hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjakas međunarodnim sudjelovanjem

croatian

dairyexpertssymposiumwith international participation

lovran, hotel excelsior9. – 12. studenoga 2016.9 – 12 november 2016

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

2

IMPRESSUM

znanstveni odbor / scientific committee members Neven Antunac, Irena Barukčić, Nina Bilandžić, Vesna Gantner, Snežana Jovanović, Samir Kalit, Blaženka Kos, Pero Mijić, Nataša Mikulec, Ines Panjkota Krbavčić, Tomislav Pogačić, Dubravka Samaržija, Zlatan Sarić, Jagoda Šušković, Nada Vahčić, Marina Vranić, Nevijo Zdolec

predsjednica znanstvenog odbora / chairman of the scientific committee Rajka Božanić

organizacijski odbor / organising committee members Stjepan Ban, Zoran Bašić, Ivana Kaplan, Inga Kesner-Koren, Kristina Klarić Rubčić, Petra Košćak Hopwood, Krunoslav Ladić, Duško Lapac, Antun Milić, Ljiljana Vajda Mlinaček, Ivan Volarić, Elena Wolsperger Dolezil

predsjednica organizacijskog odbora / chairman of the organising committee Vera Volarić

kontakt adresa / contact address Hrvatska mljekarska udruga Prolaz Fadila Hadžića 2, 10000 Zagreb tel 00385 1 4833 349 fax 00385 1 4875 848 e-mail hmu@hmu.hr www.hmu.hr

grafičko oblikovanje i prijelom / design and layout kuna zlatica

lektura / proofreading Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Irena Barukčić Tomislav Pogačić

tisak / print Tiskara HLAD

pokrovitelji / patrons Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske / Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske / Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia

glavni sponzor / general sponsor Dukat d.d.

sponzori događanja / event sponsors Dukat d.d., Vindija d.d., Agrolaguna d.d., Belje d.d., Ledo d.d., Frassinox d.o.o.

ostali sponzori / other sponsors Probiotik d.o.o., Alltech Hrvatska d.o.o.

izlagači / exhibitors Vindija d.d., Alltech Hrvatska d.o.o., Labena d.o.o., GEA Westfalia Separator, Aparatura d.o.o.

uz potporu / supported by Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Zagrebačke županije / Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia, Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia and Zagreb County

42croatian

dairyexperts

symposium

3

Poštovani kolege,

u suradnji sa znanstvenim institucijama i mljekarama, Hrvatska mljekarska udruga organizator je 42. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem. Nastavak je to naših tradicionalnih susreta koje već dugi niz godina održavamo u Lovranu, a prema broju prijavljenih sudionika i velikom zanimanju koje vlada za ovaj skup imamo razloga vjerovati da će i ove godine biti iznimno dobro posjećen.

Iznoseći nove spoznaje i dostignuća u mljekarstvu, Hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka pobuđuje veliko zanimanje domaćih i stranih stručnjaka, mljekarskih institucija te ostalih sudionika kojima je mljekarstvo u fokusu njihova zanimanja. Kao organizatori, zadovoljni smo i ponosni na hrvatske mljekarske znanstvenike i stručnjake koji će zajedno sa svojim inozemnim kolegama izložiti radove prema zadanim temama i tematskim cjelinama, održavajući pritom visoku razinu ovoga znanstveno-stručnog skupa. Posebno nas veseli što nam se svaki put pridružuje sve veći broj mladih znanstvenika i stručnjaka, željnih znanja i razmjene iskustava, stječući tako nove poslovne kontakte i poznanstva, a mi ulažemo puno truda kako bismo svakom sudioniku simpozija omogućili da se osjeća ugodno i korisno te profesionalno ispunjeno.

U zasebnom terminu, održat će se Okrugli stol na temu Jačanje svijesti javnosti o potrošnji hrvatskog mlijeka, gdje će predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i znanstveno-stručnih institucija izložiti aktualnu problematiku u proizvodnji, preradi i tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda te dati smjernice za rješavanje ovoga problema koji već duže opterećuje i koči daljnji razvoj i opstanak domaćega mliječnog sektora. Očekujemo korisnu raspravu svih sudionika simpozija, za koju smo zbog važnosti i velikog interesa prijavljenih osigurali dovoljno vremena.

Hrvatske mljekare, prepoznajući važnost mljekarskog simpozija, aktivno su uključene u njegov rad predstavljajući nam svoja stručna postignuća, ali i materijalnu podršku koja nam pruža mogućnost zajedničkog druženja i izvan službenog programa simpozija, što značajno pridonosi uspješnosti i po mnogo čemu posebnosti ovoga skupa.

Poštovani kolege, dragi gosti i prijatelji, u ime organizatora želim svima vama da se i ovoga puta ugodno osjećate u ovome prelijepom dijelu našeg Jadrana i neka vam boravak na ovogodišnjem simpoziju bude ispunjen lijepim i korisnim dojmovima, oplemenjenim novim poznanstvima, koja će vam zasigurno koristiti, kako za profesionalne, tako i za buduće osobne kontakte. A mi ćemo se truditi i ubuduće vam biti dobri domaćini.

Predsjednica Hrvatske mljekarske udrugevera volarić

42hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

4

14:00Smještaj u hotel Hotel accommodation

08:00 – 09:30

09:30 – 10:00

10.11.2016.četvrtak

―thursday

Registracija sudionika i postavljanje postera

Otvaranje 42. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka

Registration and Posters placing

Opening of the 42nd Croatian Dairy Experts Symposium

9.11.2016.srijeda

―wednesday

PROGRAM / PROGRAMME

42croatian

dairyexperts

symposium

programme

5

Plenarna predavanja/Plenary lecturesModeratori / ModeratorsŽeljko Cvetnić, Pero Mijić, Antun Milić

zoran grgić

antun kostelić josip leto

dražen đuričić

nikola raguž boris lukić vesna gantner pero mijić

tomislav kiš ivana lohman janković ljupka maltar zrinka dugonjić

antonio maltar

nina bilandžić

vesna gantner

10:00 – 10:20

10:20 – 10:40

10:40 – 11:00

11:00 – 11:20

11:20 – 11:30

11:30 – 12:00

12:00 – 12:20

12:20 – 12:40

12:40 – 13:00

13:00 – 13:20

13:20 – 13:30

13:30 – 15:30

15:30 – 16:30

Aktualno u hrvatskom mljekarstvu – stanje i prijedlog strateških odrednica razvoja

Neiskorištene mogućnosti govedarstva u Hrvatskoj

Menadžment tijekom prijelaznog razdoblja u svrhu optimizacije proizvodnje mlijeka u govedarstvu

Može li hrvatsko govedarstvo bolje?

Rasprava

Odmor

Utjecaj pojave bolesti kvrgave kože u regiji na mljekarski sektor u Hrvatskoj

Primjena stečenih iskustava u hranidbi mliječnih krava na području istočnog dijela Republike Hrvatske

Aflatoksini od hrane za životinje do stola

Utjecaj klimatskih promjena na mliječna goveda – kako ga ublažiti?

Rasprava

Ručak

Poster sekcija (uz nazočnost autora)

Actual sitiuation in the Croatian dairy sector and a proposal of strategic development

Unexploited opportunities in dairy farming in Croatia

Management during transition period in a purpose for optimization of milk production in the cattle

Could Croatian cattle breeding do better?

Paper discussion

Pause

Lumpy Skin Disease in the region – influence on dairy sector in Croatia

The application of acquired experience in the feeding of dairy cows in eastern Croatia

Aflatoxins from feed to the table

The impact of climate change on dairy cattle - how to mitigate?

Paper discussion

Lunch

Poster session (with presence of author(s))

42hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

program

6

Usmena izlaganja / Oral presentationsModeratori / Moderators Dubravka Samaržija, Danijela Stručić, Krunoslav Ladić

pero mijić tina bobić vesna gantner vladan bogdanović dragan stanojević

ante ivanković miljenko konjačić danijela stručić jelena ramljak

nataša pintić pukec danijela stručić ana novosel marija vukobratović

dražen kaučić

dražen đuričić ivona žura žaja ivan folnožić marko samardžija

andreja čanžek majhenič primož treven petra mohar lorbeg

jasminka špoljarić dijana plavljanić biljana radeljević iva horvat–kesić šimun zamberlin mirjana maletić neven antunac nataša mikulec

16:30 – 16:40

16:40 – 16:50

16:50 – 17:00

17:00 – 17:10

17:10 – 17:20

17:20 – 17:30

17:30 – 17:40

17:40 – 17:50

Vrijednosti tempera-turno–humidnog indeksa na velikim mliječnim farmama u Hrvatskoj i Srbiji

Odlike mliječnosti i kemijskog sastava mlijeka buše

Službena kontrola sirovog mlijeka u Hrvatskoj

Ekstremne tempera-ture i poljoprivredna proizvodnja

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju mliječnih krava

Rasprava

Utjecaj organskoga i konvencionalnog uzgoja koza na senzorska i reološka svojstva fermentiranih mliječnih proizvoda

Kontrola ispravnosti označavanja ovčjih i kozjih sireva na tržištu Republike Hrvatske

The values of temperature–humidity index on large dairy farms in Croatia and Serbia

Characteristics of milk production and chemical composition of Bushas milk

Analysis of raw milk samples within the official controls in Croatia

Extreme tempera-tures and agricultural production

The impact of climate changes on dairy cows production

Paper discussion

Influence of organic and conventional goat farming on sensorial and rheological parameters of fermented dairy products

Control of sheep and goat cheeses labeling on the Croatian market

Moderatori / Moderators Irena Barukčić, Jasminka Špoljarić, Duško Lapac

42croatian

dairyexperts

symposium

programme

7

17:50 – 18:00

18:00 – 18:10

20:30

anka popović–vranješ radovan pejanović goran grubješić željka jurakić saša krstović

Proizvodnja mliječnih proizvoda u Srbiji za rusko tržište

Rasprava

Večera uz Dukat i birano društvo najfinijih sireva

Production of dairy products in Serbia for Russian market

Paper discussion

Dinner accompanied by Dukat and the finest cheese selection

11.11.2016.petak

―friday

Plenarna predavanja/Plenary lecturesModeratori / Moderators Nada Vahčić, Inga Kesner Koren, Marina Šimunek

samir kalit

milna tudor kalit

nada vahčić

lea pollak

irena rogelj andreja čanžek majhenič petra mohar lorbeg primož treven bojana bogovič matijašić

irena barukčić rajka božanić

09:30 – 09:50

09:50 – 10:10

10:10 – 10:30

10:30 – 10:50

10:50 – 11:10

11:10 – 11:30

11:30 – 11:4011:40 – 12:00

Nova dostignuća u proizvodnji sira

Utjecaj slobodnih masnih kiselina na senzorska svojstva i nutritivnu vrijednost sira

Senzorska analiza – čovjek ili analitički instrument s prednostima i ograničenjima

Mlijeko i mliječni proizvodi – novosti u deklariranju vezane za hranjive vrijednosti, alergene i tvrdnje Rezistencija na antibiotike – Je li GRAS status BMK–a doveden u pitanje?

