa.Ljudi bi to prihvatili, ali koja korist? Doite u Comptonovu sobu.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

13/147

12

Opazio je neobian pogled glavnog inenjera. Dakle, predajemo se?Harcourt ga je hladno pogledao. Zapamti, ja sam ovdje glavni koordinator. Znam od svega

pomalo, ali kad mi strunjaci kau da nemamo nikakvih izgleda,onda nije izlaz juriti naokolo poput ivotinje koja se bori za ivot.Tvoji ljudi pokuavaju pokrenuti parni stroj. Kilogram U-235zagrijava parni kotao. Kad stroj proradi, uinit emo to moemo. Jeli jasno?

Nastala je tiina koja je trajala sve dok ostali nisu stigli. O'Dayih je potiteno pozdravio.

Gore je nekoliko mojih dobrih prijatelja koje bih radovidio ovdje. Ali neka! Harcourt kae da ih treba pustiti da mirno

umru i mislim da ima pravo.Gunther je napunio ae tamnom, svjetlucavom tekuinom.

Harcourt je podigao svoju au, nazdravio i ispio. Pitao se da li je iostalima pie bilo bez okusa. Spustio je au i tiho progovorio:

Atomski pogon! Ovo je dakle kraj prva ovjekovameuzvjezdana putovanja. Naravno, bit e i drugih koji e pozakonu vjerojatnosti izbjei sudar s nekom zvijezdom Oni e uspjetipokrenuti parni stroj i ako doista obrnu proces pogona, oni e se i

zaustaviti. Tada e se suoiti s problemom povratka na Zemlju. Ne budi takav pesimist! rekao je Compton, lica

rumena od druge ae pia. Kladim se da e im uspjeti obrnutipogon deset minuta poto prijeu brzinu svjetlosti. Tada e biti samonekoliko tisua svjetlosnih godina udaljeni od zemlje.

Harcourt je vebio zaustio kada je vidio kako O'Day ostavljaau u namjeri da progovori. O'Day ree:

Mislim da za sve ovo i previe krivimo brzinu i samo

brzinu. Nema nikakve magije u brzini svjetlosti. Nisam je nikadaprije vidio, no sada je tu. Brzina svjetlosti ovisi o osobinama svjetla,takoer i elektriciteta, radio i drugih valova. To je i te kako vano,jer svjetlost ima samo vlastita ogranienja. Postoji samo neto, tonas je moglo dovesti ovamo, iznad granice brzine svjetlosti, a miupravo to imamo... to je...

ATOMSKA ENERGIJA! Bio je to Compton, iji jeinae snaan glas bio neobino tih i napet. O'Day, ti si genij.

Svjetlosti nedostaju osobine energije, potrebne da probije granice to

8/10/2019 Sirius-020.pdf

14/147

13

je sputavaju. Ali atomska energija, reakcija atomske energije na samsvemirski sustav...

Gunther ga je uzbueno prekinuo: Moraju postojati vrsti zakoni. Desetljeima ljudi sanjaju

o atomskom pogonu i napokon, evo ga, drugaijeg no to se

oekivalo. Stoljeima poto je prva raketa zagrmjela put Mjeseca,matalo se o putovanju bez inercije i ovo je ostvarenje tog sna, iakone onakvo kakvim smo ga zamiljali.

Nastao je tajac. I ponovo je neto prekinulo Harcourta koji jeupravo bio zaustio. Vrata su se naglo otvorila i mehaniar izComptonove ekipe ue u sobu.

Parni stroj je spreman! Da ga pokrenemo?Svi su u sobi odahnuli osim Harcourta. Ustao je prije no to

se Compton uspio pokrenuti. Otro je rekao: Sjedi, Compton!Pogled njegovih sivih oiju ario je poput plamena po licima

prisutnih. Stajao je uspravan i vrst kad je rekao: Ne, neemo ukljuiti parni stroj! Pogledao je na sat.

Po Guntherovu proraunu imamo jo dvadeset minuta do sudarasa zvijezdom. Slijedeih sedamnaest minuta sjedit emo ovdje ipripremati logian plan za upotrebu sredstava koja su nam na

raspolaganju. Okrenuo se mehaniaru i polagano rekao: Recimomcima da se odmore, Blake.

Ljudi su buljili u njega, sva trojica neprirodno ukoeni i blijedi.Istina, i prije jedne minute bili su napeti, ali ovo..

Tiina u sobi bila je potpuna. Napokon, oglasi se Comptonovkratak, napregnut smijeh bez imalo veselosti. Bio je to oduaknapetosti to ga je pritiskivala.

Tako dakle! rekao je Compton. Lana uzbuna.

Znai, ti si se predao?Harcourt je hladno odgovorio: Problem je u slijedeem: nama je potreban originalan

nain razmiljanja. A NOVE ideje nikad se ne raaju u stanju velikenapetosti. U posljednjih dvadesetak minuta, kad se ve sve inilouzaludnim, vi ste se prilino opustili. I TADA SE RODILA IDEJA!Moda i beskorisna, ali mi emo je razraditi. Nemamo vremena dadalje umujemo. Sada, kad ve imamo ideju, postoji i nada. I sami

znate kako izvjebani ljudi mogu pod pritiskom nevjerojatno brzorazviti i razraditi svaki problem. Ponovno je pogledom preao od

8/10/2019 Sirius-020.pdf

15/147

8/10/2019 Sirius-020.pdf

16/147

15

Kako u, do vrata, znati koliko posto je zatvoreno? Ovosu strojevi, ne laboratorijski instrumenti. Zato da ih potpuno nezatvorim?

Prokleta budalo! zaurlao je O'Day. To bi nasodbacilo odavde i bili bismo zauvijek izgubljeni. No, kreni!

Compton se ukoio. Dva ovjeka gledala su se kao dvijeivotinje izvan kaveza gdje su ih muili, spremne da razderu jednadrugu.

Compton! Harcourt je i sam bio iznenaenpodrhtavanjem svoga glasa. SEDAM MINUTA!

Glavni se inenjer bez rijei okrenuo, otvorio vrata i nestao imiz vida. ulo se kako govori neto svojim ljudima, ali Harcourt nijerazumio ni jednu rije.

Postoji toka O'Day je mrmljao sebi u bradu postojitoka gdje je reakcija minimalna ali jo prisutna. No, hajd'mo ustrojarnicu prije nego to onaj vrag Compton...

Glas mu se izgubio. Ostao bi tako stajati kao oduzet da gaHarcourt nije paljivo primio pod ruku i proveo kroz vrata.

* * *Parni stroj je bio spreman za upotrebu. Harcourt vidje kad je

Compton ukljuio pogon. Blistava klipnjaa oivi, zadrhti podvelikim optereenjem i napokon se veliki kotapoeo okretati.Posada se satima znojila i upinjala kako bi se kotapokrenuo.

Harcourt je znao da svaki okret kotaa poveava prostor to odvajaenergetske blokove u turbinama gdje se stvara atomski potisak.Svaki, pa i najmanji, mikroskopski dio tog proirenja, smanjujepotisak za beskonano malu veliinu.

Kota se sporo okretao. Deset okreta u minuti, dvadeset,

trideset stotinu i to je bila maksimalna brrina okretanja kotaas takvim pogonom.

Sekunde su letjele. Parni stroj je dahtao i kloparao u zglobnimspojevima koji zbog brzine montae nisu bili dovoljno uvreni.

Bio je to jedini zvuk u toj velikoj, ukletoj prostoriji.Harcourt pogleda na sat. Jo etiri minute. Hladno se nasmijao.

U stvari, Gunther je moda pogrijeio za nekoliko minuta. Zapravo,svaka sekunda moe donijeti nepodnoljivu bol trenutane, plamene

smrti.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

17/147

16

Nije ni pokuao upozoriti ostale na vrijeme. Ionako je vedoveo te ljude na opasnu granicu duevne normalnosti. estinanjihova vladanja otprije nekoliko minuta bila je crveni signal. Nitase nije moglo uiniti osim ekati.

Compton, upozoravam te! uzviknu O'Day.

Dobro, dobro! suho odgovori Compton.Sasvim polagano oslobodio je kvailo i kotase zaustavio. Nije

bilo zaustavnog momenta. Jednostavno je stao. A sada ponovno ukljui pa iskljui! nareivao je

O'Day. I zaustavi kada ti kaem. Vjerujem da je toka reakcijeblizu.

Sve je to bilo teko za stroj, a jo tee za ljude. Stajali su poputkamenih kipova. Harcourt pogleda na sat.

Dvije minute!Postoji toka gdje atomski pogon ne stvara potpuni potisak, a

ipak jo postoji reakcija. Toliko se moglo shvatiti iz O'Dayovihrijei. I...

Iznenada je brod zadrhtao kao da je udaren. Nije to bio fizikiudarac jer nisu osjetili nikakvo pomicanje pod nogama. Harcourt jeznao za efekt titanskih energija pa je ekao na prvi udarnepodnoljive topline. Umjesto toga...

SAD! zauo se O'Dayev povik.Ritmino pokretanje kotaa zaustavi se. Veliki svemirski brod

kao da je na trenutak uspostavljao ravnoteu. Harcourt pomisli: NEMOEMO SE ODJEDNOM ZAUSTAVITI! MORA POSTOJATIZAUSTAVNI MOMENT!

Kota se ponovo pokrenuo. Brod se zaljulja. Compton seokrenu. Pogled mu je bio staklen, a lice zgreno od iznenadna bola.

Sto kae, O'Day? Udario sam prst i... Prokleti idiote! gotovo je proaptao O'Day. Ti...

Njegove rijei postale su nerazumljivi glasovi. Harcourt ugledaneobian prizor. Imao je fantastian dojam da se Compton vratioautomatskoj manipulaciji kvaila i, to je bilo jo lue, kotai parnistroj poeli su se okretati NA SUPROTNU STRANU.

Trenutak zbunjenosti je proao, a onda s nevjericom shvati dase natrake vraa u Comptonovu sobu, vodei O'Daya koji je takoerhodao natrake. Sada su Compton, Gunther, O'Day i on sjedili za

stolom, a nerazumljive rijei silazile su im s usana.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

18/147

17

Prinosili su ae ustima, a tekuina je tekla s njihovih usana ipunila ae.

