Sefer Halilovic Lukava Strategija

5/14/2018 Sefer Halilovic Lukava Strategija

1/93


2/93

Lzdavac:Marsal d.o.o,PJ "~fatica Saridzaka'Urednik izdanja:Vildana SelimbegovicRecenzcnti:prof. dr. Rasim Murninovicdr. Neset Muminagicdr. Mustafa MernicSenad PecaninKompjuterska obrada (DTP):Esad Mahrnutovic

SGosf

Fotografija na naslovnoj strani:Emsad Adilovic - Kinez

rusjgik:Stampa:

Stamparija Islamskog centra - MostarTirai: 5000

tcb

C1P - Katalogizacija u publikacijiNacionalna iunivcrzitetska biblioteka Bosne iHercegovine, SarajevoCDK 355.4(497.6)"1992/1996":929 Halilovic, S.

ub

HALILOVIC. Sefer obLukava strategija I Sefer Halilovic, - Sarajevo: Marsal, 1997. - 253 SU. :faks., 25 emo piscu: str, 251


3/93

Kako sam prvi put smijenjenBio je sedmi juni 1993. godinc. Te noci sam planirao (1


4/93

ka prcko pisie pa do svitanja paljba ne prestaje. lz svih vrstanaoruzanja, duz citavog puta od Hrasnice do Pazarica ... U Pazaricuponovo sjedam u vozilo UNPROFOR-a, ali englesko, i prolazimkroz teritorije koje kontrolise HVO. Od check-pointa (kontrolnogpunkta), preko Kreseva, iderno do Kiseljaka. Nakon zavrsenih raz-govora, koji su obicno na papiru vrlo uspjesni, ana terenu se postujusarno tarno gdje smo rni jaci, ponovo se, u toku naredne noci, istirnputem isa istim prijevoznicima vracam natrag. Inaravno, sa artil-jcrijskim salvama tokom cijelog putovanja.

Legao sam u mislima analizirajuci prethodni dan. Sa HVO-om sesituacija smiruje. Kidisali su na svim pravcima i frontovima idozivjeli poraze koji su ih brzo doveli za pregovaracki sto .lznenadio me intenzitet borbenih dejstava, a narocito mrznje. DobTOje da dolazi do smirivanja, jer svi obavjestajni podaci govore da sena istocnu Bosnu priprema ozbiljna ivelika cetnicka ofanziva sa ter-itorija Srbije i erne Gore. I naravno, uz dornace cetI~'1'O ju~kad sam u osam sati saslusao prvo referisanje u Operativnom centru t ri izdao potrebna naredenja, imao sam jedan dosta neugodan razgov- 'or sa generalom Morillonom i Ganicem. Zacudo, Ganic je ovaj putbio vrlo jasan i odlucan. Podrzao me je kad sam odbrusio Morillonu:"Ukinite embargo koji vazi same za Bosnu, odnosno samo zaArmiju BiH, pokupite tu svoju skalameriju koju zovete UNPRO-FOR-om i idite odakle ste i dosli. Nas osiavite, brzo cemo se rrndogovoriti i sa ustasarna i sa cetnicima cija je Bosna. 1 bit ce brzomirna Bosna".

vane ikosi Losjccarsam". 'strahupocetk,nasegun is ten"Nikadbenikasvaki d

"Nil,Hadzic:Ahmetsnanih bobojicapnzor rmanJe ..od njih1I11asanliniji, omoci IZajkomnjihovoK ad koisjedne ~taj njih:vise putZajku s:

".lao.,dcgovcPozdravPredsjeccijeli da"ja samonda jevaljda. jJ110", na:

I Morillon je bio uporan: "Dak ne prihvatite Rezoluciju 836 UN-a. cio proces je blokiran, pa calc i odlazak posmatraca u Gorazde". Ato smo mi trazili. "0 Rezoluciji 836 razgovarajte sa predsjednikomIzetbegovicem, to nije u mojoj nadleznosti. Sto se posrnatraca tice injihavog odlaska u Gorazde, to bi trebao biti interes iVas iUN-a,naravno, ukoliko vas zanima da svojim ocima vidite ko je stvarnoagresor iodakle dolazi, a ne da cijelo vrijeme pokusavate cak inasuvjeriti da su ovdje tri zaracene strane", rekao sam ne popustajuci niza milimetar, a Ganic mu je to jos nadugo obrazlagao. "Idem ujutroza Bihac", najavio je Morillon, "a kad se vratirn, nastavit cerno raz-govor". Ustade i ode.

Kad je to proslo, otisao sam do kornande Prvog korpusa. Odatle.pravac na Stupsko brdo. a nakon toga u komandu Druge motorize-8


5/93

javirn telefonorn iz Visokog", Drugi put sam mu naredio da ide ukomandu za deblokadu Sarajeva sa igmanskog pravca. Bilo je todccembra '92. Tada je Karic bio komandant pravca, a on je trebaobiti njegov pomocnik za logistiku, I tada je jednostavno ncstao salgmana, a pravdao se da .ie radio po odobrenju Predsjcdnika. Kadsam zavrsio. Alija kaze: "Bilo pa prcslo".

.ieduvremenu sam sjeo, ali su njih obojica ostali stajati. Uoba, sjedne i Predsjednik a Delio jos uvijek stoji Nakon moje

pnce 1 Alijinog "Bilo pa proslo", Predsjednik nam je podijelio popapir itek tada je i Delic sjeo. Alip pocinje: "Zbog ovog sam vaspozvao". Pogledam u papir, Pise:

~

---PrijedIOg za Predsjednistvo BiHOrganizacijske ikadrovske promjene u Oruianim snagama1. Uvjereni da ce to doprinijeti povecanju discipline i odgov-

ornosti, pa time iefikasnosti Armije BiH, Predsjednistvo BiH jeodlucilo da otpocne sa primjenom propisa 0 uvodenju cinova IIArmiji. Uvodenje cinova izvrsit ee se postupno, s tim da se posao nacinovanju komandanata hrigada izvrsi u roku ad 30, a za sve ostalejedinice u roku ad 60 dana. Tom prilikom izvrsit ee se kadrovskarevizija svih imenovania. a na OS/IOVU do sada postignutih rezultatau borbi.

Sa.Va,Set3.RilZ iL4 .

ARBi,Zu

ovoi.!Za

Divja.c t :raspoodluk:

5.20110/1Kalin(1., 3.

Za6.

dasnj.va. S c

2. Odmah ce se izvrsiti utvrdivanje cinova za dvanaest (l2)najvisih vojnih rukovodilaca Armije BiH. I to'

2.1 U cin generala proizvode se:Serer Halilovic:Stjepan SiberJovan DivjakRasim Delic'Fikret Muslimovii'

7 .Pr

MusliRezolorgan

Dr6. kotizvsitideblo.

O f;bro] sr / e ~

2.2. U cin pukovnika proizvode se (sadasnji i buduci) komandan-ti korpusa:

Mustafa Hajrulahovic, k-I 1. korp.Hazim Sadie, k-I 2. karp.Envcr Hadiihasanovic, k-I 3. karp.ArifPasalic. k-I 4 . korp.Rami: Drekovir; k-I 5 . korp Prods

14


6/93

konumdan-

5. Ustanovljava se 6 . korpus Armije BiH sa sjedistem u Konjicu izonom odgovornosti koja ukljucuje Igman. Jablanicu, Visoko iKalinovik. Blize razgranicen]e ovog u odnosu na susjedne korpuse(1., 3. i4.) utvrdit ce G S u roku od tri dana.Za komandanta 6. korpusa imenuje se pukovnik Gusic Safko.6. Glavni stab. stabovi korpusa ibrigade preispitat ce svoj dosa-

dasnji sastav. tako da ga svedu / 1C l minunalan bro] kvalitetnih kadro-va. Sav visak bez odlaganja uputiti ujedinice na terenu.

7. Imenuju se dvije komisije za pitanje deblokade Sarajeva.Prva komisija u sastavu. Seier Halilovic, Jovan Divjak, Fikret

Muslimovic iIsmet Dahic (ispred MUP-a) djelovat (:c na osnovuRezolucije 824 i 836 Savjeta Sigurnosti UN ti drugih rezolucija ()l'ogorgana koji 8U U pripremi ikoji c.:ese donijeti).Druga komisija u sastavu: Rasim Dclic. Stjepan Siber. k -I J, k -I

6. korpusa i Ismct Ali/a, Clan staba 1. korpusa. izradit ce planove iizvsiti sve pripreme za deblokadu vojnim sredstvima, tj . ukolikodeblokada grada lie uspije na osnovu politickih odluka.

Obje komisije 1 1 1 0 g u prema potrebi u rad ukljuciti odgovarajucibra) strucnjaka.

~'ezu izm edu dvije kom isije osigurat c :e dr Ejup Gonic. clanPradsjednistva RBiH Politicka pitanja nacelne prirodc u vezi so

t gamaJe i odgov-itvo BiH jeU cinova u

Salko Gusic, k-I 6, karp.Vahid Karavelic. rezcrvaSead Delic, rezerva3. Unaprjeduju se u {ill genera/a i pcncionisu:Rifat BifajacZicro Suljevic4. Ustanovljava se [unkcijo komandanta Glavnog Stab VK.

ARBiH. Na ovufunkciju imenu]e se general Rasim Delle,Zadriava sc [unkcija nacelnika G S sa Seferom Halilovicem 11([

ovoj funkciji.Za zanijenike komandanta imenuju se Stjcpan c~iher i Jovan

Divjak.Cjelovita sema koniaudnih i radnih mjesta u G S ARBiH. sa

raspodjelom nadleinosti iodgOl'onwsti, utvrdit c e se pose/momodlukom.

J1 0 da ide ul. Bilo je toall je trebao10 nestao saednika. Kad

Ii stajati. UNakon mojeoodijelio po'og sam vas

\'eposao naa .I'veostale, kadrovskaih rezultata

inaest (] 2)

15


7/93

radom prve komisije, riesavat ce Predsjednistvo kao cjelina8. Formira se Savjet generala pri Predsjednistvu 11 sastavu:general Dzemil Sarac, predsjednik Savjeta.Clano)!i:general Mirko Vranicgeneral Milan A fie:general Zicro Suijevicgeneral Rifat Bilajacgeneral Muharem Fetahagic.Zadatak Savjetaje do prati vojnu situaciju i rad GS idaje odgo-

varajuce sugestije iprijedloge.Sjednicu Savjeta moze zukazati i predsjednik Predsjednista iu

tom slucaju rukovodi sjednicom, Sjednicania ima pravo da pris-ustvuje svaki Clan Predsjednistva.Poslove sekretara Savjeta obavljat ce general Muliarem

Fetahagic.U Vladi RBiH izvrsit ce se personalne promjene utoliko sto se za

ministra za unutrasnje poslove imenuje Bakir Alispuliic, dosadasnjinacelnik CSB Sarajevo. Dosadasnji ministar za unutrasnje poslove,Jusuf Pusina, imenuje se za savjetnika za unutrasnje poslove uPredsjednistvu REiN

Aiija JPrvi pina tajmall lvo. u tToga ctacku Jnanjeetnicki

Sarajevo, 2. juna 1993. PREDSJEDNIKPREDSJEDNISTT~4 RBiH

Alija lzetbegol'it'Citamo. Prva rni je misao da je sve dugo pripremano ito, sto bi

Sarajlije kazale, hinjski. Zapravo. to je bilo nesto sto sam ja oceki-~ vao. Razlike izmedu mene i Predsjednika su bile velike i svako ih je\ mogao uociti. Nas dvo}.i.ca smo bili dva svjje~a ~ada je rijec 0 pris- Il tupu odbrani, koncepciji Irnnogrm drugirn bitnirn pltan]lmaJ'LbCi"g---- -ltoga sam u dva navrata sam ponudio ostavku, odnosno predlagao da

na moje mjesto do de neko drugi. pravdajuci te prijedloge umorom.Oba puta i on i Ganic i Mahrnutcehajie odbili su takva razrnisljanja,Ipak, ocekivao sam smjenu, ali sam bio iznenaden nacinom na kojije sve izvedeno. U jednom trenutku. podigao sam pogled s papira:Rasim je glumio da cita, bilo je jasno da je znao kompletan sadrzaj.J6


8/93

Kako se dijelila Sosna li:daC i ,Do tada je podjcla Bosne bila posao iza zavjese: javno jc vazilaprica 0 suverenoj i cjelovitoj drzavi. I sam sam nasjeo na cjelovitost

koja je, zapravo, bila osnovni, lemeljni inajvcci razlaz izmedu menei Izetbegovica. Ia sam vjerovao njegovim javnim istupima cak ionda kada se meni prvi put servirala varijanta podjele. Bilo je to josnovernbra 1992. Tog dana, ja sam bio u svojoj kancclariji namjer-avajuci da poslije podne obidern jedinice U neko doba, Predsjednikme zovne tclefonom Ija se javim. Bio sam izncnaden:

"Otkud Vi, Predsjednice?" Kaze: "Zauzeta mi jc sekretarica" ipita me sta radim. a ja pricam kako pnpremam neke kratkc naredbe."Mozes li maio doci do mene?", kaze. "Mcgu, naravno", odgovorimiodmah krenern. U Izetbegovicevorn kabinetu zatekao sam njega 1Ganica, Kad sam usao, pozdravim: "Es-selamu alejkurn,Predsjednice. Zdravo. Ganicu". Bio je to moj redovan nacin saljen-ja sa Ganicern na koji je Ganic, obicno U cetiri oka, reagirao ljutecise. Onda bih mu ja rekao: "Ti si, bre, Jugosloven". I tako se tozavrsavalo. No. tada sam nakon pozdrava, odmah upitao smetam li,sticuci dojam da se vodi ozbiljan razgovor. Rekli su mi: "Ne, ne,samo ti sjedi. Ti si clan Predsjednisrva". Sjeo sam, a oni nastaviserazgovor:

- Sta kaze Suljo", pita Ganic Aliju. Predsjednik se okrece meni ikaze:- Dobro je da ti cujcs ovaj razgovor. Pricao sam ielefonom saUgljaninom i ja ga p itarn .. (okrccc sc G anicu) bi Ii narcd IISandzaku pristao da se zarnijeni Sandzak za istocnu I-Iercegovinu?