Sporedni proizvodi mliječne industrije - zanemarena funkcionalna hrana

Rasprava

Odmor

Novel achievements of cheese–making

The influence of free fatty acids on sensory properties and nutritive value of cheese

Sensory analysis – humans vs. instruments with advantages and limitations

Milk and dairy products – news related to the labeling of nutritional values, allergens and claims Antibiotic resistance – Is the GRAS status of lactic acid bacteria under a question?

By products of the dairy industry – a neglected functional food

Paper discussion

Pause

Predstavljanje knjige “Sirarski priručnik”u izdanju Hrvatske mljekarske udruge

42hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

program

8

Usmena izlaganja / Oral presentations

branka levaj anja vukomanović gianna lazinica maja repajić ivona elez–garofulić andrea vojnović tatjana bađek mirela pelikan inga kesner–koren

marko marc

miroljub barać mirjana pešić milenko smiljanić tanja vučić

zorana miloradović nemanja kljajević milimirka grubačić nikola tomić jelena miočinović

12:00 – 12:10

12:10 – 12:20

12:20 – 12:30

12:30 – 12:40

12:40 – 12:5013:00 – 15:30

15:30 – 16:30

Proizvodnja praha voćno–mliječnog deserta na bazi jogurta i suhe smokve

FOSS-ov program “Good Product initiative”

Bijeli sirevi u salamuri kao izvori bioaktivnih peptida

Karakterizacija i senzorska analiza polutvrdih kozjih sireva s biljnim dodatcima

Rasprava

Ručak

Poster sekcija

(uz nazočnost autora)

Production of fruit milk powdered dessert based on yogurt and dried fig

The Foss “Good Product initiative” program

White cheese in brine as a source of bioactive peptides

Characterization and sensory evaluation of semi–hard artisan goat cheeses with flavoring ingredients

Paper discussion

Lunch

Poster session (with presence of author(s))

Okrugli stol / Round tableModerator / Moderator Zdravko Barać

panelisti: zoran grgić božica marković rašeljka maras branko bobetić

16:30

19:00

20:30

Jačanje svijesti javnosti o potrošnji hrvatskog mlijeka

Zatvaranje Simpozija

Svečana večera Sponzori:

Strengthening public awareness about consumption of Croatian milk

Closing ceremony

Formal dinner Sponsors:

komisija za zaključke / conclusion commission Rajka Božanić, Zoran Grgić, Željko Cvetnić, Dubravka Samaržija, Nada Vahčić, Zdravko Barać, Vera Volarić

42croatian

dairyexperts

symposium

9

posters

01. zvonko antunović, josip novoselec, mario ronta, suzana ćavar, danijela stručić, željka klir Kvaliteta mlijeka ovaca iz ekološkog uzgoja / The quality of ewes’ milk from organic farming

02. miroljub barać, mirjana pešić, slađana žilić, milenko smiljanić, milena vasić, tanja vučić Antioksidativni kapacitet u vodi topljive i netopljive proteinske frakcije bijelog sira u salamuri pripremljenog od pregrijanog mlijeka / Antioxidant capacity of water soluble and insoluble protein fractions of white brined cheese prepared from overheated goat milk

03. irena barukčić, marija zubović, irena švigir, rajka božanić Prihvatljivost deserata na bazi sirutkinih sireva tipa Ricotta i Mysost / Acceptance of whey cheese desserts based on Ricotta and Mysost

04. miroslav benić, luka cvetnić, darko majnarić, vesna jaki tkalec, željko cvetnić, boris habrun Promjene u učestalosti mastitisa krava u Hrvatskoj u razdoblju 1996.–2015. / Changes of bovine mastitis rate in Croatia during 1996–2015

05. nina bilandžić, marija sed, bruno čalopek, maja đokić, đurđica božić luburić, božica solomun kolanović, ivana varenina, ines varga Sadržaj makroelemenata u UHT procesiranom mlijeku različitih proizvođača / Macroelements content in UHT milk produced by different manufacturers

06. marijana blažić, krunoslav aladić ‘Okusi sira – podrška malim proizvođačima sira’ / ’Cheese sense – support to the cheese producers’

07. tina bobić, pero mijić, maja gregić, vesna gantner, mirjana baban Utjecaj krivulje protoka mlijeka na zdravstvene pokazatelje krava u proizvodnji mlijeka / Influence of milk flow curve on the health indicators in dairy cows

08. draženko budimir, pero mijić, vesna gantner Izračun genetskih parametara za sadržaj ureje u mlijeku kod krava holstein pasmine / The calculation of genetic parameters for milk urea concentration in Holstein breeds

09. dražen čuklić, damir alagić, mislav drokan, tatjana jelen, glorija ćorić–alagić, mario čuklić, đurica kalember Iskustva u uzgoju mliječnih goveda u razdoblju od 2000. do 2015. u govedarskom praktikumu Srednje gospodarske škole Križevci / Experience in dairy cattle breeding in the period from 2000 to 2015 in the Agricultural High School Dairy Cattle Practicum in Križevci

10. marija denžić lugomer, damir pavliček, maja kiš, nina bilandžić Određivanje ostataka benzimidazolnih lijekova u mlijeku / Determination of benzimidazole drugs in milk

11. iva dolenčić špehar, šimun zamberlin, nikolina kelava ugarković, dubravka samaržija Utvrđivanje fiziološkog broja somatskih stanica u ovčjem mlijeku / Determination of physiological somatic cell count in sheep milk

12. mirela iličić, spasenija milanović, katarina kanurić, vladimir vukić, dajana vukić Nutritivne i reološke karakteristike kombuha fermentiranoga mliječnog napitka s dodatkom transglutaminaze / Nutritive and rheological characteristics of kombucha fermented milk beverage with addition of transglutaminase

POSTERI / POSTERS

42hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

10

posteri

13. ante ivanković, jelena ramljak, danijela stručić Utjecaj intervala mužnje na mliječnost primorsko–dinarskih magarica / Influence of milking interval on milk production in Littoral–Dinaric donkey

14. vesna jaki tkalec, darko majnarić, jadranka jurmanović, manuela zadravec Prisutnost gena za enterotoksine u izolatima bakterijske vrste Staphylococcus aureus podrijetlom od krava s mastitisom / The presence of genes encoding enterotoxins in Staphylococcus aureus isolates of cows with mastitis

15. marija jukić–grbavac, džemil hajrić, stanko ivanković, jozo grbavac Mikrobiološka, fizikalno–kemijska i senzorska svojstva kefira proizvedenog od kravljega i kozjeg mlijeka / Microbiological, physico–chemical, and sensory characteristics of kefir produced from cow’s and goat’s milk

16. anita jurić, ivančica delaš, višnja stulić, tomislava vukušić, anet režek jambrak, zoran herceg Utjecaj ultrazvuka visokoga intenziteta na mliječnu mast i senzorska svojstva kravljeg mlijeka / Influence of high intensity ultrasound on milk fat and sensory properties of cow milk

17. tanja keskic, andrea kos, zorana miloradovic, predrag pudja, jelena miocinovic Variranja aflatoksina M1 u sirovom mlijku i mliječnim proizvodima u Srbiji u posljednje četiri godine / Variations of aflatoxin M1 in raw milk and dairy products in Serbia for last four years

18. nemanja kljajevic, zorana miloradovic, jelena miocinovic, snezana jovanovic Analiza profila teksture bijelih kozjih sireva u salamuri od smrznutog mlijeka / Texture profile analysis of white brined goat cheese made from frozen milk

19. nadica maltar strmečki, srećko valić Ispitivanje antioksidacijskog djelovanja sirutke kravljega i kozjeg mlijeka elektronskom spinskom rezonancijom / Electron spin resonance study of antioxidant activity of cow’s and goat’s whey

20. bojan matijević Kemijski sastav sireva proizvedenih u Karlovačkoj županiji / The chemical composition of cheese produced in Karlovac County

21. nataša mikulec, biljana radeljević, šimun zamberlin, jasminka špoljarić, iva horvat kesić, mateja krga, neven antunac, vesna dobranić, ivana filipović, nevijo zdolec Kontrola kvalitete mlijeka iz mljekomata u cilju povećanja konkurentnosti proizvođača mlijeka / Quality control of milk from milk vending machines in order to increase the competitiveness of milk producer

22. jelena miocinovic, zorana miloradovic, nemanja kljajevic, maja veljkovic, predrag pudja, nikola tomic Karakteristike i prihvatljivost pirotskog kačkavalja različite zrelosti / Characteristics and consumer acceptance of differently aged Pirotski Kackavalj cheese

23. jelena miocinovic, mira radovanovic, zorana miloradovic, predrag pudja, sladjana perunicic, slavko mirecki Proteoliza tijekom zrenja tradicionalnoga crnogorskoga pljevaljskog sira / Proteolysis during ripening of traditional Montenegrin Pljevlja cheeses

24. slavko mirecki, danilo tomić, božidarka marković, milan marković Prljo – tradicionalni crnogorski posni sir / Prljo – traditional Montenegrin low–fat cheese

25. milica mirković, nemanja mirković, dušanka paunović, siv ahrne, zorica radulović Sir kao matriks za transport sprej sušenog probiotika Lactobacillus plantarum 564 kroz gastrointestinalni trakt / Cheese as matrix for transport of spray dried probiotic Lactobacillus plantarum 564 through gastrointestinal tract

42croatian

dairyexperts

symposium

11

posters

26. jelka pleadin, doroteja dević, sara karača, miroslav benić, vesna jaki, nada vahčić Monitoring fuzarijskih mikotoksina u kravljem mlijeku uzorkovanom u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj tijekom 2015. godine / Monitoring of Fusarium mycotloxins in cow milk sampled in Central and Northern Croatia during 2015

