Rusmir Sadic- Post Ukras Ramazana

7/26/2019 Rusmir Sadic- Post Ukras Ramazana

http://slidepdf.com/reader/full/rusmir-sadic-post-ukras-ramazana 1/145

UKRAS RAMAZANA

R u s m i r Š a d i ć



POSTUKRAS RAMAZANA

Autor:

Prof. Rusmir Sadić

Izdavač:

Etix Tuzla

Za izdavača:

Kemal Goletić

Recenzenti:Mr. Amir Karić

Mr. Osman Kozlić

Lektor:

Sadik Ibrahimović

Tehničko uređenje:

Elvedin Kozarević

Štampa:

Bemust, Sarajevo



POSTUKRAS RAMAZANA

RUSMIR ŠAD1Ć



" Postićiće šta želi onaj ko se

očisti i spomene ime Gospodara svoga pa molitvu obavi!"

(Al-Qur'an, LXXXVII:14-15)



Uvod

Post kao oblik unutarnjeg čišćenja i osvjetljavanja duše

putem apstiniranja od materijalnih supstanci, prisutan je u svim

monoteističkim religijama, s tim da se u islamu nadaje najpot

punijim, budući da podrazumijeva i različite oblike fizičkog i

emotivnog ograničenja. Na temu posta i odlika mjeseca ramazana, kod nas su objavljeni

različiti tekstovi i djela, koja pristupaju rečenoj temi na različite

načine. Međutim, temeljne karakteristike teksta sadržanog

između ovih korica su konciznost i afirmativan pristup sa el

ementima ezoterijske hermenautike (te’vil), čime sam nastojao

čitaocu ponuditi suštinu tematike o kojoj je riječ i istovremeno pobuditi unutar njegovog duhovnog prostora želju za prakticiran -

jem svekolikih oblika pobožnosti s ciljem kušanja (zevk) osjećaja

bliskosti spram Milostivog i ljepote robovanja.

Tekst obuhvata sedam poglavlja koja tretiraju pojam i gradaciju

posta, propise o postu, dužnosti postača, ukrase posta, blagoslovljene noći u mjesecu ramazanu, oblike dobrovoljnog posta, kao

i nutricionistički aspekt posta, uz naglašeni značaj prakticiranja

halal ishrane.

Na kraju, zahvaljujem se svima koji su mi pružili podršku u

toku pripreme ovog djela, a moja naročita pažnja i zahvala pri

pada suprugi Merimi koja je imala razumijevanja i konstantnomi pružala podršku u toku rada.

5



POGLAVLJE I

BLAGODAT POSTA I

LJEPOTA FLAMAZANA

Pravna definicija i ezoterijska dimenzija posta

U pravnom smislu post podrazumijeva suzdržavanje od jela,

pića, pušenja i spolnog općenja, od zore do zalaska sunca, s ciljem

postizanja Allahove blizine (qurb) i stupnja bogobojaznosti

(taqwar).

Kada govorimo o ramazanskom postu kao propisanoj obavezi,

a priori se pozivamo na kur’anski Tekst koji kaže:

„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima

prije vas, da biste se grijeha klonili.

7



POST UKRAS RAMAZANA

I to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili

na putu- isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose -

otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.

U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je

putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra

od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu

provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana

naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate - da

određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je

ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.

A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, bli

zu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni

pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili napra

vom putu.

Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete

sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća.

Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i

oprostio vam. Zato se sada sastajte s njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne bu

dete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite

do noći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u

džamijama. To su Allahove granice, i ne približavajte im se! Eto

tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što

im je zabranjeno klonili.<q

1 Qur'an, 11:183-187.

8



POST UKRAS RAMAZANA

Ukoliko promotrimo prvi ajet primijetit ćemo da u tekstu

Propisuje vam se post...“ što se prvenstveno razumije kao

naredba upućena muslimanima u cjelini. Međutim, ovaj ajet seda protumačiti i na način da Uzvišeni naređuje post čovjeku kao

'mnoštvu', odnosno njegovim očima, ušima, rukama, i ostalim

organima. Ovakvo razumijevanje naredbe i njeno realiziranje u

punini, angažirajući pri tome cjelokupno biće, znači istinski pos

titi i predati se Milostivom, bez sustezanja i partikularisanja u

robovanju.

Analizirajući dalje Tekst o postu, koji smo naprijed naveli,

pozvat ćemo se na hermenautički pristup Ibn Arebija, koji odiše

duhovnim osvjedočenjima ( muš ahe)i kušanjem t

Naime, Šejhul-Ekber ka že:“M jesec ramazan, mjese

duše El-Hakkovim svjetlom,^ onaj mjesec u kojem je spušten Kur'an, to jest, univerzalno znanje u sintezi, nazvano kur'anskim

umom, koje dovodi do stupnja jedinstva i sjedinjenosti ( džem1),

kao uputa ljudima ka jedinstvu koje podrazumijeva sjedin-

jenost i jasni dokazi upute koji sjedinjenost dovode u vezu sa

odvojenošću, i kriterij razlučivanja, to jest, analitičko znanje

nazvano furkanskim umom (umom koji razlučuje), pa ko od vas

u tom mjesecu bude prisutan i dosegne stupanj osvjedočenja i

viđenja Allahovog Subjekta, neka ga posti, to jest, nek se tada

suzdržava od govora, djelovanja i pokreta koji bi bili bez Boga.

A ko bude bolestan, to jest, ko bude stavljen na kušnju bolesti

ma svoga srca, kao što su zastori duše koji onemogućavaju takvoviđenje, odnosno svjedočenje (Zata), ili bude na putu ka stup

nju viđenja Božijeg Zata, do kojeg još nije dospio, onda određen

9



POST UKRAS RAMAZANA

broj drugih dana, neka prevali određen broj drugih etapa dok ne

postigne taj stupanj. Allah želi da vam olakša time što ćete biti

na stupnju jedinstva i što će vas podržavati Svojom moći a ne želi da vam oteža zaduživanjem slabe i nemoćne duše da čini djela, i

da upotpunite određeni broj etapa, stanja i stupnjeva koji dovode

do toga (stupnja viđenja) i da Allaha veličate, spoznate Njegovu

veličinu i odajete dužno poštovanje zbog toga što vas je uputio

na stupanj jedinstva i da biste bili zahvalni na podarenoj vam

ispravnosti i pravilnom položaju u vjeri.

A kada te Moji robovi, to jest, putnici, oni koji Mene traže i oni

koji su usmjereni ka Meni, upitaju za spoznaju Mene, pa Ja sam,

doista, blizu - Vidljiv, odazivam se pozivu onoga ko Me pozove

jezikom stanja, mogućnosti i sposobnosti i dajem mu upravo ono

što odgovara njegovom stanju, mogućnosti i sposobnosti. Zato, neka se oni Meni odazovu čišćenjem i oslobađanjem mogućnosti

i sposobnosti time što će se suzdržavati (postiti) i druga pobožna

djela činiti. Ja ih zovem Sebi i poučavam kako da dođu do Mene

1da Me, nakon čišćenja, odnosno odstranjivanja smetnji, vide i

dožive, jer im se pojavljujem u ogledalima njihovih srca, i neka

vjeruju u Mene, da bi bili upućeni na ispravnost, to jest, na is pravljanje pogrešnog i zauzimanje ispravnog položaja u vjeri."2

„Svako čovjekovo djelo se vrjednuje višestruko: dobro djelo dese-

torostruko do sedam stotina puta. Allah je rekao: 'Osim posta. On

pripada Meni i Ja za njega posebno nagrađujem. Postač ostavlja

svoje požude i jelo samo radi Mene'. Postač ima dvije radosti: kada

2 Ibn Arebi, Tafsir al-Qur'an al-Karim, D ar al-kutub al-'ilmiyya, Beyrut, 2001., str.90.

10



POST UKRAS RAMAZANA

se iftari i radost kod susreta svoga Gospodara. Zadah postača je

zasigurno bolji kod Allaha od mirisa miška. “3

Unutar rečenog teksta, obratimo pažnju na riječi Uzvišenog

Allaha koji ka že:“Postje Moj, i Ja ću za njega posebno nagraditi.“

Iz ovog iskaza vidimo da post koji su robovi upražnjavali, Allah

uzima, jer on suštinski Njemu i pripada, a vjernicima obećava

posebnu nagradu. Međutim, poniranje u samu bit rečenog iskaza

vodi nas do apsolutne istine ( hak ik )koja je skririječima 'Post je Moj'. Naime, post je Allahovo svojstvo, budući da

On ne jede, ne pije, nema družicu a niti potrebu za njom. Posteći,

vjernici se na kratko identificiraju sa tim svojstvom svoga Gospo

dara i na taj način postaju svjesniji Njega Plemenitog.

Nagrada koja je pridržana za postače očituje se u riječima Alla-

hova Poslanika a.s. koje prenosi Ukbe ibn A mir: “ivo isposti jedan

dan u ime Allaha, Allah će od njega udaljiti Džehennem koliko je

razdaljina putovanja stotinu godina. “4

Također, u istom kontekstu su i riječi Allahovog Miljenika

a.s ,:“Koisposti ramazan vjerujući i nadajući se, bit će mu oprošteni

prethodni grijesi.,<5

Post predstavlja jednu 'uzvišenu' kategoriju robovanja, budući

da na skali ibadeta zauzima najviše mjesto i da mu nema sličnog

među ibadetima, shodno upitu Abu Umame r.a. upućenog Alla-

3 Muttefekun alejh

4 Nesai

5 Muttefekun alejh

11



POST UKRAS RAMAZANA

hovom Poslaniku a.s.:“Daj mi neki savjet?" On mu reče “Posti, jer

postu nema ništa ravno/slično.t<6

Post je savršenstvo unutar robovanja iznad kojeg nema

savršenstva, što je i razlog da je Gospodar za postače pripremio

kapiju koja označava savršenstvo. Kapija na koju će postači ući

zove se Rejjan, dok pojam rejj (napojenost) predstavlja stupanj

savršenstva u pijenju (šurb).

Muslim navodi daje Poslanik a.s. rekao: »U džennetu ima jedna

kapija koja se zove Rejjan. Na Kijametskom danu kroz nju će ući

samo postači. Bit će rečeno:'Gdje su postači?, pa će oni ući kroz nju,

a kada i posljednji postač uđe, onda će se za njima zatvoriti i kroz tu

kapiju više niko neće ući.» Tako nešto nije rečeno ni za jedan drugi

ibadet, bilo od onih koji predstavljaju činjenje naređenog ili paknečinjenje zabranjenog. Na taj način (Zakonodavac) Rejjanom

pojašnjava da su postači usvojili svojstvo savršenstva u djelovanju

s obzirom na to da su se opisali onim čemu nema slična, kako je

to ranije konstatirano. A onaj kome nema slična (primjerena),

uistinu je savršen. Postači među spoznavaocima, ovdje (na ovom

svijetu) su već ušli na tu kapiju (iako drugi ne znaju), a tamo (na

drugom svijetu) će ući uz osvjedočenje drugih.7

Post izoštrava razum i unaprjeđuje misao. Allahov Poslanik

a.s. je re k a o Učinite vaše stomake gladnim, vaše džigerice žednim

i vaša tijela slabo odjevenim, kako bi 'možda' vaša srca vidjela Al

laha na ovom svijetu.“ Iako je post kušnja za tijelo, on obasjava

6 Nesai

7 Ibn Arebi, Futuhat al-makiyya, Sarajevo, 2004., str.229.



POST UKRAS RAMAZANA

srce i čisti dušu, i vodi duh ( r uh)u Allahovu b

do zasićenja čin je dostojan samo životinje. Neko ko njeguje i

oplemenjuje svoju duhovnu prirodu postom, s namjerom da se približi Allahu i pokida ovosvjetske lance, nije na istom nivou

sa onim koji njeguje svoje tijelo proždrljivošću i udovoljavanjem

strastima. Prijašnji ljudi su jeli da bi se održali u životu, a danas

mnogi žive da bi jeli. A poznato je da je Adem a.s. zbog zalogaja

hrane izbačen iz dženneta i prognan iz Božije blizine.8

Kada su upitali Sehl ibn Abdullaha Tusterija:"Šta je sa onima

koji jedu jednom dnevno?" On je rekao:“Tako jedu iskreni." ,,A

onaj ko jede dva puta dnevno?" - Tako jedu vjernici ( ).