Opet je hodao natrake, a zatim je Compton leao na podustrojarnice previjajui svoj ozlijeeni prst. Nakon toga bio je umranoj sobi promatrajui kroz okular teleskopa udaljenu zvijezdu.

Zbrka glasova neprestano se ponavljala. Napokon, leao je ispavao u svojoj sobi.

Spavao? Neki dijelovi njegova mozga bili su budni, netaknutiovim nevjerojatnim obratom fizikih i mentalnih akcija. Dok jeleao, taj budni dio njegove svijesti je razmiljao.

Naravno, struja je otila kui. Doslovno. I oni su ili kui.Vrijeme e rei dokle e se ovo ludilo nastaviti i da li e prestati nagranici brzine svjetlosti. Kad ovakvi letovi budu svakodnevni

dogaaj, putnici i posada cijeli e put provesti a krevetu.Sve se obrnulo. Atomska energija stvorila je poetni potisak u

svemiru i svemir je na neki nain uspostavio reakciju. Akcija ireakcija bile su jednake i suprotne.

Tama mu je prekrila misli. Iznenada, otvorio je oi. Negdjeduboko u svijesti osjetio je da neto nije u redu. Nije mogao tonoodrediti u emu je nesklad koji mu je treperio negdje na granicisvijesti i upozoravao ga na sigurnost broda.

Napregnuo je sva svoja osjetila kako bi prodro kroz tminu sobei iznenada je postao svjestan koliko je tama gusta. To je bilo to!Tama! Mora da se rasvjeta pokvarila.

Bilo je udno da se rasvjeta pokvarila veu prvoj noi ovogprvog putovanja prvog svemirskog broda na novi, fantastino snaniatomski pogon.

Neodluni koraci zauli su se u hodniku, zatim kucanja iGuntherov glas, napet i priguen. Uao je i rekao:

Harcourt, dogodilo se najgore to se moglo dogoditi. Sveje poelo s nestankom elektrine energije. Compton kae da vedvasata na brod postie nevjerojatno ubrzanje.

Po multimilijunti put tokom nebrojenih godina, ta neizbjenakozmika farsa poela je iz poetka kao film spojenih krajeva,bez prestanka!

(Objavljeno prema dogovoru s G. P. A., Mnchen)

8/10/2019 Sirius-020.pdf

19/147

18

A. E. van Vogt

Dormant

Preveo Nikola Popovi

Pritajena

neman

Prastar je bio taj otok. ak i za ono to je lealo u vanjskomkanalu izloeno gruboj mlatnji otvorena mora, nije nikada nipomislilo, dok je bilo ivo prije nekoliko milijuna godina, da je tamobila jedna prastara protuberanca same Zemlje.

Otok je bio oko tri milje dugaak i na najirem dijelu oko polamilje irok. Savijao se malo oko plave lagune a uski obrisistjenovitih i pjenom mora obasipanih krajeva kao ruku uzanihdijelova otoka sputali su se do lagune prema podnoju breuljkakao kad bi neki div pokuavao da se sagne i da dodirne rukama svojenoge ali bez uspjeha.

Kroz kanal koji su stvarali otvoreni prolazi, izmeu rukuprodiralo je more.

Voda je dubila kanal. S beskrajnim strpljenjem borila se dapotkopa stijene na krajevima koji su dodirivali more, a zvuk morabio je specifian, mjeavina svega to je bilo promuklo i podmuklo uvjenoj borbi izmeu kopna i neumornih valova.

U samom sreditu zapjenuanih valova leao je Ilah, sada vemrtav, gotovo zauvijek zaboravljen od vremena i univerzuma.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

20/147

19

Poetkom 1941. godine japanski su brodovi stigli i prebrodiviopasne grebene na ulazu u lagunu uplovili u mirne plave vode. Spalube jednoga od tih brodova par ispitivakih oiju prelazilo je poobalama lagune i promatrao stvar to se isprijeila na putu nadiruegmora. Ali taj promatra bio je u slubi vlade koja nije imala

razumijevanja za druge stvari osim za posluno izvravanje borbenihzadataka. I zato je inenjer Taku Onilo jedva i spomenuo u svomizvjetaju da Na ulazu u ovaj kanal lei vrsta velika gromadaslina stijeni, glatka i sjajna, duine oko trideset metara i irine okodvadeset i pet.

Mali uti ljudi su tamo sagradili podzemna spremita za gorivoi ulje i otili u pravcu zalazeeg sunca. Voda se podizala i sputala,plima i oseka su inili svoje. Dani i godine su protjecale a ruka je

vremena bila teka i neumoljiva. Periodine kie su ve odavnazbrisale svaki trag ljudskog boravka na tom otoku. Sve to je biloostalo iznad zemlje od tih spremita obraslo je zelenilom. Rat jeodavno zavrio. Podzemna spremita utonula su pomalo u zemljupod vlastitom teinom i pukotine su se neizbjeno pojavile nanekoliko glavnih cijevi. Polagano je ulje istjecalo i godinama jeukastozelena skrama pokrivala plave vode lagune.

Nadomak atolu Bikini stotinu milja dalje, prvo je jedna

eksplozija, pa onda druga, izazvala strujanje radioaktivne vode kojase koncentrino irila. Prvi valovi te strane energije doprli su uskorodo otoka.

Mnogo godina kasnije jedan strpljivi istraiva ratnihdokumenata zapazio je u izvjetaju japanske mornarice,pohranjenom u Tokiju, da su Japanci tamo na nekom otoku sagradilivelika spremita za ulje i gorivo.

Nakon nekog vremena, kad je cijela stvar prola svim kanalima

administracije, razara Coulson krenuo je na putovanje da toispita.

Od tog trenutka vie se nije moglo zaobii niz stravinihdogaaja.

Porunik Keith Maynard zamiljeno je razgledao otokdalekozorom. Bio je pripravan da otkrije neto neobino, ali nijeotkrio nita osim jednolinog pejzaa.

Uobiajeno bilje mrmljao je, i hrbat breuljka koji se

protee du otoka, drvee... i tu je zastao.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

21/147

20

iroka staza bila je prosjeena izmeu palmi na oblinjoj obali.One nisu bile samo povaljene. Bile su polomljene i zabijene u brazdikoja je ve ponovo obrasla travom i niskim biljem. Brazda, irokaoko trideset metara vodila je uzbrdo od obale, stranicom breuljka domjesta gdje je leala velika stjenovita gromada napola ukopana u

zemlju blizu vrha breuljka.Zbunjen, Maynard pogleda na japanske fotografije otoka.

Nehotice se okrenuo svom zamjeniku, poruniku Gersonu. Gospode! uskliknuo je. Kako je ta stijena stigla

tamo gore? Nema je ni na jednoj fotografiji.U trenutku kad je to izgovorio, poalio je. Gerson ga pogleda s

primjesom nesnoljivosti, slegnu ramenima i odgovori: Moda smo doli na pogrean otok.

Maynard nije nita odgovorio. Smatrao je da je Gersonmrzovoljan tip. Govor mu je bio pun surove ironije.

Moda ima oko dva milijuna tona. Moda su je Japancitamo odvukli samo da nas zbune.

Maynard ne ree vie nita. Bilo mu je krivo to je uopespomenuo tu stijenu. Naroito je bio iznerviran jer je i sam pomisliona Japance u vezi s tom golemom stijenom. Procjena teine, koju jeprihvatio kao vrlo tonu, odagnala je odmah i najbezumniju

pomisao: ako su Japanci mogli pokrenuti stijenu od dva milijunatona, onda su morali pobijediti u prolom ratu. No, ipak je to bilovrlo udno i zasluivalo je da se kasnije potanje ispita.

Proli su kroz kanal bez ikakvih smetnji. Bio je iri i dubljinego to je Maynard zakljuio iz japanskih izvjetaja. Ruali su uhladovini pod drveem na obali lagune. Maynard je opazio tragoveulja na povrini vode i odmah je zapovjedio da se ne bacaju ibice uvodu. Nakon kraeg dogovora sa svojim oficirima odluio je zapaliti

ulje nakon zavretka svoje misiie.Oko jedan i trideset amcima su pronali etiri velikapodzemna rezervoara na temelju japanskih dokumenata. Netovie vremena trebalo im je da utvrde veliinu tih tankova i daustanove da su tri od njih prazna. Jedino je onaj naimanji svisokooktanskim benzinom ostao neoteen i pun. Vrijednost togabenzina je bila oko 17 tisua dolara Ni spomena vrijedno za veitanker koji je krstario u blizini i skupljao ostatke zaboravljena oruja

i ratne opreme te ulje i gorivo koje su po oblinjim otocima ostaviliJapanci ili amerika vojska. Maynard je pretpostavljao da e poslati

8/10/2019 Sirius-020.pdf

22/147

21

neki manji brod da pokupi taj benzin, ali to vie nije bio njegovposao.

Unato brzini kojom je obavio svoj zadatak. Maynard seumoran popeo na palubu broda tek kad se poeo sputati mrak. Morabiti da je malo pretjerao jer mu je Gerson preglasno rekao:

Jeste li se umorili?Maynard se ukoio. To je bio vie komentar nego pitanje i to

ga je natjeralo da ne odgaa istraivanje one stijene. Odmah nakonveere, traio je da se jave dobrovoljci. Bilo je ve sasvim mranokad je amac sa sedam ljudi, s njegovim pomonikom Yewelom i snjim dodirnuo obalu i pijesak ispod palminih grana koje su senadvile nad obalu.

Nije bilo mjeseca, a zvijezde su se mogle vidjeti tu i tamo po

mutnom nebu izmeu oblaka koji su ostali poslije nedavne kie.Krenuli su brazdama gdje je drvee jednostavno bilo spaljeno izaorano u zemlju. Pri blijedoj svjetlosti runih svjetiljki slikapotpuno sravnjena drvea nije se doimala prirodnom.