27. zvonimir prpić, ivan vnučec, boro mioč Povezanost oblika vimena sa zdravljem mliječne žlijezde mliječnih pasmina ovaca u Hrvatskoj / Relationship of udder type with mammary gland health of dairy sheep breeds in Croatia

28. ante rako, milna tudor kalit, samir kalit Profil masnih kiselina bračke skute / Fatty acids profile of Brač albumin cheese

29. svijetlana sakić–dizdarević, tarik dizdarević, zlatan sarić, roger k. abrahamsen, judith a. narvhus Određivanje slobodnih aminokiselina vlašićkoga (travničkog) sira u ovisnosti o proizvodnoj sezoni i stupnju zrenja / Determination of free amino acids in Vlasic (Travnik) cheese depending on season and stages of ripening

30. marina šimunek, silva evačić, ivanka kukec Utjecaj vrste sirovine na kemijski sastav svježeg sira / Influence of the raw material type on chemical composition of fresh cheese

31. ksenija uroić, martina marijanović, jasna novak, andreja leboš pavunc, ksenija durgo, bojana bogovič matijašić, blaženka kos, jagoda šušković Probiotički potencijal autohtone mikrobiote sušenih i dimljenih svježih sireva / Probiotic potential of autochthonous microbiota in dried and smoked fresh cheeses

32. marina vranić, krešimir bošnjak, josip leto, ines lisjak, anja novak, ana trubelja, matea županović Primjena stajskoga gnoja na travnjacima / Farm yard manure application on grassland

33. nikola vrbanović, goran kiš Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka u Međimurskoj županiji / The impact of climate changes on production and composition of goat milk in Međimurje County

34. ivica vrdoljak, martina bituh, ksenija marković, nada vahčić, ines panjkota krbavčić Sadržavaju li bolničke dijete dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda? / Are hospital diets including enough milk and dairy products?

35. manuela zadravec, vesna jaki tkalec, darko majnarić, maja stepanić, mario mitak Kontaminacija zraka kvascima i plijesnima u pakirnicama mljekara / Air contamination with yeasts and moulds in packaging areas of dairy plants

36. nevijo zdolec, ivana filipović, vesna dobranić, samir kalit, višnja krapljan, anđelka pejaković Potencijal rasta Listeria monocytogenes u kuhanom siru i siru škripavcu tijekom roka trajanja / Growth potential of Listeria monocytogenes in cooked cheese and soft cheese ‘škripavac’ during the shelf–life

četvrtak10.11.2016.

plenarna i usmena

izlaganja

thursday10.11.2016.

plenary and oral

presentations

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

14

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

ZORAn GRGIć

> Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* zgrgic@agr.hr

Aktualno u hrvatskom mljekarstvu - stanje i prijedlog strateških odrednica razvoja

Razvoj sektora mljekarstva EU do 2025. godine temelji se na porastu potrošnje mlijeka i prerađevina na svjetskom tržištu. Pritom se očekuje blaže smanjenje broja muznih grla, a porast mliječnosti pogotovo u EU13 zemalja novijih članica koje imaju manje prosječne količine mlijeka po muznom grlu. Proizvodnja mlijeka u nas doživljava veliki pad, posebno izražen u broju isporučitelja mlijeka, a zatim i visini proizvodnje. Od nešto manje od 8 tisuća isporučitelja mlijeka, tek manje od tisuću isporučitelja je visinom i troškovima proizvodnje usporedivo s najboljim primjerima u EU15, a manje su konkurentni po dohotku jer su prosječne potpore u domaćem govedarstvu po grlu niže za oko 20 %. Opće stanje sektora je takvo da možemo biti zadovoljni pojedinačnim primjerima, ali nikako ne i u cjelini. Samo manji dio proizvođača koji spada u velika poljoprivredna gospodarstva u potpunosti primjenjuje nove tehnologije. Većina gospodarstava u sektoru nije u mogućnosti prihvatiti i primijeniti nove tehnologije, pa svoju konkurentnost grade na racionalizaciji postojeće tehnologije i dohotku koji nije određen najvećom proizvodnošću. U području cijena inputa još uvijek smo iznad cijena koje su vrijedile prije globalne ekonomske krize (prije 2005.), a po cijenama outputa smo ispod razine toga razdoblja. Tako bilježimo dvije godine uzastopce pad dohotka proizvođača na razini do 10 % godišnje. Za održanje konkurentnosti sektora i bolju trgovinsku bilancu, kao i ispunjavanje općeg cilja poljoprivrede, mliječno govedarstvo treba održati na 10-20 % većoj razini proizvodnje od današnje pri čemu se prosječna proizvodnja po muznom grlu treba povećati, jer će se posebno podržavati samo intenzivni sustavi proizvodnje. Manje intenzivni sustavi moraju imati druge linije podržavanja svog razvoja, s mogućnošću organizacije kroz ruralni razvoj tako da postanu ekonomski zanimljivi prerađivačkoj industriji. Potrebno je osigurati investiranje u razvoj dodatne proizvodnje uz velike farme kako bi sinergistički djelovali na osjetljivi dohodak i konkurentnost proizvodnje mlijeka. Troškove financiranja treba spustiti na razinu zemalja u okruženju, a dugoročno povoljno financiranje poljoprivrede treba učiniti jednostavno dostupnim svim proizvođačima mlijeka.

Actual sitiuation in the Croatian dairy sector and a proposal of strategic development

The development of the dairy sector in the EU by 2025 is based on increasing a consumption of milk products on the world market. Further, a decrease in the number of dairy cows and milk production is expected, especially in the EU13 countries representing recent member states, having less of the average milk yield per production head. Milk production in Croatia is experiencing a major decline, particularly evident in the number of milk suppliers, followed by a decrease in totalmilk production. From less than 8,000 milk suppliers less than one thousand of the supplier’s height and production costs are comparable with the best examples in the EU15. However, they are less competitive

ključne riječi

mljekarski sektor,

konkuretnost, razvoj

key words dairy sector,

competitiveness, development

42croatian

dairyexperts

symposium

15

thursday plenary and oral

presentations

in terms of income since the average grant for the domestic cattle per capita is in Croatia about 20 % lower than in other EU countries. Generally, we can be satisfied with individual cases of dairy producers, but not with competition of the enitire sector. Only a minority of producers from the largest farms are ready to apply the new technology. Most producers in the sector are not able to accept and apply new technologies, and build their competitiveness on the rationalization of existing technologies and the income that is not determined by the highest productivity. In the area of input prices we are still above the level before the global economic crisis (before 2005), while the output prices are below the level of that period. In the past two years a 10 % of annual income drop was recorded. In order to maintain the competitiveness of the sector and a better trade balance, as well as the overall objective of agricultural politics, dairy cattle should be maintained at 10-20 % increased level of production today, with the increasing of average production per production head, as it will in particular support only the intensive production systems. Less intensive systems have to assure other lines of development supports which will enable the ability to make them interesting to the processing industry. Supports to sector have to ensure investments for the development of additional production with large farms to act synergistically to sensitive income and competitiveness of milk production. Financing costs should be reduced to the level of neighboring countries, and long-term favorable financing agriculture has to be available to all milk producers.

AnTUn KOSTElIć*, JOSIP lETO

> Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* akostelic@agr.hr

Neiskorištene mogućnosti govedarstva u Hrvatskoj

Posljednjih desetak godina zabilježen je drastičan pad broja mliječnih krava u Republici Hrvatskoj, a taj će se trend nažalost nastaviti i slijedećih godina. Brojni su čimbenici pogodovali ovakvom stanju, a jedan od glavnih je izostanak jasne strategije u razvoju govedarstva, naročito mljekarskog sektora. Dok je država s jedne strane poticala izgradnju modernih farmi velikim dijelom je, najblaže rečeno, zapostavljala uzgajivače s manjim brojem krava. Takvom strategijom veliki dio struke nije bio zadovoljan i upozoravao je na potrebu ulaganja u manja gospodarstva. Gradnja novih farmi nije niti približno uspjela zadovoljiti potrebe za svježim sirovim mlijekom. Pozornost je velikim dijelom bila posvećena raspravama o otkupnoj cijeni mlijeka i otplati kredita, a značajno manje o mogućnostima racionalizacije odnosno smanjenju troškova proizvodnje primjenom novih tehnologija. Zemlje sa tradicionalnom proizvodnjom mlijeka, kao npr. Austrija, primjer su da se racionalizacijom proizvodnje smanjuju, ako ne i zaustavljaju gubitci u proizvodnji. Racionalizacija treba prvenstveno obuhvatiti promjene u tehnologiji držanja, pripreme krmiva i hranidbe, naročito na manjim gospodarstvima. Hranidbu treba temeljiti na kvalitetnoj voluminoznoj krmi kako bi smanjili količinu (preskupog) koncentrata u obroku. Na pojedinim područjima nije iskorištena mogućnost napasivanja kao ni priprema kvalitetne (jeftine) voluminozne krme. U kontekstu dobrobiti mliječnih krava potrebno je poticati kombinirani način držanja, odnosno sustav držanja u staji i na paši, naročito na

ključne riječi mliječne krave, proizvodnja mlijeka, smanjenje troškova

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

16

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

gospodarstvima koja za to imaju mogućnosti. Posebna pozornost treba biti posvećena očuvanju što većeg broja malih proizvođača mlijeka. Nažalost, odustajanje takvih proizvođača imalo je višestruke negativne posljedice za govedarstvo u Hrvatskoj. Tako se smanjila ukupna količina proizvedenog mlijeka, a ono što veliki dio stručne javnosti zanemaruje jest i značajno smanjenje broja domaće teladi u tovu. Proizvodnja kravljeg mlijeka ne smije se gledati isključivo s gledišta konkurentnosti, nego je ono i sociološko pitanje vezano uz očuvanje i razvoj ruralnih prostora.