,,A oni koji jedu tri puta dnevno?" - Takvima napravite jasle.9

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik a.s.

rekao: “Kada dođeramazan kapije dženneta se otvore, kapije

džehennema se zatvore, a šejtani bivaju

S obzirom na to da je dolazak ramazana uzrok zbog koga se

zapašta, Allah otvara džennetske kapije. A džennet je zaklanjanje

(setr). Na taj način post spada u prikrivena postačeva djela za

koja, kada ih on praktikuje, zna jedino Uzvišeni Allah.

,,...a šejtani bivaju s put ani..." Sputavanje je izraz udaljavanja. Na

taj način, svojstvom odsustva potrebe (za jelom i pićem) i činjenjem

ibadeta (posta) kojem nema sličnog, postač se približava Allahu.

Za onog ko posjeduje ovakvo svojstvo šejtani bivaju sputani.10

8 Hujwiri, Raskrivanje velova, Sarajevo, 2000., str.344.

9 Kushayri, Risala Kushayriyya, Sarajevo, 2006., str. 130.

10 Ibn Arebi, Futuhat al-makiyya, Sarajevo, 2004.,str.232.

13



POST UKRAS RAMAZANA

Mjesec ramazan je vrijeme duhovnog otrježnjenja i osvjetlja

vanja duše snagom raznolikih ibadeta u cilju zadobivanja ogrtača

takvaluka koji je obećan postačima. To je vrijeme koje vjernik,

shodno vlastitoj spoznaji i osvjedočenju, teži da oživi unutar vlas

titog mikrokosmosa i zasluži oprost (magfiret ). Ka'b ibn Udžre

prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao: “Primaknite se mim-

beru', i mi smo se primakli. Kad se popeo na prvu stepenicu mim-

bera, rekao je:'Amin'. Kad se popeo na drugu stepenicu, kazao je

’Amiri. I na trećoj stepenici je rekao isto. Kada je sišao sa mim-

bera, rekli smo:'Allahov Poslaniče, danas smo od tebe čuli nešto

što ranije nismo.' On je rekao: 'Kada sam se popeo na prvu stepen

icu mimbera, Džibril se pojavio preda mnom i rekao:'Proklet neka

je onaj ko dočeka ramazan i dozvoli da mu on prođe, a u njemu ne

zaradi oprost. 'Ja sam tada rekao: 'Amin'. Kad sam se popeo na dru

gu stepenicu, rekao je: 'Proklet neka je onaj pred kojim se spomene

tvoje ime, a ne donese salavat na tebe. 'Ja sam kazao-.'Amin'. Kada

sam se popeo na treću stepenicu, rekao je:'Proklet neka je onaj ko

doživi starost svojih roditelja, pa ga njegovo služenje i briga o njima

ne uvedu u džennet.' Ja sam rekao: Amin.“ (prenosi El-Hakim uz

vjerodostojan lanac prenosilaca)11

11 Muhammed Zekeriyya El-Kendehlevi, Vrijednosti ramazana, Novi Pazar, 2006.,str.39.



POST UKRAS RAMAZANA

Naziv ramadan (ramazan)

Riječ ramadan (ramazan) u arapskom jeziku sadrži pet harfova,

koji unutar svog esencijalnog određenja kriju sljedeća značenja:

ra - ukazuje na rahmet (milost)

mim - označava magfiret (oprost)

dad - daman, jeste garant ulaska u džennet

elif- ukazuje na eman (sačuvanost od vatre)

nun - označava nurullah (Allahovo svjetlo)12

Također, postoji mišljenje da pojam ramadan potiče od glagola

remeda, što znači spaliti, sagoriti, sasušiti, odnosno ukazuje na

veliku vrućinu, dok druga grupa učenjaka smatra da značenje

riječi ramadan ukazuje na spaljivanje i sagorijevanje grijeha u

mjesecu ramazanu.

Č uveni mistik iz Andaluzije, Ibn Arebi, poznatiji kao Šejhul-

Ekber (Doctormaximus), unutar Mekkanskih otkrovenja (Futuhat

el-mekijje) svjedoči da je Ramadan jedno od Imena Uzvišenog

Allaha. Naime, Ahmad ibn Adiyy prenosi od Nadžih Ebu

Ma sera, a on od Se'ida el-Mekberija, a on od Ebu Hurejre, kojikaže da je Allahov Poslanik a.s. rekao:“Ne govorite 'ramadan', jer

je 'Ramadan' jedno od imena Uzvišenog Allaha." Također, Allah

kaže: “Mjesec ramazan je ....13, a nije rekao “Ramazan je... “ I rekao

12 Navedeno tumačenje harfova je prema mišljenju Abd al-Halima Kishka.

13 Qur'an, II;185.

15



POST UKRAS RAMAZANA

je:“Ko od vas bude u tom mjesecu kod kuće ...14, a nije rekao:“Ko

od vas uz ramazan bude kod kuće... “ Dakle, Allah je post kojem

nema sličnog ibadeta učinio obavezom jedino u mjesecu koji jeOn nazvao jednim od Svojih Imena. Tako ni mjesecu ramazanu

nema sličnog mjeseca, jer ni jedan drugi mjesec u godini ne nosi

naziv kojim je Allah Sebe imenovao, izuzev mjeseca ramazana.

Kada je posrijedi zabrana Allahovog Poslanika a.s., koja se

odnosi na oslovljavanje ramazana bez određenja riječju 'mjesec',

može se gledati i u svjetlu toga da je Uzvišeni Allah za Sebe

rekao:“Ništa nije kao On.“15A ako bismo za mjesec ramazan go

vorili samo ramazan (ramadan), postojala bi, po pitanju imena,

sličnost između ovog mjeseca i između Uzvišenog Allaha. Stoga

mu se i dodaje izraz 'mjesec', čime se odriče sličnost između Al

laha i mjeseca, tako da Ništa nije kao On, ostaje važiti i sa ovog,

ali i sa svih drugih aspekata.

Mjesec ramazan objedinjuje post i mršenje, jer sadrži i noći i

dane. A naziv (mjesec) ramazan mu ostaje i u vrijeme posta i u

vrijeme mršenja, da bi se razlikovao od Ramadana koji je jedno

od imena Uzvišenog Allaha. Post Uzvišenog Allaha je takav da ne

podrazumijeva mršenje, dok naš post podrazumijeva mršenje izavršava se kod određene vremenske granice a to je zalazak Sun

ca, odnosno završetak dana i nastanak noći. Post koji je svojstven

Uzvišenom Hakku nije sličan niti primjeren postu koji je svojst

ven Njegovim stvorenjima.16

14 Qur'an, II;185.

15 Qur'an, XXVI;11.

16 Ibn Arebi, Futuhat al-makiyya, Sarajevo, 2004.,str.233-234.

16



POST UKRAS RAMAZANA

Gradacija posta

Moguće je govoriti o tri kategorije posta, po kojima se razlikuju oni koji upražnjavaju taj ibadet. Riječ je o sljedećim stupn

jevima:

post prosječnih ('umum), sastoji se u čuvanju stomaka i pol-

nog organa od zatjeva strasti.

post posebnih (husus), sastoji se od suzdržavanja sluha, vida, jezika, ruke, noge i ostalih organa od grijeha.

post odličnika (husus el-husus), podrazumijeva post srca od

ljubljenja dunjaluka i ovosvjetskih misli; to je sputavanje srca od

svega, osim Allaha Uzvišenog. U ovom smislu, čovjek će se omr-

siti s mišlju, izuzev ako misli na Allaha, Posljednji dan i ovaj svi

jet, ali samo o stvarima vjere jer to spada u područje ahireta a nedunjaluka.

Post posebnih sastoji se u čuvanju organa od grijeha, a upot

punjava sa šest stvari.

Prva stvar je obaranje pogleda, nastojanje da čovjek ne gleda u

ono što je loše i pokuđeno te u sve što mu zaokuplja srce i odvraćaod sjećanja na Allaha zazivanjem Njegovih lijepih imena (zikr).

Džabir r.a. prenosi od Enesa da je Allahov Poslanik a.s.

rekao:“Pef stvari mrsi postača: laž (kezib), ogovaranje (gibet),

prenošenje ružnih riječi o drugome (namimet), lažna zakletva

(jamin kaziba) i strastven pogled (en-nazar bi šehvđ).



POST UKRAS RAMAZANA

Druga stvar jeste čuvanje jezika od laži, gibeta, nemimeta,

bestidnosti, mržnje, prepirke i svađe. Obaveza postača je šutjeti,

zaokupiti se zikrom i učenjem Kurana. To znači post jezika.

U predaji je zabilježeno:“Dvije žene postiše u vrijeme Allaho

vog Poslanika a.s. Plaho ih snađe glad i žeđ pred istek dana da

haman prekinuše post. Poručiše Muhammedu a.s. da im dozvoli

da se omrse. Alejhisselam im posla posudu i reče: 'Reci objema

da unutra povrate ono što su pojele. Povrati jedna, pola bijaše cr

vena krv i svježe meso. Druga povrati isto to. Posuda se napuni.Ljudi se začudiše, pa Poslanik a.s. reče:'Zapostile su onim što im

je Uzvišeni Allah dozvolio, a mrsiše se onim što im je Allah Silni

zabranio. Sjedile su jedna s drugom i ogovarale ljude, i evo mesa

koje su tako pojele."

Treća stvar, čuvanje sluha, suzdržavanje od slušanja svake

pokuđenosti jer sve to je zabranjeno govoriti, zabranjeno je i

slušati. Stoga Poslanik a.s. kaže:“..i onaj koji ogovara i onaj koji

sluša čine grijeh. “

Četvrta stvar, suzdržavanje svih ostalih organa od griješenja,

ruku i nogu od pokuđenoga i stomaka od mršenja u vrijeme za

koje nismo sigurni da nije vrijeme posta. Svrha posta je sman jenje uzimanja i halal hrane. „Koliko samo postača od svog posta

nemaju ništa izuzev gladi i žeđi. “ Neki tumače da su to oni koji se

mrse haramom. Drugi smatraju da su to oni koji se suzdržavaju

od halala a mrse se ljudskim mesom, ogovarajući, što je zabran

jeno. Treći, opet kažu da su to oni koji ne čuvaju svoje organe od

grijeha.

18



POST UKRAS RAMAZANA

Peta stvar, da se ne uzima prekomjerno dozvoljene hrane u

vrijeme iftara, budući da Allahu nema mrže napunjene posude

od stomaka prepunjenog halal hranom. Kako će post savladatiAllahovog neprijatelja i slomiti strast kada postač tokom mršenja

nadoknadi svu hranu koja gaje mašila po danu, štaviše, i poveća

količinu jela i pića?! Takav običaj ustalio se pa se raznovrsna hra

na sprema u mjesecu ramazanu i jedu se takva jela kakvih nema

u drugim mjesecima. Zna se daje cilj posta pražnjenje stomaka

od hrane, slamanje strasti i jačanje duše u bogobojaznosti. Kadaosoba ništa ne jede po danu, sve do večeri, pa se strasti uzburka

ju i planu, a potom čovjek pojede raznovrsne pripremljene po

slastice, slast se još više pojača, strast ojača i dostigne mjeru koju

ne bi dosegla da nema takvog ponašanja.

Šesta stvar je da srce postača nakon iftara bude okrenuto

razmišljenju, da kuca između straha (havf) i nade (redža) jer ne

zna da li mu je post primljen, čime bi se ubrojao među one bliske

(mukarrebun), ili mu je post odbijen, čime bi se ubrojao među os

obe Allahu mrske. Ovako se treba ponašati nakon svakog oblika

robovanja Dragom Bogu.

To je unutarnje značenje posta. A ako prigovoriš, fakihi (islamski pravnici) kažu da je ispravan post osobe koja se ograniči

samo na suzdržavanje od strasti stomaka i spolnog organa, šta je

to sad?

Vidi, islamski pravnici koji se bave izvanjskom stranom Šerijata

ustanovili su izvanjske uvjete s dokazima slabijim od dokaza koje

smo prethodno naveli ubrajajući ih u unutarnje uvjete, posebno



POST UKRAS RAMAZANA

gibeta i slično. Islamski pravnici ističu one obaveze koje neće teško

pasti puku (’umum), velikom broju nemarnih (gafilun), i onima

koji imaju snažnu vezu s ovim svijetom. Međutim, učenjaci kojise bave onim svijetom zaokupljeni su prihvatanjem posta, prih-

vatanjem koje dovodi do postizanja smjeranog dospijeća (vusul).

Ti učenjaci shvataju da je cilj posta kićenje jednom od osobina

Uzvišenog Allaha osobinom samediijjeta17, slijeđenje meleka

putem obuzdavanju strasti, koliko je to moguće, jer su meleci

bezgriješni.

