Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ANALIZA RIJEČNOG KORIDORARIJEKE DRAVE
SEE RIVER PROJECT
HAND IN HANDFOR RIVERS
WWW.SEE-RIVER.NET
VODNO GOSPODARSTVO
mr.sc. Marina Barbalić dipl.ing.građ.Hrvatske vode
Hlebine, 6.ožujak 2014.
Zadaci Izvješća:� Analiza resursa
� Analiza rizika
� Prostorna analiza
� Analiza institucionalnog ustroja
� Analiza projekata
� Analiza dionika
� Karta „problemskih“ područja
RESURS
HOT-SPOT
RIZIK
DIONICI
SLIV – RIJEČNI KORIDOR
Rijeka Drava jedna je od najvećih pritoka rijeke Dunav. Izvore u Južnom Tirolu u Italiji pa do ušća u Dunav , protječe kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Ukupne je duljine 749 km, i površine sliva od oko 41 000 km2. Površina sliva Drave u Hrvatskoj iznosi 7 000 km2, a ukupna duljina toka iznosi 323 km.
Značajnije pritoke Drave u Hrvatskoj:Mura, Plitvica, Bednja, Bistra, Rog-Strug, Županijski kanal i Karašica.
Vodeni režim Drave je kišno-ledenjački (mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovini proljeća i ljeti)
- srednji protoci kreću se od 326 m3/s pa sve do 556 m3/s
Stanje površinskih voda
VODNO TIJELO EKOLOŠKO STANJEHIDROMORFOLOŠKO
STANJE
FIZIKALNO-
KEMIJSKO
STANJE
DDRN020001 loše loše dobro
DDRN020002 umjereno umjereno dobro
DDRI020003 umjereno umjereno dobro
DDRI020004 umjereno umjereno dobro
DDRI020005 loše loše vrlo dobro
DDRI020007 umjereno umjereno dobro
187%
5723%
6325%
7429%
4016% vrlo dobro
dobro
umjereno
loše
vrlo loše
- Zalihe „obnovljivih“ podzemnih voda iznose oko 1 054x106 m3 godišnje (Plan upravljanja vodnim područjima)
- Vodonosnik međuzrnske poroznosti
- Kategorija visoke i vrlo visokeprirodne ranjivosti vodonosnika
- Utvrđeno je 6 grupiranih vodnih tijelapodzemne vode
- Površine vodnih tijela: 100 do 5 000 km2
- Relativno je dobro
- Prekogranični karakter
- Tip ekosustava: vodeni i kopneni
Stanje podzemnih voda
Morfološke promjene – degradacija korita
Glavni uzroci promjena su: - presijecanje meandara tijekom 19. stoljeća, što je rezultiralo skraćivanjem nizvodnog
dijela rijeke Drave za polovicu svoje prethodne duljine, - izgradnja hidroelektrana u 20. stoljeću - eksploatacija šljunka i pijeska iz korita – kod Botova i Donjeg Miholjca je zabilježeno
značajno smanjenje ukupnih godišnjih količina suspendiranog nanosa (nakon 1981)
Stanovništvo
Na području dravskog sliva ima oko 970 naselja, u kojima živi oko 830 000 stanovnika.
Uglavnom prevladavaju manja naselja, a od većih gradova se izdvaja Osijek (108 000 stan.) i Varaždin (47 000 stan.)
Gospodarska aktivnost
• oko 63% sliva su poljoprivredne površine sa znatno manjim udjelom šuma (25%)
• tekstilna, drvna i prehrambena industrija
Registar zaštićenih područja Zaštićena područja su:
- područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju (zone sanitarne zaštite),
- područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama,
- područja za kupanje i rekreaciju,
- područja podložna eutrofikaciji (osjetljiva područja) i područjaranjiva na nitrate iz polj. izvora,
- područja namijenjena zaštitistaništa ili vrsta krajobraza, gdje je održavanje ili poboljšanjestanja voda bitan element njihove zaštite prema propisima o zaštiti prirode,
Koncepcija zaštite od poplava zasnovana je na obrambenim nasipima i širokim inundacijskim pojasovima uz vodotoke. Najveće poplave rijeke Drave zabilježene su 1964., 1965., 1966. i 1972.2012. godine prilikom prolaska vodenog vala rijekom Dravom, došlo je do prelijevanja nasipa te do oštećenja i rušenja dijela nasipa, a što je za posljedicu imalo plavljenje okolnih naselja i znatne materijalne štete na području Slovenije i Hrvatske.
Upravljanje poplavnim rizicima
Hidrotehničke građevine
• povoljan utjecaj (obrane od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, sport, rekreacija, plovidba)
• negativan utjecaj na prirodu i okoliš
Upravljački okvir - Planski dokumenti
VODNO GOSPODARSTVOZAŠTITA
PRIRODE
PROSTORNO
PLANIRANJE
SUDJELOVANJE DIONIKA NA RAZLIČITIM NIVOIMA
STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA PLAN UPRAVLJANJA
RIZICIMA OD POPLAVA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE I UPRAVNO VIJEĆE HRVATSKIH VODA
VIŠEGODIŠNJI PLANOVI GRADNJE
PLAN UPRAVLJANJA
VODAMA....
VODNO GOSPODARSTVOZAŠTITA
PRIRODE
PROSTORNO
PLANIRANJE
PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU
PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (PUO)
STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (SPUO)
STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA
PROSTORNI PLANOVI:- ŽUPANIJE I GRADOVI
- POSEBNA PODRUČJA
- OPĆINE I GRADOVI
- URBANISTIČKO
PLANIRANJE
- DETALJNO PLANIRANJE
Hvala na pažnji!
WWW.SEE-RIVER.NET