Unexploited opportunities in dairy farming in Croatia

In the last 10 years a drastic decline has been noted in the number of dairy cattle in Croatia, and unfortunately this trend will continue in the years to come. There are numerous factors which have contributed to such state and one of the main reasons is the absence of a clear strategy in cattle development, particularly in the dairy sector. While the State on one hand encouraged large farms, on the other it neglected breeders with smaller herds. Many experts were dissatisfied by this strategy and they cautioned that smaller farms should also be invested in. Building large farms did not satisfy the need for raw milk. Too much attention was given to discussing purchase prices and loan payments, and less attention was given to rationalisation possibilities and reducing production costs by introducing new technologies, respectively. Countries with traditional dairy production, i.e. Austria, are a good example that production losses can be decreased, if not completely stopped by rationalising production. Primarily rationalisation has to include changes in housing technology, feed preparation and nutrition, especially at small farms. Nutrition has to be based on quality voluminous feed in order to reduce the amount of (overly expensive) concentrate feeds in a meal. In some areas, the possibilities of forage and (cheap) voluminous feed production are not utilised. In the dairy cattle welfare context, combined housing should be encouraged, in other words keeping cattle partly in the barn and partly in pasture, especially on farms which have such opportunities. Extra attention has to be dedicated to conserving as many small farms as possible. Unfortunately, cattle breeding in Croatia had multiple negative consequences caused by small farmers giving up on cattle breeding. As a result, the total amount of produced milk has declined, but what the majority of experts are overlooking, is the fact that there is also a significant decline in the number of domestic beef cattle. Dairy milk production must not be viewed solely from the competitions point of view, as it is also a sociological question linked to conservation and development of rural areas.

key words dairy cows,

dairy farms, production

rationalisation

42croatian

dairyexperts

symposium

17

thursday plenary and oral

presentations

DRAžEn ĐURIčIć

> Veterinarska stanica Đurđevac d.o.o., Malinov trg 7, 48350 Đurđevac, Hrvatska

* drazen.djuricic@kc.t-com.hr

Menadžment tijekom prijelaznog razdoblja u svrhu optimizacije proizvodnje mlijeka u govedarstvu

Većina bolesti koje zahvaćaju stada mliječnih krava javljaju se u prijelaznom razdoblju, a imaju značajan utjecaj na proizvodnju mlijeka, zdravlje stada, plodnost i dobrobit životinja u stadu. Smanjen apetit uz nepravilnu hranidbu i loš menadžment na farmi za suhostaja i prijelaznog razdoblja može pogodovati nastanku poremećaja mijene tvari, probavnih i reprodukcijskih poremećaja koji mogu izazvati nagli gubitak tjelesne kondicije, smanjenu proizvodnju mlijeka, smanjenu plodnost, povećane troškove liječenja i povećan postotak izlučenja. Pravodobna identifikacija bolesne jedinke osigurava pravodobnu intervenciju, liječenje i otkrivanje bolesti kod drugih životinja u stadu sa sličnim simptomima. Menadžment modernih farmi mliječnih krava obuhvaća upravljanje stadom i individualni pristup svakoj jedinki u stadu. Možemo ga podijeliti na upravljanje tijekom suhostaja, porođaja, babinja, laktacije te rukovođenje rasplođivanjem.

Management during transition period in a purpose for optimization of milk production in the cattle

Most of the diseases that affect herds of dairy cows are in a transition period, and have a significant impact on the production of milk, health status, fertility and the welfare of the animals in the herd. Decreased appetite along with irregular feeding and bad management at the farm during the dry and the transition period can favour the onset of metabolic disorders, the digestive and reproductive disorders that can cause sudden loss of body condition, reduced milk production, reduced fertility, increased costs of treatment and increased the percentage of culling. Timely identification of sick individuals ensures timely intervention, treatment and detection of diseases in other animals in the herd with similar symptoms. Management on modern dairy farms includes management of the herd and individual approach to each of the individuals in the herd. We can divide it on the dry-period managment, calving management, puerperium management, lactation management and reproductive management.

ključne riječi mliječne krave, upravljanje, prijelazno razdoblje

key words dairy cows, management, transition period

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

18

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

nIKOlA RAGUž*, BORIS lUKIć, VESnA GAnTnER, PERO MIJIć

> Sveučilište J. J Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Ulica kralja Petra Svačića 1 d, 31000 Osijek, Hrvatska

* nraguz@pfos.hr

Može li hrvatsko govedarstvo bolje?

Uzgoj goveda u Hrvatskoj bilježi dugu tradiciju. Pristupanjem Europskoj uniji, koje je obilježeno snažnim ekonomskim pritiskom u posljednjih šest godina, hrvatski uzgajivači nastoje se prilagoditi principima poslovanja koji se temelje na uzgoju visoko produktivnih, otpornih odnosno ekonomski isplativih grla. U pasminskoj strukturi populacije obuhvaćene kontrolom proizvodnosti prevladava simentalska pasmina veličine 110.002 krave (62,9 %) i najbrojnija je pasmina u Hrvatskoj. Kao pasmina dvojnih proizvodnih svojstava (proizvodnja mlijeka i mesa) prikladna je za uzgojne prilike u Hrvatskoj, odnosno najviše se uzgaja na malim gospodarstvima i omogućava im prihvatljivu ekonomsku dobit. Međutim, dok je cilj razvijenih europskih zemalja postići planirane životne performanse od 30.000 kg mlijeka po kravi, u Hrvatskoj prosječne životne performanse iznose 14.900 kg mlijeka po kravi. Pritom se u Hrvatskoj od 2006. godine broj krava kontinuirano smanjuje. Broj dobavljača mlijeka smanjen je sa 65.000 u 2002. na 9948 u 2015. Iz ovih sažetih navoda očito je da su trenutni trendovi neodrživi i potrebno ih je mijenjati. U globalnim tržišnim uvjetima, govedarska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi biti temeljena na srednjim i malim obiteljskim gospodarstvima koja su okrenuta manje intenzivnom uzgoju, više su prilagodljiva globalnoj tržišnoj potražnji te su orijentirana na održiv način uzgoja s pasminama dvojnih proizvodnih svojstava.

Could Croatian cattle breeding do better?

Cattle breeding in Croatia has a long tradition. By joining the European Union, which was characterized by a strong economic pressure in the past six years, Croatian farmers are trying to adapt to the principles of business based on the breeding of highly productive, resistant and cost-effective animals. In the breed structure of population covered by milk recording, Simmental breed is prevailing with size of 110,002 cows (62.9 %), and is the most numerous breed in Croatia. As a breed with double production goals (milk and meat), it is suitable for breeding conditions in Croatia, and mostly grown on small farms allowing them acceptable economic returns. However, while the aim of the developed countries of Europe is to achieve the planned lifetime performance of 30,000 kg of milk per cow, in Croatia, the average lifetime performance amounted to 14,900 kg of milk per cow. In fact, in Croatia since 2006, the number of cows is continuously decreasing. Number of milk suppliers decreased from 65,000 in 2002 to 9,948 in 2015. From these summary statements, it is obvious that these trends are unsustainable and should be changed. In the global market conditions, cattle production in Croatia should be based on medium and small family farms, which are facing less intensive farming, are more flexible to global market demands and are oriented in a sustainable way of keeping breeds with double production.

ključne riječi

hrvatsko govedarstvo, simentalska

pasmina, obiteljska

gospodarstva, proizvodnja

mlijeka, tržište

key words Croatian cattle

breeding, Simmental

breed, family farms, milk production,

market

42croatian

dairyexperts

symposium

19

thursday plenary and oral

presentations

TOMISlAV KIš*, IVAnA lOhMAn JAnKOVIć, lJUPKA MAlTAR, ZRInKA DUGOnJIć

> Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 2a, 10000 Zagreb, Hrvatska

* tomislav.kis@mps.hr

Utjecaj pojave bolesti kvrgave kože u regiji na mljekarski sektor u Hrvatskoj

Bolest kvrgave kože (BKK) na teritoriju EU-a prvi je put zabilježena ljeti 2015. godine u Grčkoj. U razdoblju od travnja do kolovoza 2016. godine proširila se na područje Bugarske, Makedonije, Albanije, Srbije, Kosova i Crne Gore, stigla na granice Rumunjske i Bosne i Hercegovine te je prepoznata kao ozbiljna prijetnja govedarstvu u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji i Sloveniji. Pravila o mjerama suzbijanja ove bolesti u zakonodavstvu EU-a iznimno su stroga, budući da mehanizmi i mogućnosti širenja uzročnika nisu u potpunosti istraženi, a potencijalne ekonomske posljedice u slučaju širenja BKK-a vrlo velike. Na temelju znanstvenih podataka i mišljenja relevantnih institucija (EFSA-e) tijekom 2016. godine pokrenute su izmjene kako legislative EU-a, tako i postavki Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE-a) u odnosu na BKK. Ključne su izmjene u pristupu prepoznavanje preventivnog cijepljenja kao najboljeg načina suzbijanja širenja bolesti te redefiniranje opasnosti od mogućeg širenja BKK-a prometom cijepljenih živih goveda, odnosno prometom svježeg mesa i mlijeka cijepljenih životinja. Hrvatska, kao zemlja visokog rizika u odnosu na pojavu BKK-a, tijekom ljeta 2016. godine u dogovoru s EK-om pravodobno je započela s preventivnim cijepljenjem populacije goveda u rizičnim županijama, a uspostavom zakonskog okvira za mogućnost slobodnog prometa proizvoda cijepljenih životinja mjera je proširena na cijelu zemlju te će cijepljenje cijele populacije goveda biti dovršeno tijekom studenoga. Na taj su način moguće posljedice na mljekarski sektor svedene na najmanju moguću mjeru. U provedbi cijepljenja trenutno se koristi živo cjepivo, koje sadržava oslabljenog uzročnika. Kod cijepljenih životinja moguće su nuspojave (u oko 0,5 % goveda), a reakcije u krava u laktaciji češće su u odnosu na reakcije u tovnih goveda i teladi. Novo cijepljenje bit će provedeno početkom 2017. godine, prije početka sezone vektora - prijenosnika bolesti, s ciljem nadocjepljivanja populacije i zaštite pomlatka. Iako je za tekuću godinu rizik od novih slučajeva BKK-a u regiji sve manji, bolest je sezonskog karaktera i nužno ju je promatrati kao dugoročni problem, kroz koordinirani zajednički pristup i suradnju s ostalim zemljama u regiji.