Shvatajući značenje i tajnu posta, spoznajemo da je onaj ko se

suzdržava od jela i spolnog općenja, a mrsi raznolikim grijesima

poput osobe koja po tri puta pere dijelove tijela prilikom uziman

ja abdesta, što je sa strane gledano, dobro, ali koja nije učnila ono

bitnije, a to je gusul (obavezno pranje nakon spolnog odnosa i

poluciranja). Namaz takve osobe nije valjan.

Dakle, svaki oblik služenja Bogu ima svoj zahir (izvanjski as

pekt) i svoj batin (unutarnji aspekt), ljusku i srčiku. Ljuska ima

svoje slojeve a svaki sloj ima svoje opne. Sada je na tebi izbor - da

se zadovoljiš ljuskom na račun suštine, ili da se prikloniš oso

bama koje ovladaše srcima.18

17 Rob je opisan kao da posti te mu je tim svojstvom dato ime 'postač'. Nakon što je utvrdio to svojstvo kod roba, Uzvišeni Allah oduzima mu ga i pripisuje Sebi., pa kaže:“Post je Moj“, pod čime podrazumijeva svojstvo bezvremenske samodostat- nosti (sifa samadiyya). Allah nadoknađuje postačev post ukoliko se post povežes Gospodarom, te robu pripisuje atribut posta jer 'Onoga kome niko nije ravan'

(Al-Samed) m ože primijetiti jedino onaj koji ništa tako nema.18 Abu Hamid al-Gazali, Ihya 'ulum al-din, Sarajevo, 2004., str.93-100.

20



POST UKRAS RAMAZANA

Vrijednosti mjeseca ramazana

. Blagodati mjeseca ramazana se očituju na svekolike načine

unutar raskošne lepeze koja krije moguće aspekte manifestacije

Božije milosti. Allahov Poslanik Muhammed a. s., koji je up

oznat sa suštinom svih stvari, označen kao paradigma ukupnog

stvaranja (usvetul-hasene), ezelski poznat kao Univerzalni Um

('akli kuli) a obznanjen u liku Pečata poslanika (hatem el-enbiya)

kaže: “ Mom ummetu je u ramazanu dato pet blagodati koje nisu

date niti jednom ummetu prije njega: zadah iz ustapostača Allahu

je draži i prijatniji od mirisa miška, meleki mole oprost za postade

sve dok ne iftare, šejtani budu okovani i vezani u ramazanu, tako

da ne mogu ostvariti nad ljudima ono što inače uspijevaju, Allah

svaki dan ramazana ukrašava džennet i govori mu: 'Moji dobri i

čestiti robovi samo što se nisu riješili svoje nevolje i teškoća, i došli

u tebe.1A zadnju noć im bude oprošteno.' Neko je upitao:'Allahov

Poslaniče je li to Noć Kadr.' Poslanik odgovorh'Ne, nego najamni

ku treba isplatiti njegovu najamninu odmah po završetku posla. “19

Kada je posrijedi dio hadisa u kojem se kaže: „Zadah iz usta

postačaje Allahu draži i prijatniji od mirisa m iš k a .. bitno je ka

zati da postoji i druga, slična verzija navedenog.teksta u kojoj sekaže:,,Zadah iz usta postača će biti prijatniji na Sudnjem danu od

mirisa miška. “20Tumačeći ovaj hadis Ibn Hadžer prenosi da će

na Sudnjem danu ibadeti imati svoje mirise kojima će mirisati i

prema kojima će biti prepoznatljivi, pa će miris posta u odnosu

19 Abu Lays Al-Samarqandi, Upozorenje nemarnim, Tuzla, 2006., str.201.20 Muslim

21



POST UKRAS RAMAZANA

na mirise ostalih ibadeta biti kao što je misk u odnosu na ostale

mirise.

Raznolike blagodati mjeseca ramazana najbolje opisuje poduži

hadis kojeg prenosi Selman el-Farisi rekavši:“Zadnjeg dana

mjeseca ša'bana Allahov Poslanik a.s. obratio nam se riječima: ’O

ljudi, dolazi vam veliki, blagoslovljeni mjesec. U njemu se nalazi

noć vrijednija od hiljadu mjeseci. To je mjesec čije je dane Allah

učinio obaveznim za post, a klanjanje teravih namaza u njegovim

noćima je preporučeno. Onaj ko se u tom mjesecu približi Allahu

činjenjem dobrog djela makar bilo i neznatno, bit će nagrađen kao

da je obavio farz u neko drugo vrijeme. A ako obavi farz, bit će

nagrađen kao da je obavio sedamdeset farzova van ramazana. To

je mjesec strpljivosti, a nagrada za istinsku strpljivost je džennet.

Također, to je mjesec prisnosti s bližnjima. U tom mjesecu se

povećava vjernikova opskrba. Ko pripremi iftar postaču, nagrada će mu biti oprost grijeha i spas od džehennemske vatre. I još će do

biti nagradu sličnu postačevoj a da njemu ne bude ništa umanjeno.'

Neki rekoše: Allahov Poslanice, nije svako od nas u stanju osigu

rati iftar postaču.' Poslanik a.s. odgovori: 'Allah daje tu nagradu

onome ko da postaču da se iftari, makar to bila hurma, ili gutljaj

vode ili mlijeka. To je mjesec čija je prva trećina Allahova milost (rahmet). Njegova druga trećina donosi Allahov oprost (magfiret),

a završetak spas (selam) od džehennemske vatre. Onoga ko um

anji teret slugi u ovom mjesecu, Allah će mu oprostiti i osloboditi

ga boravka u džehennemu. U ovom mjesecu mnogo činite četiri

stvari: dvjema ćete postići zadovoljstvo vašeg Gospodara, a druge

dvije su vama neophodne. Što se tiče onoga čime ćete postići zado

22



POST UKRAS RAMAZANA

voljstvo Gospodara, to je svjedočenje da nema boga osim Allaha

i upućivanje dove Allahu za oprost. Ono što je vama neophodno

je dcl molite Allaha da vas uvede u džennet i da kod Njega tražite utočište od džehennema. Onoga ko napoji postača kad iftari, Allah

će (na Sudnjem danu) napojiti s moga Havda (vrela), tako da neće

osjećati žeđ dok ne uđe u džennet .<<21

21 Bilježi Ibn Huzejme u Sahihu, Bejheki, Ibn Hibban

23



POGLAVLJE II

PROPISI O POSTU

Uvjeti za valjanost posta

1. Nijjet (odluka) u njegovo vrijeme

Nijjet je kategorija kojom se ibadet razlikuje od običaja. Nij

jet podrazumijeva čvrstu odluku srca o postu. Neki učenjaci

smatraju da je lijepo nijjet izgovoriti i jezikom, budući je

čovjek okupiran svakodnevnim obavezama koje njegovo

srce i svijest čine udaljenijim od Gospodara.

Naš mezheb (hanefijski) je na stanovištu da je nijjet obave

zan za svaki dan mjeseca ramazana, dok učenici Ebu Hani-

fe, kao i imam Malik, smatraju da je dovoljan jedan nijjet zacijeli mjesec.



POST UKRAS RAMAZANA

Ustajanje na sehur u toku mjeseca ramazana ( ili u nekom

drugom mjesecu) s namjerom da se zaposti, jeste nijjet.

Stoga, nužno je da postač ispuni jedini uvjet nijjeta, a to jesvjesnost.

Svijest je unutarnje stanje postača, koje oslikava njegovu

odlučnost i spremnost da se zaogrne svojstvom posta.

Za post mjeseca ramazana, post za koji se zavjetovalo da će

se postiti u određeno vrijeme i dobrovoljni post, vrijeme ni jjeta je od zore do podne.

Za ostale vrste posta, uslov je da se nijjet učini noću ili up-

oredo s pojavom zore, te da se odredi koja vrsta posta se nij-

jeti. Ove vrste posta su: napaštanje ramazana, opći zavjetni

post, napaštanje dobrovoljnog posta koji je nečim pokvaren, napaštanje posta za koji se zavjetuje da će se postiti u

određeni dan i post keffareta.

2. Da ne postoji nešto stoje u koliziji sa postom

Ženska osoba koja je u hajzu (menstruacija) ili nifasu

(četeresnica poslije porođaja) tokom mjeseca ramazana nijeobavezna postiti. Ako bi postila, post joj neće biti valjan i

ona se šerijatski neće smatrati postačem.

Zabranjeno je da se žena u hajzu i nifasu susteže od ono

ga što kvari post, jer joj je post zabranjen. Ženska osoba je

dužna da naposti onoliki broj dana koliko je propustila dok

je bila u hajzu ili nifasu.

Prenosi se od hazreti Aiše r.a. da je rekla:“Dešavalo nam se

26



POST UKRAS RAMAZANA

to ( tj.hajz), pa nam je naređeno da nadoknadimo post, a

nije nam naređeno da nadoknadimo namaz."

Razlika između posta i namaza je u tome što se namaz često

ponavlja, pa ga je teško nadoknaditi, dok se post ne ponav

lja, pa ga nije teško nadoknaditi.

Ukoliko bi žena koja posti, primijetila krv od hajza pred sami

zalazak sunca, post toga dana će joj biti pokvaren i dužna je

napostiti, bez obzira na to da li je bio farz ili nafila.

Nužno je napomenuti da se za ispravnost posta ne uvjetuje

da osoba bude čista ( tj. da nije džunub). To potvrđuje hadis

koji prenosi Buharija od Aiše r.a. koja je rekla:" Vjerovjesni-

ka je zaticala zora, a on je bio džunub (poslije spolnog odno

sa sa svojom ženom), pa bi se on onda okupao i postio."

Ali ako bi neko ostao džunub toliko dugo da bi ga prošlo

vrijeme namaza, on bi bio griješan zbog ostavljanja namaza

i zbog njegovog odgađanja. A ostavljanje namaza ili njegovo

odgađanje može biti uzrokom da postač ne bude nagrađen

za svoj post ili uzrokom da njegova pokornost ne bude

primljena.

3. Treći uvjet za valjanost posta je 'da se ne dogodi nešto što

kvari post



Kategorizacija posta

1. Farz u određeno vrijeme

Ova kategorija posta podrazumijeva post mjeseca ramaza

na, koji je stroga obaveza svakom pametnom i punoljetnom

muslimanu.

„...Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu

provede, a ako se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti...c<l

Stoga, ova kategorija posta se ne može odgađati, izuzev ako

je riječ o nekom od dva pomenuta razloga; bolest i puto

vanje.

2. Farz koji nije vremenski preciziran

Ovaj farz obuhvata napaštanje ramazana i keffaret.

Kada osoba napašta ramazan, nije nužno da prilikom

napaštanja to čini uzastopno (dan za danom), niti dužnost

napaštanja prestaje s dolaskom drugog mjeseca ramazana.Također, napaštanje ramazana je dužnost svakog muslimana

koji je inače dužan postiti, a koji se omrsio u toku ramazana,

sa razlogom ili bez njega.

------------------- POST UKRAS RAMAZANA ---------------------

1 Qur'an, 11:185

28



POST UKRAS RAMAZANA

U keffaret spadaju:

- Iskupljenje za prekršenu zakletvu (keffaretul-jemin), što podrazumijeva post tri dana uzastopno.2

- Iskupljenje za zihar (keffaretuz-zihar ) je post dva mjese

ca uzastopno, ukoliko osoba (muzahir) ne može da nađe

roba kojeg bi oslobodila. Ova kategorija posta obavezna

je čovjeku koji je svoju suprugu sebi učinio zabranjenom

(npr. ako je suprugu usporedio sa svojom majkom koja

mu je bračno zabranjena riječima:“Ti si mi kao majka"

ili „Ti si mi kao leđa moje majke").3

- Iskupljenje za nehotično ubistvo je post dva mjeseca

uzastopno, ako ne može osloboditi vjernika roba.4

- Iskupljenje za mršenje u ramazanu; odnosi se na osobu

kojoj je post obavezan, a koji je ona namjerno pokvarila

u nekom od dana ramazana bez opravdanog razloga.

Iskupljenje za takvu osobu je da oslobodi jednog roba,

a ako to nije u mogućnosti, postit će dva mjeseca uzas

topno.- Post kao nadoknada za lov; ako bi osoba koja je u ihra-

mu ubila neku divljač, obavezna je izvršiti naknadu, na

taj način što će dva poštena čovjeka procijeniti taj ulov.