-1. sta kaze Suljo". kazc opet Ganic koji. kad razgovara s Alijom,say lebdi ija redovno imam dojam da ce svakog casa zavrsiti IInje-govern krilu. A lzetbegovic, hladan i miran kao da razgovara 0 pre-bacivanju sibica iz jednog dzcpa u drugi, odgovara:

- Suljo kaze da bi to narod u Sandzaku sa odusevljenjcm prihva-

ja l

deinp IgcraA

Bti:Vi

tio.Od muke sam u 10111 casu zapalio jednu cigaretu. U tom periodu

Alija je nastojao da prestane pusiti, pa smo se svi mi oko njegasuzdrzavali da zapalirno dok on sam ne uzrne cigaretu . Ja pripalju-jem, oni nastavljuju razgovor. Ganic kaze:

- To bi bilo odlicno.

mntes es cUttn'C '

c :

18


9/93

~r~dit1 drzavu 1f3dl-

-azilavitostmenecak ito jos.mjer-ednik

u svoja posla. udgoVOTl zado\olJllU Prec1sjcci l11k .ia sam im ao dujamda su potpuno zabNavll i nu mcnc razmisiJajd(> 0 to1 ideji, bid ~e( _ J u n i e okrenu k a m eni irccc:

_ Sta ti 0 tome misiis'l_ Nista ne mislim Pn'a misao Lop 1111 se namecc jeste cia sam.I ak o iznenaden. gosp lldinc (iani(1 .I. - ozbiljno udgo

vorih inastavih:_ Icr. to za subum po\'\a(:i n il puslje dica L,I ku je ue ba m nogo visepamet i od one koja m oic sta ti u ovu m oju \'oj llicku :;L.i\'u . Uosla \unl.kad m i bilo sta pokusamo reci SlO vi oci]wilC de l _:c politika. \,1 scj ak o l ju tit e. A za va s je p olitika obicno 0110 st o S': n c p ;_ )k lap a s v a8 immisl jen jcrn i ja se Jl1 0 ccm u ne bih iz jasn javao.Do tada sam ja vee uycliko ,lwatio cia se m oze s 1 I3viti politikomdo besvje s ti ukolikn pudrzavas llJ ihovc stavove . U protivn c )l11, cimimas svoje misljen je odmah te p odsje te da si v l l _ i n i k Ganie jepre 5kocio mojl! p rim jcdhu , ali 1 dalje nastoJ i da me navede na raz-govor. .1 a osta jem pri tczi da je to politika . cia 0 t ome trebajurasp ravlja ti Predsjedni.srvo. V lada. politicke stranke ... UkljuCio se iAlija i kaze meni: "Znamo m i da ti to clobro raz um ije s, ida 0 tomeimas svoje misljen je . A li zapam ti: sa1 11 0 buclala ne m ije nja Jl11s1jen-je . Nama je jako vazno sta ti m islis i trebalo bi da nam kazes",_ Dobro prihvatim . pno: to podrazum ijeva e tn itku podje lu

Bosne i Hcrcegovine i U l1 1stavanje bosanske drzaVf U n. ieno111tisuCijd no m rrajanju, sto ja m islim cia jc u najmanju ruku neprih-vatljivo. Niti m i na to im amo bilo l.akvo pravo Drugo: to podrazu -m ije va stvaranje ne ke m inijatu rnc )1 1 uslim anske drzavice . sa ve likimrizikom kako ce to biti p rihv


10/93

Idemo prema vratima. Ja kazem:- >aS3 odlucnosi j nas moral su nase najjace oruzje i (0 ne srnije-

mo unistiri. a sa 0\':111 bi se to unistilo.Ab, k:

predlozimgubimo "Jaganjac,(KapetanoKazem: "I

S\j smo izasl: iz Ize tbe govice vog kabine ta. Ganic ode na jednustranu. ja na drugu ite k ka d sam izasao iz zgrade , shvatio sam daPredsjcdnik ija nismo obavili nikakav razgovor. Dakle. zbog ovogsu m e zvali. Bio .Ie to m oj prvi dire ktni su sre t sa mogucnoscu pod-jtle Bosne Sve sto se do tada desavalo. a bilo .i e na tom fonu,shvatao sam kao "tehnicke gre ske" u p ristupu razliciiim pitan j ima.L ! istinu nisarn niti sam mogao pom isliti, a kam oli povje rovati da seJ - l 2 , t a f n a(iri., na temu pcdjele Bosne ozbiljno, da ne .kazern. zvanicnorazmislja. J oJ __ sa u:w .j ~d nom sm o otvoreno i_Qirt:ktno razgovaralina' l s t ~ - l _ s : l : r l ~ l : avionu , kada sm ose -vrataU iz _?:ene\~~:----- . - . . .

Bio je to i in a ce poseban pu t. Iz Sara je va smo krenu li p rvog jan-uara 1 993. godine . 'lee u Sp litu smo irnali ze stok okrsa j. Na ae ro-drom srno stigli p rv i, dakle , nasa de le gacija iz BiB, a poslije nas jedosla de le gacija HVO-a_ Vojnu deJe~~_ij_~J-?_jJismQ-tiniJj_ Siber ,Zoranovic iJa S Sibe rom ~ac, a sa mnorn p ratilac ipre -~ V O d l i a - c . - - N i k c ) m i nista nije rekao, nikakvih pose bnih upu tstava nit iO c)g oY ora n ije bilo Sjedil i smo u re storanu , u ae rodrom skoj zgradikada je dosla de legacija HVO. Tada sam upoznao Pe tkovica . Rucalism o. p ili kahvu j racu nali koliko je vrem ena osta lo do polije tan ja .Nekih pola sara nas _ie d ije lilo od u laska u avion. U tom casu , stiglisu Safa Orucevic, Zijo Demirovic. u to vrijeme p re dsje dnik re gion-alnog odbora SDA za He rcegovinu , iJasm in Jaganjae . K ad smo seispozdravlja li, ja sam saznao da idemo rnalim avionom sa dese taksjedista i da moramo napraviti izbor ko ce ici. Zovne m ene A lija ikaze : "De le gacija HVO mora ici u punOI1 1 sastavu I J asm in J aganjacide". "Sta ce nam on'?", pitam , Kaze : "On je moj savje tn ik za vojnapitanja". "Sta sam ja tu , sta smo sv i rn i? ". p ita m . On sam o p onovi:"On je savjetnik",

Ponovo p itam : "Sta cerno 5 vojnorn de le gacijorn? ' "Neka iduredovnorn linijom", odgovori m i. "P redsjednice , ja , m akar be zSibera j pratioca , ne idem . Sibe r je l110j zam je nik". Pocin je nate zan-Je . _je r jednostavno ne mozerno svi stati u avion. Preds_iednik m ipredlozi: "Koris ti m og prevodioca, a dat cu ti ja _iednog pratioca"."Im am ja svog pratioca", kazern

RazgoxSiberu i0neko dob:rjesenje. Iredovnimon je l ju t 1neko dereid u redoPredsjedndijelirno skcerkom :njegovogMoj pratilkra ju grac

Prva pde se t je d.u PredsjeKazem Llmolirn te ,Pogledan~lzadem i,pokazujekvaku i "Kaze : "Lhotela. sjNaravno,egaciju . /oaeiia iBb ,ja: C osic,obezbjcd:ka iustas

20


11/93

nas JeSiber,1 pre~va nitizgradiRucalietanja.I, stigli-eglOn-srno selesetakAlija iiganjaca vojnaronovi:

Ali. kako se god izracuna, tri covjcka su visak. Onda japredlozim: "Ako rni nc ucbamo. da se vratimo u Sarajevo Ionakogubimo vri.ieme". Predsjednik pooinje da hroji na prste: ".la.Jaganjac, Bakir, Sabina, Osmica, Haris (Lukavac. op. a.), Amira"(Kapetanovi6, op. a.) ... Kad doda dclegacijv 11.VO, mi smo visak.Kazem: "Da se rni vratimo u Sarajevo, Prcdsjednice'?"

Razgovori iprebrojavanja sc nastavljaju u grupicama KazcmSiberu i ostalima da postoji mogucnost da nas vratc u Sarajevo. Uneko doba, zove me Predsjednik. Kaze: "['10, nekako smo naslirjesenje. Ides ti i pratilac. a Siber neka povede ostatak delegacijeredovnim saobracajem". 1Tunjo, Mubamed Filipovic je sa nama: ion je Ijut ko puska sto treba ici redovnom linijom. Buni se kao da ganeko dere. Kasim T111kasuti. Strasti se polako stisavaju, gotovo sviid u redovnom linijom. Pratilac ]3, zajedno s najuzimPredsjednikovim krugom srno 1 .1 avionu. Kad S 1 1 1 0 dosli u Zenevu,dijelimo se na dvije grupe. U hotelu "Presidente" je Izetbegovi6 sakcerkom Sabinom, sinom Bakirom itrojicom pratilaca, preko putanjegovog apartmana je moja soba, a do mene _ i t ' smjesten Jaganjac.Moj pratilac je, sa ostatkom delegacije, 1. 1 nekorn hotelu na drugomkraju grada.

Prva plenama sjednica je slijedeceg jutra, 1. 1 1 1 suti, Odmah izadeset je dosao moj pratilac inas dvojica smo izasli u bodnik. Udemu Predsjednikov apartman i vidim: on klanja los .ie u og11acu.Kazem Lukavcu: "Da ne cekam na hodniku, kad krenete kucni mi,molim teo na vrata". Vratimo se Mido ija 1 .1 moju sobu j cekamo.Pogledam na sat: deset minuta do jedanaest. (~udim se, niko ne kuca.lzadem iz sobe: pred vratima je svajcarska policija i policajac mipokazujc rukorn da su oni vee otisli. Ja De vjerujem, uzrnem zakvaku i vidim: vrata zakljucana. Pitam Midu: "Znas Ii engleski'.'"Kaze: "Little". To sam little zapamtio za citav zrvot, Izademo izhotela. sjednemo 1 .1 taxi i dodemo do palate Ujedinjenih narodaNaravno, obojica govorimo cngleski rukama. Trazimo bosansku del-egaciju. Ali ... bosanska je deJegacija i Karadzic, bosanska je dele-gacija i Boban. Na pregovorima ucesrvuje i jugos1ovenska dclegaci-ja: Cosic, Milosevic. Bulatovic sa nstalorn ekiporn u kojoj je ;a111oobezbjedenje broja\o oko 20U ljudi Dakle. palata12IikJl~etni-ka iustasa. Jedva smo l11inabasali na pravu bosanskohercegovacku.------~~-~----~-

jednu1 1 1 1 daovoglpod-fonu,1J1ma.da semicno.ali na

Ig jan-, aero-

ska idu.ar bezatezan-Inik miatioca".


12/93

de le gaciju . Portir nas je p rvo poslao K aradzicu . l\asli srno nase SiCna okupu. J a, iziritiran svime. pridcm i kazcm:

"Predsjednice. ako nisam trebao. sto sam uopste ovdje?" On scokrenu i pratiocu vrlo ostro rece : "Kako se moglo dogodiii da zabo-ravrmo kom andanta?" COY1ck odsu ii I nista. Take .Ie poce la prvarunda zenevskih razgovora koja je trajala desetak dana. Poslije toga.im ali smo pauzu od nekih ce tiri-p e t dana, pa onda nastavak pre gov-ora . Nisam znao gdjej~J5.D p rove o dane P'~'iil!.lU?2l.!:.'!.~lOprvo u N je rnacku , a potorn u T ursku .

n ,jesjed ;

01

Na ae rodrornu u Bonnu, iz aviona iz laz i p rvo Silajdz ic , potommo j p ra tila c i 1 1 2 1 kraju . ja. U p itan ju jc zvanicna posjcia i protokolornje odredeno da rnene saceka njemacki pukovnik. Stariji covjek , 1 1uniformi, propusti Silajdzica Ip ita m og pratioca: "Ko jc general'!"On mu pokaze rukom prema meni. Onda nailazim ja i pukovnikpostavlja isto p itan je . K ad sam rekao da vjerovaino m elle ce ka, trnaosam dojam da ce se onesvije stiti. Bilo je to ne koliko dana nakonmag 41 . rodendana. Poslije sm o ish na VCCClU i pukovnik se sve vri-jem e izvin javao cude ci se rnojim godinam a . Ja sam objasnjavao:"Znate , kod nas je rat". Tu noc sam spavao u Gensche rovoj viii. Napu t u Tursku sa mnorn su isli Jaganjac, Salem Sabic i BakirIzetbegovic U turskorn G ene ralstabu , Jaganjac je napravio incident:nakon m og izlaganja, nastup io je ovako: "Nace lnik jc ovdje hio up ravu , ovdje nije bio u p ravu .". Tu rski gcne ra li su sc glcdali. ja samm alo m ije n jao boje , ali kad smo sc vratili u Zene vu rckao samPredsjedniku: "IIi OIl. iIi ja". U nastavku pregovora, J aganjac nijeucestvovao,

nnL

dB

S'i.nJ Ib

Na povratku u Sarajevo, opel srno u 11 1a 10111 avionu , ali sada jenasa de legacija sam a iim a dovoljno m je sta , P re dsje dnik i ja sjcdi-1 1 1 0 jedan p reko pu ta drugog, noge nam se dodiruju Usko je Tu susve nase stvari, a medu nj ima nesto poput daske upakovanc LI najo-bicniji karton j zavezano kanaporn. Uzgrcd pitam:"Sta Vam je ovo. Predsjednice?" "C', kaze . "bas da t i pokazem ".

Uze onu dasku, dugu m ozda 80, a siroku re cim o 5 0-(a].; ccntim etaraipace da je odmotava "Ne rnoj te se ". kaze rn , "zam arati "Neb".odgovori i odm ota izuze tno lije pu sliku dzarnije u Pale stin i, radenuu se de fu . U dnu slike ne sto p ise na arapskorn j eziku Pitarn: "Znateli V i da cita te arapsko p ismo')" "'\e znam " , ve l I. "ali z na rn OHI dovu

22


13/93

lase svc napamet". Prstorn !TIl pokazuje 1 uci: "Bismillah irrahman ... " Kada 'je sve proucio, kaze 1111: "Ovu rnije sliku POiJOllJ(J Arafat. Bio sam

S 1 1 . 1 1 1 1 1 . Im ali srno dugacak razgovor. Sudbina palcstinskog narodaje vrlo slicna nasoj sudbini". Nisarn se slozio: "Sudbina naseg naro-da je slicna Ievrejima. jer Palcstmac, kad ga protjeraju, stavi kaputpreko ramen a iode u Jcmen, u Egipat, od e ncgdje, a J evrej nC111agdje ". "To je tem a2:.adEug,i pu t. ali_\~i_cjje t e e s da nisi II pravu",odgovorj;';11 Prc( is jednik 1 nasiavi: "Ncgo, da ti ispricam sta m i kazeJUiifal. Pita m e : "A lija . nude 1 i o ni te b i !ita ')' Ia m u kazem : 'Nude .nude, i to debar komad -:-T~i\l:irat kaze : "Uzrn i. A lija I meni sunudili, pa ja nisam htio nego hocu SVe. Na kraju sam ostao be z isla.Uzmi. Alija, dok ti nude. je r 6e s i ti nu kraju osiati bez ista". Kad jesve ispricao, poglcda ravno u mene inas tavi : '~abl\l-di. Mi, covjece, treba da uzrnerno kornad Bcsne Na taj kornadBosne nek ' se vrati narcd, sredi sianjc i napravi drzava. Ovako cemoimi ostati bez ista".