Lumpy Skin Disease in the region - influence on dairy sector in Croatia

Lumpy skin disease (LSD) was identified in the EU for the first time in summer 2015 in Greece. During the time span from April to August 2016, LSD was confirmed in Bulgaria, Macedionia, Albania, Serbia, Kosovo and Montenegro. Further, it also reached the borders of Romania and Bosnia and Hercegovina and was recognised as a serious risk for cattle farming in Croatia, Hungary, Austria and Slovenia. Legislative frame for control and eradication of this disease in the EU legislation is very strict, since all the possibilities

ključne riječi bolest kvrgave kože, mljekarski sektor, preventivno cijepljenje

key words lumpy skin disease, dairy sector, preventive vaccination

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

20

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

and ways of spreading the agent are still not fully investigated, and potential economic losses in the case of spreading LSD are very high. According to the available scientific data and opinions of relevant institutions (EFSA) during 2016 changes to EU legislation and setting the World Organisation for Animal Health (OIE) were initiated in relation to LSD. Key changes in approach are identifying preventive vaccination as the best way of combating the spread of disease and redefining risk of possible spread of LSD by trading of vaccinated live cattle or trade of fresh meat and milk of vaccinated animals. Croatia was recognised as a country with high risk considering the occurrence of LSD. Thus during the summer of 2016 in consultation with the European Commission the preventive vaccination of the cattle population in high-risk counties was initiated. After changes in a legal framework (possibility of free trade of fresh meat and milk from vaccinated animals) that measure was extended to the whole country and vaccination of the entire cattle population will be completed during November. In this way, the possible consequences of the dairy sector is reduced to a minimum. The vaccination currently implies application of live atenuated vaccine. These vaccines can cause side effects in vaccinated animals (approximately 0.5% of cattle), while reactions in lactating cows are more common in comparison to reactions in beef cattle and calves. New vaccination campaigne will be carried out in early 2017, before the start of the vector season, with the aim of revaccination of entire population and protection of offspring. Although the risk of identifying new cases of LSD infection is lower until the end of current year, the disease is seasonal and it should be considered as a long-term problem, through a coordinated joint approach and cooperation with other countries in the region.

AnTOnIO MAlTAR

> BELJE d.d., Svetog Ivana Krstitelja 1a, 31326 Darda, Hrvatska

* antonio.maltar@belje.hr

Primjena stečenih iskustava u hranidbi mliječnih krava na području istočnog dijela RH

Proizvodnja mlijeka zauzima važno mjesto u govedarskoj proizvodnji, na koju utječu brojni čimbenici (genetski, vanjski čimbenici okoline, zdravlje, dobrobit i dr.), a posebno mjesto zauzima hranidba. Ciljevi uspješne hranidbe mliječnih krava su razumijevanje čimbenika koji određuju njihove potrebe, dobro iskorištavanje genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka, osiguravanje optimalnog zdravlja i poboljšanje opće otpornosti, podmirivanje potreba što jeftinijom kvalitetnom voluminoznom krmom, što u konačnici stvara veći profit na farmi. Vrednovanje krmiva treba raditi na temelju dobivenih analiziranih vrijednosti hranjivih tvari i njihovoj probavljivosti, uzimajući u obzir koliko će se dobiti mlijeka po jedinici površine, a ne koliko će se proizvesti krme po jedinici površine. Posljednjih desetak godina, u hranidbenom menadžmentu na beljskim farmama, pod kontroliranim uvjetima i standardima te ciljanoj suradnji nutricioniste i menadžera P.C.M.G. s ratarima, proizveli smo i isprobali u hranidbi mliječnih krava velik broj različitih voluminoznih krmiva (silaže kukuruza, pšenice, tritikala, raži, ozimih krmnih mješavina, lucerne, sudanske trave, sirka, CCM i dr.) i stvarali vlastite zaključke. Uzimajući u obzir sve čimbenike, radili smo optimalizaciju i uspoređivali ih u hranidbi na farmama mliječnih krava, prema pojedinim

ključne riječi mliječne krave,

voluminozna krmiva, ciljevi

hranidbe, optimalizacija,

mlijeko

42croatian

dairyexperts

symposium

21

thursday plenary and oral

presentations

ciljanim proizvodnim skupinama i pratili proizvodne učinke. Stečena iskustva u njihovoj primjeni bila su nam smjernice prema ekonomski opravdanoj i optimalnoj hranidbi mliječnih krava na našim farmama i kod naših poslovnih partnera, čime uz smanjenje troškova postižemo bolje rezultate, i to ne samo u proizvedenoj količini i kakvoći mlijeka, već i u osiguranju boljega zdravstvenog stanja i reproduktivnih parametara.

The application of acquired experience in the feeding of dairy cows in eastern Croatia

The production of milk is a significant segment of cattle production influenced by numerous factors (genetic, external environmental factors, health, welfare etc.), with feeding playing a special role. The objectives of the successful feeding of dairy cows are understanding the factors that determine their requirements, the good utilisation of genetic potential for milk production, ensuring optimal health and improving general resistance, and satisfying the need for the lowest possible cost of quality roughage, which in the final tally leads to greater farm profits. The evaluation of animal feed should be based on the obtained analytical values of nutrients and their digestibility, taking into consideration the milk yield per unit of area and not in terms of the quantity of animal feed per unit of area. Over the past ten years nutritional management at Belje dd farms including targeted collaboration between nutritionists, P.C.M.G. managers and crop farmers has tested a large number of different roughages (silages based on corn, wheat, triticale, rye, blends of winter feed, alfalfa, Sudanese grass, sorghum, CCM and others ). Those were performed under controlled conditions and standards and the obtained results were used to draw our own conclusions. Taking into consideration all factors, we have optimised and compared them in feeding at dairy cow farms, towards individual targeted production groups, and monitored the impacts on production. The experience gained in application served as guidelines in the economically justified and optimal feeding of dairy cows at our farms and at our business partners, wherein we have achieved better results with reduced costs, not only in the produced quantity and quality of milk, but also in ensuring better health and reproductive parameters.

nInA BIlAnDžIć

> Hrvatski veterinarski institut, Odjel za veterinarsko javno zdravstvo, Laboratorij za određivanje rezidua, Savska cesta 143, 10000 Zagreb, Hrvatska

* bilandzic@veinst.hr

Aflatoksini od hrane za životinje do stola

Plijesni Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus mogu rasti na žitaricama tijekom rasta u polju prije žetve, tijekom skladištenja i tijekom prerade. Pritom mogu proizvoditi sekundarne metabolite mikotoksine, aflatoksine koji su danas i dalje najznačajniji i najozbiljniji uzročnici mikotoksikoza u ljudi i životinja. Najtoksičniji je pripadnik aflatoksina

key words dairy cows, roughage, feeding objectives, optimisation, milk

ključne riječi plijesni, mikotoksini, aflatoksini, aflatoksin M1, mlijeko i mliječni proizvodi

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

22

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

aflatoksin B1 (AFB1). Istraživanja pokazuju učestalu kontaminaciju AFB1 proizvoda od brašna, a dokazana je i kontaminacija mesa, mesnih proizvoda i iznutrica svinja i peradi te jaja. Aflatoksin M1 nastaje u jetrima krava metaboliziranjem AFB1 te se izlučuje u mlijeku. U procesima proizvodnje sira mlijekom kontaminiranim AFM1 utvrđeno je da se njegova koncentracija povećava 2,1-4,5 puta u odnosu na mlijeko. EU je propisala najvišu dopuštenu koncentraciju AFM1 u mlijeku od 50 ng/kg. Iako nije donesena legislativa za sir, neke zemlje EU-a odredile su najvišu granicu AFM1. Povišene koncentracije AFM1 u mlijeku učestalo se mogu detektirati u zemljema tropskoga i suptropskog područja Azije, Južne Amerike, Afrike, Oceanije. U 2012. godini povoljni klimatski uvjeti karakterizirani dugim razdobljem visoke temperature i dugotrajne suše u ljetnim mjesecima potaknuli su proizvodnju plijesni na kukuruzu i pojavu AFB1. Stoga su tijekom 2013. godine ustanovljene značajno visoke koncentracije AFM1 u mlijeku porijeklom iz susjednih držav (Italija, Srbija i Bosna i Hercegovina), kao i u Hrvatskoj gdje su izmjerene maksimalne koncentracije AFM1 od 764,4 ng/kg. Nakon toga uslijedio je pojačani i kontinuirani monitoring AFB1 u primarnoj proizvodnji hrane za goveda te sustavna kontrola AFM1 u mlijeku.

Aflatoxins from feed to the table

The mould species Aspergillus flavus and Aspergillus parasiticus can develop on crops during growth in the field prior to harvest, and during the storage and processing. They may produce secondary metabolites; i.e. mycotoxins, aflatoxins, which are the most important and most serious causes of mycotoxicosis in humans and animals. The most toxic known member is aflatoxin B1 (AFB1). Studies have demonstrated a frequent contamination of AFB1 in flour products, and contamination has also been found in meat, meat products, the offal of pigs and poultry, and eggs. Aflatoxin M1 is formed in the liver of cows following the metabolism of AFB1, and is excreted into the milk. It was found that cheeses produced from milk contaminated with AFM1 contained 2.1 to 4.5 times higher concentrations of AFM1 than milk. The European Union established a maximum permissible concentration of AFM1 in milk to 50 ng/kg. Although no legislation was adopted for cheese, some EU countries have set a maximum limit. Elevated concentrations of AFM1 in milk are frequently determined in countries located in tropical and subtropical regions of Asia, South America, Africa, and Oceania. Favourable climatic conditions characterized by long periods of high temperatures and drought in the summer prompted in 2012 the production of moulds on corn, resulting in the emergence of AFB1. Therefore, significantly high concentrations of AFM1 in milk of the neighbouring countries (Italy, Serbia, Bosnia and Herzegovina) were measured in 2013 and also in Croatia, where the maximum measured concentration of AFM1 was 764.4 ng/kg. Enhanced and continuous monitoring of AFB1 in the primary production of feed for cattle and systematic controls of AFM1 in milk were imposed.

key words moulds,

mycotoxins, aflatoxin,

aflatoxin M1, milk and milk

products

42croatian

dairyexperts

symposium

23

thursday plenary and oral

presentations

VESnA GAnTnER

> Sveučilište J. J Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Ulica kralja Petra Svačića 1 d, 31000 Osijek, Hrvatska

* vgantner@pfos.hr

Utjecaj klimatskih promjena na mliječna goveda - kako ga ublažiti?