Prestupnik može za tu vrijednost kupiti kurban i zaklati

2 Qur'an, V:89

3 Qur'an, LVIII:3-4

4 Qur'an, IV:92



POST UKRAS RAMAZANA

ga u Mekki, ili kupiti pšenicu pa je podijeliti siromasi

ma, svakom po pola saa, ili postiti za svaku tu polovicu

sa’a jedan dan.5

3. Vadžib u određeno vrijeme

To je post za koji se određena osoba zavjetovala Allahu da će

ga postiti u određeno vrijeme, kao na primjer:“Zavjetujem

se Allahu da ću postiti četvrtkom." Nakon ovakvog iskaza,

osoba je dužna postiti, a ako ne bi postila dužna je da na-

posti.

Uzvišeni Allah je rekao:“Neka svoje zavjete ispune.“6

4. Vadžib koji nije vremenski preciziran

Ovaj vadžib obuhvata opći zavjetni post, bez preciziranja

vremena u kojem će se izvršiti, kao na primjer, kada osoba

kaže:“Meni je obaveza prema Allahu da postim jedan dan.“

5. Dobrovoljni post

U ovu kategoriju posta ubraja se svaki post koji nije farz ilivadžib, kao što je post na dan ašure, Davudov post, post na

dan Arefata, postiti ponedjeljak i četvrtak, postiti „bijele

dane“ i si.

O dobrovoljnom postu bit će riječi u zasebnom poglavlju,

gdje ćemo opširnije govoriti o tome.

5 Qur'an, V:95

6 Qur'an, XXII:29

30



POST UKRAS RAMAZANA

6. Pokuđeni post (mekruh tenzihi)

Ova vrsta posta obuhvata onaj post koji nije u skladu sa sun-

netom. Na primjer, pokuđeno je postiti samo na dan dese

tog muharrema (tj. ašura), bez da se spoji sa prethodnim

danom, budući je Poslanik a.s. na to ukazao kako bismo se

razlikovali od Židova.

Zatim, pokuđeno je postiti tokom cijele godine, spajati dva

dana posteći bez mršenja, ili pak postiti samo petkom, našto ukazuje i Poslanik a.s. riječima:

„Ne izdvajajte petak između ostalih dana kao dan za post

izuzev ako se on nađe u danima koje inače postite. c<7(npr. ako

neko posti svaki drugi dan, odnosno Davudov post)

Također, pokuđeno je postiti i subotu zasebno, imajući uvidu hadis:“Ne postite subotu izuzev ako se radi o obaveznom

postu.<<8Razlog je skriven u tome što je subota židovski praznik, te bi post samo na taj dan istovremeno značiosvojevrsno obilježavanje i slavljenje subote, čime bi se osobaidentificirala sa postupcima pomenute skupine.

7. Zabrenjeni post (mekruhi tahrimif

U kategoriju zabranjenog posta spadaju prvi dan ramazan

skog i kurbanskog bajrama, te dani tešrika, odnosno drugi,

7 Tirmizi

8 Muslim

9 U doslovnom prijevodu, ova sintagma znači:pokuđena stvar koja je bliska haramu.



treći i četvrti dan Kurban-bajrama. O danima tešrika Alla-

hov Poslanik a.s. kaže:

„Ejjamut-tešrik su dani u kojima se jede, pije i klanja namaz

i tada niko ne treba postiti. ‘qo

---------------- POST UKRAS RAMAZANA -------

10 Al-Hakim i Al-Bezzar

32



POST UKRAS RAMAZANA

Radnje koje (ne) kvare post

Imajući u vidu osnovnu definiciju posta koja kaže da je postsuzdržavanje odjela, pića, pušenja i spolnog općenja od zore pa

do zalaska sunca, da se zaključiti da navedene radnje, ukoliko se

svjesno upražnjavaju, kvare post.

Međutim, ukoliko postač nešto pojede, popije i spolno opći

zaboravivši da posti, u takvom slučaju post neće biti pokvaren.

Ovakav stav argumentira hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre od Po

slanika, u kojem stoji(‘Kada neko od vas zaboravi pa jede, ili se

napije, neka dovrši svoj post, jer gaje to, zaista Allah nahranio. “

Polucija u toku sna neće pokvariti post, shodno riječima Po

slanika a.s. “Tri stvari ne kvare post postaču: hidžama (puštanje

krvi), povraćanje i poluciranje“, budući da je polucija nekon-trolisani čin, koji se dešava prilikom odsustva svijesti/budnosti,

za razliku od spolnog općenja koje podrazumijeva svjesno zado

voljavanje strasti.

Ono što uđe u utrobu postača kroz pore na njegovom tijelu

neće mu pokvariti post. Makar se i kupao u vodi pa osjetio njenuhladnoću u svojoj utrobi, neće mu to pokvariti post. Isto tako,

ako bi svoju kožu namazao nekim osvježavajućim sredstvom,

post mu neće biti pokvaren.

Od postupaka koji kvare post je i stavljanje lijeka u nos i njego

vo ušmrkivanje. Post neće pokvariti ono što ostane od vlažnosti u

ustima poslije ispiranja, makar to postač i progutao s pljuvačkom.

Međutim, prije gutanja postač treba jednom da ispljune poslije



POST UKRAS RAMAZANA

izbacivanja vode, da bi se odstranila voda koja je pomiješana sa

pljuvačkom.

Krv koja izlazi između zuba postača ne kvari post, ako ne dođe

do utrobe. Ali, ako bi krv stigla do utrobe s pljuvačkom i bila

preovlađujuća njena crvena boja na pljuvački, pokvarit će post

prema mišljenju većine učenjaka. Međutim, postoji i stav da to ne

kvari post, jer se realno čovjek ne može sačuvati od toga, pa se

tretira kao i ostaci hrane između zuba, koji se mogu progutati akonisu veći od zrna leblebije.

Kada je u pitanju upotreba injekcije i njen utjecaj na post,

mišljenje učenjaka je podijeljeno. Naime, većina islamskih pravni

ka smatra da upotreba injekcije, bilo da se radi o injekcijama koje

se koriste za izlječenje ili pak za vraćanje snage organizmu (koje su

obogaćene raznim vrstama vitamina i kalcijuma), ne kvari post.

Oni takav stav argumentiraju time što hrana nije ušla prirodnim

putem u tijelo postača. S druge strane, te injekcije ne eliminišu

glad ili žeđ, jer ne ulaze u želudac i ne prolaze kroz probavni

trakt. Istina, čovjek osjeti određeno okrepljenje, ali ne dovoljno

snažno i produktivno da bi se post mogao označiti pokvarenim.Isti je slučaj i sa postačem koji se okupa hladnom vodom, osjetit

će izvjesno okrepljenje, ali to mu neće utjecati na validnost posta.

Ovakvo mišljenje zastupa i Imam Karadawi. .

Drugi pak smatraju da upotreba injekcije kvari post, budući da

sa sobom nosi hranu koja dopire u tijelo i kojom se tijelo koristi.

Kada je riječopoljubcu postača, dozvoljeno mu je samo u situaciji

ukoliko je siguran da to neće utjecati na buđenje njegovih strasti.

34



POST UKRAS RAMAZANA

„Jednog dana za vrijeme posta-kazuje hazreti Omer r.a.-bio

sam veseo i poljubih ženu. Potom sam otišao do Vjerovjesnika i

rekao:’Danas sam učinio nešto krupno. Poljubio sam svoju ženua postim?’ Na to mu je Poslanik rekao: ‘Šta misliš da si za vrijeme

posta isprao usta vodom?’ ‘U tome nema ništa loše’-kaza Omer.

A zašto bi onda bilo u poljubcu’-reče Vjerovjesnik s.a.v.s.“n

El-Esved je pitao hazreti Aišu- da li je postaču dopušteno ma

ziti se sa ženom? ,,Ne“-odgovorila je. A on je potom upitao:“Zarse Poslanik nije mazio sa svojim ženama?'1Na to je kazala:“On je

bolje od vas vladao svojim strastima." (En-Nevevi, El-Medžmu’

6 vol. str.355)

Dakle, pomenute radnje su dozvoljene samo onima koji mogu

kontrolirati svoje strasti i nagone, makar bili i mladi. Iako je takve

radnje bolje izbjegavati, radi preventive.

Ukoliko govorimo o eventualnom povraćanju postača, navest

ćemo hadis koji objašnjava pitanje da li povraćanje kvari post.

Vjerovjesnik s.a.v.s. kaže:“Tri stvari ne kvare post:puštanje krvi,

povraćanje i polucija u snu. “

Kada su u pitanju grijesi ( ogovaranje, laž, svađa) i njihov utje

caj na post, većina islamskih pravnika smatra da oni ne kvare

post ali ga svakako čine manjkavim i nepotpunim, za razliku od

nekih ashaba i tabi’ina, čije stavove podržavaju imam Evzai’ i Ibn

Hazm, smatrajući da oni apsolutno kvare post i samog postača

dovode na stupanj onoga koji jednostavno gladuje.

11 EbuDavud

35



POST UKRAS RAMAZANA

Budući da je post propisan kako bi čovjek postigao stupanj

taqvaluka-potpune svjesnosti Gospodara, koja ga svakako odvo

di od bilo kojeg oblika negativnosti, u tom slučaju, svaki grijeh

kojeg postač počini ukazuje na njegovu udaljenost spram cilja

koji se želi postići postom-taqva (bogobojaznost).



POST UKRAS RAMAZANA

Ko nije dužan postiti

1. Putnik

Šerijat dozvoljava putniku da ne posti sve dok se smatra

putnikom, odnosno nakon što pređe šerijatom predviđenu

razdaljinu (82 km) do njegovog povratka u mjesto odakle je

krenuo ili odlukom da boravi petnaest ili više dana u mjestu u

koje je doputovao.

2. Trudnica i dojilja

Imajući u vidu fizičko stanje u kojem se trudnica i dojilja nal

aze, šerijat je dozvolio da, ukoliko strahuju za vlastito ili zdrav

lje djeteta, mogu odustati od posta.

„Allah je oslobodio putnika posta i pola namaza, a trudnicu i

dojilju oslobodio je posta. “u

3. Bolesnik

Bolesniku je dozvoljeno da ne posti tokom ramazana, ako

se boji da će mu se bolest pogoršati ili će usporiti njegovoozdravljenje, na osnovu nekih znakova ili iskustva, pa makar

to iskustvo bilo i od nekog drugog, ako je u pitanju ista bolest,

ili na osnovu mišljenja kvalificiranog ljekara, koji je musliman

i ne čini vidljive grijehe.

12 Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madždže i En-Nesai.

37



— POST UKRAS RAMAZANA

4. Osoba koja usljed posta počne gubiti svijest

Ukoliko bi postač u toku posta osjetio nesnosnu žeđ ili glad, do

te mjere da se počne pribojavati za vlastiti život ili pak počne

gubiti svijest, dozvoljeno mu je da se omrsi.

5. Borac

Šerijat dozvoljava borcu da, čak i ukoliko i nije putnik, mrsi

u toku ramazana. Budući da je putniku dozvoljeno da se mrsikako bi održao snagu i izbjegao malaksalost, da se zaključiti

daje borcu potrebnija snaga i spremnost kako bi ispunio svoju

dužnost.

„...i protiv njih pripremite koliko god možete snage...fq3

6. Radnik na teškim poslovima

Osobe koje rade u fabrikama na teškim poslovima, rudniku,

ili pak imaju pred sobom neodgodive poljoprivredne radove

(npr. žetva), te im je potrebna snaga, budući da usljed takvih

radova teško mogu izdržati post, a boje se za zdravlje, doz

voljeno im je da se omrse.

Kao opravdana bojazan za zdravlje uzima se samo ona koja se

temelji na dokazima, iskustvu ili stručnom mišljenju ljekara,

muslimana, koji javno ne čini grijehe.

13 Qur'an, VIII:60

38



POST UKRAS RAMAZANA

7. Oronuli starac i kronični bolesnik

Ukoliko je osoba hronično bolesna te nema izgleda da će

ozdraviti, ili je toliko ostarila da osjeća konstantnu slabost,

dozvoljeno joj je mršenje uz davanje fidje za svaki dan.14

Prethodno navedene kategorije dužne su samo nadoknaditi

post, bez davanja fidje.

14 Fidja-2,25kg pšenice ili vrijednost toga u novcu, daje se siromasima kojima se



POST UKRAS RAMAZANA

Nadoknađivanje posta

Osobe koje su za vrijeme ramazana zbog postojanja oprav

dane isprike mrsile, kao što su bolesnik, putnik, žena u vrijeme

mjesečnog ili poslijeporođajnog ciklusa, neko kome bi post

pričinjavao velike poteškoće zbog čega je mrsio, te trudnica i

dojilja, trebaju odmah po prestanku isprike, dakle putovanja,

bolesti itd. nadoknaditi dane koje nisu postili.