" On sela zabo-,']a prvaIll' toga,pregm-r .~ ! ! : : : : . l 0, p oto m,oko10111ivjek, U.ncral?'ukovnik;a, 1ll1aOa nakonsve vri-snjavao:vili, Nai Bakirncident:je bio u!,Ja sam.ao samijac nije

Tu je onda nasiala rasprava. Poceo sam obrazlagati: "Mi necemosve. Mi hocerno da zivimo ravnopravno sa onirna koji su uvijekzivjc1i u Bosni, ne uskracujuci nikorn ko postuje bosansku drzavun ikak vo p rav o. M i sa1110 1 1 o c e i ; _ 1 ~ d a ; bv i1 l 1 () na c ij e lo rn p ro st or u B iI - LJ e r smo zi~Jeli 1 1 2 1 94 ods to njene te ritorijc. N iko ne spor i pravohosanskim Hrvatima ISrbima da budu suver en i iavnopravni , a akouzmerno komad Bosne - uljc onda unistavanje bosanske drzave sanelzvjesnom sudbinom sta cc dalje biti. I konacno, na taj k0111adzeml je koji nam a sada nude, ne mogu stati Mus l imani jer ce, u tomslucaju, po zakonu spojenih sudova. Muslimani sa ostalih prostoraBalkana teziti ka tO J bosanskoj drzavici" . Predsjednik kaze: "Namatre ba kom ad na koji ce stati je dno dva m iliona stanovnika. Neki cedoci, neki ce oiici i taman" , Zasut ismo obojica.

sada jeja sjedi-e. Ttl suu najo-

,--------_.-

kazem" ,umetara"Neka".radenu"Zllate

III dOVLl


14/93

l~rotiv.lj Kad smo stigli u Zagreb, on je otisao u acrodromski salon, a jasam ostao u auli. Dode jedan od pratilaca i kaze 1 1 1 i : "Vi trebate bitigore sa Predsiednikom". Otisao sam za njim. Kroz prozor vidirndolazi jedan jugo: Jaganjac vozi Alijinu snahu koja u to vrijeme zivii radi u Zagrebu. Ona-ucie u salon, pozdravi se sa svima i nesto nas-tavi govoriti. Alija J O J rece: "Tu je Halil, nas komandam", Ona nereaguje, vee prica okolo. Tek kad je to trcc iput ponovio. ona se ondaokrenula prerna meni, pruzila mi ruku i r ekla: "Izvinite. nisam Vasvidjela. Kako ste?" Dakle, du_gQ_2.I!~Y..I:.~_QlOvjestan da su ovakvidetalji_QdJ'~dili mOjupozlcUt! i dalju sudb{nu.lstodobno, ova dvadog~daja meni s u seuI'czala kao nepogresivi .Q()Kilz:ateljizbivanjajzakuGslI~javrilh lstupa.---~-- -----.- .... - -_~--------"'-

Citajuci dokument koji mi je dat, shvatio sam da nastupa otvore-na etapa borbe za jedan narod ujednoj drzavi. Naglas pitarn: "Sta jeovo, zapravo?" Predsjednik mi odgovara: "Sad je u 12 sjednicaPredsjednistva ito treba da se usvoji". Kazem: "Vi znate da samdostavio dva vrlo vazna dokumenta Glavnog staba: jedan jePrijedlog organizaeijsko-formacijskih promjena dostavljen 24 . apri-la, a drugi je Inicijativa za donosenje Odluke 0 organizacionomusavrsavanju odbrambenog sistema RBiH dostavljena 27. maja*. Utoj je varijanti Rasim Delic predviden za nacelnika Staba u Sestornkorpusu. Moje jepravo. kao clana Pred_jednistva,dapokreccm

._o-~~t!~Q~':-.llIjiDl'!,EoJ~_~Y-,J:>Q'_i i Q ' L u ' . - n ; isJ~~l ~.~;~~Di_bov a-s~;,..~>ovom trenutku, najvaznija, Do sada sie. objasnjvajuci zasto se ta dvapitanja ne stavljaju na dncvni red, kazali da nernate kvorum (potreb-no je najmanje sest clanova Predsjednistva za donosenje pravos-nazne odluke, prim. a.). I sada nas je u Sarajevu pet: nas dvojica,Ganic, Tatjana iMirko. Ili se rnozda neko vratio? Ako jeste, neka sesva dokumenta razrnotre ravnopravno".

Alija kaze: "Nazalost, nisu se vratili" i napravi rnalu stanku Jauskocim: "Ne mozete onda donijeti odluku" Onje potpuno pribran:"To je 1110j problem". Ja nastavim: "Dokumenta koja smo midostavili pripremio je sirok hug ljudi Posto je ovaj materijal

dipnstc!baod )JJKole.upra,Mislisultacstade

"KBilaj,upraxKarictako :zoravusva.J:Glavrdalju

Onhoces. lad s.tacku.

~~

. Dokumenti, s tr . 219., 225

uostaltreba ipredvigrcskcgresakpopra.rukov:MusliinacelnHadzi jorio. cnikak aLa1110 !:ciiavaUostal

24


15/93

1 otvore-r: "Sta jesjednicada samedan jc24. apri-acionomnaja* U. Sestomokrecernva su, Uie ta dva(potreb-pravos-dvojica,neka se

dijametralno suprotan jcdnorn kolektivnorn misljenju Glavnogst~ba. re d bi hio. a m islim da hi bilo i politicki rnudro. da Vi ili nekood prisutnih clanova Predsjednisrva, obavi razgovor sa clanovimaKolegija nacclnika Glavnog siaba (zamjcnici nacclnika. nacelniciuprava, komandanti korpusa i najuze jezgro iz PL-a, prim. a.).Mislim da cc ovakva odluka, ako se ne donese bez prethodnih kon-sultacija, izazvati pravu buru. 0\0jc nacin da se unisti armija". Onstade. Pita:

"K o ti je u tom K olcgiju?" Pocnern nabrajati: Divjak, Siber,Bilajac, Suljevic. Talijan. Karavelic ... Kad sam dosao do nacelnikauprava, kaze: "Dosia " . Ja naSUV1ll1 "Dr Musir Brkic, VehbijaKaric, han Brigic.." On me prek ine: "Nernarno vrcrnena za to". "Zatako znacajnu stvar mora biti vrernena. jer ja Vas jos jedanput upo-zoravam: dokument koji namjeravate predloziti Predsjednisrvu nausvajanje je dijarnetralno suprotan od onih koje je predlozio KolegijGlavnog staba ibojim se da ce imati katastrofalne poslje dice podalju sudbinu A rm ije , a time i Bosne 1 Hercegovine".__Q .T1Eol lav i: _"N_~ .c I( )I ~; z: iu o bzi r, Nemamo vremena": "Radi kakohoed", kazenl,_"UQsta]Ol1l,I:aspra\TGen1o na PIed~s.iedni-stvu. a l i--'bid -~imY.G_Ciu .._ilittU~)S_Il-s:~~~_st~aril~;i~~"--I -l~l~;;e~;t~~ku po- t 'aZk~,po dokumentu:- ...__---. -_

- Sto se t i e l . ' cinova Vi znate kakav je stav Cilavnog staba.uostalorn imoj: mi S1110 protiv cinova. a i onda kada se budu uvodilitreba ici odozdo prema gore. a nc odozgo prcma dolje kako je ovdjepredvideno. OVOI11 metudologijom ce se napraviti nepopravljivegreske, a odozdo prema gore napravit cc se 1111l0g0 manji brojgresaka, a sto je najvaznije, Ll toj varijanti cinovanja one supopravljive U racki dva koja predvida cinovanje 12 najvisih vojnihrukovodilaca u ARBI] L nije mi jasno po kom kriteriju Delic iMuslimovic uopste mogu biti generali. De lic, iako je bio forrnalnonacelnik upravc, cijelo J C vrijeme u logistickoj bazi samo zamjenikHadzije , I pored d isc ip lin sk ih gre sak a i prijcstupa 0 koj ima sam gov-orio. on je napravio toliko malo da je njcgov uticaj minimalan inikakav, cak ina OCJ Visoko. da nc govorim daljc. Cekrcici siojetarno gdje su bili. N isu sc ni pornakli. A S lO s e Mu sli rn ov ic a iicecitava njcgova aktivnost J C . u najm anju ruku. vrlo sporna.Uostalom, rat jc proveo U podrumu Predsjednistva, a radijus kretan-

.lon, a ja-bate biti)r vidimerne ziviesto nas-Ona ne1 se ondasam VasII ovakviova dvay~:t1.Lalz':l._

anku. Japribran:smo 1 1 1 1naterijal

25


16/93

Ja mu je bio [VZ, Ljevakovic - Lfiljun, l.atici i centra la SUA , Brka i{em an. Nikakvih vojnih zasluga nema Uostalom . nije im ao nivojnih zaduzcnja , M oja dva zarn jcnika, naravno. trcbaji: b it i g en er -a li, ali tek na kraju . Je r. gcncraie tre ha posljcdnjc crnovau Potpunojc ncp rihvatlj ivo davati c inovc pukovnik a komancianlIm il korpusa,je r ako nckoga treba cinovati c inom gene ral a - onda ih tre ba traziti imedu kornandantim a korpusa. Ve e i na od nj ih su poznatc i priznatelicnost: na te ritoriji Bil-l.

U iacki tri: unaprcdenje i isto vrc me no p cn zio nisa njc Hilajca iSu lje vica je p otpuno iracionalna odluka. Tack a ce tir: jc, gospodincPrcdsjednice , p rotuustavna, jcr U stav B iH poznaje sarno nacelnikaG lavnog staba. Funkcija kornandanta Glavnog stab a Ill' postoji uZakonu 0 odbrani, n iti u Zakonu 0 sluzbi u arrnij i , pa ni U Iormacij iG lavnog staba ip ose bn o je p ro tu za ko nita i protuustavna Postupakirne novanja nalce ln ik a je s tc na p rijedlog M inistarstva odbrane iVlade , a Vi ga sp rovodite na potpuno ne J egalan nacin . V i ovdjekrsite U stav, krsite zakon iI1 C postu je te form aciju koju jc usvojiloPredxjedn istvo

- To je 1110j problem, kaze, a ja nastavim:- Tacka pet: formiranje sestog korpusa, bez formiranja scdmog i

osm og korpusa, je ste nep rihvatlj ivo . j er Cell' 0\'0111 odlukom izazvatide zorgan izaciju na p rostoru Hcrccgovine I isiocne Bosne . u vri jernckad su poce la p re thodna borbe na dcjstva vclike ofanz ivc iz Srbijc ierne Gore na istocnu Bosnu . Ukloniti sad Salka Gusica . k0111al1-danta OG Igrnan ipostaviti ga na d u zn os t k or na nd an ta Se stog kor-pus a u K onjic idove sti Z aim a lmarnovica La kom andanta OG lgrnanu OV0111 trenutku , bit ce kataslrofa lno. S esta tacka: u (;1


17/93

i, Brka i

savJe-ju. N c :

On k azc: "u redu. konsultovat ell dva zamjenika". Nakon toga,okre ce rn se Dclicu i p itarn ga: "Znas li ti sta prim as? Jedna jc dim en-zija gledau arrniju iz magacina pored Hadzije . a sasvun druga biti tui poznavati situaciju i na tcrenu i II Sarajevu". On sagnuo glanl isarno kaze: "Ja sa m v ojn ik . Moje je de l slusam". Vee je t rebala pocetisjcdnica Pre dsje dnistva. A lija naziva sekrctar icu ikaze joj da obav-ijesti sve da sc sjednica pomjera: odrzat cc se u jedan sat poslijepodne. Ustajem ikazern: "Pored toga sto je postupak protuustavan iprotuzakonit, razocaran sam nacinorn 11 a kOjljC 0\'0 izvcdcno.Neljudski jc Uostalorn, ja sam sam to trazio Nije tre balo ovako. "l\akraju krajcva, moje J C da kazcm, a Vi radite sta hoccte". I odcm

Izadem 17 zgnlde i krenem u svoj kabinet. Na cosku, kraj Suda.susretnern Semsu Musica, On stanuje u Vclesicirna, a ja sam gaupoznao kao kornsiju svog pratioca Mide Aljica, inace porijcklorn izSrebrenice. Negdje u Ijeto '92 Mido m i je rekao da bi Semso htio samnom da razgovara. Kada _ie dosao, izmedu ostalog je rekao daMuslimani dozivljavaju IO-i genocid po redu, pa _ie to motiv jednojgrupi da Iormira Muslimansko aniigenocidno drustvo, MAG.

L cto. poziva mene u taj MAC;. Pitam ko jc tu jos, a on nabroji:DJfi:;;1.;staflc:Jai1Tc:--Bektic~ML~sliilll-;~i6~"I~_;;;\~ako'~ICTati6.,:-Kadsam cuo prijcdlog, uzvratio sam 'I)r~!~ly_g za zastitu Muslimana odgcnocida jc forrnirano. Uno postoji, samo ga vi nc vidite Kaze:"Kako Ja za to ne znam?' Bio sam isprovociran: "Skini odijelo.uzrni pusku j id i na ZuC Najbolje musTimanskoanligcnoddllo- d r ~ - iY , ~ ij e ~ t a il 1 o : - j~ ! ~ s ~ m ( ) -A i 1 1 ~ i f 2 l 1 1 1 0 i e . ~ '1 ; t r ti\ , 1 ~ s j i l _ 1 1 a n Cod gcno-- c i ~ ; " : l isp raiim gao S a ~ n a- l J a z i ; 1 1 t l - i g i ' ~ d ~ ; , ~ 1 " Z ; i ~ l~oj 1 j e . nakon (c)ga:dugo bjezao od mene. prilazi mi da se sa 111110111 pozdravi i to vrlosrdacno. Stancrn, on ide ka rneni sa sirokim osmjehom ... lzvicem se.Vise zivc i n isu m ogli izdrzari.