Posljednjih smo nekoliko desetljeća svjedoci sve izraženijih klimatskih promjena širom svijeta. Ove promjene transformiraju okolišne uvjete u različitim regijama čineći ih neprikladnim za stočarsku proizvodnju. Stručnjaci organizacije FAO navode da se u cilju sprječavanja daljnjih opasnih klimatskih promjena globalna emisija stakleničkih plinova mora značajno smanjiti. Stočarski sektor značajno pridonosi ukupnoj emisiji stakleničkih plinova antropogenog porijekla (14,5 %). Također, 44 % sektorske emisije čini metan koji je visoko koreliran s globalnim zatopljenjem. S obzirom na vrstu, goveda najviše pridonose ukupnoj sektorskoj emisiji (65 %), dok mliječna goveda u ukupnoj emisiji govedarskog sektora sudjeluju sa 30 %. Osim što značajno pridonosi ukupnoj emisiji stakleničkih plinova, mljekarski sektor trpi i značajne gubitke zbog klimatskih promjena. U uvjetima toplinskog stresa mliječne krave smanjuju proizvodnju, dok se pojavnost mastitisa i reproduktivnih poremećaja povećava. Stoga su uvjeti toplinskog stresa u mnogim područjima proizvodnje mlijeka uzrok značajnih financijskih gubitaka ($900 - $1,500 milijuna/godini u SAD-u). S obzirom na to da mliječna goveda pridonose globalnoj emisiji te su i žrtva klimatskih promjena, primjena odgovarajućih tehnika ublažavanja neophodna je u cilju osiguranja budućnosti farmi mliječnih goveda. Stoga je cilj ove studije bio prezentirati metode smanjenja utjecaja toplinskog stresa te smanjenja intenziteta emisije metana na mliječno-govedarskim farmama.

The impact of climate change on dairy cattle - how to mitigate?

In the last decades climate changes are becoming more and more expressed worldwide. These changes are transforming the environmental conditions in various regions by making them not convenient for livestock production. FAO experts stated that global GHG emissions need to be significantly decreased worldwide in order to avoid further dangerous climate changes. The livestock sector significantly contributes to total anthropogenic GHG emission (14.5 %). Also, 44 % of sector’s GHG is methane which is highly correlated with global warming. Regarding the species, cattle are the main contributor to the sector’s emissions (65 %) while milk production systems produce 30 % of total cattle sector. The dairy cattle sector, except that significantly contributes to the total GHG emissions, on the other hand, suffer significant losses due to induced climate change. Under heat stress conditions, lactating cows tend to decrease milk production as well as to increase prevalence of mastitis and fertility disorders. In many dairy-producing areas of the world heat stress condition represent a significant financial burden ($900 - $1,500 million/year in the USA). Since the dairy cattle are both - the contributor and the victim as well, application of adequate mitigation techniques is necessary to ensure the future of dairy cattle farms. Therefore, the aims of this study was to present methods to decrease the impact of heat stress as well as to decrease the intensity of methane emission on dairy cattle farms.

ključne riječi klimatske promjene, toplinski stres, mliječna goveda

key words climate change, heat stress, methane emission, dairy cattle

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

24

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

PERO MIJIć1*, TInA BOBIć1, VESnA GAnTnER1, VlADAn BOGDAnOVIć2, DRAGAn STAnOJEVIć2

1 Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Ulica kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska

2 Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Nemanjina 6, 11080 Beograd - Zemun, Srbija

* Pero.Mijic@pfos.hr

Vrijednosti temperaturno-humidnog indeksa na velikim mliječnim farmama u Hrvatskoj i Srbiji

Posljednjih godina dolazi do sve značajnih globalnih klimatskih promjena koje su zahvatile i područje središnje i jugoistočne Europe. Ovi klimatski trendovi ostavljaju traga na svakidašnji životni ambijent biljnog i životinjskog svijeta. Proizvodnja mlijeka danas se najvećim dijelom obavlja na farmama s velikim brojem životinja. Iako je većina tih objekata izgrađena prema standardima struke, za daljnju uspješnu proizvodnju potrebno je dodatno ulaganje u opremu kojom će se umanjiti negativni učinci pojedinih mikroklimatskih čimbenika. Cilj istraživanja bio je utvrditi vrijednosti temperaturno-humidnog indeksa (THI) na mliječnim farmama krava na području Hrvatske i Srbije, kako bi se mogle dati preporuke struke za daljnje korake u poboljšanju ambijenta u kojem životinje borave. Promatrajući cijelo razdoblje istraživanja (12 mjeseci tijekom 2013. godine) na farmama s područja Republike Hrvatske, utvrđene su prosječne vrijednosti THI-a u iznosu od 58, s prosječnim minimalnim i maksimalnim vrijednostima od 26 do 81. Distribucija temperaturno-humidnog indeksa tijekom ljetnih mjeseci iznosila je od 60 do 80, s naglaskom veće zastupljenosti razdoblja kada su krave bile izložene nepovoljnijim odnosima temperature i vlage zraka (THI>68). U Republici Srbiji, u dvogodišnjem razdoblju od 2014. do 2015. godine, prosječni rezultati THI vrijednosti tijekom ljetnih mjeseci nalazili su se u intervalu od 72 do 77, s minimalnim i maksimalnim vrijednostima od 53 do 109. Prosječne THI vrijednosti po godinama iznosile su 71 za 2014. godinu i 66 za 2015., s vrlo širokim intervalom od 22 do 109. Svi rezultati upućuju na to kako je prilikom projektiranja objekata za smještaj mliječnih krava neophodno obratiti posebnu pozornost na takva tehničko-tehnološka rešenja koja će osigurati održavanje optimalne mikroklime u stajama, naročito u uvjetima pojave kratkotrajnih, ali ekstremnih vremenskih uvjeta.

The values of temperature-humidity index on large dairy farms in Croatia and Serbia

In recent years, global climate change significantly increased and engulfed the area of the Central and Eastern Europe. These climatic trends affect the everyday living environment of flora and fauna. Nowadays the milk production is mostly occuring on farms with large numbers of animals. Although, most of these buildings were constructed by the professionally recommended standards, for further successful production it is necessary to invest in equipment which will reduce the negative effects of certain microclimate factors. The aim of the research was to determine the value of the temperature-humidity index (THI) on dairy farms in area of the Croatia and Serbia in order to be able to make recommendations of the profession for further steps for improving environment in which

ključne riječi mikroklima,

temperaturno-humidni indeks, krave, mliječna

farma

key words microclimate, temperature-

humidity index, cows, dairy farm

42croatian

dairyexperts

symposium

25

thursday plenary and oral

presentations

animals are kept. Looking at the entire period of investigation (12 months in 2013) on farms within the Croatian territory the average values of THI of 58 were determined with average minimum and maximum values of 26 to 81. The temperature-humidity index distribution during summer months was 60-80, emphasizing greater representation period when cows were exposed to less favorable terms of temperature and humidity (THI>68). In the Republic of Serbia, during the summer months in a two-year period from 2014 to 2015, average values of THI were in the range 72-77, with minimum and maximum values from 53 to 109. Average THI value per year amounted about 71 for 2014 and 66 for 2015, with a very wide interval from 22 to 109. All this indicates that is necessary to pay particular attention to such technical solutions, during the designing of buildings for accommodation of dairy cows, which will provide a maintaining optimum of microclimate in barns, particularly in terms of short-term occurrence, but extreme weather condition.

AnTE IVAnKOVIć1*, MIlJEnKO KOnJAčIć1, DAnIJElA STRUčIć2, JElEnA RAMlJAK1

1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za specijalno stočarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

2 Hrvatska poljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci, Hrvatska

* aivankovic@agr.hr

Odlike mliječnosti i kemijskog sastava mlijeka buše

Buša je jedna od autohtonih hrvatskih pasmina goveda koja je tijekom druge polovice 20. stoljeća potisnuta iz zemaljskog uzgoja. Zbog svojih genetskih, tradicijskih, adaptacijskih i drugih vrijednosti autohtone pasmine posljednjih desetljeća postaju sve izazovnije uzgajivačima, posebice u sustavima ekološke proizvodnje. Gospodarska afirmacija pasmine važna je za njezinu sigurnu opstojnost. Buša se zbog svoje skromne veličine čini prikladnijom za sustave proizvodnje mlijeka nego proizvodnje mesa. Spoznaje o mliječnosti i odlikama mlijeka trebaju pružiti uporište za proizvodna očekivanja. Cilj je istraživanja na temelju kontrole mliječnosti i kemijskog sastava mlijeka procjena proizvodnih potencijala. Za jedanaest krava pasmine buša u Dalmaciji provedena je kontrola mliječnosti po AT metodi, a kemijska analiza prema standardnim metodama referentnog laboratorija. Dnevna proizvodnja mlijeka u drugom mjesecu laktacije kretala se od 6,45 do 11,91 kg mlijeka. Procijenjeni laktacijski potencijal mliječnosti istraženih krava kretao se od 1,520 do 2,805 kg / 305 dana. Prosječni sadržaj mliječne masti iznosio je 4,15 %, dok je prosječni sadržaj mliječnih bjelančevina iznosio 3,45 %. Zapaženi pokazatelji mliječnosti i kemijskog sastava mlijeka u suglasju su s ranijim zapažanjima, no uočena je značajna varijabilnost unutar same populacije. Zaključujemo da buša ima povoljan potencijal mliječnosti, posebice ako se sagleda u međuodnosu s njezinom tjelesnom masom.

ključne riječi buša, autohtona pasmina, laktacija, mlijeko, proizvodni potencijal

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

26

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

Characteristics of milk production and chemical composition of Bushas milk

Busha is one of the autochthonous cattle breeds in Croatia and was pushed from terrestrial way of breeding during the second half of the twentieth century. Because of their adaptability, genetic, traditional, and other values autochthonous breed are becoming more challenging for breeders, especially in the organic production systems. Economic affirmation of the breed is important for safe viability. Modest body size makes Busha rather suitable for milk than for meat production. Knowledge about milk and milk characteristics should provide mainstay in the future production expectations. The goal of this research was to estimation of production potential of Busha based on the amount of produced milk and its chemical composition. AT milk control method included eleven Busha cows from Dalmatia and chemical analysis of milk was performed in reference laboratory. Daily milk production in the second month of lactation ranged from 6.45 to 11.91 kg of milk. Estimated lactation potential of cows ranged from 1.520 of 2.805 kg / 305 days. The average fat content was 4.15 % while the average content of milk protein was 3.45 %. The observed indicators of milk production and chemical composition of milk were consistent with observations of past studies, but there was a significant variation within the population. We conclude that Busha has favourable potential for milk production, especially with regards to her body weight.