Maynard je uo jednog od svojih ljudi kako kae: Ovdje mora da je prohujao strahovit tajfun.Nije to bio samo tajfun, razmiljao je Maynard, nego golem

poar koji je raspirio snaan vjetar, tako snaan da... tu je zastao u

razmiljanju. Nije mogao zamisliti tako straan tajfun koji bi mogaopodii stijenu od dva milijuna tona uza stranu breuljka nekih etiristotine metara iznad morske razine. Iz blizine ta je gromadanalikovala na grubi granit. U svjetlu runih svjetiljki povrina joj jesvjetlucala ruiastim tokicama i crtama. Maynard je, ostavivisvoje ljude u podnoju te gromade, krenuo da je obie. Sve je bilopusto oko te stijene, koja se uzdizala oko petnaest metara u visinuiznad njega, dok ju je mimoilazio penjui se prema vrhu. Gornji dio

je bio dublje utonuo u tlo, ali je ipak bio oko dvanaest metara visok.Noje postala nepodnoljivo topla. Maynard je teko disao. Ujednom je trenutku ak uivao u tome to obavlja svoju dunost utako tekim uvjetima. Stajao je neodluno, udiui i uivajui udubokoj tiini noi.

Odlomite po koji uzorak na nekoliko mjesta rekao jenapokon. Te su naranaste toke i crte na kamenu zanimljive.

Nekoliko trenutaka kasnije krik ovjeka na samrti proparao ie

mrak.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

23/147

22

Runa svjetla zabljesnu. Na svjetlu nekoliko svjetiljaka vidjelisu mornara Kicksa kako se gri u podnoju stijene.

Ruka mu je bila bezoblina masa potpuno spaljena do ramena.Dodirnuo je Ilaha.Maynard je ovjeku, koji je teko patio, dao morfij i brzo ga

prebacio na brod. Odmah su uspostavili radio-vezu s bazom, odakleim je kirurg, potez po potez, rez po rez, dao upute kako da operirajuranjenika. Dogovoreno je da odmah bolniki avion doe poranjenika. Mora da su se u glavnom tabu prilino iznenadili, jer suzatraili dodatne informacije o vreloj stijeni. Slijedeegjutra ljudi na drugom kraju javili su da bi to mogao biti meteorit.Maynard koji naravno nije komentirao miljenja pretpostavljenih,namrtio se na tu tvrdnju i upozorio da je rijeo jednom komadu koji

je teak oko dva milijima kilograma i da lei na povrini otoka. Poslat u jednog podoficira da izmjeri njegovu toplinu

javio je glavnom tabu.Termometar iz strojarnice zabiljeio je toplinu na povrini

stijene od devet stotina stupnjeva. Kao odgovor na to stiglo je pitanjekoje je zaprepastilo Maynarda.

Da... ovaj... zato? odgovorio je izmjerena je manjaradioaktivna reakcija iz vode, ali nita vie. I nita ozbiljnijeg nema.

Pod takvim uvjetima odmah emo se povui iz lagune i doekatidolazak broda sa znanstvenicima.Zavrio je razgovor blijed i uzbuen. Devet je ljudi, pa i on

sam bio samo nekoliko metara od stijene u zoni opasnoj po ivot.Zapravo i sam brod Coulson, pola milje udaljen, mogla jezahvatiti ta opasnost.

Elektroskop nije pokazivao nikakve naroite signale, a Geiger-Mullerov broja nije davao nikakve signale, dok ga nisu stavili u

vodu, a i tada u velikim razmacima. Odahnuvi, Maynard se spustidolje da jo jednom pogleda mornara Hicksa. Ranjeni je ovjekspavao, trzajui se, ali nije bio mrtav, to je bio dobar znak. Kad jebolniki avion doao, lijenik ga je odmah pregledao i svakom je nabrodu uzeo krv za ispitivanje. Vratio se na palubu. Bio je to veseli,mladi ovjek koji se obratio Maynardu.

E pa dobro je, nije ono to su oni mislili rekao je. Svi su dobro, ak i Hicks, osim njegove ruke. Ona je gadno

sagorjela, malo prebrzo za toplinu od devet stotina stupnjeva.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

24/147

23

Mislim da mu je ruka zapela ree Maynard. Zadrhtaoje pri tome. Zamislio je kako se to moglo desiti.

Tako dakle, to je ta stijena ree dr Clason. Zar nijeudno kako je dospjela tamo gore?

Jo su stajali oko pet minuta na palubi kad do njih dopre krik iz

donje palube i propara tiinu u toj zabaenoj laguni.

* * *Neto se pokrenulo u dubini Ilahove spoznaje o samome sebi,

neto to je on namjeravao uiniti. Ali se nije mogao sjetiti to bi tobilo.

To je bila prva pomisao nakon neizmjerno duga vremena ionoga kad je godine 1946. prvi put osjetio kako prema njemu struji

nekakva energija. Kao da mu se vraao vedavno izgubljeni ivot.Vanjski su valovi energije bili as jai, as slabiji. Bili su neprirodnoslabi i tanahni. Kora planete, koju je on poznavao, pulsirala jesnanom energijom jednog svijeta koji se jo nije ohladio od svogusijanja. Vrlo polagano Ilah je postajao svjestan razmjera pustoi ukojoj je sada ivio. Najprije je bio isuvie okrenut prema sebi, da bibio zainteresiran za okolinu, i jedva iv da bi uope mogao bitizainteresiran.

Prisilio je sebe da vie panje obrati okolini. Gledao je udaljinu svojom radarskom vizijom u taj strani svijet Leao je nanekoj ravni blizu vrha nekakva breuljka. Scena je bila i suviepusta, pretiha. Nije bilo ni otra sijevanja, ni pritiska atomske vatre,ni jednog mjehura uzavrela stijenja, niti jednog kovitlaca koji biprsnuo uvis od neke unutranje eksplozije.

Nije razmiljao o onome to je vidio kao otok okruenbeskrajnim oceanom. Vidio je tlo ispod povrine mora isto takodobro kao i na suhu. Vizija mu je bila zasnovana nasuperultrakratkim valovima i nije mogla zapaziti vodu. Shvatio je dase nalazi na nekoj staroj i umiruoj planeti gdje je ivot odavnougasnuo. Sam je umirao na toj zaboravljenoj planeti, samo kad bi barmogao otkriti izvor energije koji ga je malo oivio.

Gonjen jednostavnom logikom krenuo je nizbrdo u pravcuodakle se inilo da struji atomska energija. Nekako se naao ispod testruje i bilo je potrebno da se uzdigne. Kada je ve jednom krenuouzbrdo, usmjerio se prema najbliem vrhuncu kako bi vidio to je sdruge strane.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

25/147

24

Kada se uzdigao iz vode, koju nije ni osjetio niti vidio, dvapotpuno suprotna fenomena su ga pogodila. Sasvim je izgubiokontakt sa strujanjem atomske energije koja se irila samo u vodi.Istovremeno, voda vie nije spreavala aktivnost neutrona i deuterijau njegovu tijelu. ivot mu je postao intenzivniji. Polagano koenje

svih aktivnosti kao da je prestalo. Njegov golemi oblik postao je samsebi dovoljan, sposoban da proivi normalan vijek elemenata odkojih je bio sastavljen, to je za njega bilo jo mnogo manje odnormalne ivotne aktivnosti. Opet je Ilah pomislio: Postoji neto tosam ipak morao uiniti.

Nastalo je strujanje elektrona kroz niz golemih stanica a sve odnapora, da se sjeti to je to bilo. Polako se to strujanje smirivalo, jerse nije mogao sjetiti. Djelomino poveanje energije donijelo je i ire

i mnogo jasnije spoznaje o vlastitoj situaciji. Val za valomperceptivne radarske sile upuivao je na Mjesec, na Mars, na sveplanete Suneva sustava, a eho je dolazio i on ga je ispitivao napeto is panjom, jer i tamo u svemiru sve kao da je bilo mrtvu.

Bio je uhvaen i okruen jednim mrtvim sustavom, zatvorensve dok potpuno iscrpi vlastitu materijalnu strukturu, to ga jeponovo nagnalo da ispita opustjele mase planete na kojoj je biopreputen sam sebi. Konano je shvatio da je bio mrtav. Kako se to

dogodilo nije se mogao sjetiti, osim to je eksplozivna, razarajua isveobuhvatna supstancija zahvatila i njega, pokopala ga i izbacila izivotnog toka. Atomska kemija, koja je bila u to upletena, mora da jeodjednom tu cijelu stvar skrenula jednim tokom u bezopasan oblikkoja se vie nije ni mogao zaustaviti. No on je tada vebio mrtav.

Evo sada opet ivi, ali na tako slabaan nain, da mu nije nitadrugo preostalo nego da eka svoj kraj. I on ga je ekao.

Ugledao je razarae kako plove kroz prostor prema njemu.

Mnogo prije nego to su usporili i zaustavili se podno njega,ustanovio je da to nije nikakav ivotni oblik slian njegovu. Stvaralisu nekakvu unutranju toplinu i kroz pregradne zidove mogao jevidjeti slab odsjaj vatre.

Cijeli prvi dan Ilah je oekivao da e ta bia nekako pokazatida su ga zapazili. Ali nikakav val ivota nisu emitirali. A sada sulebdjeli na nebu iznad platoa na kojem je on bio, potpuno nemoguapojava sasvim izvan njegovih spoznaja. Za Ilaha koji nije mogaoosjetiti vodu, koji ak nije mogao zamisliti zrak i iji su ultravalovi

8/10/2019 Sirius-020.pdf

26/147

25

prolazili kroz ljudsko bie kao da ne postoji, takva je reakcija moglaznaiti samo jedno.

Ovdje je postojala neka neobina vrst ivota koja se prilagodilaivotnim uvjetima na toj mrtvoj planeti.

Postupno, Ilah je postao uzbuen. Stvar se mogla kretati

slobodno iznad povrine planete. Ona e znati da li postoji bilokakav izvor atomske energije, ili da li je negdje ostao. Samo sepostavljalo pitanje kako uspostaviti kontakt s njim. Sunce je bilovisoko na nebu drugoga dana kad je Ilah uputio prva pitanja u pravcurazaraa. Usmjerio je svoju misao ravno prema uarenu dijelu ustrojarnici, gdje bi, kako je mislio, moralo biti sredite misaonaivota stranog bia.