Odcm u svoj kabinet i popijern kafu. I-ltio sam biti sasvnn s am.Trebalo jc izdrzatii sjednicu Prcdsjcdnistva. Neste prije jedan sampred kabinetorn Prcdsjednika: Jovo upravo izlazi Ganic je v e eunutra, sa Izetbegovicem. prcd vratima smo Tatjana, Mirko ija. Jovokaze: "O\,O je ludost Ja sam proiiv". M i ulazimo II kabinei,Preds jednik razgovara s n ck irn telefonorn i govori: "Da, da. da ... Uredu": Kad J C vidio mene, on kaze: "Stjepanc, molirn te, nisam tcdobro cue. l Ioces Ii ponoviti jos jedanput?" Pritisnu du gm c na tclc-

IIl1aO 1111 gCl1cr-"otpuno;orpLlsa,lra7~iti innznatelila jca ispodineicclnikaostoji umnacijiostupakbrane Iiovdjeisvojilo

dmog izazvatiIT1JemeSrbije i{oman-og kor-Igrnan

11 siabuecinornostatak

1 smo uIpozn-.arisati,SavjetI dev e t

27


18/93

fonu da svi cujemo Siberove rijeci: "Predsjednice, ja upravo mislimkao iVi . Don i je l i ste najbol ju mogucu o dlu ku ". "H va la ti. St jepane" ,uzvra t i Izetbegovic, iskljuci ono dugrne i okrenu se nama: "Jcdan jezarnjenik za, d ru gi je protiv".

Jos nakon prvog naseg razgovora, bilo mi je jasno sta ce se daljedesavati. Stoga sam na sjednici Predsjednistva sarno ponovio usJoveu koj ima se donosi takva odluka: dakle. nezakonitost njenog pos-tupka, protuustavnost iizrazio svoje duboko razocarenje nacinorn na4 koji je sve izvedeno. Nakon toga sam napustio sjednicu. Iste je

, veceri, odrzan s as ta na k Ko le g ij a Glavnog staba.L-.

Sa s:()~

Vrho'vao pjan i: RifatKern:Caus.1 1 1 1 ao

vez1 ~

H.danaie .leedon0dale]ArmiJa scrazvcmoiehio (odlu ihvatlsamFredmisl]vama ,~iiocig'stvasas tctiransa kc

IVFrea

28


19/93

~- Svi nasi nesporazumi jem svilm O z em(regiji i idovcsti

I

Nas prvi susret u Hrasnici, drugog decembra 1991. jc zapravo bionas prvi nesporazum. Do susreta Je trcbalo doci dan ranije, kada jczavrsen prvi kongres SDA. tzetbegoviceva misao koj0111 je zavrsiokongres: "Velikirn Bogom se kunemo da robovi biti nccemo",podigla me je na noge iz udobne fotelje u Hrasnici , u kuc i Kasima iHasije Ibrahimovic, u kojoj sam se bio udobno smjestio i pratiozavrsetak rada kongresa.--""""Svjde obrijan i ocesljan, cekao sam susret sa lzetbegovicem.Umjesto njega, dosli su dr. Munir J ahic, dr. Rcsad Bektic, MirsadKebo i Safer Hadzic. "Predsjednik se izvinjava", rekli su mi. "docice sutra u isto vrijerne. Zauzet je s gostima izvana". Malo smopopricali uz kafu. Primjetise da sam se dobro spremio: razgledali sutri sobe ciji su zidovi bili izlijepljeni semama, kartama, skicarna, for-macijama iobjasnjenjima. Zaista sam se trudio iz petnih zila da tosto kvalitetnije uradim. Pomogao mi je Senad Masovic, oficir bivse

~A i dezerter sa nekog od l;_~~.~~~~~_:!~i.~..10hr~br~~.!~1c_j~_.tgg_~: dana i Predsjednik sa zavrsnim govorom, a inace~a,!:l1_b)ojako.~;;-~ut:kadajekr-a]cmoktobr2lRadovaJ1Kai'a(ri12-Javno zapnjctio~~~~tl~~:]~~~n~~'s~~~;~;~~1~~~I~~~,?~;'-go~~~icuParram-enfai rCK2l0-:"Ja ipakz~Hmdai)oru_c.imgradanim;Bosne-j-"lli-icegOv I ne-d i l- if i5 ra fa n eee dod. M0j~s uprogn()ii"~~~~.9--vanena -provjer-enim-cinJenlcam-a.N-c tret1a sc-bojatl, -Jer_~il_ll~u iT ~ a , _ ~ - t ~ e E . ~ _ 4 ~ 9 j _ e " ~ - O ~ - J ~ P o - ; '{ c i ] ~ n e ~ t r a l ~ o - s t ;l'o;110vi~ao jo s r a n i -je, nakon razaranja Dubrovnika iagresije bivse .TNAna Slovcniju iHrvatsku, i ona se ocitovala u nizu izjava. Septembra 1991. je rekao:"Ovo nije nas rat". Ti su dani prosli i sada je, valjda. vee sve jasno.Iii se meni tako cinilo. Rata nece biti ukoliko nosioci velikosrpskepolitike procijcne da ce ga izgubiti. U protivnom, samo rnozc biti

1 krvaviji. "Ukoliko se brzo ne budemo pripremili, ostvarit cc scKaradziceva prognoza", rekao sam Prcdsjedniku dan kasnije._ . _ . _ . __ ._ - . . . . ,._--_._-_.-._--- . __ - - - _ . _ -_ .. .U

petog.T a bitnacmizazotrolorzablu

ZlVI11J IIIbude UL50.000hocete :hosanslNastaviSarajevabdest,urrnje.maiic"grebatkog ,Ti tograd5kog kO'1'''''"Dakle, ;c;t ko,pu>', kao i jed,n Olatan, ""duhop\OVn, kD'POS Sv'do ,uha ,,"0,u1,,n\. Ra;polagah su '" oko 900 \Cnkova , oko \\00ok\D~n'h teanvportcta , moo,\Vona osta

l' catne lehoikc

kojo .j'ops \ui' val

ooko \ (\5.000 pr,paon ,ka tzv J1'1A. Snagc e cm ika SDS-a,

O,gan'Z,eane,0u vojn, ,;ed,nice, naOlU?,an' iz ,k\ad,,,a tzv .INA;

cntralnepoznataocl s tabaati da scam i na)rije rata,

. DllKumcnti. SU. 214.


53/93

brojale su oko 80.000 ljudi, Dakle, ukupne neprijatcljske snage _ oko185.000 cetn ik a izvanredno naoruzanih tehnikom, mrzniom iuvjerenjem da je pred njima odlucni boj za osivarenje vjckovnogsna, Vel ik e Srbije.

Snage ekstremnog dijela HDZ-a su organiziranc u tri brigadejacine oko 6.000 ljudi i nekoliko manjih jedinica jecine satnije _bojna, One ce, nakon sto su pojacane jedinica~ Hrvatske vojskeudariti u leda u jesen '92. godine. Nasa je procjena tada bila, sto sepokazalo potpuno tacninl, ~ijela teritorija BiB bila okupi.~na.U gradovima su se nalazile jake snage tada vee cetnick e JNA, a naprostorima izvan njih jake snage cetnickog SDS-a. Krajem ' 91.godine i pocetkol11 '92 . .INA je sa dijelom snaga napustila gradovc,

. izvrsila tzv. strategijski razvoj i ojacala snage cetnickog SDS-a, te su~ ~~Jedno b.lokirali sve unutrasnje pravce u BiB, kao i najznacajnije~redne, kultume i gradske centre.

Cijenili smo da ce borbena dejstva otpocen i voditi se pounutrasnjim pravcima RBiH kao i oko naseljenih rnjesta, a da sejedino na prostoru istocne Hcrcegovine i Podrinja mogu ocekivatisnage iz Srbije i Crne Gore. sto se takode pokazalo tacnirn. Snagomotpora, spremnoseu bosanskog naroda za odbranu, postignuto je pot-puno strategijsko iznenadenje. I da ne zaboravim: dobijena mozda inajznacajnija bitka drugog maja. I sprijecen drzavni udar,

Temcljni dokumenti za stvaranje i razvoj nase Arrnije donijeti suidu odluka Predsjednistva RBiH u aprilu, maju i junu '92. godine.

Mislirn da su posebno znacajni: Odluka Predsjednistva RBiH 0objedinjavanju svih naOrtlZanih snaga na teritoriji RBiH, donesenadevetog aprila; Uredba sa zakonskom snagom 0 Oruzanim snagamaod 20. rnaja, Odluka 0 proglasenju ratnog stanja i Naredba 0proglasenju opste - jayne mobilizacije na teritoriji RBiJ-I, obje od 20.juna i Platfonna za djelovanje Predsjednistva RBiH u ratnirn uslovi-ma. Kroz Teritorijalnu odbranu legalizirana je PL. a istovremeno jeomoguceno stvaranje najsireg fronta i svenarodnog otpora nanajvisoj politickoj plalfonni. u kojoj su jasno definisani ciljcvi rata iantifasisticki karakter nase borbe. Istina, nenadoknadiva je stela stosve to nije ranije ucinjenn !redsjednistvo .ie predugo oklijcvalo.

Trebarn li podsjecati: nazivi viteska i slavna, kao i Zlatni ljiljantakoder su bili problem. Predsjednik lzetbegovic je rekao: "To je

nepotbez s.vacen

Odgodinbrigacki baRBiHstvaraodred:Vee jxno: 28bataljcto: Ze JTuzlarregijaBihaclbrigadu Glaynase A

RefRegRegRegTo j

bosanssu kon170.00a. Brojima ISnom.

Preegodinetorij i Rnovih t'93. vissamo e


54/93

age - aka'znJom 1iekovnog

nepotre bno". tako da sam 1 1 p rv ol !..;o din i ra ta p ro gla se nla n arc div aobez __s_~glasnosti Pred~~_du i.1 u ia. da bi te k 94. ovi te rm ini bili p rih-vaceni ,

brigadesatn ij e -.e vojskela , sto se{l.!!r~na.NA. a naijcm '91 .gradove,S-a, te sunacajnije

Odlukom Prcdsjcdnistva Repub)ike B ill od 27. maja 1992 .godillC form irane su p rve brigade i p rvi odre di nase A rm ije ito: 1 3brigada, 32 odrcda i je dan hata ljon vojne policije , jedan inz in je rijs-ki bataljon i je dna pratcca ceta za obezbjedenje PredsjednisrvaRBiH. Odlukom Pre dsje dnistva RBiH od cetvrtog J L 1 l1 a is te g od in estvara ju se nove brigade i odre di nase Arrnije: jcdna brigada, IIodre da, jcdan m jcsoviti artilje rijski divizion, skola ra tn ih vje stina ,Ve e pocetkorn augusta '92 . godine na te ritoriji RBiH je bilo form ira-no : nbrigada. 1 3g odreda. 1 G sam ostaln ih bata ljona. je dan oklopnibataljon. d va a rt il je ri js ka diviziona Ukupno,oko 170 .0 0 0 boraca ito: Ze nicka regija - dvije brigade . je dan oklopni bataljon, 27 odreda;Tuzlanska regija - pe t brigada, 38 odreda, 1 6 bataljona: Dobojskare gija - sest brigada, 64 odreda; Mostarska re gija - je dna brigada;Bihacka re gija - tri brigade . 1 9 odreda; Sara je vska re gija - de ve tbrigada. 40 odreda i Gorazdanska regija - dvije brigade . P rvi podaciu G la vn om stabu Armije RBiH koji govore 0 brojnom stan ju i snaz inase Arrnije. su iz ju la mjeseca '92 . go dine ion i su:

Regija Sarajevo - 39.234, boraeaRegija Zenica - 2 5.2 42 , b orac aRegija Tuz la - 28.883, boracaRegija Bihac - 1 1 .6 82. boracaTo je ukupno 94.991 borac. Ovdje nednstaju podaci sa prostorabosanske Posavine. mostarske. dnbojske i gorazdanske regi je . Kada

su kom p1 e tirani izv je sta ji. u p rvoj polovini augusta , bilo je oko170 .000 boraca, iI i tacnije: 168.500 , bez snaga HVO isnaga MUP-a. Brojno stanje nase Armije. zahvaljujuci velikim pocetnim uspjes-im a i sirokoj politickoj p la tform i raslo je gotovo meteorskorn brzi-nom.

ti se po. a da seocekivat iSnagomto je pot-, mozda i

o nij e ti su'. g od in e .RBiH 0. loncsenasnagamaaredba 0Ij e od 20 .n u slo vi-em eno jetpora naevi rata isteta stocvalo.

Prcdsjcdnistvo RBiH, na sv oj oj sje dn ic i treceg septernbra '92.godine donosi odluku 0 form iranju pe t korpusa nase A rm ije na teri-t ori ji RB iH . Njihovo formiranje daje novi zamah mobilizaciji i p r il ivnovih boraca. Pndsjecarn da SLl u toku '92. godine i prvoj polovini'93. vise od 90 odsto nasih boraca dobrovolje i. Cak S1110 jedan diosamo evidentira li i vratili kucam a, I pore d toga. u januaru 1 993.

. ni l ji lj an): "To je

1 23


55/93

godinc, za vrijcmc Zenevskib pregovora, nasa Armija dostizeimpozantnu cifru od 261.500 boraca. To je vrijerne kada A rrnija usvojoj snazi dostize vrhunac i kad S1110 drzali najvise slobodne teri-torije. U meduvremenu srno iz gu bili J ajc c, i to nak on p oce tka suko-ba sa EVO, zbog napustanja polozaja s njihove strane na OVOI11ratistu i blokade prolaska konvoja sa naoruzanjcm i jcdinieama kojisu ish iz centralne Bosne prerna ovom gradu. U prvoj polovini 93.godine izgubili smo Cersku, Konjevic Polje i dio slobodne teritorijcoko Srebrenice. Ova tcritorija je izgubljcna zbog nedostatka munici-_ie, jer je HVO bio blokirao konvoj od 25 m/v u Grudama, 2. Korpusse izgovarao da n em a m un icije a najvcci dio srebrenicke teritorije jcizgubljen za vrijeme boravka generals Morillona u Srebrenici i onenjegove cuvene izjave: "Nc bojte se, ja sam sa varna". Sva ostala slo-bodna teritorija je sacuvana iako je HVO od 15. 11.92. uveo potpunublokadu koja je trajala duze od godinu dana. Rasim Delic je postavl-jen za komandanta Glavnog staba Armije RBiH osmog juna 93.godine, a tek dva rnjeseca nakon toga ce krenuti velika cetnickaofanziva, kada je izgubljen veci dio slobodne teritorije u istocnojBosni, sto ce biti dovrseno novim gubicima u rnartu i aprilu 1994.godine.