nATAšA PInTIć PUKEc*, DAnIJElA STRUčIć, AnA nOVOSEl, MARIJA VUKOBRATOVIć

> Hrvatska poljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci, Hrvatska

* nppintic@hpa.hr

Službena kontrola sirovog mlijeka u Hrvatskoj

Trinaest godina implementacije sustava kontrole kvalitete mlijeka i rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Hrvatskoj polučio je značajnim poboljšanjem kvalitete sirovog mlijeka. Postupanje s mlijekom koje ne udovoljava zahtjevima Pravilnika o kakvoći svježega sirovog mlijeka (NN 102/00) propisuje Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/10). Uzorkovanje uzoraka službene kontrole obavljaju ovlašteni veterinari i uzorci se dostavljaju u neki od ovlaštenih laboratorija. Provedbom Pravilnika o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/10) u razdoblju od 2011. do 2015. godine utvrđeno je povećanje od 4 % količina otkupljenog mlijeka I. razreda. Ukupno je tijekom 2011. godine ispitano 966 uzoraka službene kontrole, od kojih oko 18 % nije zadovoljilo zahtjeve navedenog Pravilnika. Tijekom 2015. godine od 3524 ispitana uzorka službene kontrole oko 9 % uzoraka nije zadovoljavalo propisane zahtjeve. Može se zaključiti da implementacija i provedba službene kontrole ima veliki značaj i pridonosi osiguranju zdravstvenog statusa životinja i ukupnoj kvaliteti mlijeka.

key words Busha,

autochthonous breed,

lactation, milk, production

potential

ključne riječi mlijeko, službena

kontrola, kvaliteta mlijeka

42croatian

dairyexperts

symposium

27

thursday plenary and oral

presentations

Analysis of raw milk samples within the official controls in Croatia

Significant improvement in the quality of fresh raw milk is the result of thirteen years of performing the system of quality control of fresh raw milk and activities of Central laboratory for milk control in the Republic of Croatia. Milk that does not meet the requirements of the Regulation on the quality of fresh raw milk (OG 102/00), becomes the subject to requirements of the Regulation on the examination of raw milk intended for public consumption (Official Gazette 110/10). Sampling of official control samples is carried out by authorized veterinarians and samples are shipped to one of the approved laboratories. An increase of 4 % of purchased milk of I. class was determined in a period from 2011 to 2015 during the implementation of the Regulation on the examination of raw milk intended for public consumption (Official Gazette 110/10). During 2011 a total of 966 samples of official controls were tested of which about 18 % did not meet the requirements of the mentioned Ordinance. During 2015 a total of 3524 samples of official controls were tested and about 9 % of that samples did not meet the prescribed requirements. It can be concluded that the implementation of official controls is of great importance and helps to ensure the health status of animals and the overall quality of milk.

DRAžEn KAUčIć

> Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

* drazen.kaucic@cirus.dhz.hr

Ekstremne temperature i poljoprivredna proizvodnja

Cilj je rada utvrditi akumuliranu toplinu (TS), ukupan temperaturni stres (SDD), količine oborine (RR) i ukupno trajanje sijanja Sunca (SS) u razdoblju od travnja do rujna tijekom 2015. godine te za razdoblje 1961.-2016. U radu su korištene srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine, dnevne vrijednosti minimalne i maksimalne temperature zraka, oborine i trajanje sijanja Sunca. Dobiveni rezultati otkrivaju kako je 2015. godina u vremenskom nizu 1961.-2015. po akumuliranoj toplini u istočnoj na 4. a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na 5. mjestu. Po temperaturnom stresu 2015. je godina u istočnoj na 2. a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 3. po redu. Vrijedno je istaknuti kako je po satima sijanja Sunca analizirana godina u istočnoj na 8. a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tek na 14. mjestu. Količina oborine 2015. godine veća je u zapadnom nego u istočnom dijelu Hrvatske. U radu su prikazane i vrijednosti TS, SDD, SS i RR za 2016. godinu, te uspoređene s vrijednostima 2015. godine

Extreme temperatures and agricultural production

The aim of this study was to determined accumulated heat (TS), the total thermal stress (SDD), the total precipitation (RR) and the total sunshine hours (SS) for the period from April to September 2015 as well as for the time period between 1961 and 2016. Thereat average monthly temperatures measured below 5 cm of soil surface, daily minimum and

key words milk, official controls, quality of milk

ključne riječi akumulirana toplina, temperaturni stres, oborine, sunce

key words accumulated heat, thermal stress, precipitation, sunshine

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

28

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

maximum air temperatures, as well as values of precipitation and sunshine hours were used. The obtained results indicate that for the time period between 1961 and 2016, the year 2015 was considering the total accumulated heat at the 4th position in the eastern Croatian and at the 5th position in the north-western region of Croatia. Considering thermal stress the year 2015 was at the 2nd position in the eastern Coratian and on the 3rd position in the north-western region of Croatia. Besides, it needs to be emphasized that according to the total sunshine hours, eastern parts of country were at the 8th position while the north-western regions were at the 14th position. The total presicipitation measured in 2015 was larger in western than in eastern parts of Croatia. This work also contains TS, SDD, SS and RR values measured in 2016, as well as their comparison to the same values determined in 2015.

DRAžEn ĐURIčIć1*, IVOnA žURA žAJA2, IVAn FOlnOžIć2, MARKO SAMARDžIJA2

1 Veterinarska stanica Đurđevac, Malinov trg 7, 48350 Đurđevac, Hrvatska2 Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

* drazen.djuricic@kc.t-com.hr

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju mliječnih krava

Promjena klime značajano utječe na različite prirodne, ekonomske i socijalne sustave, ekosustave, poljoprivredu, resurse voda, zdravlje ljudi i životinja. Smanjena proizvodnja mlijeka u mliječnih krava jedna je od glavnih ekonomskih šteta nastalih kao posljedica toplinskog stresa zbog klimatskih promjena. Toplinski stres posljedica je globalnog zatopljenja koje uzrokuje različite fiziološke, metaboličke i proizvodne poremećaje kod mliječnih krava. Smanjena proizvodnja mlijeka u krava izloženih toplinskom stresu nastaje kao posljedica: niže razine neesterificiranih masnih kiselina u krvi i smanjene glukoneogeneze u jetrima pa u mliječnoj žlijezdi nedostaje glukoze za sintezu laktoze; smanjenog unosa suhe tvari u organizam i smanjenog apetita; smanjene apsorpcije hranjivih tvari zbog reducirane opskrbe krvlju visceralnih organa; hiperventilacije koja dovodi do smanjene količine bikarbonata u slini što uzrokuje acidozu buraga te kao posljedica smanjene koncentracije tiroksina i povećane koncentracije trijodtironina u krvnoj plazmi što usporava motilitet crijeva i produžuje vrijeme pasaže ingesta itd. Povišena temperatura okoliša utječe na zdravlje životinja, rasplođivanje i hranidbu, a negativno utječe na rasplodnu učinkovitost, proizvodnju i kakvoću mlijeka.

ključne riječi klimatske promjene,

mliječne krave, proizvodnja

mlijeka

42croatian

dairyexperts

symposium

29

thursday plenary and oral

presentations

The impact of climate changes on dairy cows production

Climate changes have a significant impact on a variety of natural, economic and social systems, ecosystems, agriculture, water resources, human and animal health. Reduced milk production in dairy cows is one of the main economic losses resulting from heat stress due to climate changes. Heat stress is a consequence of global warming, which causes a variety of physiological, metabolic and production disturbances in dairy cows. Reduced milk production in cows exposed to thermal stress occurs as a result of lower levels of non-esterified fatty acids in the blood and decreased gluconeogenesis in the liver, as well as in udder lack of glucose for the synthesis of lactose. Also, some other factor contributing the reduced milk production are the reduced intake of dry matter in the organism and a reduced appetite; the reduced absorption of nutrients due to low blood supply of visceral organs. Further, hyperventilation can lead to reduced amounts of bicarbonate in saliva which causes the rumen acidosis. As a consequence of reduced thyroxine concentrations and increased plasma concentrations of triiodothyronine in the blood plasma slows down intestine and rumen motility and prolongs the time of ingesta passage etc. Elevated ambient temperature affects animal health, breeding and feeding, and has a negative impact on reproductive efficiency, production and quality of milk.

AnDREJA čAnžEK MAJhEnIč1*, PRIMOž TREVEn2, PETRA MOhAR lORBEG2

1 University of Ljubljana, Biotechnical faculty, Dept. of Animal Science, Chair of Dairy Science, Groblje 3, 1230 Domžale, Slovenia

2 University of Ljubljana, Biotechnical faculty, Dept. of Animal Science, Institute of Dairy Science and Probiotics, Groblje 3, 1230 Domžale, Slovenia

* Andreja.Canzek@bf.uni-lj.si

Utjecaj organskoga i konvencionalnog uzgoja koza na senzorska i reološka svojstva fermentiranih mliječnih proizvoda

Prikazana istraživanja dio su nacionalnog projekta ‘Organski i konvencionalni uzgoj sustava za proizvodnju kozjeg mlijeka’. Organska proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda kod malih preživača je niska i ne ispunjava zahtjeve potrošača za ovim proizvodima. Svrha projekta je holistički pristup za procjenu konvencionalnoga i organskog uzgoja koza u Sloveniji, uključujući proizvodnju kozjeg mlijeka te ispitati postoje li razlike u kvaliteti organskog mlijeka i mliječnih proizvoda u usporedbi s konvencionalnima. Sedamdeset životinja pasmine slovenska alpska koza bilo je podijeljeno u dvije skupine, pri čemu je jedna bila uzgajana organski (ORG) a druga konvencionalno (KON). Mužnja je započela između 50. i 60. dana nakon poroda. Svaki mjesec, od srpnja do studenoga 2015., bile su obavljane osnovne kemijske i mikrobiološke analize mlijeka obaju uzgoja, a mlijeko dalje i fermentirano korištenjem termofilnih, mezofilnih i probiotičkih kultura. Procijenjena su reološka svojstva (tekstura) gruša i senzorska svojstva fermentiranoga kozjeg mlijeka. Osnovni sastav mlijeka (proteini, mast, laktoza, ukupan broj bakterijskih i somatskih stanica) nije se razlikovao između ORG i KON skupine. Instrumentalna mjerenja teksture gruša fermentiranih mlijeka pokazala su da je mlijeko iz ORG skupine bilo elastičnije,

key words climate changes, dairy cows, milk production

ključne riječi organski i konvencionalni uzgoj koza, proizvodnja mlijeka, fermentacija, senzorska i reološka svojstva

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

30

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

konzistentnije i kohezivnije, dok senzorska analiza nije pokazala veće razlike između ORG i KON skupine. Za procjenu koji bi probiotički soj mogao biti prikladan kao starter kultura, pet različitih probiotičkih sojeva ocijenjeni su za obje - ORG i KON skupine. Nakon fermentacije, razlike između ORG i KON skupine bile su vidljive, ali probiotički soj Lactobacillus gasseri K7 pokazao se potpuno neprikladnim, a Lactobacillus acidophilus La5 najprikladnijim starterom u obje, ECO i KON skupine. Pokazalo se da tip uzgoja (ORG vs KON) značajno utječe na teksturna svojstva fermentiranih mliječnih proizvoda. Koji faktori u mlijeku pridonose tim razlikama ostaje nepoznato i treba dodatno istražiti.