* * *Trideset etiri ovjeka koji su poginuli u strojarnici bili supokopani na obali. Njihovi preivjeli drugovi oekivali su da eovdje ostati samo dok naputeni brod prestane emitirati smrtonosneradioaktivne zrake. Sedmoga dana, kad su transportni avioni iskrcaliistraivaku i znanstvenu opremu i ljude, tri su se ovjeka razboljela.Pregledom krvi ustanovljeno je znatno poveanje broja crvenihkrvnih zrnaca. Iako nije stigla nikakva zapovijed, Maynard je digaouzbunu i naredio da se cijela grupa, poslana da pregleda otok istijenu, prebaci najhitnije na Havaje. Oficirima je dopustio da samiodlue, ali je savjetovao nekolicini, koji su pomagali da se ljudiprebace na obalu pri pokopu, da nita ne riskiraju nego da ugrabemjesto u prvom avionu i odu u bolnicu na lijeenje. Iako je svimabilo nareeno da odu, nekoliko lanova iz znanstvene ekipe zatrailoje odobrenje da ostanu. I napokon, poslije Gersonova paljivaispitivanja svakoga tko je elio ostati, desetorici ljudi za koje semoglo dokazati da nisu bili u opasnoj zoni, odobreno je da ostanu.

Maynard bi vrlo rado vidio i Gersona kako odlazi, ali se ubrzorazoarao. Za vrijeme nesree porunici Gerson, Lausson i Haury iznanstvenici McPelty, Roberts i Marty bili su na obali.

Mornariku grupu su ignorirali. Samo su ih nekoliko putazamolili da maknu svoje atore na drugo mjesto jer smetaju. Kada suponovo morali premjetati atore, Maynard je naredio da ih postavena onaj dio obale gdje su palme okruivale jednu dolinicu obraslutravom.

Maynard je bio prvo zbunjen, onda ljutit jer su tjedni prolazili,a on nije dobivao nikakva nareenja to da ini na otoku. I jednog

8/10/2019 Sirius-020.pdf

27/147

26

dana, itajui novine, koje su pratile radove znanstvenika na otoku,buldoere i mijealice za beton na zemljanim radovima, proitao jelanak koji mu je malo razjasnio situaciju. Prema piscu lanka, izbilesu nesuglasice izmeu velikih u mornarici i civilnih lanovaKomisije za atomsku energiju u vezi s kontrolom istraivakih

radova na tom tajanstvenom otoku. Zakljueno je da se mornarica uto ne mijea.Maynard je proitao lanak s mjeavinom razliitih osjeaja i

napokon mu je postalo jasno da je on ovdje predstavnik mornarice.Taj je osjeaj bio popraen spoznajom, da bi on mogao postatiadmiral, kad bi imao prilike da se pod njegovim rukovodstvomobave ta istraivanja. Ovako, to je mogao nego da paljivo pratirazvoj dogaaja. To je bila jedna specijalna vrst mazohizma.

Nije mogao spavati. Provodio je dane lutajui to jenenametljivije mogao kroz sve vee skupine brojnih znanstvenika injihovih asistenata. Po noi je imao nekoliko skrivenih mjesta odakleje promatrao bljetavo osvijetljenu obalu. Bila je to fantastina oazasvjetla u tamnom prostoru pacifike noi. Cijelu milju, svjetla jednodo drugoga obasjavala su obalu. Ona su ocrtavala siluetu dugakogzida od cementa koji se uzdizao uz brdo i opkoljavao stijenu. Zatitnizidovi ve su bili skoro dovreni, kako bi stijena bila potpuno

izolirana. Svaki put u pono buldoeri su prestali raditi, kamioni smijealicama za cement iskrcavali su svoje posljednje terete isputali se do obale i tu zanijemili. Cijela ta zamrena organizacijaspremala se na jo jedan neugodan san. Maynard je obino s bolnimstrpljenjem ekao da netko uini neto vie nego to mu je biladunost. Ta tajna navika mu se isplatila. On je tako bio jedini ovjekkoji je bio svjedokom kako se stijena uspinje uz brdo. Bio je to jonedoivljen doivljaj. Bilo je skoro jedan sat i Maynard se spremaoda krene na spavanje kada je uo zvuk kao kad kamion istovarujekamenje. U prvom trenutku je pomislio kako e biti otkrivenonjegovo promatrako mjesto, pa e to nono pijuniranje postatitema razgovara i osuda. Slijedeeg trenutka stijena se pomaklauzbrdo osvijetljena jarkim svjetlom.

ulo se krenje i drobljenje cementnog zida koji joj je stajao naputu. Trideset metara stijene uspelo se na vrh breuljka i tamo ostalonepomino.

* * *

8/10/2019 Sirius-020.pdf

28/147

27

Dva mjeseca je Ilah promatrao teretnjake kako prolazekanalom. Zato su ili ba tim putem, zanimalo je llaha. Bio jeznatieljan: da li su morali ii satno tim putem i biti samo na tojrazini. Ali jo je mnogo zanimljivije svakako bilo to su ta stranatijela obila otok i nestala iza one uzvisine koja je bila poetak

istone obale. No kad bi nestala, za nekoliko dana bi se ponovopojavljivala, klizila kroz kanal i postepeno se pribliavala po nebu.Za vrijeme tih mjeseci Ilah je uhvatio primamljive signale s

malih ali mnogo brih krilatih brodova koji su slijetali s velikihvisina i nestajali iza vrha breuljka prema istoku. Uvijek premaistoku! Njegova je znatielja jako porasla, ali nije bio sklon da troienergiju. Jedne noi postao je svjestan jedne maglovite svjetlosti toje obasjavala istono nebo u toku noi. Stavio je u pogon najsnanije

eksplozije u svom donjem dijelu koje su mu omoguavale kretanje upravcu i tako se popeo na breuljak. Odmah je to poalio.Samo je jedan brod bio nedaleko od obale. Magliasta svjetlost

du istone obale kao da nije imala izvora. Dok je tako promatrao,ugledao je mnogo kamiona i buldoera kako se kreu okolo, od kojihsu mu se neki jako pribliili. Nikako nije mogao shvatiti to oni radei to zapravo ele. Poslao je nekoliko upitnih valova prema raznimobjektima ali nije dobio nikakva odgovora.

Napustio je to kao uzaludan posao.* * *

Stijena je jo stajala na vrhu breuljka slijedeg jutra, tako dasu obje strane otoka bile ugroene povremenim provalama energijekoje su pogaale bez reda i smisla. Maynard je uo prve izvjetaje onesreama i tetama od jednog svog oficira. Sedam vozaa kamiona idva radnika na buldoerima mrtvi. Desetak drugih s najteimopekotinama.

Znanstvenici su vjerojatno odrali hitan sastanak, jer je odmahto isto popodne kolona kamiona, buldoera, natovarena opremom,poela naputati logor. Jedan mornar, koji im je bio dodijeljen kaopripomo, javio je da sele i postavljaju logor na krajnjem junomdijelu otoka.

Jo prije mraka desilo se neto vrlo znaajno. Direktorznanstvenog projekta sa etvoricom svojih pomonika doao je uosvijetljeno podruje i potraio Maynarda. Bili su dobro raspoloeni

i prijateljski su se osmjehivali, Rukovali su se kao da prije nita nijeni bilo. A onda su rekli Maynardu to ih titi.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

29/147

8/10/2019 Sirius-020.pdf

30/147

29

gdje su mogli nadgledati iskrcavanje amaca ako bi stigli s broda. Sostalima je pourio prema najbliem brodskom amcu koji je bio naobali. Morao je obii uvalu lagune, a u meuvremenu, ini se, da jebilo dosta dogovaranja radio-porukama izmeu onih na obali i onihna brodu, jer je jedan motorni amac upravo iskrsnuo iza udaljenog

rta kad se Maynard poeo pribliavati sada naputenom Coulsonu.Oklijevao je, da li da krene u potjeru. Paljivije prouavanje

stijene pokazalo je da je neoteena. Promaaj ga je malo irazveselio, ali i upozorio na oprez. Ne bi bilo dobro da njegovipretpostavljeni saznaju, kako nije nita poduzeo, da bi sprijeionepozvane da se popnu na brod.

Razmiljao je o tome, kad se Ilah poeo sputati niz brdo ravnona razara.

* * *Ilah je vidio prvi plamen hica iz topa s razaraa. A onda je

iznenaeno promatrao neki objekt koji je velikom brzinom jurioprema njemu. U davna, pradavna vremena imao je razvijeni sistemobrane od leteih objekata koji bi ga mogli otetiti. Gotovoautomatski, on se napeo da spreman doeka udarac tog projektila.Objekt umjesto da ga pogodi eksplodira. Posljedice su bileiznenaujue. Zatitna mu je kora prsla. Taj potres zamutio je iporemetio strujanje izmeu elektronskih ploa u njegovoj velikojmasi.

Istodobno, automatski stabilizirajue cijevi poslale suimpulse za odravanje ravnotee. Vrela unutranja tvar, djelomicevrsta a djelomice tekua, koja je inila vei dio njegove mase,postala je jo vrelija i itkija. Slabost koja je nastala kao posljedicastrahovita potresa ubrzala je spajanje tekuina, kao normalnu pojavu,koja se odmah skrutnula pod velikim pritiskom. Ponovo zdrav, Ilahje razmiljao to se to dogodilo. Je li to, moda, bio pokuajkomuniciranja?

Ta ga je mogunost neobino uzbudila. Umjesto da odmahzatvori rupu u svom vanjskom omotau, skruivao je materiju izaprojektila spreavajui tako gubljenje radijacije. ekao je. Opetjurei objekt i snaan udarac koji ga je pogodio ..

Nakon desetak udaraca, koji su mu nanijeli dosta oteenja nazatitnu omotau, Ilah je bio u nedoumici. Ako su to bile poruke koje

on ne moe razumjeti niti primiti? Poeo je zlovoljno ubrzavatikemijsku reakciju koja je brzo zacjeljivala zatitni omota. No bre

8/10/2019 Sirius-020.pdf

31/147

30

nego to je mogao zaepiti otvore, jurei objekti lomili su njegovuobranu.

Jo nije razmiljao o toj pojavi kao o napadu. U njegovuprijanjem postojanju nikada nije bio tako napadnut. Kakve sumetode bile upotrijebljene protiv njega, Ilah se vie nije mogao ni

sjetiti. Ali, svakako to nije bilo tako.Ipak, jedva je vjerovao da je to bio pravi napad, ali se nije

nimalo ljutio. Njegov obrambeni refleks bio je logina stvar, a neemocionalna. Prouavao je razara. inilo mu se da bi ga ipak moraootjerati. Bilo bi takoer potrebno odagnati svaki slini objekt koji bimu se pokuao pribliiti. Svaki objekt koji se kretao a koji je vidiokad se popeo na vrh breuljka svi moraju otii.

Krenuo je nizbrdo.