_]"Tokom cijele 93. brojno stanje nase Annije iznosi 261.500 bora-rca, da bi taj broj krajem 1993. godine a narocito 1994. godine poceo

da se smanjujc po razlicitim osnovarna: nekontrolisano. stihijsko iolahko davanje radnih obaveza. odsustava i odlazaka u inostranstvo,oslobadanje od sluzbc u Armiji po osnovu nesposobnosti. pa caknedozvoljeno veliki broj dezerterstav., i neopravdanog odsustvovan-ja iz jedinica Arrnije RBiH. Taj se period vrernenski poklapa sa pri-tiskom u Armiji koji ce kasnije dobiti svoje pravo ime - ideolo-gizacija, il i jos prceiznije: pocetak stvaranja s t ranacke (SDA)vojske.

~vo u cemu ja vidim problem'Brojno stanjc Arrnije, utvrdeno prilikom kontrole, krajem 94. i

pocetkorn 95.g. iznosi po spisku 228.368, od cega je na lieu mjesta130.050 vojnika, na polozaju 58.089, ana odmoru 19.826. Na bolo-vanju je 8.011. U bolniei je bilo 940. U inostransrvu 953. U bjck-stvu 3.766. Neopravdano odsutnih 6.734. Treba napomenuti da su sej edinice smanjile, a stabovi narasli,

is uoddokodz:

bova:pri

poAf

124


56/93

idbranu. Izvod iz magnetofonshog snirnka sjednice PredsjcdnistvaRBiH, odrzane 20. juna 1')92. godine. Sjednica je pocela u 11,00sa ti. prcdsjcd a va 0 j e Ali] a Izetbegovic, predsjednikPredsjedniStvH RBiH.

viti 1 na:Jdbranef U I l k c l j lasnili 1

) ( ik e ) S 'C J- IALlLOVIC.. \'~cS ,1 1 1 1 S t .' p ro tiv p os ta vlj cn -J3 gosjlodinh Muharncda Ccngib na bilo nucsto 1I diplomatskojsluzbi RBil-l iz je c!i1 0st3\llug raz iuga sto It napuxuo [30SI1U avionom .INA .i p re ko Bcou rada, i


57/93

grad an a srp sk c llaC lO llaln ostL slo .Ie dogovore no na sastanku u TJ t ()vojKorenici izm cdu dr, Ljubijank ica i Ncnada Ibrahlm pasica sa de lcgacijomSDS-a, pod pokrovitcljstvO l1 1 UNPROFOR-a, 0 1 '0 je politicko, all i vaznovojno p itanie , je r je u dirckmoj suprotnosi] sa cil.lcv im a nase borbe itraiistudioznu 3naliZll nakon p rikup l_ie n ih inform acija sa [cre na, Tim vise sloova pojava nije llsam lje na, _ie r S rna pokazu je vclik i broj gradana srp skenacionalnosti IZ ccn lralnc Bosnc, rioline Nere tve , lin pnvremcno okup lra-no m prostoru i to Nevcsinie, Boracko jezero. a najvise u pn:dgradimaSarajcva - Vogosca, lb jas, lIid ia itd . Vciik: ih Je bmj da bi se moglo gov-oriti 0 p oje din acn im slu caje vim a, vee je ocigle dno da se radi 0 siroj ak cijitza koje stoje iokalne strukture i J \ 1UP. Samo da lnate , ovakvom ukcijomje pojacana blokada grada Saraje vCl, JC f J e ublaze iii POlpu110 orklonjcnglavni p roblem koji ce ln ici irnaju, a to .Ie ncdostatak Ijudstva.

1 nil kraju . zam oli., b ih gospodina Ju ru Pe livana. kao p re dsJe .in ikaV lade . da p re ko UNPROFOR-a razrije si p roblem isklJ llciv3nja stru jeb ihaCkoj re giji od strane cetnicke vlasn iz Banjc Luke , OVdje se stru jakoristi ka o oruzje. pa je zahtjov nasih organa vlasti iz Ja jca da oni n jirnaisklJuce stru ju u Banjo] Luci Nedostaiak struje, u Bihacu izaz iva m nogep roblem e , a pore d ostalih , ne rnozc da radi radio iTV rnreza prcko koje seprenose signali opasnosn. Tako je juce palo nekoliko granata ipoginulo jeosam civila i p e t boraca. P roblem je u rgcntn i i traz i h itnu akciju .- ___

NAPOMENA: A1l1hamed Cengi ( ' je. 11(1 jednoj ad narednih sjednicaPredsiedlli,\:/va, postavljcn ::0 ekol1omskog predstavnikr, RBiff IIRepublic!TlIrskoj, a P re c /s je dn i, l" tlJ o ( ) r a z mj en ! s /r ll /o l' l1 i. l: /v (I , o k()joi sa m in for mis (I(),nije nikad rospravtjaia, nitij na bilo ku/i 11C/("in rcagol'Lzi() na OV/.! poiuvlIknia sc II manien, iii 1'C(:CIII obimr, pojavtiival i kasl1ije 1/ rcciicifimdijeiovima Bosne if fercegol 'illc ,

horae a.11\'0. J < l i';3 ncka l

HALsam ip (

!ZE~vaujivi,

HAlmakar :osiguraparlam.nacionaokvir. rota ltd "Je r, bu tetnickuravnopiu ta j p r

Izv.RBiRIzetbe

IZEPredsjc

Izvod iz magnetofonskog snimka sjcdnice PredSjcdniStvaRBiH, odrzano 23, juna 1992. godille. Sjednica je pocela u 11,00sati, prcdsjcdavao je Alija Jzctbegovic, predsjednikPredsjedniStva,

HAc iz r ra nostati tstab VI(A

vrhovi\T1IC111svim cKLJUIC: Koliko si narn ti m je rodavan da kaze s, 01'0 je i sa slano\'istavojske, odnosno boraca prihvarljiva stvar, Oil traz i da sc de fin ise nesto

zato ipitam da Ii b i tre balo u nckoll1 mOl11 e lllu da se ukljuc!HA LILOVIC ' Koliko sam ja kom pcte n tan , (0 VI m ora te o cij en iti.lZETBEGOVIC ' K oiiko si ll1 ,lcroe la\'an , IlC kom pe le n tan _ sa S[ZljaliS la

Izrratnogp r cmC lznam,

1 3 R


58/93

u T ltov oj:legaci_:ol~all i vaznoirbc i t razl1 1 vise stoIn a srpske) o k ur lr a-:dgradimaoglo gov-iro j a kc ij i1 a kr ij on ,otk lonjer,

boraca, lju di koji ce su tra kazati "Cekajtc . La ovo sc ja ne borim . A ko .1 eovo, ja to ne cu ". Pazi. i na to 1 11 1slIm . cia Ii b i irebalo da se ()YO pog1eda is a n e ka kv im \'(1sim \'(\_il1lckllll kole kiivorn? Da li hi trcbalo to?

HALlLClVI Mi smo na iu tcm u ravgovarali, dosta p u la . U os ta lo rn .j asa m Ip okre nu o pitan je ciolloscn ja o ve p oln ic ke platforrnc.

lZETBEGOVIC> Pozuas li ti ovdj e te siavove koji su za vas p rih-v at lj iv i, u gl av no l1 1 ?

11ALlLOVIC'. Pa. nck i opsu siavovi koji su h il i o p st e pr ih v at lj iV l .makar sa stanovista ovog dijela gradana koji se bori u OS. J es t e da se()sigura je dna slobodna. ne zavisna. sailloslalna. suvcrena drzava gradanskeparlam entarne dem okratije u kojoj C C b iti oS lgu ran e i gradanska inacionalna prava 1 kOla cc imati mchamzrne Ida se to z i1 stiti. To bi b iookvir . E, sada, sve 0\0 stu se na O\U lCl11U rasp ravlja od konsensuza patri-ota itd ., to su sve dctalji koji b i se . ipak , m oral i uklop iti u ovaj okvirn i dio.J cr, b ud ite uvjereni cia ovaj die koji se bori ncce nik ada p rihvatiti ne kuctnicku ili bilo kakvu dru gu p odje lu , Ncce sigu rno p rihvatiti da buderavnopravnijih imanje rzrvnopravnih. Mislim to vise ncgo sigumo. Dakle.u taj p rostor ne bi tre ba lo u la ziti. jer _ ic v rl o r iz ic an .

.isje.hukau a srrujese struja- ni n jimaa mnoge, ) k oj e scg inulo jc

sjednicaepublic,irm isao,Ipojavurzliciti,

Izvod iz magnetofonskog snimka sjednice PredsjednistvaRBiH. odrzane 12. jula 1992. godine. Predsjedavao je AlijaIzctbegovic, predsjednik Predsjcdnistva.

lnistva111,00iednik

IZETBEGOV1C' S ta hi, Ll mcduvrem enu , trcbaio u raditi u ve z .i saPreds jednis tvom"

]IALILOVIC': Nije p re cizno. P ise cia "organizuje oipor". Nije pre -cizirano ko ,Ie Vrhovna kornanda. I drugo. ovo za Glavni stab. Ne mozcostau tako. OV() dvoje je vazno. Ne moze glavni stab biti glavl1l stab ka ostab vrhovne komande. ako nc pos(oJ l vrhovna kornanda.

C-AMPARA. : Znaie 'ita . k ak o J ll tum acun ovu odredbu Ustava, ono J Cvrhovna kornanda cim k a z .e "Pre dsjcdnistvo BiJ -T u p roxircnom sastavu , zavrijeme rarnog stanja, organizuje i ruk ovodi opstcnarodnim otporom is vi rn o hl ic im a opstenarodnog otpora na teritoriji Bill".

IZETBEGOVIC: Sad m i irnam o ovu odrcdbu da sam o za vruem eratn og s ta nj a P re ds .1 cd nis (v o organizuJc. To p isco Ali. imamo ratno sianje.prema tom e im amo ri_iesenu situaciju za C1\'O sadasnje. Sto se (icc staba. neznarn.

10V Islanesto.

1.ijalista

139


59/93

HALILOVIC: .I e Ii dcfinisan sl~llL!s staba" govorisCA.MPARA: Stab rnoze . Na osnovu Zakona 0 odbrani i ovo g arna nd-

mana, garantujern, im a ustavni osnov. C A rkmnan(PELlVAN: Upravo na ovu tcmu, Ovo je rijec o prol11JCl11 Ustava

amandmana 73. Dopuna , u rcdu . Prijedlog jc dosao od G lavl1 0g siabaoruzanih snaga. Ja imam kod sebe, od raruje, pri jedlog. ~o sam ga,

_zadrzao..Jcr sam Q_tio p re thodno da ('u jem , d~I~_r:J_1 _Qriie I1 cgo ~aizncs !. U - nlcdloo '" r s( va o dl~ ~~ ~_

_ u ni a ma nd ma na 7 1 : . Tom dopul1olll. M in is ta rs tl'o p re d la zl: ~~ eratnou stan a sasta\' Prcdsjcdn islva Re ublikc 1 !'O siru le sa prcdsje dn ikol1 1Sku stinc Repu I 'C p redsiedn ikom Vlade , m inislrom 0 bram: i mi 1-

_istrom unutrasl1.ll!! pos~va .. Daklc, ovo dvoje je. A ,u nasern Ustavu jekornandant TO . Ja sam mislio, nisam htio pustiu na V ladu ovo pnJe negose malo konsu ltu jemo, da bi trcbalo ovo razrije siti, ali tako da ikomandan toruzanih snaga bude takode za vrijcm e ratn ih u slova, poscbno kad SL 1 ov apitanja, R ije c je dakle 0 prornjeni Ustava, M alo bih da povezerno t c s tv an .Najprije da vid imo da li ostati kako jcstc j j i i ClVU inicijativu dati u proce -du ru , je r ja nisam htio V ladu pfljC kcnsu ltacije ovdje , pa da se dogo\o-rirno. A ko p ije vode , da povezernoL---_--J

AKMADZIC: K onsu ltacije m ogu le i na Vojn: sav je t kad pocne da n idi.Ne moze u P r ed sj edn is t vL I .

PELIVAN: Rije c je 0 prornjeni UstavaCAMPARA.: Molim vas, Ustav sadasnji POtPU110 nam daje lcgalitet za

oval stab , a P redsjcdnistvo organ izu j otpor i rukovodi otporom . A onajkoji organizuje i rukovodi, on je Vrhovna komanda. I daj te da ne idcrno nap rornjene Ustava do ove Ure dbc. Oa to m alo ... V idite , to trazi..

HALILOVIC: Nasa je narnje ra bila vrlo jasna. M i vrlo pre cizno pred-lazem o da se Predsjednisrvo imenujc, da se zn a ko je V rho vna komandaUz mite sada situ acilu , kaze te organizu je o tpor Boras mje uPredsje dnistvll, On jc dole organizovao otpor. Dak le , ovdje v rlo p rc ciz nom i k azem Prcdsje dn istvo R Bil-1 it Vrhovna kornanda, a Glavni stab .Ie ufunkci ji slaba Vrhovne kornande.

KLJUIC: Oruzane snage SLl pod Ministars tvom odbrane. I ovo sto jeTO prisu tna ovdje . to .Ie iz bivscg Ustava. Kad je Vrhovna kom anda bi lagore. Prerna tome. treba to m alo u sa gla siti.

CAMPARA: Oruzane snage su svc pod kom andOIll Vrhovne kornande- Predsjednistva,KUUIC" Kad ti jc ovo Vrhovna komanda, ovo nacclnik staba. TI S\'C

KLsledioGenera

HAstab,lzrAK

kornarHf.

staba,IZI

tice S2HINI

Predskomakumarani j istab 'do ta .ili neminisRBiJ-:(,CI1I1su pcBa.ii,

IRBi

1 .1

potr

140


60/93

"""0 Ja e ll p rohat: .ia budcm koliko jc m oguce kratak. Punotruda SInO u lozili na p op isiv ~n lU p ra /.l1 th stanova, form iranie kom isije idrugirn problcmima koji se svakoduevno javljaju. a kao sio znate nije bilolahko I I I vas ()\ dje 11 8 P rc d' Je d I1 I SI I' U ub ij .- di ti da hi hila donijeta Uredba sazakonsko111 sJngoJ1l da vojno-stambcni fond bivse JNA pripada Arrni j iRBiH. To sada dobro funkcionise. Raspodjcla stanova porodicarna pogin-ulih boraca i ratnih vojnih invalida Je u toku. Tako J C 97 odsto datoporodicama poginulih boraca irauiih vojnih invalida. Ovdje se sad pred-laze da se jcdan dio stambenog fonda (13 MUP-u, jedan dio stanovaMinistarstvu odbrane, a da sa svim tun gospodari Ministarsrvo odbrane.Mi mislimo da (0 sto funkcionise ne bi trcbalo mijenjati. Ministarstvoodbrane i njegovi radnici U tretiranju imaju Isla prava kao pripadniciArmije. Tako je regulisano Uredborn sa zakonskom snagorn. a sto se ticeMUP-a, n jih ov s ra mb cn i fond _i e tri pu ta ve ci od ovog koji 51110 m i n asli-jedili iz bivseg vojno-stambencg fonda. 0 ovorn smo vodili dosta dugerasprave, i nakon dugih veorna zucnih diskusija, konacno usvojili naPredsjednistvu RBill Urcdbu sa zakonskorn snagorn i to sad funkcionise.Sa ovim prijedlogom Ministarstva odbr ane iMUP-a ovo se hoce ponovovratiti na pocctak. stvoriti konfuzija i onda tek nismo nista napravili.Toliko.