Influence of organic and conventional goat farming on sensorial and rheological parameters of fermented dairy products The presented research is a part of national project ‘Organic and conventional farming systems for goat milk production’. Organic production of milk and dairy products in small ruminants is low and does not fulfil the consumer’s demands for these products. The purpose of the project is to examine the holistic approach to evaluate conventional and organic goat farming in Slovenia, with one of the topics focused on production of goat’s milk and to examine possible differences in the quality of dairy products. Therefore, 70 animals of Slovenian Alpine goat breed were divided into 2 groups, where one was bred by organic (ORG) and the other by conventional (CON) farming. Milking started between 50-60 days postpartum. Every month, from July to November 2015, basic chemical and microbiological analyses were performed and milks from both farming systems were fermented by the use of thermophilic, mesophilic and different probiotic cultures, respectively. Rheological properties (texture) of the coagulum and sensory properties of fermented goat’s milk were evaluated. The basic composition of milk (proteins, fat, lactose, total bacterial contents and somatic cells) did not differ between the ORG and CON group. Instrumental texture measurements of fermented milks showed that milks from ORG group were more resilient, consistent and cohesive. However, sensory analysis did not result in significant differences between ORG and CON group. To evaluate which probiotic strain can be suitable as starter culture, five different probiotic strains were evaluated in both, ORG and CON group. After fermentation, differences between ORG and CON group were evident, although probiotic strain Lactobacillus gasseri K7 was completely unsuitable, while Lactobacillus acidophilus La5 was demonstrated as the most suitable as starter culture in both, ECO and CON, groups. Here we showed, that type of farming (ORG vs CON) significantly influenced on texture characteristics of fermented milk products. Which factors in milk contributed to these differences remains unknown and needs to be further examined.

key words organic and

conventional goat farming,

milk production, fermentation, sensorial and

rheological parameters

42croatian

dairyexperts

symposium

31

thursday plenary and oral

presentations

JASMInKA šPOlJARIć*, DIJAnA PlAVlJAnIć, BIlJAnA RADElJEVIć, IVA hORVAT-KESIć, šIMUn ZAMBERlIn, MIRJAnA MAlETIć, nEVEn AnTUnAc, nATAšA MIKUlEc

> Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* jspoljaric@agr.hr

Kontrola ispravnosti označavanja ovčjih i kozjih sireva na tržištu Republike Hrvatske

Cilj istraživanja bio je provesti kontrolu ispravnosti označavanja sireva na tržištu Republike Hrvatske u svrhu povećanja konkurentnosti kroz unaprjeđenje i promicanje kvalitete domaće proizvodnje. Tijekom istraživanja u trajanju od tri godine, metodom slučajnog odabira iz maloprodajnih trgovačkih lanaca uzorkovano je od strane Ministarstva poljoprivrede RH, te analizirano u Referentnom laboratoriju za mlijeko i mliječne proizvode Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ukupno 108 uzoraka sireva. Uzorcima je u svrhu provjere ispravnosti označavanja kontroliran kemijski sastav proizvoda: udio masti u siru i udio suhe tvari u siru, izračunati su udjeli masti u suhoj tvari i udjeli vode u bezmasnoj suhoj tvari sukladno Pravilniku o sirevima i proizvodima od sireva (NN 20/09, 81/13), te je provedeno utvrđivanje prisutnosti kravljeg mlijeka u sirevima označenima kao proizvodima proizvedenim isključivo od ovčjeg/kozjeg mlijeka. Rezultati analiza u okviru ovog istraživanja pokazali su stanje kvalitete i ispravnost označavanja sireva od ovčjeg i kozjeg mlijeka na tržištu RH. Od ukupnog broja analiziranih sireva (108), 57 % (62 sira) nije udovoljavalo zahtjevima sukladno Pravilniku o sirevima i proizvodima od sireva odnosno vrijednostima navedenim na deklaraciji, dok je patvorenje, tj. prisutnost kravljeg mlijeka detektirana u više od 30 % analiziranih sireva. Rezultati istraživanja upozorili su na potrebu provođenja kontinuiranih sustavnih kontrola, što je u interesu zaštite potrošača, ali i onih proizvođača koji se pridržavaju principa dobre proizvođačke prakse.

Control of sheep and goat cheeses labeling on the Croatian market

The aim of this study was to investigate the labeling of cheeses on the Croatian market in order to increase the competitiveness through improvement and promotion of the quality of domestic production. From retail chain stores a total of 108 cheese samples were sampled randomly by the Ministry of Agriculture of Croatia, and analysed in the Reference Laboratory for Milk and Dairy Products, Dairy Science Depratment, Faculty of Agriculture, University of Zagreb during three years. In order to verify the cheese labeling, the chemical composition of cheese samples was determined. Thereby milk fat and dry matter content, content of fat in dry matter and content of water in the non-fat dry matter were determined and compared to requests contained in currently valid Regulations for cheeses and cheese products (NN 20/09, 81/13). Also, cheeses specified as products manufactured exclusively from sheep/goat milk were analysed for eventual presence of cow’s. The results of the analysis in this study showed the state of the quality and accuracy

ključne riječi označavanje sireva, patvorenje sira, kravlje mlijeko, ovčje mlijeko, kozje mlijeko

key words labeling of cheeses, adulteration of cheese, cow’s milk, sheep’s milk, goat’s milk

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

42

32

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

of sheep’s and goat’s cheese labeling on the Croatian market. Of the total number of analysed cheeses (108), 57 % (62 cheeses) were not in conformity with the requirements of the Regulations for cheeses and cheese products and with the values indicated on the labels, as well. Further, results considering adulteration showed the presence of cow’s milk in more than 30 % of analysed samples. The obtained results indicated the need for continuous systematic control the quality of sheep’s and goat’s cheese and labeling on the Croatian market, which is in the best interest for consumers protection and also those manufacturers who adhere to the principles of good manufacturing practice.

AnKA POPOVIć-VRAnJEš*, RADOVAn PEJAnOVIć, GORAn GRUBJEšIć, žElJKA JURAKIć, SAšA KRSTOVIć

> Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Trg D. Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Srbija

* anka.popovic@gmail.com

Proizvodnja mliječnih proizvoda u Srbiji za rusko tržište

U prvih šest mjeseci 2016. ukupan srpski izvoz u Rusiju povećan je 17,9 % (379,8 milijuna dolara) u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Oko 40 % ukupnog izvoza Srbije na rusko tržište činili su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, kojih je u razdoblju siječanj-lipanj 2016. izvezeno gotovo četvrtinu više nego u istom razdoblju 2015., a vrijednosno izraženo za 155 milijuna dolara. Iz mljekara koje imaju certifikat za izvoz iz Srbije u Rusiju izvoze se bijeli sir, zatim feta, kačkavalj i sirni namaz. Uskoro će početi i izvoz polutvrdoga i tvrdog sira. Srbija se nalazi na trećem mjestu u ruskom uvozu, s prosječnom količinom nešto višom od 5000 tona godišnje. U 2015. ova količina raste na gotovo 8000 tona i čini 4 % ukupnog uvoza sira. Prosječna vrijednost uvoza sira iz Republike Srbije iznosi 17,8 milijuna dolara. Vrijednosno najveći uvoz zabilježen je u 2014. godini i iznosio je 28 milijuna dolara. Ruska Federacija predstavlja najvažnije tržište za izvoz sira iz Republike Srbije, koja apsorbira dvije trećine ukupnog izvoza sira. Tijekom proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda za rusko tržište veterinarske službe Srbije moraju pružati jamstva o ispunjavanju veterinarsko-sanitarnih zahtjeva i normi Carinskog saveza i Ruske Federacije. Moraju postojati dokumenti koji potvrđuju provedbu analize sirovog mlijeka i gotovih proizvoda na parametre sigurnosti u skladu s veterinarsko-sanitarnim uvjetima i normama Carinskog saveza i Ruske Federacije u okvirima programa kontrole proizvodnje (moraju se provoditi analize na levomicetin, streptomicin, stroncij). Specijalisti u objektima koji su odgovorni za provedbu kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda životinjskog podrijetla moraju u dovoljnoj mjeri poznavati standard Tehničkog pravilnika carinske unije TPCU 033/2013. kao i zahtjeve donesene Odlukom Komisije Carinskog saveza od 28. svibnja 2010. godine br. 299, a odnose se na jedinstvene sanitarno-epidemiološke i higijenske uvjete za robu koja podliježe sanitarno-epidemiološkom nadzoru (kontroli). Mnogi autori zalažu se za formiranje klastera proizvođača koji bi imao izravne veze s tržištima na koja plasiraju robu.

ključne riječi mlijeko, mliječni proizvodi, izvoz,

Ruska Federacija

42croatian

dairyexperts

symposium

33

thursday plenary and oral

presentations

Production of dairy products in Serbia for Russian market

In the first six months of 2016, the total Serbian exports to Russia increased by 17.9 % (379.8 million dollars) compared to the same period last year. About 40 % of Serbia’s total exports to the Russian market accounted for agricultural food products, which were in the period January-June 2016 exported by almost a quarter more than in the same period in 2015, a calculated value of 155 million dollars. The certified dairy factories exported from Serbia to Russia products such as white cheese, feta, kackaval cheese and cheese spread. Soon, the exports of semi-hard and hard cheese will start to export too. The Republic of Serbia holds a third place in the Russian import with an average amount of just over five thousand tons per year. In 2015, this amount grew at close to 8 thousand tons, representing 4 % of total imports of cheese. The average value of imports of cheese from the Republic of Serbia amounted about 17.8 million dollars. Value of import was largest in 2014 and amounted to $28 million. The Russian Federation is the most important market for exports of cheese from the Republic of Serbia, which absorbs two-thirds of total exports of cheese. During the production of milk and dairy products for the Russian market, Serbian veterinary