Stvorenja koja su lebdjela iznad platoa prestala su isputatiplamenove. Kad se Ilah pribliio brodu, jedini znak ivota je bilokretanje jednog manjeg objekta pored tog veeg. Onda je doaotrenutak kada je Ilah uao u vodu. To je bilo iznenaenje. Gotovo daje zaboravio kako na tom brdu ima jedna razina ispod koje sunjegove ivotne funkcije ugroene.

Oklijevao je. A onda je polagano ipak uronio u to depresivnopodruje svjestan da je stekao snagu koja e ga zatititi od bilo kakve

opasnosti.S razaraa su ponovo pucali u njega. Granate iz takve blizineizdubile su duboke rupe u stijeni debeloj trideset metara kojom seIlah suprotstavljao neprijatelju. Kada je ta stijena dotakla brod,pucnjava je prestala. Mynard i njegovi ljudi koji su branili razaraCoulson sve dok su mogli, prebacivali su se na drugoj strani brodapreko ograde u amac i bjeali iz te opasne zone to su mogli bre.

Ilah se pojavio. Bol to ju je osjeao od tih strahovitih udaraca

bila je bol koju osjeaju sva iva bia kad su ozlijeena. Polaganomu se tijelo oporavljalo samo od sebe. I sada s ljutinom, mrnjom istrahom pojavio se iznad neugodne razine.

Dogodila se neoekivana stvar. Kada se nalo medu stijenjem,strano bie se poelo griti, tresti kao da je zahvaeno nekomunutranjom sverazornom silom. Prevrnulo se na jednu stranu iostalo leati tamo kao ranjena stvar tresui se i raspadajui ukomade.

To je bio udesan spektakl. Ilah se popne ponovo na breuljak ispusti se s druge strane u more gdje je upravo jedan razaraodlazio.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

32/147

31

Brod je uspjeno zaobiao prepreku i isplovio iz kanala, obiao otoki zaustavio se nekoliko milja dalje.

Ilah bi rado nastavio proganjanje, ali se mogao kretati samo potlu, a razara je sada bio visoko iznad njega na nebu (na vodenojpovrini). Zato se vratio i uputio prema mjestu gdje su se zaustavili

oni drugi manji objekti. Nije opazio ljude koji su poskakali u pliak irelativno sigurni promatrali kako im unitava opremu. Ilah je zasobom ostavio brdo zapaljenih i polomljenih vozila. Nekolikovozaa, koji su pokuali da svoja vozila spasu i uklone iz opasnezone, bili su pretvoreni krvave mrlje mesa u svojim kabinama.

Dogodilo se bezbroj gluposti u toj panici. Ilah se kretaobrzinom od deset milja na sat. Tri stotine sedamnaest ljudi je bilouhvaeno u pojedinanim klopkama; drobilo ih je udoite koje nije

ni znalo da postoje. Svaki je ovjek osjeao kao a ba njega progoni.Nakon toga Ilah se popeo na najblii vrh breuljka i prouavaonebo ne bi li otkrio da li postoji jo neki napasnik. Ostao je samorazara, udaljen nekoliko milja kao sjena neke opasnosti.

* * *Tama se polagano sputala na otok. Maynard je oprezno

krenuo kroz travu osvjetljavajui put povremenim bljeskovima rune

svjetiljke. S vremena na vrijeme je vikao: Ima li koga ivoga? Ve je satima bilo isto. Prismiraju dana traili su preivjele, ukrcali ih u amac i otpremali narazarakoji je ekao izvan kanala.

Nareenje je dolo radio-vezom. Imali su samo etrdeset osamsati da svi napuste otok. Nakon toga e avion s automatskim pilotombaciti atomsku bombu na otok. Maynard je zamiljao sebe kako etapo tom otoku nastanjenom monstrumom. A hladna jeza koja ga jeprotresla bila je kao neko djeje zadovoljstvo. Poeo je sam sebemuiti mogunou da bude zaboravljen na otoku kad ode razara.

Jecaj iz neposredne blizine, iz mraka, dopre do njega i prene gaiz tih misli. U svjetlu rune svjetiljke Maynard spazi vrlo poznatolice. ovjek je bio pritisnut sruenim stablom. Gerson prie i odmahmu ubrizga morfij.

Bio je to jedan od svjetski poznatih uenjaka. Od trenutkanesree radiom su ga stalno dozivali. Nije bilo na zemlji znanstveneinstitucije koja bi mogla dati pristanak za bombardiranje otoka prijenego to bi uli to on o tome misli.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

33/147

32

Gospodine zapoe Mavnard to vi mislite o... Zastao je i pribrao seSamo je na trenutak bio zaboravio da je mornarika komanda

vebila odredila da se baci na otok atomska bomba, im je dobila odvlade doputenje da uini ono to dri da je sada najsvrsishodnije.

Znanstvenik se prenuo. Maynarde krkljao je ima neto vrlo udno u vezi s

tim biem. Nemojte dopustiti da se bilo to uini... Oi mu serairie od boli. Glas mu zamre. Nije vie bilo vremena da ga bilo topita. Veliki ovjek e uskoro biti u dubokom snu i morat e tako iostati.

To e biti zasada najbolje to smo mogli uiniti, kapetane. Gerson se die i okrene mornarima koji su imali nosila. Vas

dvojica ponesite ovog ovjeka u amac pa na brod s njim. Samooprezno, sada spava.

Maynard je pratio nosila bez ijedne rijei. Imao je osjeaj kojiga nikada nije varao, da je osloboen donoenja odluke koja bi,vjerovao je, bila sasvim drugaija.

Proe no.Jutro je bilo sivo. Odmah nakon izlaska sunca spustila se

tropska kia koja je oprala otok i pola dalje na istok. Nebo je

postalo velianstveno plavo, a more unaokolo je bilo mirno, gotovonepokretno.

Tamo u daljini, na plavom nebu, bacajui brze sjene na smireniocean letio je avion bez pilota. Mnogo prije nego to se pojavio navidiku, Ilah je osjetio to nosi. Drhturio je u svojoj masi. Golemeelektronske cijevi pulsirale su s oekivanjem jer je u jednomtrenutku pomislio da se to pribliava jedan od njegovih.

Kada se avion pribliio, on poalje u njegovu pravcu misaona

pitanja. Nekoliko aviona kojima je uputio svoje valove s pitanjimazgrili su se u jednom trzaju i pali bez kontrole dolje. Ali ovaj jenastavio letjeti i nije skretao sa svoga kursa. Kada je bio tono iznadotoka jedan veliki predmet se otkai i poe se okretati padajui uluku prema Ilahu. Bomba je bila podeena da eksplodira tridesetmetara iznad cilja.

Sve je odlino funkcioniralo i eksplozija je bila strahovita.Cim je zasljepljujui efekt od oslobaanja tako velike koliine

energije proao, Ilah, sada potpuno oivljen i napunjen energijompoeo je razmiljati, gotovo zapanjen iznenaenjem i zadovoljstvom.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

34/147

33

Pa da, svakako, to je ono ega sam se pokuavao sjetiti. To je onoto ja moram uiniti...

Bio je zbunjen to je to uope mogao zaboraviti. On je bioposlan u toku jednog meuzvjezdaoog rata koji je oito jo trajao.On je bio baen na jednu planetu uz goleme tekoe i odmah ga je

neprijatelj onesposobio. A sada je opet bio spreman da ispunizadatak koji su mu namijenili.

On provjeri test signala na Suncu i na ostalim planetarna kojesu bile u krugu dometa njegovih radarskih signala. Onda je pokrenuoproces, koji e ukloniti sve zapreke u njegovoj masi. Prikupio je svesvoje tlane sile za konani pritisak koji e dovesti vitalne elementedo potrebnog spoja u tono proraunano vrijeme.

Eksploziju koja je izbacila jednu planetu s njene putanjezabiljeili su svi seizmografi na Zemlji. Bit e, naravno potrebnomnogo vie vremena dok se ustanovi da Zemlja pada prema Suncu. Initko nee biti iv kad Sunce bljesne u svjetlu jedne nove, koja esagorjeti cijeli Sunev sistem prije nego to ponovo postane maglica.

ak da Ilah i nije znao, da to vie nije onaj rat koji je haraosvemirom prije tisuu milijuna stoljea, ne bi imao drugog izbora:uinio bi to to je i oinio.

Roboti atomske bombe ne mogu donositi druge odluke osimprogramiranih.

(Objavljeno prema dogovoru s G. P. A., Mnchen)

8/10/2019 Sirius-020.pdf

35/147

34

Zvonimir Furtinger

Porukaprijateljstva

U proljee godine 1972. poletjela je amerika svemirska sondatipa Jupiter, pod ifrom Pionir F. Cilj joj nije bio odreen vesamo putanja. Trebala je prolaziti naom galaksijom, a za stomilijuna godina mogla bi proi udaljenost od oko tri tisuesvjetlosnih godina. Prema raunu vjerojatnosti, moglo bi se dogoditi,da nakon 80.000 godina Pionir F stigne u podruje nekog planetana kojem bi mogli postojati uvjeti za nekakav ivot. Moda ak i zaivot inteligentnih bia.

Zbog takve mogunosti Pionir F nosio je i poruku, koja bieventualnog nalaznika obavijestila, da se na treem planetu,raunajui od Sunca, nalaze dvonona bia, mukog i enskog roda,da su ta bia miroljubiva (vidi vraga!), da na tom planetu imavodika, da je zemaljska ena visoka 168 centimetara i jo mnogodrugih detalja, koje nije potrebno ovdje sve navesti. Sve je toprikazano na aluminijskoj ploi, pozlaenoj kako bi mogla odoljevatitisuama i milijunima godina. Pionir F poslan je tako, da proe

pored Sunca, koje bi ga svojom privlanom snagom skrenulo iposlalo u eljenu pravcu. Poruka je bila oblikovana simbolinim

crteima. Bile su to dijelom slike, dijelom skice, a dijelomgeometrijski znakovi u binarnom sistemu.