O tome da su putnik i bolesnik dužni napostiti propuštene

dane govori Kur’an “...neka isti broj dana naposte“, a obaveza

nadoknađivanja za ženu koja je mrsila zbog mjesečnog pranja ili

poslijeporođajnog ciklusa utvrđena je sunnetom. Naime, Aiša, r.a.,

kaže: “Kada bismo u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., imale mjesečno

pranje, bivalo nam je naređivano da nadoknadimo post, ali nam

nije naređivano da nadoknadimo namaz.“

Nije grijeh ukoliko se nadoknađivanje odgodi dokle god se

ono kani izvršiti jer je nadoknađivanje obaveza čije izvršenje nije

precizno određeno tako da je ispravno čak i postiti dobrovoljni

post prije njega. Na rečeno upućuju sljedeće riječi hazreti Aiše

r.a.:“Dešavalo se da budem dužna ramazanski post i da ga mog-nem napostiti tek u ša’banu.“ To se odnosi i na osobe koje su se

omrsile bez postojanja određenje isprike, odnosno namjerno.

Napostiti se može odmah po završetku ramazana. Ustvari i

najbolje je požuriti sa izvršenjem dužnosti. Većina učenjaka iz

svih generacija je mišljenja da se mora nadoknađivati odm ah poisteku ramazana.

40



POST UKRAS RAMAZANA

Ukoliko neko, zbog postojanja opravdane isprike, do početka

narednog ramazana ne nadoknadi propuštene dane on, po

mišljenju svih, nije dužan izvršiti keffaret jer je odgodio iz opravdanih razloga. Međutim, ukoliko bez opravdanog razloga, u ovoj

mjeri zakasni sa nadoknađivanjem, taj je - po mišljenju jednog

broja ashaba - kao kaznu za odugovlačenje dužan za svaki dan

nahraniti po jednog siromaha. Ovo mišljenje prihvata Malik,

Sevri, Šafija i Ahmed.

Postoji i drugo mišljenje po kome spomenuta osoba osim

nadoknađivanja nije dužna ništa drugo. Radi se o mišljenju koje

zastupaju Neha’i, Ebu Hanife i njegovi učenici.

Smatram da ovo što zastupaju spomenuti ashabi treba uzeti

kao nešto poželjno a ne obavezno. To je jedna vrsta sankcioniran

ja nemara sadakom, što je dopušteno. Međutim, da bi se smatralo

obaveznim trebao bi postojati tekst koji to potvrđuje, a koga u

ovom slučaju nema.15

Ako maloljetnik postane punoljetan, ili nemusliman prihvati

islam, ili putnik postane mukimom, ili ženi prestane menstru-

acija tokom dana u ramazanu, spomenute osobe su obavezne sus-tegnuti se od svega što kvari post preostali dio dana. Prve dvije

osobe nisu dužne napostiti taj dan, dok su druge dvije dužne.16

15 Jusuf Al-Qaradawi, Propisi o postu, Tuzla, 2001., 93-95.

16 Ibrahim Al-Halebi, Multaqa al-abhur, Sarajevo, 2002., str.298.

41,



POGLAVLJE III

DUŽNOSTI POSTAČA

Zekat

„Uzmi od njihovih dobara zekat, da ih njime očistiš i bla

goslovljenim učiniš.

Iako obaveza davanja zekata nije vremenski limitirana, što

znači da se može dati u bilo kojem mjesecu tokom godine, praksa

našeg naroda jeste da tu dužnost ispuni, upravo u mjesecu rama

zanu, zbog čega ćemo tu temu posebno promotriti.

Naime, riječ zekat u arapskom jeziku ima značenje ‘rast’ i

‘čistoća’. Shodno značenju, zekat čisti od grijeha i svojstva škrtosti

dušu osobe koja ga izdvaja. U kontekstu takvog značenja je i

1 Qur'an, IX:103.

43



POST UKRAS RAMAZANA

kur’anski ajet u kojem sto)i:“Uspjet će onaj ko je (dušu) očisti

(zekkaha).,cl

Također, davanje zekata uzrokuje rast imovine, s obzirom na to

da dolazi do transfera jednog dijela imovine u posjed siromašnih

i onih koji potrebuju. Allah dž.š. ka že:“Štogod vi udijelite, On će

nadoknaditi. “3A u hadisu se ka že:‘Davanje zekata neće nikada

umanjiti imetak. “4

Zekat, kao treći temelj vjere islama ustanovljen je Kuranom,

sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka. Na značaj zekata

ukazuje i činjenica da Allah dž.š. spominje zekat uporedo s na

mazom u velikom broju ajeta.

Kada govorimo o odnosu pravednih vladara (hulefa’ir-rašidin)

1 ashaba spram institucije zekata, nezaobilazan je primjer EbuBekr r.a. koji je poveo borbu protiv onih koji su uskratili davanje

zekata, a za taj svoj postupak je uzeo kao argument riječi Allaho

vog Poslanika a.s.(‘Zaista se pravo na život i imovinu zasniva na

izvršenju obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat. "5

Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao:“Nakon smrti AllahovaPoslanika hilafet je preuzeo Ebu Bekr. Neki Arabljani su se vra

tili u nevjerovanje. Omer r.a. je upitao Ebu Bekra:’Kako ćeš pov

esti rat protiv ljudi, kada je poznato da je Allahov Poslanik a.s.

rekao: 'Naređeno mi je da se borim sve dok ljudi ne izgovore:La

2 Qur'an, XCI:9

3 Qur'an, XXXIV:39

4 Taberi

5 Fethul-bari, 3/263.

44



POST UKRAS RAMAZANA

ilahe illellah. Pa ko izgovori te riječi njegova imovina i život će biti

zaštićeni osim u slučaju da učini kakav delikt koji ugrožava njegov

život i imovinu, a konačan sud je kod Allaha dž.š. “

Ebu Bekr je odgovorio:“Tako mi Allaha, borit ću se protiv onih

koji su napravili razliku između namaza i zekata. Zaista je zekat

pravo koje se nalazi u imovini. Kada bi mi uskratili davanje samo

jednog bravčeta koje su davali na ime zekata u vrijeme Poslanika

a.s., ja bih poveo bitku protiv njih, zbog te utaje." Nakon togahazreti Omer reče:“Tako mi Allaha, to nije ništa drugo osim Al-

lahova uputa koja je raširila grudi Ebu Bekra i znao sam da je to

istina."

Obaveza zekata je kategorična. Onaj ko je zaniječe je

nevjernik. Zekat je propisan druge godine poslije Hidžre, prije

nego što je naređen post ramazana. Težina grijeha koji dolazi

kao posljedica nedavanja zekata iskazana je u riječima Uzvišenog

Allaha: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Al-

lahovu putu-navijesti bolnu patnju. Na Dan kad se ono bude u

vatri džehennemskoj usijalo, pa se njime čela njihova i slabine

njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali. “ 6

Kada govorimo o esencijalnom razumijevanju značaja zekata,

zanimljivim se nadaju riječi poznatog reformatora Rešida Ridaa,

koji u svom tefsiru El-Menar kaže:“Zaista se islam uspostavom

zekata odlikuje nad svim vjerama i svim zakonima, kao što to

priznaju mudraci svih naroda. Kada bi muslimani izvršavali ovaj

6 Qur'an, IX:34-35.

45



POST UKRAS RAMAZANA

vjerski propis, među njima se ne bi mogao naći puki siromah.

Većina njih je zapostavila ovu dužnost, pa su nanijeli zlo i vjeri

i ummetu i tako dospjeli u lošije stanje nego svi ostali narodi,kako u materijalnom tako i u političkom smislu; izgubili su

vlast i dostojanstvo, te postali ovisni o drugim narodima. To se

odrazilo čak i na odgoj njihove djece tako da ih u školama uče

kršćanski misionari ili misionari ateizma, pa im krivotvore vjeru

i život, kidaju njihove vjerske i nacionalne veze i pripremaju ih

da budu ponizne sluge drugima. Kada im se kaže:’Zašto vi ne osnujete svoje škole poput škola ovih misionara ili nihilista?’ Oni

odgovaraju:’Mi nemamo za to finansijskih mogućnosti.’ Istina

je da oni ne nalaze od vjere, razuma, jake volje i ljubomore ono

što bi im to omogućilo, oni gledaju pripadnike drugih vjera kako

troše za škole, dobrotvorne i političke organizacije mada im to ne

nalažu njihove vjere, nego im to nalaže njihov razum, te vjerski inacionalni ponos. Oni u tome nisu ljubomorni na njih nego su za

dovoljni da budu ovisni o njima. Oni su zapostavili svoju vjeru pa

je kroz to izgubljen i njihov dunjaluk:“Oni su zaboravili Allaha,

pa je On učinio da sami sebe zaborave, to su pravi griješnici.cq

I zaista, izdvajanje zekata od strane svih muslimana ili njihovevećine i njihova planska raspodjela su dovoljni za povratak slave

islama, pa čak i za povratak onog što su im stranci prisvojili i

izbavljenje muslimana iz poniženja, a to nije ništa više od izdva

janja jedne desetine i četvrtog dijela desetine od onoga što pre-

tekne bogatima. Mi vidimo da drugi narodi koji upravljaju mus

7 Qur'an, LIX:19

46



POST UKRAS RAMAZANA

limanima troše više od toga u ime svoga naroda i svoje vjere, iako

im to ‘njihov Gospodar’ nije propisao!"8

Uvjeti pod kojima zekat postaje obavezan su sljedeći: da čovjek bude pametan, punoljetan, da je u islamu, da je slobodan, da

posjeduje vrijednost nisaba9 koja je pregodinila nakon što vra

ti sav eventualni dug i zadovolji osnovne životne potrebe i pod

pretpostavkom da se imetak potencijalno može razvijati te da je

u punom vlasništvu obveznika.

Ova obaveza ne odnosi se na mentalno poremećenu osobu,

zatim na maloljetnika, nevjernika, na onog ko nije slobodan, na

vlasnika nisaba koji nije pregodinio, niti na mukateba (osobu

koja nema slobode a ima pravo na otkup), niti na dužnika od

koga povjerilac traži dug, u iznosu duga, niti na imetak koji je ne

dostupan, kao što je npr. izgubljena ih uzurpirana imovina. Uvjetza valjano izvršenje zekata je nijjet (odluka).10

8 Jusuf El-Karadawi, Ibadet u islamu, Tuzla, 2001., str.246.

9 Nisab-jezički znači temelj. Šerijatski nisab označava određeni iznos imovine koji

ako ga posjeduje musliman mukellef (obveznik), smatra se im ućnim i obaveznim da daje zekat.

10 Ibrahil El-Halebi, Multeqa al-abhur, Sarajevo, 2002., str. 245-246.

47 ,



POST UKRAS RAMAZANA

Kategorije korisnika zekata

Korisnici zekata su jasno naznačeni u tekstu Božije Objave:

„Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji

ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz

robstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, iputn i-

ku-namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar

je .“11

Navedene kategorije korisnika zekata ćemo pojedinačno analizirati:

Siromasi (el-fuqara)- ovaj termin označava kategoriju onih

koji ne posjeduju imovinu u količini jednog nisaba.

Nevoljnici (el-mesakin)- u arapskom jeziku ova kategorija se

označava pojmom miskin/mesakin, a definiše kategoriju onih koji

ne posjeduju nikakvu imovinu. Nevoljnik (miskin), s obzirom na

materijalno stanje, u lošijem je položaju od siromaha (feqir).

Oni koji sakupljaju zekat ( amiline ‘alejha) - to su aktivisti koji

rade na sakupljanju i distribuiranju zekata njihovim korisnicima.

Uvjet njihova statusa je da ih angažuje odgovorna služba. Svakom pojedincu koji sakuplja zekat daje se naknada za njegov

angažman.

Oni čija srca treba pridobiti (mu’ellefeti-qulubuhum)- nekada ih

je bilo tri grupe. Prva grupa su nevjernici kojima je Poslanik a.s.

davao iz zekata da bi njihova srca pridobio za islam. Druga grupa

11 Qur'an, IX:60

48



POST UKRAS RAMAZANA

su oni kojima je Poslanik a.s. davao kako bi priječio njihovo zlo.