AKMADZIC Predlazcm cia 01'0 pitanje, ako gospodin Sefer tako misli,da ovo vrati ponovo na Vladu i predlazem da se 0\'0 pitanje uvrsti u oneVladine odluk e koje ovdje nisu naznaceue. ali su imper ativ daMinistarstvo odbrane iGlavni stab VK De suraduju dobro ida je impera-tivno dobro ci a izglade svoje medusobne odnose. To se odnosi na MUP iGlavni stab takcder. Mi smo zaduzil: ova dva minisiarstva da formirajuradna tijela, odnosno radnu grupu ili kornisiju koja C E sc sastojati od ta dvaministarstva i Glavnog staba, da izglade S\C nesporazume i da sa timeizadu na Vladu. a ako bude potrebno cia izadu i na Prcdsjednistvo.Predlazcm da ovo vracarno I da 5 1 : . : razmotri u sklopu svih otvorenih pitan-ja izrnedu (we dvije institucije U vrijcme rata Vlada _Iekonstaiirala da nesmijemo dozvolni nikakve nespor azurnc I nikakve nesuglasicc. U tomesmo vrlo odlucni. Ako bude potrebno i ako se oni ne mogu dogovoriti utome, ako Vlada ne bude dovoljna, m i ccm o to vratiti ponovo naPredsjednistvo j razmotriti u okviru Vrhovne komande 'ita treba raditi,

lZETBEGClVIC: Mislim da Je ovo debar prijedlog Slazete iJ sc sovim?

o radnih:~:go\'ao.

C ' izdatoslarslvoane, nitistn. Svcno iZill'i) stvore, :cakoDn I dru-ja", itd.rm Jukirdorn. Jo c er nui da gaImjeresnova i.ruandesmo tubrani iia . J er,lOgu6ian: da;CpllS-renin i.prct

'5 n.suurade.

145


61/93

Izvod lz magnerofunskug snirnka sjednice prcdSjcdn;il,a-'RBiH, Ylade RBiH iparlamentarnih stranaka. odnosno pred- V rsjednika iii predstavnika stranaka, odrzane 10. marta 1993.godine. Rasprava je vodena povodom pripreme za zasjedanjeSkupstine RBiH koja se trebala izjasniti Vance-Owenovomplanu.

nosu nanul i ra t i,aju istaog n es-

mjen i i~dlagacr ed l a zenatraju.ruznih.a kojene. Mi~inul ihbrojaraspo-I, Kodjes tu i.adsket ramoihtije-koj i icuna,vojni~ njihbraniriisluda se

IZETBE(;OVIC': Zelio bih c ia im amo jc da n k oristan raz gov or. V id je tc emo da li irnam o u slova za donose nje ne kih odluka, all bih prvi d io ovograzgovora posvet io razrnatranju. Da raspravimo neke stvari. kao sto smoimal i onicaj u poslje dnje vrijcm e da se u za jam uo ohavi jes timo. A li. sa dami rekose ovdje da mnogi nisu upozriati sa sadrz.ajcm vOJnog dokumentakoji J e potpisan u New Yorku . Ja ga nisam danas ovd jc dao. A ko srnatratcpotrebnim, on nije dugacak, on trazi l 5 - 20 minuta, mada nc ni toliko A kohocete da ga procitam ? M ozda je u slov da razgovaram o usp jcsno 0 stvari-rna, da se dobro obavije stim o . J e li yam , daklc, poznat sadrzaj vojnogdokumenta koji je potp isan u New Yorku iii sm atrate da b i b ilo dobro dase u uvodu procita? D ob ro, on da c e hiti don ese n i p ro cita t c em o g a o Misliosam , taj doku me nt je sta r m je scc ipo dana. On je predm et razgovora ovdjeu dva do tr i maha. Nekog kritickog razm atranja . M islio sam da yam jepoznat. P re rna tom e, danas ce mo p rocitati ta: doku me nt.

HALILOVIC. Gospodine Prcds jcdrnce, gospodo, ja bih ovdje s amoizn io neke oc je ne ve zane za vojn i p ap ir, a nakon toga b ih rckao nekolikostvari koje su vczane za nas ukupan pogled na ovo sto se de sava nam iro vn im p re go vo rim a i nasu p rocje nu nam je re agre sora i da lje g rata naovorn prostoru.

Ostvarivanje "vojnog papira' 0 miru u BiH, agresoru onemogucava daidalje im a ve liku nadmoc u naoru zanju koje b i se stavilo pod kontrolumedunarodnih snaga . 'ito b i narocito b ilo izrazcno ukoliko b i doslo dostvarne iefikasne kontrole cjelokupnog ieskog oruzja i povlacenja trupa izSrbije i COle G ore kojc dejsivuju na prostoru drzave Bill. M cdu tim . im aopravdanih razloga z a su mn ju .

Prvo, iz ovog ugovora ipisma ge ne rala N am bijara . n isu p re ciz ira ne sig-u rne garanc ije da ce te sko naoruzanjc biti pod efikasnom kontrolommedunarodnih snaga. Drugo, nije regulisano pitanje cfikasne kontrolegran ica RBiH, je r kon trola gra1 1 lca RBiH im a ne sam o vojni, nego ikru-p an p olitic ki znacaj, JeT se tako jasno ocrtava drzava BiH sa svojorncje lok up nom tcritorijorn, p a je potre bno da se na ov irn ak tivnostim a igarancijama medunarodne zajednice posebno insistira, a to proizilazi jasnoiz stava Londonskog dogovora. Medu tim , u ovom vojnom pap iru , n iti u

iakoistra

147


62/93

ostallll1 dokum entlm a, nije preC!Zlrano pitilllJe e likasne kontrole granicadriave BiH. Trec-, o stv iln va njt' d lJ ela sp or az um a hi, L IZ ad ek va tn ll POl l-ticku id ip loma tsk u a Kliv nO Sl, otvaralo prostor zu normal lz a ci _j u z iv ot a nac it av ol l1 p ro st or u c lr zilv


63/93

ole gran icavatnu p oli-U zivota nada bi velikicinaca kojiicajanj a sro1 ili sasvirntv a kojc J C~Ll formi, l~Lp.ot-QJ2Loblerna~l1cbi, z b o g Y t g a_nad musli-c la v la st i Llrc_ct; tavljplifQij_~li 1 1 ihh okolnostita. Za duzeu skladu saogli rijesit iij im a, p ris-irancije za} pojacane1.

smanjem su ape lili agn .:sora da po s,'aku C1 lcnu na,;t::\\l rat i u tom e susadrzam rczu la1a t\ dosadasnle oslcbodi\ackt bu rl'le 1;o.il SUo po nasemm islje n ju , vcoma vcliki,M eoutilll. ukol iko se na baZl koncep la vojnog sporazum ::l ne bi prcduz-imale pam etnc po1it icko-diplol11atskc akCl1e, ako se DC bt radilo na a fu-ma-e iji p re tpostavk1 gradanskog koncep ta politickog u re den ja . rawvi u BiB. cese Idalje nastavlja t i . ne sarno kao uagcdija C l\'lh naroda. neg

okao iz\'oristasukoba na Balkanll. Evrop i. p ,l m ozda isire.

M edunarodnc iaktore ireba ozbiljno i m arkantno upoL"oritl da b i n jil1 o-v o 1 I1 s is ti ra nj e na nascm pnslanku La SPOTllZUIll, bez ka'in ije n jiho

vcdosl j ednost l na zasliti ugrozcnih naroda. h l1 0 kraJnJC llC 'hum

allO i n e ci vi -Iizacijski, Ovirn ukazu jem o da je m oguca p rcvara na ste tu bosanskihgradana,N am jcre agre sora Sl1 \'a111 pOLna te kao i n jcgovc genocidn e metode ,hrabro

stn as ih b ora cS ik ritJ cn o s ta n.lc sa 1 11 unicljom yam je 11 v ise n av rala

p re ze ntirano, ali danas yam 1110[ '[ \111 u v rlo oz bil.ln om ronu skrenu ti pazn juna niz su bje ktiv nih slab osti koje 1 1a1 11ozbiljno otdava.lu dalJ e \'ode njc rata .

Bcz radikalnog rascise avanja sa LlJ1 l.1 trasn jim slabostim a. b ilo bi vrloopasno i gotovO raV11 0 sam oubistvu naroda i dr;bve donosit i polit ickuodluku koja podrazumijeva dalje vodenje rata , A ra t se i ovdje , m eduv arn a. s hv ata kao oru zan 3 b orb a, sto za r ezu1ta t . u izvjcsnoj mjeri, ima vrloiragicne poslje dice . a ne s\wata se. da li namjcrn o i Ii s lu t aj n o, kao kom-pleksna dru stvcna pOJ3va, koji se usp jcsno mOle voditi i na kraju dobiusamo L l slu caJ U v aljan e orgalliz ov an osti u svim oblastim a drustvcnog.z iv ota. O vo p od raz um ijt:va titav mz m je ra . p os tu pa ka I radnu 'L a koje, ponasem m islJ cn Ju , n e1 l1 a d ov ol)1 10 oe lll.le noSl1 1 sp rcm nosti, Nase . 1 ( ' misl j en-je da je to jos j edna od n agicnih /'.ab lu da kojc (e\110 p la tili llv otim anajbo\jih p atriola . boraca nase dr7,< \ve , 1 l1 1aju ci II vJdu snage agre sora i pol1 -ticku vojnu podrsku koju Je osigu rao, ukup~n vojni pote nciJal sa kOJ imraspolaze na te ritorij i RBiH IvOJni potcncijali S rb iJc i Crnc Gore . kao ip ote ncip l R usijt:. n aorL lZ an je i vojnu op rem a, cak i IJudi koji su mu 1. 1 IZV-jesnoj I 1 1 je r i s ta v lJ c ni na raspo\aganjc, nase je m ls\,1 e n jc da agresor neceod ustati od sv og stratcgi.lsk og cilja: stvaranp Ve like S rbije . a to znac: na5-tavak rata , Neovisno od n ase od \u kc, da 11 p rih vatiti iIi od biti p otp isiv an -je Vancc-Owenovog p lanaOvdje bib sarno nabroJao. da vaS podsjt:lim na I1:CSL1 p roC]cnu , snagekoje agre so r Dna na na;cm prostoru , S ,lda na p roslO ru RBiH agre sorangazu je snage ckvivale n ta ukupno sedam korpLlsa kopnene vO .lske i j ednuavio-brigadu RV-PVO m je sovitog S~lsta\a . 2;10 pr ipada vojsci tzv.Republike S rpskc. i d llC love 'NovosadsKog. ValJe vskog i Uzickog korpusa

sporazuma d e rn il it a-ite. N aimc,rsrpskojacin vczun?IlC dernili-kako ostaoti U S LlS j ed-n bi najoz-)itanj c n. lc-r ..lnic a m islicide, i sve1 e .ije baca n3apitulacija , 149


64/93

Svim ovim snagama objedinjcno komanduje i rukovo.i i drzavno rukovod-stvo t7V. Savczne Republike Jugoslavijc. Raspolazemo pouzdanim saz-nanjirna da se na prostoru nase drzave . II okviru O\lh formacija, sad a nalaz ioko 120.000 cetnika. oko liSO tenkova 1 oklopnih transpouera. oko 1.000artiljerijskih oruda kalibra preko 7.6 1 1 1 m . preko C).OOG cijcvi k alibra veCegod 12,7 mrn, 48 borbenih aviona i 30 helikoptera dislociranih u BiH, 1 uzmasovnu avijacijsku podrsku sa prostora Srbije i Crne Gore, onda kad imbude zatrebalo. Cijenimo da agresor raspolaze sa J U S preostalih ok o 50raketa zernlja-zemlja npa R65 "luna" Otprilike. do sad je pola I.1troSIO.