Iako je vjerojatnost da tu poruku nae bilo tko u svemiru bilavrlo malena, mnogi su se uenjaci ponadali, da e se ipak jednogdana ostvariti kakav-takav kontakt s nekim drugim u svemiru. Makaronda vie i ne bilo ovjeanstva na Zemlji. iru javnostimpresionirale su glasine da su crtei ugravirani u zlato, ali kada sedoznalo da je rijesamo o pozlati, zanimanje je naglo splasnulo. Da

8/10/2019 Sirius-020.pdf

36/147

35

e tu poruku proitati neki sretni svemirac za 985.000 godina ili takonekako, nije se dojmilo nijednog laika. ak i da netko proita irazumije poruku, nitko iv nee to opaziti niti osjetiti bilo kakveposljedice. Meutim, dogaaji su se odigravali svojim tokom.

Svemirska sonda Pionir F presjekla je nakon dva mjeseca

Venerinu ekliptiku a tri mjeseca kasnije prohujala je pokraj Sunca iskrenula kao to je bilo i predvieno. Godinu dana poslije togaprola je kroz Neptunovu ekliptiku i privuena gravitacijom togplaneta ponovo je promijenila kurs. Bio je to manevar koji nije nitkopredvidio, no to je i onako bilo svejedno, jer se unaprijed znalo da esonda lutati svemirom i jedina je nada bila da se nee razbiti o nekimeteor u prvih 100.000 godina. Ali luk, to ga je sondanepredvieno obila imao je sudbonosne posljedice.

o o o Nekih 50.000 kilometara desno ispred Pionira F, raunajuiod Arkturusa, kretalo se neko tijelo. Bilo je loptasta oblika, apovrina kao da mu je bila posuta velikim vrganjima ili kiobranima.Neki su se okretali oko svoje due osi, a neki su se njihali u raznimpravcima odreenim ritmom. Bilo je oito da to nije moglo nastati uprirodi i da je to proizvod neije inteligencije i spretnosti.

Da je tako, vidjelo se odmah: jedna se gljiva poela napadno

vladati. Naglo se nagnula u pravcu u kojem se tog trenutka nalasonda, a onda joj se klobuk iskrenuo, pa je podsjeala na preokrenutikiobran. Istog je trenutka poelo zujati u unutranjosti lopte, to jebio znak uzbune.

Neko vee tijelo juri prema nama izvijestio jesuhonjavi izvia, gledajui u plou s instrumentima.

Zapravo ne bi trebalo posebno isticati da je izvia biosuhonjav. Svi, koji su se nalazili u lopti, dakle cijela posada, bili su

za nae pojmove jednaki kao blizanci. Po izgledu moglo bi ih sesmatrati ljudima iako im je gornji dio tijela bio izduen, noge kratke,ui pljosnate i gotovo okrugle, a boja koe ljubiasta. No svi su imorgani u principu bili isti kao i kod ljudi na Zemlji.

Poslije ove kratke upadice, moemo opet slijediti daljnjedogaaje u lopti zapravo u svemirskom brodu.

Moe li ustanoviti odakle se ta stvar pojavila? upitaoje zapovjednik broda.

Izviaje pritisnuo nekoliko dugmeta i povukao neku polugu.Kad se na ploi zaiskrilo nekoliko svjetala, izviaodgovori:

8/10/2019 Sirius-020.pdf

37/147

36

Rauni pokazuju jedino to da je mogao doi bilo od kuda,ali da ga je skrenuo veliki planet s lijeve strane.

Zapovjednik se zabrinuo. To to mu je izviakazao nije ga ninajmanje razveselilo. Oblik predmeta ve se donekle ocrtavao naraznim spravama. Bilo je jasno da je to djelo inteligentnih bia i da

nije rijeo meteoru. Uostalom, veje i povrna analiza pokazala datu ima svega i svaega, a najmanje onoga to se obino nalazi umeteorima.

Zapovjednik je pomislio na svoj zadatak. Preduvjet za uspjehbilo je iznenaenje: trebalo se neopazice pribliiti Treem planetu,za koji su instrumenti poslani sondama pokazivali da nosi na sebiivot. Odakle to tijelo koje se pribliuje? Bilo je sasvim jasno da tonije ni projektil. Odakle je moglo doi? Jedini logini odgovor bio bi

da je dolo s Treeg planeta, jer to je bilo najblie nebesko tijelo, nakome je bio mogu kakav-takav vie organizirani ivot. No posvemu to se o tom planetu znalo, tamo jedva da je moglo biti nekecivilizacije, jer je sam planet bio premlad. U najboljem sluajumoglo se govoriti o nekom stadiju divljatva. No ako je ipak . .

Stvar je temeljito sumnjiva pomislio je glasnozapovjednik. Ne vjerujem... ali svata je mogue. Da to nije nekabomba, koja bi nas trebala unititi?... Signal! Opasnost treeg stupnja

nastavi glasno.Odmah nakon toga odahne na trenutak, ali ne zadugo. Senzorisu analizirali sumnjivo tijelo. Odmah se ustanovilo da na njemu i unjemu nema niega to bi nalikovalo na eksploziv, a nema nisumnjivih zraka niti naprava za dezintegraciju. Zapovjednik jenapokon shvatio, da je to obino tane koje je trebalo pogoditinjihovu letjelicu. Upravo smijeno, pomisli on, ba su divljaci kojine znaju misliti dalje od nosa, ili to ve imaju kao organ za

mirisanje. Naivnije nisu mogli postupiti. Ba je to ideja, oboriti nas|izravnim pogotkom neke mase bez eksploziva... ak i da je metakdobro usmjeren, trebalo je da samo malo skrene u stranu pa dapromai desetak kilometara.

Divljaci promrmljao je zapovjednik. Nee nam bititeko da ih unitimo.

Odjednom se lecne. Kakvi su to divljaci, koji su mogli saznatito im se sprema? Za to je trebalo vie intelektualne snage nego da bi

se poslao razoran projektil. I ako je na trenutak poalio to to je daouzbunu treeg stupnja, sad mu je bilo drago.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

38/147

37

Istini za volju treba rei da zapovjednik nije bio u naelu nekanaroito krvolona osoba. On je samo izvravao zadatak, koji mu jepovjerilo vrhovno vijee njegova planeta. A zadatak je bio i te kakovaan. Na njegovu planetu su zalihe sirovina bile pri kraju. Koliko sugod tedjeli i racionalno iskoritavali otpatke, ipak se mogao ve

nazreti dan kada e proizvodnja dobara prijeko potrebnih za ivotpoeti opadati. Luksuznih predmeta ionako nije bilo vestoljeima.Sonde koje su prokrstarile bliom i daljom okolicom ustanovile suda postoji jedan zvjezdani sistem kojem sunce ima slian karakterkao i njihovo vlastito i da na Treem planetu tog sistema ima jodovoljno sirovina, uz vrlo povoljnu gravitaciju i atmosferu. Dakle,nita blie od pomisli da se sav ivot izbrie s tog planeta i onda umiru eksploatira rudno bogatstvo i ostale sirovine. Moglo bi se

pomisliti ak i na kolonizaciju. Pogotovu bi tada domoroci moglisamo smetati, jer je sad ve bilo oito da su se dokopali nekakvecivilizacije: to se moglo lako zakljuiti po razliitim elektronskimsignalima to su ih registrirale sonde. A ba takva poluciviliziranabia obino su najgora. Najprije bi htjela neto nauiti od doljaka, aonda bi se osamostalila i pokuala istjerati uljeze. Makar to!

Plan za unitenje Treeg planeta bio je jednostavan i siguran.Trebalo je da brod samo jednom proleti kroz atmosferu i da aktivira

ione. Slijedilo bi sve gotovo automatski. U atmosferi bi se kisiknaglo poeo vezati za ugljikove spojeve. Za manje od sata ne bi bilona cijelom planetu ni jednog slobodnog atoma kisika u atmosferi nibilo gdje drugdje, pa bi sve ivo uginulo. Onda bi se opet obratnimpostupkom kisik oslobodio iz svojih spojeva i sve bi bilo u najboljemredu, a svijet bi se dalje vrtio kao da se nije ba nita dogodilo.

Sada se projektil koji je zbunio zapovjednika toliko pribliio,da se mogao vidjeti dalekozorom. Po obliku nije se moglo zakljuitikojoj svrsi slui. Ali oprez je bio svakako na mjestu.

Zapravo i nisu takvi divljaci promrsio je izvia,toliko da bi ga zapovjednik mogao uti. Kako su samo saznali dadolazimo?

Zapovjednik je shvatio da ga izvia eli na taktian nainupozoriti da bude oprezan. No to je znao i sam.

Zapravo je to ipak udno rekao je zapovjednik nakonnekog vremena. Znaju da dolazimo, a protiv nas alju tane, kojebi nas moglo neznatno otetiti jedino ako nas izravno pogodi.Senzori nisu otkrili nita novo u tom projektilu?

8/10/2019 Sirius-020.pdf

39/147

38

Nisu, a najmanje neki ureaj za upravljanje. Mislim, da jeto u ovom trenutku najinteresantnije rekao je izvia.

Da nije neka vjeba? usudio se primijetiti brodskikemiar.

Kakva vjeba obrecnuo se zapovjednik, koji nije ba

potovao uene osobe. Taj projektil leti potpuno nekontrolirano ine emitira signale prema kojima bismo mogli slijediti njegov let iizvui neki pouak,

Neto bih predloio usudio se skromnim glasom reikemiar.

Govori! Kako bi bilo da uhvatimo to tane, pa da izbliza

pogledamo to je to?

Ne misli li da bi to moglo biti opasno? Ako je ipak netounutra? javio se izvia.

Komandant se zamislio. Kemiar je imao pravo, ali ni izvianije govorio ludo. Na koncu se odluio:

To je tono. Mogli bismo ga privui magnetskim poljem ionda ga otvoriti izvan broda. Dva mehaniara bi to mogla izvesti...pa ako se to i dogodi... bez njih moemo izdrati.

Zapovjednik je izdao potrebne zapovijedi, a onda nije mogaoodoljeti:

Iako si samo kemiar, ima dobru glavu! a zatim seobratio svome zamjeniku: Broj 23 i 81 e izii po tu stvar. Poi ustrojarnicu i upravljaj magnetskim poljem. Ja u osobno promijenitismjer broda i dalje upravljati.