Treća grupa su oni koji su primili islam, ali je njihova privrženost

bila slaba, pa je tako htio da ih pridobije da bi se učvrstili u islamu.Ovaj propis je bio važeći, utemeljen na tekstu, a zatim je njegova

primjena prestala u vrijeme hilafeta Ebu Bekra Es-Siddika, zbog

prestanka postojanja razloga za njegovu primjenu i zbog snage

islama.

Za otkup iz ropstva (fir-riqab)- to su oni robovi koji se dogov

ore sa svojim vlasnicima da će im dati određeni dio novca, a da

će ih oni zauzvrat osloboditi i pustiti. Allahove riječi za otkup

iz ropstva znače oslobađanje od okova ropstva i potčinjenosti

drugom čovjeku.

Prezaduženi (el-gđrimin)- prezadužen je onaj ko ne posjeduje

imovine u visini jednog nisaba, mimo sredstava koja je pozajmio. Dati zekat ovakvoj osobi je preče nego siromašnoj, koja nije

zadužena.

U svrhe na Allahovom putu (fi sebiliMh)- na Allahovom putu j e

onaj ko se bori, a ne posjeduje nikakva sredstva zbog udaljenosti

od kuće i siromaštva. Ima shvatanja da ovoj kategoriji pripadai hadžija koji je ostao bez sredstava i nema kontakta sa rodbi

nom, kao i onaj ko se u potpunosti posvetio izučavanju islamskih

nauka.

Putniku-namjerniku (ibn sebil)- to je svako ko ima sredstava,

ali nisu uz njega, bez obzira na to da li bio u tuđoj ili svojoj zemlji,

ili onaj ko je pozajmio nekome novac, ali ne može doći do njega,

ili nije prošao rok za njegovo vraćanje. Ovdje je relevantna potre

49



POST UKRAS RAMAZANA

ba da bi se imalo pravo na zekat, a ona je evidentna. Osoba je

faktički siromašna, iako je formalno materijalno situirana. Važno

je napomenuti da putniku nije dozvoljeno da uzme iz zekata višenego što mu je potrebno, za razliku od siromaha kojem je doz

voljeno da uzme više od njegove potrebe.12

12 Abdulhanid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, Sarajevo, 2002., str.456-461.

50



POST UKRAS RAMAZANA

Kategorije imovine na koju se

daje zekat

Zekat na stoku

Kada govorimo o zekatu na stoku, bitno je naznačiti da se ze

kat daje isključivo na onu stoku koja se više od pola godine nalazi

na paši {‘saime’), s ciljem muže i razmnožavanja. Zekat se ne daje

na stoku koja se koristi u radu, bez obzira koliko je bilo.

Zekat se ne daje na manje od trideset goveda. Kada čovjek ima

trideset goveda na ispaši, u zekat daje jedno june koje je ušlo u

drugu godinu. To vrijedi sve do četrdeset goveda kada se daje

jedno goveče koje je ušlo u treću godinu, muško ili žensko. Na

šezdeset goveda se daje dvoje junadi u drugoj godini, a na sedam

deset goveda se daje goveče u trećoj godini i june u drugoj, i tako

se obračunava s povećanjem na svakih desetero goveda.

Zekat na ovce se daje ako ih čovjek ima najmanje četrdeset.

Tada će dati jednu ovcu u zekat, i tako do 121 ovce kada daje dvije

ovce. Na 201 ovcu daje tri ovce, i tako do 400 kada se daju četiri

ovce, a zatim se na svaku stotinu ovaca daje još po jedna. Zekat nakoze se daje na isti način. U obzir se uzima samo ono što je ušlo

u drugu godinu.

Prema mišljenju Ebu Hanife, zekat na konje se daje ukoliko su

na ispaši mužjaci i ženke (i koriste se za rasplod). Zekat na njih

iznosi 2,5 % njihove vrijednosti ako ona odgovara nisabu.



POST UKRAS RAMAZANA

Zekat na zlato, srebro i trgovačku robu

Davati zekat na zlatno i srebro je obaveza, bez obzira na to da

li ih osoba posjeduje kao sirovinu ili nakit, budući su to vrijed

nosti same po sebi. Nisab na zlato je 20 miskala (91,60 gr) a na

srebro 200 dirhema (641,5 gr). Na ove vrijednosti se u zekat daje

2,5%.

Na robu koja je namijenjena za trgovinu zekat se daje kada

njena vrijednost dostigne vrijednost nisaba zlata ili srebra, ali sedaje prednost onome što je korisnije za siromašne. Vrijednost

trgovačke robe, zlata i srebra se zbrajaju da bi se dobio nisab.

Smanjenje nisaba u toku jedne godine, ne utječe na zekat ako nis

ab postoji na početku i na kraju godine.13Vrijednosni papiri koji

zamjenjuju zlato i srebro imaju isti tretman kao zlato i srebro.

Zekat na poljoprivredne proizvode

Allah dž.š. je propisao zekat u svim poljoprivrednim prino

sima i plodovima. Na usjeve koji se navodnjavaju vještačkim

putem daje se dvadesetim, a na ono što se navodnjava prirodnim

putem, bez ljudskog truda, daje se desetina.Zekat je obavezno izdvojiti iz svih plodova i usjeva koje daje

zemlja, bilo ih mnogo ili malo, bez uvjetovanja nisaba, bez uvje

tovanja mogućnosti skladištenja i prolaska jedne godine.

Obaveza se vezuje za vrstu poljoprivrednog usjeva, bez izd

vajanja sjemena, naknade za radnike ili troškova sjetve. Zekat

13 Ibrahim El-Halebi, Multeqa al-abhur, Sarajevo, 2002., str.249-260.

52



POST UKRAS RAMAZANA

se odnosi na ono što se požanje i prikupi na dan žetve i berbe.

Obaveza zekata spada samo u slučaju da propadnu usjevi u el

ementarnoj nepogodi, kao što je poplava, požar, skakavci, suša,hladnoća i mraz. Ako bi neko prodao poljoprivredne usjeve prije

nego što sazriju, zekat je dužan dati kupac.14

14 Tuhmaz, Henifski fikh, Sarajevo, 2002., str.454.

53 .



POST UKRAS RAMAZANA

Sadek at u l -fi t r

Sadekatul fitr spada u ibadet koji je odnosi na materijalno davanje, utemeljeno u islamu, kao i zekat. Naziva se, također, i ze-

katul-fitr. Naređenje druge godine po Hidžri, prije same naredbe

davanja zekata. Naziv, sadekatul-fitr, dobio je zbog činjenice da

postaje obavezan na osnovu ramazanskog posta. Također, pos

toji mogućnost daje dobio naziv od riječi fitret, što znači priroda,

s obzirom na to da je vezano za čovjekovu ličnost, a ne za njegovu imovinu.

Zbog ove činjenice, neki smatraju da se zove sadakom za sva-

kogpojedinca, ili zekatom tijela. Prvo je prihvatljivije, na osnovu

hadisa koji navodi Abdurrezzak sa ispravnim lancem prenosila

ca, od Abdullaha ibn Sa’lebe koji kaže:“Allahov Poslanik a.s.

je držao govor prije Ramazanskog bajrama na dan ili dva pa je

rekao : ‘Dojite jedan sa ’15pšenice, ili jedan sa ’datula ili ječma

za svaku slobodnu osobu, roba, dječaka i odraslog. “

U našem vremenu sa ’ je procijenjen da iznosi dva kilogra

ma i četvrtinu, otprilike. Učenjaci hanefijskog mezheba su na

stanovištu d a je dozvoljeno dati protuvrijednost u novcu, jer je

cilj sadekatul - litra da se siromah zbrine na dan Ramazanskog

bajrama. Ponekad mu je potrebno nešto drugo osim hrane. Stoga

su rekli: „Dati protuvrijednost u dirhemima je bolje i korisnije od

davanja hrane, u vrijeme izobilja. Međutim, u vrijeme nestašice i

krize hrane, bolje je dati hranu nego novac, jer je Poslanik rekao:

„ Zbrinite ih pa da ne obilaze svijet i ne traže u ovom danu. “

15 Sa' je jedinica mjere za težinu

54



POST UKRAS RAMAZANA

Dati sadekatul-fitr je vadžib, zato što je ustanovljen na ar

gumentu koji nije kategoričan, pa se ne može okvalifikovati

nevjernikom onaj ko negira ovu obavezu.

Ova obaveza je vadžib svakom slobodnom muslimanu koji

posjeduje nisab, koji pretiče preko njegovih osnovnih potreba,

kao što je dug ili potrebe koje imaju njegova djeca.

Od Ibn Abassa se prenosi da je rekao: „Poslanik je odredio

da se daje sadekatul - fitr, kako bi se očistio post od ružnog isuvišnog govora, i da bi se nahranili siromasi. Pa, ko ga dadne

prije namaza, to je propisan i primljen sadekatul - fitr, a ko ga

dadne poslije bajrama tretirat će se kao i svaka druga sadaka.“16

Kada je riječ o vremenu u kojem se sadekatul-fitr treba dati,

muslimanski učenjaci su saglasni da je to nužno učiniti do krajaramazanskog posta. Međutim, ukoliko želimo precizirati takav

čin, nailazimo na dva stava kod islamskih pravnika. Naime, Šafija,

Ahmed i Malik smatraju da sadekatul-fitr treba davati od zalaska

sunca posljednjeg dana mjeseca ramazana (do bajram-namaza),

budući da je cilj davanja-čišćenje posta, a post prestaje u tim

trenucima. Drugi stav zastupa Ebu Hanife i sljedbenici njegove pravne škole, koji kažu da sadekatul-fitr treba dati sa izlaskom

zore ramazanskog bajrama, jer je cilj takve sadake zbrinjavanje

siromašnih osoba, shodno hadisu; “Zbrinite ih u tom danu da ne

traže. “17 To se može učiniti najkasnije do isteka sabahskog vre

mena tog dana.

16 Ebu Davud

17 Darekutni

55



POST UKRAS RAMAZANA

Ramazan i punoljetstvo nisu uvjeti da bi nekome sadekatul-

fitr bio vadžib. Ako posjeduju imovinu, i maloljetna i umno

poremećena osoba su dužne izvršiti ovu obavezu. Umjestonjih, ovu obavezu će izvršiti njihov staratelj. Ako staratelj ne bi

izvršavao ovu obavezu umjesto njih, dužnost je maloljetne osobe

kada postane punoljetna daje izvrši, a umno poremećene kada se

izliječi, pa joj se vrati razum.

Iako je obaveza sadekatul - fitra vezana za vrijeme mjeseca ramazana, za razliku od obaveze zekata koja se može izvršiti tokom

cijele godine, neizvršenjem prve obaveze na vrijeme, dužnost ne

spada. Stoga je treba izvršiti, makar i sa zakašnjenjem, kada je

nagrada umanjena.18

18 Tuhmaz, Hanefijski fikh, Sarajevo, 2002., 465-467.

56



POGLAVLJE IV

UKRASI POSTA

Blagodati sehura

Kada govorimo o sehuru, veoma bitnim se nadaj e analiza vre

mena u kojem se nalazi sehur. Naime, vrijeme sehura je šesti dio

noći, ili pak kraj noći koji graniči sa zorom. Jednostavnije kazano-

praskozorje, budući da izvori islamskog učenja definiraju znakovenjegovog isticanja, a to je vrijeme kada je moguće razlučiti bijelu

nit od crne.

Zamahšeri kaže:“Praskozorje je nazvano tako (es-sehar; odnos

no ‘sehur’ kako se kod nas kaže) u prenesenom smislu, jer je to

vrijeme prolaska noći i nastupanja dana. To je ‘odušak’ zore.“

59



POST UKRAS RAMAZANA

To je blagoslovljeno vrijeme, na koje ukazuju i riječi

Uzvišenog;"/ u praskozorje su oprost grijeha molili.