U skladu sa konai::nim cil jevima. S obzirorn na dobijcne pozicije. agrc-sor u sadasnjoj situaciji ima za cd l da LIZ mak simalnu mobilizaciju ukup-n ih lju ds kih im ate rijalno -te hnick ih p ote ncija la , in te nz iv iranje rn psiholosko-propagandnc I drug e subverzivne djclarnosti, nastav: ofauzivnadejstva kako bi oslonccm na proxtore B. Krajinc i Semberije potpunoovladao bosanskorn Posavinorn. osloncem na prosior Romanije, tcritorijeSrbije ierne Gore. ovladao cjelokupnim Poorinjem. osloncem na istocnuHercegovinu ovladao lijevom obalorn njeke Nercive. osloncem na prostorB. Krajine ovladao tcriiorijom doline rijeke Une, kao itcritorijom dclinerijeke Krivaje prcma Tesnji: iTeslicu. Posebno ce nastaviti da i dalje drziu blokadi grad Sarajevo. te sve kornunikac i j e koje mu koriste za dotur ievakuaciju. Propagandnim djelovanjem agresora ipete kolone kod nas, 0mogucnosti vojne intervencije ili trajnog mira, planski se narusava ukup-na odbrambena sposobnost RBiH. a J acaju snage agresora. Jos cu jednornponoviti ovu recerncu: propagandnim djelovanjern agresora i pete kolonekod nas. 0 mogucnosti vojne intervencije ili trajnog mira, planski senarusava ukupna odbrambena sposobnost nase zemlje. Mi rnislimo datreba da nam bude svima jasno da agresor nece odustati od agresije. bezobzira htjcli mi mir jli produzetak rata. Kod nas provejava zabluda da J Crat moguce izbjeci politick irn sredstvima, slo dosadasnia praksa opovrga-va. Bez obzira kako ce se rijesiti dalje pitanje RBiH, mi moramo biti jedin-stveni U odbrani drzave, pa 1 u slucaju politickog sporazurna. lmali bismobolje pozicije za pregovore i za kasniju k ont ro lu t cr it or ij e . odnosno kon-trolu drzave BiH, POSIO bi ova hila. ako tako mozcmo da kazcmo, vrloslozena ikrhka drzava. Ako budc nametnuto daljc vodenje rata, to JCneophodnije jedinstvo j angazovanje svih faktor U otklanjanju postojecil:slabosti koje smo sa1110 djelimicno nabrojali. Navcdene konstatacije iocjene baziraju se na procjcni Slaba Vrhovne kornande 0 vojno-poiitickojsituaciji na bh. ratisur. dostav-ljene devetog februara 1993. godine 1 Vladii Predsjednistvu. U cilju otklanjanja uoccnih slabosti i kvaliicuiimpoboljsanjern ukupnc odbrane ; sp oc ;o bn os li o ru za ni h snaga BiB u c jc li ni .mi predlazerno: .

l.na J 1 1 1 'funkc

2 .RBi l - :

3.onih~~najva

5.pritisraditi~budeanga;osigu-sArm irati tlDa snism

Kgrad,manjvatljislucaMedlK

analiim o:kao ssl.1bJ~komfcemc

150


65/93

. i i d rZ ilVl lG r ll ko \' d _no POllzdanim SilZ-rm aci_ia , sa da !J ala zi:p(:rtera, oko 1.000IllVI kalJbra Yeee!! :~Iranih u BiJ-L i u;Jore, onda J"'d ' .'" 1 1 1 1preostalih ok o 50I t . . : p oi a L ll ro si o.Ile pozici)e. a!!:re-ohiJi;-:acl.Ju llk~IP_lVlran_iem psiiJo-ISla vi of3nzivnal1be r i j e POlPUllOnani je . teritori.Je1 Ce m n a is tocn lllCCI11 na proslor'llori)om dol ineida idalje drz jI'jsle za do tur ione kod nas, 0aru sava ukup -lo.~ e ll j ednom1 pete kolonea, planski sei misJim o ciaagrcs lJ e , be z:abluda cia je" :s a o pov rg a_10 bit ljedin_Inwl i bisl1l0lnosllO kon-Iz em o . vrlorata . to jej}ostojecihlSiatacije i. -polilickojll e i Vladi\ 'rtljtctnilnu cldini.

1 . Obe zbiJ e dit i ncp re k idno funkcion isan je Pre dsje dnistva i V lade sanajm anje 50 ods to neposrcdnog uce stvovan ja L l radu clanova ovih tije la n21funkcionalnim d uznostim ia u tok u lllJcscca.

2. Zam rznu ti rad p olit ickih stranaka i form irati patriotsk i front gradanaRBiH za odbranu suverene drzave.

3. K adrovsk i p opu niti, a z at im z ao st ri ti rad m inistars tava , a poscbnoon ih ko ji su u nep osre dnoj fu nkc iji odbrane drzave .QSa Republikorn Hrvatskorn, na politickorn planu, konacno razrijesitinajvaznije p itan je , a to je logistika za potre be RB iH , odnosno OS .5 . Na m edunarodnom planu anim irati sv e p rijatcljskc ze mlje da izvrse

prit isak na Republiku Hrva tsku da oe lus tane a e l poe lrke "He rceg -Bosm ". iraditi aktivno na nje nom dok idan ju ,

WObezbije dit i da luka Ploce i pu t Ploce - Mostar - Sara je vo - Zenica,bude u neprekidnoj funkciji za po t r ebe drzave BiH . A ko je nuzno, za ovoangazovati medunarodne snage , a po potrebi i nasim snagama t a j _E !os t or_~ __ .-~. ----- 7osigurati,

Ispostovati, takoder, dogovore 0 forrniranju zajednicke kornandeArmije RBiH i HVO. S tim u ve zi, na nivou Predsjednistva i Vlade fermi-ra ti tim koji ce utvrdit i cinjenice zasto dogovori e lo sada nisu realizovani.Da se ne bi to ostavljalo nam a, one la oni kazu nismo mi, a m i kazemoni smo n i m i n ego oni, i td.

Formirati poseban tim za p rop agandu kom e ce p rcds je eln ik V lad eornoguciti p riorite t u srcdstvima javnog informisanja, i konacno informa-cije koje s e o eln os e na oruzanu borbu staviti p od k on tr olu .

Kompl eksno razrijesiti p ita nj e fin an sira nj a oruzanih snaga tako dagradanin iii radnik u radnoj obave zi ili na cekanju . ne m aze im ati ve ca p ri-m an ia od bore a sto je sada slucaj. a to je, priznat cete, nedopustivo i nesh-vatljivo i irna vrlo negativan uticaj n21 borbeni m ora l j ee lin ic a. 0 ovornslucaju u neko l iko navrata smo se obratili i V lad i i Pree ls j ednistvu.Medu tim , po nase rn m islje n ju , n ijc p re du ze to onoliko koliko je m oglo.

Kom ple ksno raz rije s iti p itan je finan siran ja A rrn ij e , izv rsit i p otp unuana lizu do sada p riku plje nih Iu trose nih finan sijsk ih sre dstava, sa pose bn-im osvrtom na u trosak za potre bc oruzane borb e , F onnirati ra tn i kabin e tk ao s av je tod av no tij clo P re dsj ed nistv a RRiH, koj i c e obje din javati rae l sv ihsu bje kata drzave , poscbno M in istarstva odbrane . MUP-a, S taba Vrhovnekornande i, p o p otrcbi, o stalih m in ista rstav a iinst itu c ija u d rzav i. za stocem o m i p re dloz iti form aciju .

151

(1 tu 1111 -Izvod iz magnctofonskog snirnka sjcdnice PredsjedniSna 1

RBiH, odrzane OSIDOg aprila 1993, godinc. Sjednicom je pred- ~


66/93

\'0 ci a .itcn.o SVI. ell \'amtoga, onlrazc da

sjedavao Alija IzetbegoyiC. prcdsjcdnik PredsjedniSt\'a.

.idaiu odp() rcdu"Na lin-broieve! ju 10m'10zbogno nckoiok smo( }VdJL um p rodcijihovog-adio nimovirnanforma-naroduiaravno.ilavnom

HALlLOVIC" Neko!iko rlFCI o drz.:l\,Iianslvu Veoma _ I t ' hitno . Ju uvi-jek sa tesk un zaklju(;cima. Medu burcima. a I u LWlcainom udruzenjuSandz.akli.l'l SIC smatra da se 0\'0 piianje odluze sa namlerom da se izazovezabuna mcdu horc rma i . l O s . ledl1a u ni,~u opstrukcija nasc borbc od straneca k I ovog Prcdsj"clnist\;\. I P m oram da vam izravn kazem da se 1 I pot-punos t i slazem s tim, 01'0 . I C J O s jedna u mzu opstrukcip, ciji J C ciljslabljenje borbenng moraL1 i u ruan jivanjc odbr~!mbcnc moci. narocitograda Sarajcva. orinosno Rcpublikc Bill. Da vas podsJctim sumo kolikonam jc vrerncna t rebalo da se progiasl ramo stanje. cia SC ' doucsc ua redba 0opSiOJ TIlobillZClClJl. da sc 11SV C l J C zakoni 0 odbrani Repuhllkl'. ltd. Da vasJO~ jednom podsJctim 0 cemu se ovdjc radi. ~~_j_f__lL~~Zako~_QE~1}'1~Vu kOJ.t_lt; . __()b.l;l~.UCll__ ;, .Sluz.benom listu RBill Dr. 11 \192. ZnClci, poce tkom 1992. god.ins:_.__Timza1:o11om jcdan bIOI gradana mrr:ll-;';;Jvcccm broju M\~slI~1.clllLjQPetu_~;jVeceJi;bfoi~~ll;oriiekfomC S:-;;J;dIaka.i.Cmc_C:;ore,~ BT a:~ el l:r -;;tr al lil 11 d rZ av lJ an ll "! l.a T o ~e odnOSlr;i:!~kt;,li ncmaj~i-jav lje n b oravak \.I BiH vise od 1 0 g od in a. Tab'ill 1 (' samo na rost ,- sara-ie vsk c re ciie . 0 slob od noj P J"()C .lcni, ok o sto h i! ada iIi re ko 1 00 0 0 bora-~edan, nazalost. znacajan roj O V 1 1 n esn::tnik a . .I e prognano sa Bosnornua usnama, ne znajuci da ga V1 ovdic tretirate kao stranog drzavljanina, Anisu wah. jer J C taj famozni Sluzbeni list br. 18/92 saknven odJavnosll svedo prije nekoliko m je se cl kad j e z ap oc cl a L 1 sre dstv im a javn og intormisan-ja kampanja oko toga ko Je . a ko nije drzavljanin Bosne iHercegovinc.Kome 10 trcba ja ne znam, a narocito kome treba iuanjc Muslimana u BiI-1. .Cetnicima iustasama s\'abku c ia , p a tr i0 1 i1 11 a Bosne slgumo nc . PitanjedrzavlJanstva se scst-se dam m jescci razm utralo po raznim kom isijam a, nas]ednicama Vladc, pa ovdje 11 8 sjcdnic i Prcc\sjednislYi\, pi:! onda iako galerazmatraia skupstinska kom isija. ono S~ vrati naz .ad u p onovllu proccdu ru ,na prijedlog Konjicije , da bi se to uradilo po medunarodnm l standardimaDrug: p u t se vrati u ponovnu proceduru 1 1 2 1 priJedlog Zlatka Lagllmdzije,iako jc razmatrano ve l' v ise puta na sje dnicama Vlade kojim a na.icescep re dsJe dava gospociin Zlatko Lagumdzija k ao potpn:clsjcdnik Vlade. Trecipu t se vrati na prilcdlog goSpOd1 l1 3 Mirka Pe janovica kom c kao cia zdravzub izvadi pitanjc dr:1:avlJ,mstva i koji pn:dlozi da se 0 ovom vaznom piian-JU izjasne sve vazne komisije iJO s cak i parlamentarne i vnnparlamemamestrank e itd. Tako prode vise od pola godinc i problem jc doscgao tackukljucanja, J e r je u zadnjc vnjernc inrenzivirana medi.iska kampanja. a njen

ja rije c..a idem,

usnu, .iaa da g3cdutirn,radimoivala . jaI,u tom1 9 cfek-" lanovaId a kojal e n t u J e:l u IlJ c-L I 110 biti

1 61


67/93

vrhllnac predstavlj3 1l1tervjll dr. MlISlf3 Brkica kojlje u Os/obodel1ju ob)as-omko '" ko oi ie 0 1""0 " ' , 0 . , '~BoOno ce'g"o ,omkOll msu I, gosPOdtlle Predsjednlce, to se pltanJe mora danas razn)csltl.Nas je prijedlog da sc donese Uredba sa zakonskom snagom po kojoj ce,l11akar svil11a onima kO)1su 5e zatekli sestog aprila 1992. godins U BiH, bitipnznato pravo na drzavlJanstvo BiH. Ocigledno je iluzija od ovog organaocekivati da se drzavUZll1stvo prizna svim pripudnicima bosanskog naroda,a to su MUslil11ani, bosanski Hrvati i bosanski Srbi i svi ostali gradani kojiBiH sl11atraju svojom dOl11ovinom bez obzira da li zive II BiH il i II dijas-pori. Ovo bi narocito znacano bilo za Muslimane S obzirom da illl je BiH_:l1aticna dQ~ina;. Za ova] put, l11akar da se prizna drzavljanstvo onimakoji su se zatekl: scstog aprila u BiH. I l1101im da 5e ta odluka donesedanas, jeT II protivnol1l, budii- sprernn. da prihvatite POsIjedicenedonosenja takve odJuke. Atmosfera je taha da se moze dogoditl davcliki braj boraca na sarajevskol11 ratistu, a mozda i sire, da nocas odJozef oruzje, A Vi onda, gospodine Pejanovicu, poslije toga trazite misljenJe iparJamentarnih i val1parlamelllarnih stranaka. a Predsjednistvo ncka nasebe preuzme tu istorijsku odgovofl1ostLAGUMDZIJA: Pitam za borce. Pripadnik OS, pri rodenjem, kako tu(u prijedlogu Uredbe koju je usvojila Vlada) kaze ili mislis na sve?BALILOVIC: Na sve koji su se zatekli na teritoriji BiB sestog aprila1992. godine i koji su osta!i tu. To je nas zahtjev.IZETBEGOVI(': 1 vrsiJi svoje obaveze prema ovoj zemlji,NAPOMENA: Pel/wesl dana kasill/e i sluibeno je ob/avl/ena Uredba

o driavljanslvu, onako kako sam pred/oiio, jer .Ie to bilo najvife sto semog!o tad oSrvarili. Os/elio sam gorcil)u od zadnje lzetbegoviceverecenice - znaci, nismn isti, / dan as je o::,jecam, natalost ne SUmo ja.Drugacije .ie govorio na rnitiflzima SDA !iirom Sandiaka _ od NO)logPazara. od kad pocinie njegor U,IJhJi7 U julu ]990. god/ne, pa .I've doPrihoja. Vi~e Sandiakliia lIlije pricalo da im je na jee/nolll skupu u ZetrilzethegoJlic l1ege/je tokotn J 991. godlne odao priznanje kao, "na/holjemdzjelu l11uslimal1skog naroe/a ", na sto su 0111 hili j/eOll1ajJonus}]i.