Zapovjednik je netremice gledao u ekrane, tako da je imaopregled nad svim bitnim to se dogaalo na brodu i oko njega, dok jekemiar ozbiljno razmiljao nije li moda pogrijeio to nije izuio

za svemirskog tehniara: bilo bi mu lake i ne bi se toliko muio.Na rubu ekrana pojavila se svjetlea toka. Zapovjednik je

ispravio kurs broda i sada se ta toka nala u sredini. Postajala jevidno sve vea, a ubrzo se promijenio faktor poveavanja. Da, sadase lijepo vidjelo kako to izgleda. Kamera je zahvalila predmetsprijeda i malo sa strane. Doimalo se poput gljive na ijem seklobuku nalazila nekakva etvrtasta kutija. Ispod klobuka nazirao sestoac.

Hm pomislio je zapovjednik to bi moglo biti svatai nita. Svakako treba pogledati to je unutra.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

40/147

39

Brojevi 23 i 81 dospjeli su u neposrednu blizinu sumnjiveletjelice. Zaobili su je nekoliko puta, a onda se jedan zapovjedniku se inilo da je to bio broj 81 sasvim pribliio dogljive. Uperio je senzorsku cijev prema nepoznatoj letjelici ipolagano prelazio po njezinoj povrini.

Nita to bi moglo eksplodirati javio je u centralu, Istrauj dalje odgovorio je zapovjednik, pomislivi u

sebi: to jedan lukavi divljak smisli sto kulturnih bia ne moeshvatiti.

Ovako neemo moi dalje javio se opet broj 81, Trebalo bi otvoriti.

A zato sam vas poslao? progunao je zapovjednik, Da dovedemo stvar na brod? Tamo bi je lake bilo

rastaviti na dijelove. Jesi li sasvim poludio? vrisnuo je zapovjednik, a onda

nastavio oinskim glasom: Moda su divljaci napunili letjelicunekim virusima ili bakterijama da nas unite. U svemiru e to bitiposve bezopasan pothvat.

Na ekranu se sasvim jasno vidjelo kako brojevi 23 i 81 s vrlomalo volje prilaze letjelici, ali zapovijed je zapovijed, disciplina jedisciplina. Prihvatili su se posla i malo-pomalo pojedine dijelove

smjetali u kutije koje su nosili sa sobom. Ima li to sumnjivo? htio je saznati zapovjednik. Do sada nita. Nali smo samo nekakav vrlo primitivan,

ureaj za upravljanje. Potisna snaga morala je doi izvana, vjerojatnos neke rakete.

A to e divljaci drugo. Samo nastavite odgovorio jezapovjednik.

Tehniari su nastavili rastavljati letjelicu. Kad su otvorili kutiju

na vrhu, broj 23 se brzo javio: Nekakva ploa. ini se da je to pokuaj umjetnosti. Izloba primitivne umjetnosti u svemiru primijetio je

zapovjednik sarkastino. Nastavite!Vie se nita bitno nije nalo. Bombe, koje se zapovjednik

najvie bojao, nije bilo.Konano se sav inventar iz nepoznate letjelice naao na

zapovjednikovu stolu. Unaokolo su se okupili lanovi taba.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

41/147

40

Oito su to sve proizvodi neke kulture, koja pokazujetendenciju razvoja primijetio je kemiar.

Slaem se prihvatio je zapovjednik takvi smo i mivjerojatno bili prije 100.000 generacija.

Da mi je samo znati, zato su to uope poslali u svemir

razmiljao je glasno pomonik zapovjednika.Zapovjednik pogleda ploicu o kojoj je govorio broj 23. Vrtio

ju je u rukama i zamiljeno promatrao crtee. Najprije mu se sve toinilo potpuno besmislenim. U desnom gornjem uglu nalazile su seslike dvoje divljaka. Bilo je oito da je rijeo mujaku i enki. Bilisu goli, to je potpuno odgovaralo predodbama zapovjednika obiima na Zemlji. Iza njih se nalazila skica te letjelice koju su upravodemontirali. U lijevom gornjem uglu bila je nacrtana toka iz koje su

zrakasto izlazile crte. Iznad toga bila su dva kruga spojena crtom. Nijedno ni drugo nije bilo nimalo jasno, ni zapovjedniku ni ostalimlanovima taba. Ispod toga bilo je ve neto razumljivije: jedanveliki i devet manjih krugova neki veliine toke, neki neto vei.esti krug, raunajui od velike krunice, bio je precrtan.Zapovjedniku je bilo jasno da to prikazuje planetarni sistem. Velikikrug je Sunce a ostalo planeti. To je bilo to jasnije, to je od Treegplaneta vodila krivulja, na ijem se vrhu opet nalazila skica te

letjelice koja ih je presrela. Da li tko razumije neto od toga? upitao jezapovjednik i zaokruio pogledom oko stola.

Ako dopustite, neto bih rekao javio se glavni inenjerstroja. Ovaj par divljaka je gol. Mukarac die ruku u zrak. Tooito znai: mi smo siromani divljaci, nemamo nita i zaustavite sena naem planetu, da nam neto podarite; zato smo i poslali nauletjelicu, da vas pozovemo.

Zapovjednik je utio i samo pogledavao ostale lanove taba.Nitko nije vie rekao to misli, jer je svakome bilo jasno da bi bilodobro uti to je zakljuio zapovjednik. Kada je tiina potrajalapredugo, javio se je zapovjednik:

Vjerojatno bi se sve to moglo tako protumaiti. Ali ja bihhtio znati kako su ti siromani, neuki divljaci mogli saznati da midolazimo. Oito je, dakle, da i nisu tako divlji, da raspolau silamakoje moramo potovati. Bojim se da to nije vapaj prosjaka, veneto

drugo.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

42/147

8/10/2019 Sirius-020.pdf

43/147

42

Tko vam je dopustio, da preuzmete komandu? oinega zapovjednik bijesnim pogledom. Okrenite brod za 180stupnjeva. Vraamo se. Oito je da orujem kojim raspolaemo nebismo nita postigli protiv te civilizacije, samo bismo sebeupropastili!

o o o Otprilike u to doba pojavila se u izlozima knjiara irom

Zemlje knjiga profesora Arthura Melvillea pod naslovom Pionizacijelo biraju suradnike. Uostalom, dosta razgovora. Treba prijeina djelo.

Mjesec dana kasnije autor je postao poasni lan cijelog nizauenih drutava.

o o o

Zapovjednik broda, koji je imao nalog da uniti Zemlju a nijeto uinio, sve je vie bio uvjeren da se samo njegovoj pronicavostimoe zahvaliti to je spasio brod i posadu.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

44/147

43

Philip Latham

The Xi Effect

Preveo Nikola Popovi

Efekt ksi

Cio tjedan Stoddardova i Arnoldova ekipa nije imala nikakverezultate nego samo muke i tekoe s programom istraivanjaSuneva infracrvenog zraenja. Prvo je olovnosulfatna foto-konduktivna elija prestala raditi. Nakon toga jedna elektrina oluja potpuno neoekivana u rujnu otetila je dalekovod doplaninskog opservatorija. A sad je iz neobjanjivih razloga

automatski registrator uporno otklanjao da registrira i najmanjikvantum radijacije iznad 20.000 angstrema. Evo tu na 16 tisua stopa kraj je atmosferskog ugljinog

dioksida ree Arnold, pokazujui jednu toku na traci koja je toregistrirala. Moete vidjeti da je sve u redu do toga mjesta. Aliiznad dvadeset tisua ne moemo dobiti nita.

Stoddard je zagundao: Eto, to je posljedica naeg ekonomiziranja. U elji da

smanjimo trokove, kupujemo najjeftiniju opremu. Poao je do

8/10/2019 Sirius-020.pdf

45/147

44

spektometra i pogledao ga namrtena lica. Bio je to njegov izum,impresivna serija proreza i parabohnih ogledala kroz koju seproputala zraka Suneva svjetla s vrha tornja. Kad je taj optikiinstrument u pravom poloaju, on e dovesti traku infracrveneradijacije na vrlo osjetljivu plou foto-konduktivne elije. No, oito

nije sve ovisilo samo o pravom poloaju. Moda je stvar ovoga puta u pojaanju ree Arnold s

mnogo optimizma. Pa to je jedini dio tog glomaznog aparata koji nas do sada

nije iznevjerio ree Stoddard. Bilo bi dobro da ti jo jednompogleda cijeli aparat, a ja u ponovo pregledati eliju.

Slijedeih nekoliko sati astronomi su provjeravali dijelove

spektrometra kao dva kirurga koji najpaljivije otvaiaju trbunuupljinu, dodajui jedan drugom instrumente, jedva izmijenivi pokoju rije. Ta radili su petnaest godina zajedno kao jedan odnajstarijih timova u Zapadnom institutu za tehnologiju, ali i kaoekipa koja se toliko puta potvrdila kao jedna od najproduktivnijih.Stoddard je u etrdesetoj izgledao kao neka starinska bava piva svelikim rukama, velikim nogama i velikim izboenim trbuhom.Njegove gotovo zatvorene oi, kao da je uvijek pospan, bile su samovrlo efektna maska za jednu od najpametnijih glava u institutu.Arnold koji je bio skoro istih godina, doimao se poput mladia. Bioje malen, mrav i ustar, s mladikim izrazom lica, to je esto razneposjetioce zbunjivalo mislei da je on student koji se bavi svojimprvim istraivanjima. Stoddard je bio praktian, ovjek Instituta kojije izradio nacrte za ovaj aparat namijenjen raznovrsnimistraivanjima. On je preuzeo zadatak promatranja. A Arnold je bioonaj koji je odabirao ta zapaanja i razraivao ili teoretski.

Jesi li naao da neto nije u redu? napokon upitaStoddard, uspravivi se i stavljajui poklopac koji je pokrivao dioaparata sa elijama.

Nita to bi bilo vrijedno spomena odgovori Arnold. Mislim da bi trebalo jo jednom pogledati.

Da, i ja mislim tako. Pustimo Sunce ponovo kroz prorezpa emo pokuati jo jednom.

No, ni slijedei pokuaj nije bio nita bolji od prvoga.

Moda bi trebalo cijeli aparat odnijeti dolje u laboratorijna temeljitiji pregled izjavi Stoddard, gledajui u svoje djelo kao

8/10/2019 Sirius-020.pdf

46/147

45

da ga je htio baciti u smee. Promatrao je kako jedan oblailijenoprelazi preko Suneva diska na projekciji kroz prorez. Jesi lijutros dobio neke informacije ili prognoze o vremenu odmeteoroloke stanice ili preko radija?