Allahov Poslanik a.s. je rekao “Sehurje u potpunosti blagoslov

ljen i nikako ga ne izostavljajte, pa makar neko od vas popio gutljaj

vode, jer zaista Allah i meleki donose salavat na one koji ustaju na

sehur . t<2

Za postača je veoma važna skrivena dimenzija sehura, jer pored

fizičke snage koju može pribaviti uzimajući hranu i vodu u to vri

jeme, postač neminovno osjeća duhovni trag sehura na vlastitom

srcu, što će rezultirati svjesnošću i budnošću istog. Također, utje

caj tog blagoslovljenog vremena i njegovih prefinjenosti (lataif)

se nastavlja manifestovati kod vjernika koji ustrajava u činjenju

ibadeta i nakon što zora nastupi.Sufjan Es-Sevri je rekao:“Kada se noć spušta, glasnik pred

prijestoljem poviče:»Ustajte Božiji obožavatelji!« Oni ustaju i

zahvaljuju. Zatim drugi glasnik usred noći poziva:»Pobožne

duše, probudite se!» One se bude i mole sve do osvita dana. U

zoru glasnik ponovo pozove:»Vi koji se za oprost trebate moliti,

ustajte!» Oni ustaju i mole Boga za oprost. Kad se sunce diže,

posljednji glasnik zove:»Lakoumni ljudi ustajte.» Oni ustaju iz

svojih kreveta, poput mrtvih koji ustaju iz grobova.«3

«Svake noći Uzvišeni Allah se spušta na najniže nebo. Kada

ostane njezina zadnja trećina On kaže:»Ima li neko da Mi dovu

1 Qur'an, LI: 18

2 Bilježi Ahmed u Musnedu

3 Meyerovitch, Antologija sufijskih tekstova, str. 146.

60



POST UKRAS RAMAZANA

upućuje, da mu dovi udovoljim, ima li nekoga da od Mene nešto

traži, pa da mu to podarim, ima li neko da od Mene oprost traži,

pa da mu oprostim.»4

Za postača sehur je mustehab koji ne bi trebalo propustiti,

budući da Poslanik napominje: “Ustajte na sehur, jer je u sehuru

bereket.,<5

Kada je posrijedi kur’anski tekst u kojem sX.o)v.«Zamolit ću

Gospodara svoga da vam oprosti.»6 postoji mišljenje da je Jakub

a.s. ovo rekao, ostavivši dovu pred zoru (tj. u vrijeme sehura),

kada je ustao i obratio se Gospodaru učeći dovu a njegova djeca

su aminala za njim, pa je Uzvišeni Allah rekao: “Oprostio sam im

i učinio ih vjerovjesnicima.<<7

Božiji Poslanik je prakticirao prilikom sehura jesti do kra jnje vremenske granice do koje je to dopušteno. Zejd ibn Sabit

kazuje:“Jeli smo u vrijeme sehura sa Vjerovjesnikom a.s. i potom

smo ustali da obavimo namaz. Enes ga j e upitao koliko treba proteći

vremena između sehura i namaza, a on je odgovorio:“Koliko se

može proučiti pedeset ajeta."8

4 Muttefekun alejh

5 Muttefekun alejh6 Qur'an, XII:98

7 Al-Gazali, Ihya 'ulum al-din, Sarajevo, 2004., str.343.

8 Muttefekun alejh

61



POST UKRAS RAMAZANA

Ljepota iftara

Iftar je svojevrsna radost, budući da postač u toku dana sputava

svoje strasti ka tjelesnim i ‘materijalnim’ užicima, dok ga na kraju

dana Gospodar opskrbljuje Svojom sofrom i duhovnim mirisima

kojima se napaja njegova duša.

Istinski smisao i slast (lezzet ) iftara može osjetiti samo postač.

Razlogom prvotne radosti (ferh) postača, Allahov Poslanikopisuje iftar, dok će se drugi oblik radosti manifestirati prilikom

sustera sa Milostivim, zbog posta (sawm).

Vrijeme iftara nastupa kada sunce zađe, odnosno kada nastupi

akšam-namaz. Tada se postač mrsi i time okončava post toga

dana.

Prilikom iftara vjernik ne bi trebao da se prenajede, budući da

to nije u skladu sa praksom Poslanika a.s., a sa druge strane takav

postupak će ga učiniti tromim i ostaviti podalje od ibadeta. U

tom kontekstu je i izreka hazreti Aiše r.a. koja kaže:“Prva novo

tarija koja je uvedena nakon Poslanika jeste prenajedanje. “ Praksa

Poslanika nalaže da prilikom objedovanja, jedan dio stomaka

namijenimo za hranu, drugi za vodu a treći za vazduh, kako

bismo mogli pravilno disati i bez opterećenja nastaviti sa daljim

obavezama.

Kada je posrijedi tekst hadisa Allahovog Miljenika u kome

stoji: „Ljudi će biti u dobru sve dok budu požurivali sa iftarom"9,

9 Mutefekun alejhi

62



POST UKRAS RAMAZANA

bitno je napomenuti da se on često pogrešno shvata. Naime, Mu

hammed .a.s nije tražio od nas da prilikom iftara što brže jedemo,

nego da sa iftarom otpočnemo na vrijeme, što znači sa samimnastupanjem akšam-namaza, bez odgađanja.

U tom kontekstu treba shvatiti i hadis kojeg prenosi Ebu Here-

jre od Poslanika a.s. “Allah dž.š. je rekao-.’Meni najdraži od Mojih

robova su oni koji najviše žure sa iftarom.t<10

Također, kada je iftar postavljen, sunnet je da se prvo pristupiobjedovanju a tek nakon toga obavljanju namaza, shodno hadisu:

„Nema namaza kada je postavljeno jelo, niti kada se trpi velika ili

mala nužda/*11

Također, vrijeme iftara treba iskoristiti i za upućivanje dove

Uzvišenom Gospodaru, budući da su to trenuci kada se uslišava postačeva molba, kako kaže naš Vjerovjesnik a.s.: „Trojici se dova

ne odbija-.postaču prilikom iftara, pravednom vođi i onome kome

je nepravda učinjena. ,<12

Tom prilikom, lijepo je da postač prije nego se omrsi prouči

neku od dova koje je Allahov Poslanik učio, što je slučaj i sa ovom

dovom:

„Allahumme leke sumtu ve bike amentu ve alejke tevekkeltu

ve ala rizkike eftartu."

10 Tirmizi

11 Muslim

12 Tirmizi



POST UKRAS RAMAZANA

„Allahu moj, u Tvoje ime postih, u Tebe vjerujem, na Tebe se

oslanjam i Tvojom se opskrbom iftar im."

Iskreni sljedbenik Allahovog Miljenika i prilikom iftara čuva

njegovu praksu, te nastoji da se omrsi onim što je Poslanik

preporučio: „Ko bude imao hurmi, neka se njima iftari, a ko ne

bude imao neka se iftari vodom. Zaista je voda čista. “n

Onome ko svoju opskrbu podijeli sa postačem, pripremivši mu

iftar u ime Allaha, želeći Njegovo zadovoljstvo a iz ljubavi prema bratu muslimanu, Allah mu preko Poslanika obećava nagradu:

„Ko pripremi iftar postaču, imat će nagradu koliko i onaj ko

posti, a da se postaču neće ništa umanjiti od njegove nagrade/'14

13 Tirmizi

14 Tirmizi

64



POST UKRAS RAMAZANA

Učenje Kur’ana

«Nema zagovornika, ni vjerovjesnika, ni meleka, niti bilo koga drugoga na vrijedni]em stupnju kod Allaha, od Kurana. A5

Budući da je Kur’an, kao Božija Riječ, suštinski povezan sa

mjesecom ramazanom s obzirom na vrijeme spuštanja i početak

objavljivanja, post se nudi kao idealan prostor za uljepšavanje

milozvučnim učenjem kur’anskog Teksta i promišljanjem o nje

govim tajnama.

Naime, Kur’an je Allahova Knjiga i Njegov Govor. Razumije

vanje smisla i suštinskog značenja Božijeg govora ne postiže se

samo izučavanjem tefsira i srodnih znanosti koje otkrivaju neki

od nivoa značenja. Naime, poniranje u dubine okeana božanske

mudrosti i upoznavanje sa Božijim naumom iskazanom u časnimajetima postiže se isključivo, potpunim božanskim otkrovenjem

(kashf).

Međutim, put ka takvom otkrovenju jeste prefinjeni odnos

spram Stvoritelja ( Hdliq) i stvorenja (halq), uz iskreno robovanje

(ubudijjet) i predanost (teslimijjet ). Ali, robovanja i predanostiMilostivom nema bez učenja Njegovog Kitaba i napajanja srca

mirisima Božijeg Govora.

Učenjem Kur’ana vjernik trga zastore (hidžab) tame između sebe

i Stvoritelja, približavajući se Svjetlu ( Al-Nur ) koje traži čisto srce da

ga prekrije. To je staza kojom se onaj koji žudi približava Voljenom.

15 Hadis bilježi Abdulmelik ibn Habib od Seid ibn Selima kao mursel. Sličnu verziju bilježi i Muslim.

65



POST UKRAS RAMAZANA

Imam Ahmed b. Hanbel kaže:»Vidio sam Uzvišenog Al

laha u snu, pa sam rekao:»Gospodaru, šta je najbolje čime Ti

se približavaju Tebi bliski? On reče:»Moj govor Ahmede! Pitaosam:»Sa razumijevanjem ili bez? On reče:»Sa razumijevanjem i

bez razumijevanja.«

Unutar islamske literature evidentirane su izvjesne unutarnje

aktivnosti koje učač Kurana mora ozbiljiti na putu ka potpuni

jem razumijevanju Božijeg Govora, odnosno približavanju sa

mom Govorniku. Takvih aktivnosti ima deset:

1. Razumijevanje važnosti i uzvišenosti Allahova Govora (fe- hmu aslil-kelam)

2. Iskazivanje poštovanja prema Govorniku (ta'zimul-mutekel- lim)

3. Prisutnost srca i napuštanje došaptvanja nefsa (hudurul- qalbi ve terku hadisin-nefsi)

4. Promišljanje (el-tedebbur)

5. Razumijevanje (el-tefehhum)

6. Oslobađanje od svih zapreka za razumijevanje (el-tehali an mewani’il-fehm)

7. Specificiranje (el-tahsis)

8. Doživljavanje kur’anskog teksta (el-teessur)

9. Uzdizanje (el-terekki)

10. Odricanje od svega materijalnog (el-teberri)16

16 Al-Gazali, Ihya 'ulum al-din, Sarajevo, 2004., str.253-277.

66



POST UKRAS RAMAZANA

Prilikom učenja Kur’ana neophodno je razmišljati o njegovim

porukama, kako ne bismo ostali samo na poziciji milozvučnog

(tertil) i ispravnog učenja (tedžvid ), izgovarajući njegove riječisamo mehanički, bez da promišljanjem dozvolimo utjecaj tih

riječi na naše srce. Ukoliko riječ (kelime) ne ostavi traga, zapos

tavljena je njena primarna svrha, odnosno njen smisao nije ot

kriven, budući da je pojam ‘kelime’ (riječ) izvedenica od pojma

‘kelm (rana). Jednako kao što je rana trag na tijelu ranjenog, tako

i riječ ostavlja trag na dušu slušaoca (odnosno učača). U skladu

sa rečenim je iskaz Hasana El-Basrija:

«Prije vas ljudi su učili Kur’an i zadržavali se na pojedinom

poglavlju po čitavu noć. Vidjelo se to ujutro na licima njihovim.

Danas, kada vi učite Kur’an, o njegovim porukama vi uopće ne

razmišljate iako znate da je Allah rekao o Kuranu -.»Knjiga koju objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njenim

razmišljali i da bi oni koji su razumom obdareni pouku prim i

li». (XXXVIII, 29)

Unutar brojnih Poslanikovih pravorijeka naznačen je onos-

trani stepen kur’anskog zastupništva, koji je pripravljen za onogko se bude družio sa Kuranom, učeći i promišljajući o njegovom

tekstu.

«Učite Kur’an jer će se on na Sudnjem danu zauzimazi za svoje

učače.»17

17 Muslim

67



POST UKRAS RAMAZANA

«Trojica će na Sudnjem danu biti na humci crnog miška, neće

ih zadesiti nikakav strah i do njih neće stići polaganje računa, sve

dok se ne okonča među ljudima; čovjek koji je učio Kur an tražećiAllahovo zadovoljstvo i predvodio ljude kao imam a oni bili za

dovoljni s njim, čovjek koji je mujezinio u nekoj džamiji i pozivao

Allahu Uzvišenom tražeći Allahovo zadovoljstvo (vedžhullah) i

čovjek koji je bio iskušan sticanjem nafake na dunjaluku, ali ga to

nije pomelo od ahiretskog posla.«18

Također, pored nagrada koje su za učače pripravljene na

budućem svijetu, Kuran istima pribavlja počasti i privilegije na

ovom svijetu, shodno riječima Milostivog koje prenosi Njegov

Miljenik a.s.:

«Prije nego što kaznim griješnika od Mojih robova, Ja os

motrim da li održava mesdžide, da li druguje sa Kur’anom i da li

ima djecu u Islamu, pa ako bilo šta od toga vidim, onda se moja

srdžba smiri.«19

Ljepota i slast (lezzet ) učenja Allahovog Kitaba je stvar srca

Cqalb) i duše a ne raz/uma (aql), stoga je takvo stanje (hal)

nemoguće opisati riječima, budući da je ono isključivo vezano

za kušanje istog (zevq). Kada vjernik uči Kur’an, jedna od počasti

koja mu biva ukazana, prema riječima Suijana Es'-Sevrija, jeste da

ga u tako blagoslovljenom stanju i bliskosti spram Božije Riječi,

melek poljubi među oči.