162


68/93

r= :i Sedlllog i ol'lIIug(c,hruara 1992. go dill e, u selu Mehuric:i kod Tral ' l1ika,! [ Je /r ::l1 l1 oje v ojn o .\"C /\'jc [( )v al1 je k oje c e k asn ije p on ije u e pit et is/orijsko, an akomc .IIi sc sastali kOllwlldanli regioualnih , l' labuva i dio GZavllog t;tabaPalrio[lkc BII! SU1JC10\wlja bi/o je IIsagiai"a\'(lIlie p/ano\ 'C/ porcgrjwlla i podicto zadatakn za narcdn] period Priprenia OI'Og skupap!1("c/ajc kraicm 1YY ! gudille', kada sam svim stabovim., na terenu pm-!aouputstvn ZadaCl R I " S Bio jc to dOkulJlel11kojill l su, pored ()Sla/og, udarcnii feme/ji dumac:uj lIilmjcnskoj illdus/nii. Kacia smo se sastali, podnia SCI/IIuvodno i :::lagall/c () lada,in/Oj vojno] i [!o/i lic'koj silUaeiji iprocjenu I ocien IIhllduc:/:'I'{rll{egl/e OS/l()l"i/ (J)'og i::/agallja 11(11(lvjeto\'(/l1ju je pri/7vL/c:ell!l i.IU::C{U Ii prv {(/(kc IICljVa::lll/cg dokulllellta PL~a_' Dirckt/l'C zuudh'WIIi suvereniteta Repllhllke EnSile I flerceguvinc. f::IClgal1je i:::\jci'1ajikOlllandulI(/la, ncposredna ra:::mjena lI1iiiljenia i su::n{[lIja, kOlJlp/elirali suova; dokurnent leo/ije ::a\TI'Cn 25febrllara, IISarajeHI. U priprcmi ireal-i::uciji d okumcntn, kao iIIvodellJU skupa uMchuricima, kao savjetnici suill! jJo/lwga/1 Rija/ Bilaiae iZic:ru Suljevic: No, Dircktil'ajc moj rucni radII tc !IlIillw::erw, rck kaslIl/c [irekucana i doslav/jcl1C1 komCllldall-r ima regiuna/l1ih . IWbO\'CI


69/93

Zadaci RVSNapraviti plan za upeine 1 regiJe k0.11 tleha dc' ,,,miX1. Rasporcd .ledll1ica SDS, _lacina I sasiav - Rc!sporc:d Jc.:c1il1lca ,:1\.'\,

jaCina isasiav _ Ruspored skladista orui,p I mUIIIC1jt _~ietnicku stnlkturu po se lima, mjesnim zaicdnicama. g ra c1 s kl lT ~ p n gr dd sh :nnasel'il rans .a I llvats 'a se a - pUl,~IOVO_~)-' . n"I:


70/93

Direktiva za odbranu suvercnitctaNeprijatelji (snage dezintregacije BiH) svojim dosadasnjim vOJno-poli-

tickim d)elovanjem u velikoj mjeri su usp_leli narusri] sistem vlasti i stvoririuporistn na odredenim prostorima, cirne su stvorili us l ove za potpunu dez-integraciJu bosanskohercegovacke vlasti i cljepanje teritorija BiH.

Glavna uporista snags dezintegracije su u banjaluckoj regiji, istocno_j izapadnoj Hercegovini i dobojskoj regiji, a glavni llosioci su SDS sajugoslovenskom armijom i ekstremno krilo BDZ.

U svojim dosadasnjim aktivnostima uspjeli su: ostvariti puna politickojedinstvo SDS-a i JA, stvoriti paralelne organe vlasti na cijelom prostoruBiB, formirati komande, stabove i jedinice, uspostaviti djelimicno sop-stveni informativni sistern i izvrsiti dislokaciju materijalnih rezervi zasvoje potrebe. Reorganizacijom JA na cijeloj teriloriji BiB doslo je dovelike koncentrecije JA, a dolaskom Plavih sljemova ta koncentracija cebiti jos veca,

Ukupne snage neprijatelja su_;_- JA: sest korpusa KOV (sarajevski, banjalucki, tuzlanski, bihacki i

dijelovi kninskog i titogradskog korpusa), \jerovatne jacine 2-3 korpusaKOV i j edan ojacani VAK.~ SDS-a (jacine 80.000-1?Q.Q?0 Ijudi2_- ekstremne snage HDZ-a (jacin


71/93

.,-/ , ,'--ti)I'L 1.~\'~' 0;( ~~.~Q-.().JICt1 c.NCI

'\A-tt.-V',..~irn vojno-poli-vlasti i stvoriti1 potpunu dez-a BiB..giji, istocnoj i:i su SDS sa

ouno politickoe lo rn p ro st or ue lim icno sop -iih rezervi za1 doslo je doncentracija ce

s ki, b ih ac ki i. 2-3 korp usa

prikljucivan-ia tezit ce daonfedera ln ihiji iVelikoj

167

. ps iholosko-iih odnosa.jalnih nemi-i l1 lusl iman-naznu avio i

onnaciJe odoocmjanjcmlnika MUP-[itariie BiB.'Ylli zadatak

snaga PL BiH jc zastita muslimanskog naroda, ocuvanJc integriteta icjelovitosti BiB. kako bi se obezbijedio iubuduce dalji zajednicki zivotsvih naroda i narodnosti na drzavnoj ieritoriji Bil-1. Sa otpocinjanjem bor-bcnih dejstava lzvrsiti zastitu stanovnistva i istuvrem eno zatvaranjeg la vn ih p ra va ca koji vode na teritoriju BiH, uz masovnu primjenu rusenja,


72/93

,c ap re caV Cln ]a . a unuiar R ep u bi lk e o ci re c1 C lJ lll 1 SIlJgill!LI, b rz irn i l:l1 crgiCI1 IJI1c ie j s( vl ll 1 a h lo fm a tl j znuzcu oiJy.'kle (~k!adlstC1 1 l30 ruzanja, municijei MES ik aS arn l),,, p otO f!! SIO prijc naoruz.m flJr111lmnc: .i ed il li ce . d al jc IJ:1S-laviti p lan irana dC_lslva, II C dJ ll ,stvaran:il sto vecih slobocin ih tcriton ja iob ez bje dcnJ c f'lln kcIO lllS lilljd Je gaJn ih organa vlasti. POSCbl ll l p a zn jl l pok-loniti izvlaccn ju i obczb,cdcnju stunovnist\(j iz llgroze llih flodrue_iil(j) ~ocinlan jcl1 l dcjst


73/93

oxobijcni~)ruzanihIII Iakva

Na prvorn zasjcdanju Skupsti.ne R.epUblikt Bosn-;-;-]Hercegovinc, osmog oktobra 1992. godinc. istupio sam u ime ~Arrnije RBiH:

:iai;ul'amdo sada

Dame i gospodo, uvazcni gOSt1,Nama. grada111ma R ep ub lik e E iI-! namell1ut je od srpsko-crnogorskog

agresora idornac ih nacisia najnepravl:dni.p rat u histonji ratovanja. Saoruzjem koje S1110 l.aJednu kupovalJ. sa armijorn koju smo smatrali svOjOlllu svakorn cosku Republike BiB. srpsko-crJ1ogorskl i domaci nacisti po .planovima SkrOIC11l111 u SANl' i GeneralsLabu JNA. a oslonjem na idejeGarasamna. Slavcna Moljkovica, Draz.e Mihajlovica na celu kolone stavilisu Slobodana Milo scvic a, "demDk!a tu" Dobricu C 'oS lca, R ad ov an eKaradzica I osialu bandu. 1 krcnu li u st\'aranie Ve l ike Srbije . U p rvoj e tap ikroz podjelu Bosne i Hercegovine i osvaJanJe sto vise teritorija. a u drugojetapi, njenu konacnu likvidaciju sa geografske karte uz obavezno etnickociscenje nesrpskih naroda, sve dokle stigne cizma nacistickog generalaMladica, Metodologija inacin ratovanja nacista na ovim prostorima nisunam nepoznati. Oni isada, kac i cetnicki vojvoda i koljac Zaharije Ostojic1942. godine, izdaju cetnicima iste komande "Zari, pali i kolji - stedimuniciju". Rezultat tog nevidenog "junastva" je oko R O . O O O zaklanih i ubi-jenih nenaofUZanih civila. Na hiljade silovanih zcna. djevojaka, pa ca]; 1starica idjevojc ica od 12 godina, koje ovih dana poslase preko mostova naMiljacki u penodu truduoce kada se ona ne moze prekinuti, i oko 100.000ljudi u kOl1eentracionirn logorima pred cijim se slikama sa TV ekrana grozicijelo covjecanstvo. Sve to cinise i ucinise u irne srpstva i ugrozenosti srp-skog naroda i SVOl1l11 nedjelima najbolje pokazujuci da su upravo oni izro-di srpskog naroda. Da to sto cine, ne prilici srpskom junastvu () k orne smou skolarna ucili. Sami 0 sebi rekose istinu. Svojim nedje1ima pok azase daim nista nile sveto, ni dz amija, ni crkva, ni malo ni veliko, ni stare nimlado. Porusii ce i popal it ce sve sto moz.c srusiti izapaliti artiljerijskagranata i tenkovski proJ cktili ispaljeni sa okolnib brda, a izbjegavajucidirektne sudarc, jer u sudaru sa nasim borcima ostaju posijani po ovimnasim lijepim bosanskohercegovackim brdima.

Medunarodna zajcdnica pred ovim zlocinorn nevidenim u istorijiostade nijema i incrtna 1 pored toga sto je cijela istina 0 tragediji uRepublici BiB poznata. Sarno u Sarajevo ima vise od 100 stranih 110V111arakoji svakodnevno opsirno izvjestavaju 0 nacistickim z]ocinima. Ne mozcniko, pa ni vojska is' , '_jetska zajednica biti 3mnestirani od dijela odgov-ornosti koji ce moran ponijeti prcd sopstvenom PVIlOSCU. a ipred histori-jom. Iz nekih sjajnih kabineta evropskih metropola nudi nam se podjela naeinicke kantone. pokusava n3S se vratiti u 1 7. vijck i nikako ne shvatajuei

lcZIli za)ZC usli-davl10gri) dana

m kon-Iicima.suprot-J e r e .drugrh~kojim

.odine,e. a ust var i-I1 Ju s a

177


74/93

da dije le ono sto se pOdl)e l][i 11e moze , ne shvatajuci cia se uvd)e llC braniRenubliks BiB nego se brane principi evropsks 1 sv je tske clcm okratIje , _ie rkako ce S Ulra II nekom clrugom co,;ku ill ce n tru Evrope braniti iste pnncl])( :e \Topskc i sv je tske de !l]okratije kojC gradanskc drzave II najboljo jd em ok ratskoj traciIcU i, za koiu SiC i 1 1 1 1 , uistinu, b orlIll0 , O cig le dn o na sdovoljno ne poznaju , a hogami ,It' vakat ci a nas upoznaju A i s rp sk o-crnogorske i dom ace naciste 7i1 vedose pocetn: uspjes i 11 sudan, sagoJorukim narodom , pa zaboravise i oni na onu siajnu m isao Me .lieSe l imoviea : "Bosna .Ie ovo, bllclalo. ona se sarno malo povije, ali se nep re cl a) c" . S a s il no rn VO jT 1 0 11 11 T 1n si ne ri _i OI ll nisu nas p ora /ili, a S VO JlI1 1:-:Io d-jcJll1Hl nisu nas poniz if N isu nil.'; ne go sche . Valjda ce 10 je clnog danaslwatili , a kro!: s\e to spoznan i llas 1 sebc

ZlvlJ;r

Rc:ptlJ11210Zi110 .1te Ilvrclpoe:niCKam e i gospodo, uvazcni gosti .

U ovim uslovim a i ovakvOlll o!cruze l1 jU llam a _ie narnctnu t rat. lz a na ssu te ski i slavni dani, a p re d nam a vcliki odgovorni zaclaci na kOJe cernorn i odgovoriti kao palriote i vojn lci za koje ncm a be ziz laznih situaciJa i zakoje c e 1110 naci adekvatno rJe se l1 Je i OSlonce 1 1 1 na vlastite snage iznacinajbolja l:je scn ja i dou ije ti toliko ze lje nu slollodu i gradana SaraJe va igradana Republike BiB . Zapoce li srno oclbram beni rat sa PatriotskomIigorn , MUP-om i organizovanim i neorganizovanim grupam a i poje clinci-1 1 1 2 1 i dobili najve cu bnku - zaustavili strate gijsko napadanje agre sora,spasili RBiH i posebno spasili Opstojnost i postD janie m uslim anskog nar-od a na ovim p rostorim a i nakon toga re sli u strate gisku ofanzivu je r 51 1 1 0oce li o ati nove )rostore i doh vu ve lik itku, Mi ce1 1 1 0

pokoJu bitku izgubiti, a li 1 nacisuma je p osta1 0 )a51 10 ci a (e 1 11 0 ra t dobiu. pasu u o f a n z i v i koja _ ie 1I tok u p ostali jos bestija1ni,!i iU SVll,!1111 zlocinllllabeskruPlt!ozniji .

Sve je 01'0 bilo m ogu ce uciniu zato sto je nas gradallin . nas borac,izvoriste m orala i s veoma jasn im p oli(ickim cil)cvil1 18 koj: su od sam ogpoce tka nal1 1e tn lltog narn rata , h ili ve ornn jasno postavljcllJ :(1) Suverena, jeclinslvena inedjcJ jiva Republika BiH .0e publika BiT-J kao cle l1 10 kratska drzava gradana koji u njoj z ive 1 7

ovoga, nam a vojn icrm ., s1 ije de sasvim pre cizni vojn i ciljcvi, a to su :- oslobodenje cje lokupnc te ritorije Rep lIh like BiB i c le fln itivan vojn iporaz ul1ut ra s l1 jeg iS po1 j n )e g n e p ri ja tc lj a- stvaran je Je dinstve nill oru z3nih snaga- srvaranj- uslova za suvere nitct B iH clrzavne vlasti na svirn dl jc10vimate ritorije R l3iH- d ov od e nj e svih ratn ih z1 0cinaca p recl sucl pravde

lstonijenarrk r o ;sastrazl.I cv rponvo It i h Ipro;(0moj80SHe rbo dve l iog azloi

bosSalTnc obu~inaovunasdo )

178

je IlC brani


75/93

.kratije. jert e p ri nc ip enajbol jo j

iledno nasi srpsko-

sudaru sasao MeseJi i sc ue

lJim zlcd-inog dana

It. Iza nas.oje cernoiacija i zage iznaci.arajcva ilriotskom-ojedinci-agresora,sk og n ar-.IJ er sm ovli cernoiobiti, p aloci nimaIS borac,d sam og

zive , lz.u:l l1 VOJm

e lovima

_ stsar~lll.ll ; ,-r !oden)_'~> I ~naz;-;,:'avl,lanjt agn:~I1e

Pred nan. .iccRepubl ikc [5,)';;;:: jrima. Tu10zlvlm sr(,i:;:.:noj \ " o 1 j i d~\ c::.;luUcdi .-:\aku ~t(',pr! ,,.;,\te n10gucno~',i-vrclo n~!SL C;ll::I~Cnicke

:';C (iUlL.:U

nije tragicna . \"~l~jc . nap rotiv . ve iik i arnunet mor.imo sacuvau i preda t inarasla]1llla koji dolaze P()si1 J~ nas. onako kako 51.\ am anct p re dali nam akroz \lSC od desct sioljeca ntiS] IJlCCl. Sretua sudbina Bosne iHercegovmesastoj: sc u tome sto cije lo njcuo bice cdoci d~ F moguce jedinstvorazlicitosu. Moguce je m uxl.m ana, katolika. pravoslavaca ije vrcja, ada. p ri tome , S\,1 on! cuvaju i n \Z vIJ ~j L! s vo jc poseb

Documents

Sefer Halilovic Lukava Strategija