Arnold ga pogleda upitno. Pa zar jo nisi uo? Sve radio-stanice su zanijemjele ima

tome vetjedan dana. to je s njima? Dakle, to je zaista misteriozno. Prolog ponedjeljka KLX

se vie nije ulo usred programa, a onda su stanice dalje uz skalutakoer prestale emitirati. Nakon toga moglo se uti samo radio-amatere i policiju. A sada su i oni zautjeli Stoddard, koji je smatrao

radio jednom od najveih prietnji njegovu miru, primio je tu vijestfilozofski. E, pa drago mi je, to ujem, da nismo jedini koji imamo

problema ovih dana. Ali, kladim se, da je mojoj eni bilo strano aokad nije mogla uti to se dogodilo prole noi privatnoj tajniciPriscile Lane.

* * *

Stoddard je bio u svom laboratoriju u prizemlju Astrofizikedvorane Zapadnog instituta i naporno izraivao dijagram za sistempojaala kad je Arnold upao kao vihor, dok mu je veselo mladenakolice zrailo oduevljenjem.

Pogodi to je novo! uzviknuo je. Friedmann je ugradu. Prihvatio je da odri predavanje veeras u velikoj dvorani osvojoj teoriji o efektu KSI. Zna Friedmanna, zar ne? Stoddard jezakimao odreno glavom.

Nikad uo za njega. Arnold prebaci jednu nogu prekostola.

Pa po mojem miljenju, on je najbolji kozmolog danas nasvijetu. Imao je mnogo okapanja dok je uspio objaviti prvo djelo, notada jo nije bio poznat. Svatko je mislio da je to napisao neki udak,neuraunljiv tip, sve dok Eddington nije to proitao i odmah uoioveliku vrijednost spisa. Sada Friedmann ne alje svoje lankenovinama. Mora prekapati i pronalaziti njegove studije na udnim

mjestima kao to su Izvjetaji i rasprave Geofizikog drutvaVenezuele ili u Analima portugalskog Meteorolokog saveza.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

47/147

46

Mogu pretpostaviti kako mu je ree Stoddard sasimpatijom.

E, pa mislio sam da bi ga vrijedilo uti jer bi njegovateorija moda mogla imati neke veze s naim zapaanjima prologtjedna o infracrvenim zrakama.

Misli da bih ga mogao bolje razumjeti ako ga ujem? Vjerojatno ne, ali sve, ili bar vei dio onoga to e iznijeti

u predavanju tie se svih nas.Stoddard dohvati dijagram koji je izraivao. Vidjet u, hou li imati vremena. No, ti zna to mislim o

tim visokouenim teoretiarima.Arnold se nasmije.

Znam to dobro otprije. Ustade i krenu prema vratima. Bit e to u sobi 201 u 16. i 30. Sauvat u jedno mjesto i za tebe.

Sastanak je ve bio poeo kad je Stoddard otvorio vrata imugnuo na svoje sjedalo i pri tome je izazvao vie buke nego kadkonj ulazi u staju. Kao i obino prve redove su zauzeli okorjelistarosjedioci na fakultetu, oni zagrieni posjetioci svih seminara,veterani na tisue predavanja: Fosberg i Ballantyne s matematikogodjela, Blacker i Tinsdale iz radiolokog laboratorija, Deninning,nuklearni fiziar i mnogi drugi. Tu su bili i apsolventi i profesori sasusjednih instituta.

Tko je na potezu? upitao je Stoddard kad je sjeopokraj svoga prijatelja.

Trebalo je samo da vidi kako je Friedmann spustiostarom Blackeru prije jedne minute. Arnold je to proaptao soitim zadovoljstvom. Dobro ga je opalio ovaj put.

Za Stoddarda svi teoretski fiziari su bili nekakva udna biaudaljena od svih ostalih ljudi. Iz vlastita je iskustva znao da ih semoe podijeliti u dvije skupine. U prvoj su skupini bili, npr. oni kojese jedva moglo razumjeti, uz veliki napor. Kao u pravilu oni suprolazili kroz ivot s oreolom mjeseara. Ako netko skupi dovoljnohrabrosti te ga upita ili zatrai da svoje miljenje stavi na papir, on ega pogledati s izrazom nezadovoljstva kao prodava rabljenih kolakad mu donesete kola na prodaju pa pone razgledati razlupana kola

prigovarajui svakoj pojedinosti. Sve je u loem stanju. No, mogu

e

8/10/2019 Sirius-020.pdf

48/147

47

je postii nekakvo poboljanje, ako bi se popravilo ovo ili ono, itd,itd.

Druga skupina, nasuprt prvoj, doima se kao da je uvijek blizutoke kljuanja. Trese se od suzdrana uzbuenja. Jedan od njegovihbivih uenika predloio je teoriju koja predstavlja golem napredak.Tamo gdje je bila potpuna tama sada je sve obasjano Suncem. Kadase samo rijei nekoliko sitnica i kada se raiste neke manje vanestvari, cijeli e problem biti praktino rijeen, itd, itd.

Stoddard je Friedmanna svrstao odmah u prvu skupinu, smanjim primjesama druge. Bio je to visok mrav ovjek okotridesete, sav nekako uglat i ako je nekoga gledao kao da je gledaonegdje deset metara iza njega. Glas mu je bio suh i jednolian s malostranog naglaska.

Stoddard je sluao neto vie od pet minuta kada je opaziokako se poinje diviti tom ovjeku kao to se mala unuka divi djedukad puta lijepe kolute dima iz svoje lule. Koliko je mogao shvatiti,Friedmann je u svom razmatranju upotrebljavao obine, poznaterijei da bi oznaio mali ugao ili malu mrvicu u beskrajno viemnivou vremenskog prostora ili KSI-prostora. Redovno se zbivanja uKSI-prostoru deavaju na prevelikoj skali raspona da bi imala bilokakav osjetljiv efekt na finou obina prostora. U rijetkim prilikamaipak jedan mali dio zgruanog prostora moe biti ozbiljno naruenzbivanjima posebne prirode u KSI-prostoru, na neki nain slino kaokad neki atom na povrini jantara moe biti uznemiren trljanjem.

Kada se zbivanja u superkozmosu prenesu u nekiindividualizirani dio prostora mogu se zbivati izvanredne stvari, naprimjer kutni moment nee biti tono ouvan, a Hamiltonovajednadba e zahtijevati neke modifikacije, da spomenemo samoneke govorio je Friedmann. Zbog toga ispravno upueniistraiva svemira mora svakog asa imati radijus promatranjajednak TAU* puta brzina svjetlosti rekao je Friedmann na krajuizlaganja. Zbog toga, dakle, ako se poveava vrijednost TAU,jednako tako se mora poveavati i svemir, kao to je prikazano uopem smanjivanju izvangalaktike maglice... No, to poveanje uvremenu, oznaeno s TAU nije stvario jedinstveno, nego samostatistiki izraen efekt. Lokalne fluktuacije u KSI-prostoru mogudobiti tako goleme razmjere da se mogu vrlo jasno opaziti i u

jednostavnom prostoru... Dokaz za KSI-efekt u naoj okolini vidljivje iz ponaanja Andromedine maglice, koja umjesto da se vlada i

8/10/2019 Sirius-020.pdf

49/147

8/10/2019 Sirius-020.pdf

50/147

8/10/2019 Sirius-020.pdf

51/147

50

U tom je trenutku njegov pogled privukla jedna zvijezda, jedvavidljiva na istonom horizontu.

Imam je! uzviknuo je. Mogli bismo promatrati pomraenje jednog od

Jupiterovih satelita. Ako se Sunev sistem doista smanjio kao to topredvida efekt KSI, morat e se pojaviti mnogo prije vremena.

Misli da ponovimo Roemerova ispitivanja reeStoddard samo sada s vremenom izraenim brzinom svjetlostiumjesto promjerom Zemljine putanje oko Sunca.

Tono tako!Stoddard je osjeao kako se mrea stee oko njega. Znao je kad

njegovog kolegu opsjedne neka nova ideja, da je uzaludno

odgovarati ga od nje. Pa dobro, ini mi se da smo ponekad istraivali i stvari

koje su manje obeavale. Samo nikako se ne mogu sjetiti koje su tobile.

Sluaj ree Arnold dok su mu oi svjetlucalevragolasto. Radi li netko noas u opservatoriju?

Stoddard je malo razmiljao.

Danas jeetvrtak, je li? Ne, mislim, da nema nikoga. Pa to nas onda spreava da ponemo promatrati ve

noas? Nita, koliko ja znam, osim to e biti lijepa debela magla

uzdahnuo je pomirljivo. Pogledajmo na tabelu. Moda nemanikakva pomraenja vidljiva noas.

Ali, tabela je pokazivala drugaije. Pojava pomraenja JupiteraI bila je predviena za etvrtak 5. listopada, u 4 sata i 8 minuta i 10

sekundi po srednjoevropskom vremenu. Arnold je bio oduevljen. Srest emo se noas u opservatoriju. O. K.? Dobro. Moemo poslije svratiti k meni na jednu aicu. Meni e, vjerojatno, biti potrebna bar jedna bio je

Stoddardov turoban odgovor poto ustanovimo koliko se smanjiosvemir.

8/10/2019 Sirius-020.pdf

52/147

51

Svjetiljka je iznad stola bacala groteskne sjene po okruglojprostoriji pa su teleskop i postolje nalikovali na velikog kukca kojileti po stropu i zakrivljenim zidovima kupole. U tom trenutkuStoddard nije bio raspoloen da se divi projekcionoj geometriji nazidovima. Kao i svaki drugi opservatorij u svijetu, koji se pokretao

runo, i ovaj je u Zapadnom institutu bilo vrlo teko pokretati.Napokon, uloivi velik napor koji je odgovarao jednomsupermenu, Stoddard je otvorio zaslone prema nebu. Pokazalo sezvijee Cygnus tono po meridijanu. Teko diui, okrenuo jekupolu prema Jupiteru, sve dok ga nije dobio u sreditu otvora, utosvjetlo kao semaforsko izmeu blijedih svjetala zvijezda u skupiniVodenjaka. Onda je poeo okretati teleskop na postolju kao nekiprotuavionski top sve dok nije dobio planetu u vidno polje.

Kako se vidi? pitao je Arnold, sjedei u sjeni zastolom. Pustio je trak svjetla na kronometar i na komad papira poredruke, ostavljajui kraj teleskopa