18 Tirmizi

19 Šejh Mustafa Čolić, Božanske objave, Visoko, 2003.

6 8



POST UKRAS RAMAZANA

Amr ibn As kaže:»Onome ko uči Kur’an dat je dio

vjerovijesništva, među dvije njegove strane, s tim što se njemu ne

objavljuje.»

U Tevratu je navedeno:»0 Moj robe, zar Me se ne stidiš? Kad

ti dođe pismo od nekog tvog prijatelja, dok si na putu, ti skrečeš

sa puta, sjediš radi njega, da bi čitao i razmišljao o svakom slovu

pazeći da ti šta ne promakne. A ova Moja Knjiga tebi je objavlje

na. Pogledaj koliko Sam tebi opširno govorio i koliko Sam ti puta ponovio da razmišljaš o njenoj širini i dubini, a ti joj okrećeš leđa.

Zar sam ti Ja beznačajniji od nekog tvog prijatelja? O Moj robe,

kad sjedi kod tebe neki od tvojih prijatelja, ti mu se okrećeš cije

lim svojim licem i predaš se njegovom govoru punim srcem. Ako

neko progovori ili te ometa ti mu naišaretiš da šuti. Evo Mene,

Ja sam se tebi okrenuo i tebi govorim a ti se srcem okrećeš odMene. Zar si dozvolio da ti Ja budem bezvrjedniji od nekog tvog

prijatelja.»

Shodno vlastitoj prirodi i slabostima sopstvene duše, žudeći

za materijalizmom i hraneći unutarnje požude, čovjek dovodi do

zatamnjenja i potpune metafizičke sljepoće vlastitog duhovnog

srca (qalb). U takvom stanju, učenje Allahovog Kitaba odagnava

tamu i čisti srce od nataloženih prizemnosti, ili kako kaže Po

slanik a.s.: «Zaista ljudska srca hrđaju kao što hrđa željezo.» «Neko

upita kako se ona čiste Allahov Poslaniče?» «Učenjem Kurana i

sjećanjem nasmrt, on odgovori.»20

20 Bejheki

69



POST UKRAS RAMAZANA

Unutar Kur’ana i hadisa postoje brojni iskazi koji potenciraju

memorisanje (hifz) i učenje (qiraat ) Božije Riječi, jedan od takvih

kazuje o melekskoj ‘ljubomori’ spram počasti date ummetu Mu-hammeda a.s. označene kao Kuran.

«Uzvišeni Allah je učio Ta-ha i Ja-sin, na hiljadu godina,

prije nego je stvorio stvorenja. Kada su meleki čuli Kur’an rekli

su:»Blago li ummetu kojem će se ovo objaviti, blago li prsima koja

će ovo nositi i blago li jezicima koji će ovo izgovarati.«

Kada analiziramo kur’anski tekst koji govori o spuštanju Ob-

jave/Kitaba, uočit ćemo da je naznačeno dvostruko spuštanje

(tenzil), i to u noći polovine mjeseca ša’bana kao Furqan, te u

Lejletul-qadru kao Kur’an, u oba slučaja na dunjalučko nebo

(samaud-dunja), odakle je spuštan/objavljivan kao Furqan tokom

dvadeset tri godinu, u ciklusima ajeta i poglavlja. Ima nas koji

ga (Kitabullah) učimo s Njim Uzvišenim, odnosno kao Kuran,

a ima nas i koji ga učimo sa sobom, odnosno kao Furqan. Inače,

nemoguće ga je u isti mah i u jednom te istom stanju učiti kao

Furqan i kao Kur’an. Tako, kada si ti kod Njega i kod sebe si, a

kada si kod sebe, nisi kod Njega, jer svaka stvar je kod Njega pomjeri, a On ne potpada pod to.21

Ukoliko se prisjetimo opisa Muhammeda a.s. iskazanog odstrane h. Aiše kao odgovor na pitanje o njegovoj naravi ( ‘unutarnjojkakvoći’), u kojem stoji:“Narav mu je bila kur’anska (ili ‘živi Kur’an’)“,shvatit ćemo riječi Ibn Arebija:“Ko nije imao tu sreću da se rodi u

vrijeme Muhammeda a.s. i da ga vidi, neka pogleda u Kur’an.“22

21 Ibn Arebi, Futuhat al-makkiyya, Sarajevo.2004.,str.533.

22 Salih Ibrišević, Risala, Sarajevo, 1999., str.183.

70



Ibn Mes’ud kaže:»Učite Kuran jer će te biti nagrađeni za svaki

harf po deset sevaba. Ja ne kažem da je Elif-lam-mim jedan harf,

nego je Elif harf, Lam harf i Mim harf.»

---------------------- POSTUKRAS RAMAZANA ---------------------

71



POST UKRAS RAMAZANA

Spominjanje Allaha (zikr)

„I doista! Srca se smiruju pri svakom Allahovom spomenu."23Terminološki kazano, zikr podrazumijeva sjećanje i spom

injanje Uzvišenog Allaha nekim od Njegovih Lijepih Imena

(asma’ al-husnćt), bilo u sebi (hafijj) ili naglas (džehrijj), s ciljem

postizanja duhovne smirenosti (itmi’nan) i blizine (qurb) spram

Prisutnog (El-Hadir ).

Brojni kur anski ajeti svjedoče posebnost zikra kao kategorije

ibadeta. U tom kontekstu su i sljedeće riječi: “Sjećajte se vi Mene,

svjećat ću se i Ja vas. “ Sabit El-Benani r.a., tabi’in, komentirajući

ovaj ajet između ostalog kaže:“Ja znam kada mene moj Gospodar

spominje?" Prisutni se začudiše i upitaše:“Kako to znaš?" Na to

on odgovori:“Kada ja Njega spominjem i On mene spominje."

Analogno kazanom, u tekstu hadisi-kudsiyye stoji: “Kada

Me Moj rob spomene u sebi, Ja njega spomenem u Sebi; kada Me

spomene u skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od njegove;

kada Mi se približi pedalj, Ja se njemu približim aršin; kad Mi se

približi aršin, Ja se njemu pibližim hvat; kada On prema Meni korača, Ja prema Njemu trčim.c<24

Također, impresivnim se nadaje razumijevanje Božijih Riječi

„...a spominjanje Allaha je najveće..." od strane Ibn Abbasa r.a.

koji kaže: “To spominjanje Allaha ima dva aspekta. Prvi aspekt je

taj da Allah spominje vas, i to Njegovo spominjanje vas veće je od

23 Qur'an, XIII:28

24 Muttefekun alejhi

72



POST UKRAS RAMAZANA

vašeg spominjanja Njega, a drugi aspekt je taj da vi spominjete Al

laha, a to je najveći ibadet. “

Prakticirajući zikr, u bilo kojem obliku, vjernik se uključuje

u svekozmičko slavljenje Stvoritelja, očitujući vlastitu svjesnost

spram dahova (nufus) univerzuma koji ukazuju na Gospodara

i svjedoče Njegovo Jedinstvo. To potvrđuje i Sveti Tekst: „Ono

što je na nebesima i ono stoje na Zemlji hvali Allaha, Vladara,

Svetog, Silnog i Mudrog.ctls Stoga, jednako kao što sve živo unutar univerzuma ne zanemaruje sjećanje {zikr) Milostivog, tako i

čovjek koji ih slijedi u rečenom ibadetu, pribavlja sebi svojstvo

živog, shodno Poslanikovom a.s. iskazu: “Primjer onoga ko se

sjeća svoga Gospodara i onoga koji to ne čini jeste kao primjer živog

i mrtvog.“26

Prenosi se od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik a.s.

rekao:“Zaista Uzvišeni Allah ima Svoje meleke koji kruže po

Zemlji, osim meleka pisara. Kada naiđu na one koji zikr čine,

međusobno se pozovu: ‘Dođite, ovo je ono što tražite!’ Tako dođu

i okruže ih sve do neba, a Uzvišeni Allah kaže:’Šta su radili moji

robovi kada ste ih napustili?’ Meleci odgovore:’Napustili smo ihdok su Tebi hvalu iskazivali, Tebe veličali i Tebe slavili.’ Uzvišeni

Allah upita:’Jesu li Me vidjeli.’ Meleci odgovore-.’Nisu.’ Allah dž.š.

kaže:’A kako bi bilo da su Me vidjeli?’ Meleci odgovore:’Kada

bi Te vidjeli, još više bi Tebi hvalu iskazivali, slavili Te i veličali.’

Potom Uzvišeni Allah kaže:’A od čega zaštitu traže?’ Meleci

25 Qur'an, LXII:1

26 Buhari

73



POST UKRAS RAMAZANA

odgovore:’Traže zaštitu od Vatre.’ Allah dž.š. kaže:’A jesu li vi

djeli Vatru?’ Meleci odgovore:’Nisu.’ Uzvišeni Allah kaže:’A kako

bi bilo da su je vidjeli?’ Meleci odogovore:’Da su je vidje li, još

više bi od nje bježali.’ Zatim Uzvišeni Allah upita:’Šta moji robovi

traže?’ ‘Traže džennet.’ Allah dž.š. kaže:’A jesu li ga vidjeli?’ Me

leci kažu:’Nisu.’ Uzvišeni Allah kaže:’A kako bi bilo da su ga vi

djeli?’ Meleci kažu:’Kada bi ga vidjeli, još više bi za njim žudili.’

Uzvišeni Allah na to kaže:’Vi ste svjedoci da sam im oprostio.’Meleci kažu:’Među njima je bio taj i taj, koji nije došao radi zikra,

nego radi neke svoje potrebe.’ Uzvišeni Allah kaže:’To su ljudi s

kojima njihov sabesjednik neće ostati nesretan."27

U vremenu koje odiše materijalizmom, kada desakralizacija

predstavlja način ‘promoviranja’ religijski bitnih sadržaja a mod

erni čovjek isključivo nastoji zadovoljiti svoje tjelesne prohtjeve,

okrenuti se prakticiranju zikra uz ostale vjerske obrede, znači biti

među nasljednicima Poslanikove duhovne zaostavštine i crpiti

potporu iz duhovne genealogije koja seže do samog Poslanika

islama. Potporu takvog razumijevanja nalazimo u riječima Ebu

Hurejre r.a. koji je došavši na pijacu, rekao:“Vidim vas ovdje, amiraz Allahovog Poslanika s.a.v.s. dijeli se u džamiji." Ljudi su

napustili pijacu i otišli u džamiju i tamo ne nađoše nikakav miraz.

Rekoše:’0 Ebu Hurejre! Nismo vidjeli da se u džamiji dijeli ikakav

miraz.’ Rekao je:’A šta ste vidjeli?’ Rekoše:’Vidjeli smo ljude koji

zikr čine i Kur’an uče.’ „To vam je miraz Allahovog Poslanika a.s.“,

odgovori Ebu Hurejre.28

27 Buhari i Muslim

28 Al-Gazali, Ihya ’ulum al-din, Sarajevo, 2004., str.312.

74



POST UKRAS RAMAZANA

Ataullah El-Iskenderi u djelu Miftahul-felah ve misbahul-

erwah jedno poglavlje posvećuje koristima (fewaid ) zikra, gdje

konstatira sljedeće odlike zikra:

1. Zikr progoni šejtana i sprječava ga {ez-zik.ru yutarredul-

šeytane ve jemne’ahu)

2. Zikr zadovoljava Milostivog {vejerda Ar-Rahmane)3. Zikr srdi šejtana {ve jeshatuš-šejtane)

4. Zikr uklanja srčane brige i tugu {ve jezilul-hemme anil-

qalbi vel-gammi)

5. Zikr obveseljava i osvjetljava srce i lice (ve jubehhidžul-

qalbe vel-vedžhe ve yunevirehu)

6. Zikr otvara vrata srčanih spoznaja (ve jeftehu babel-

marifeti)

7. Zikr obezbjeđuje Allahovo sjećanje Svoga roba {vejuresu

zikrillahil-’abde)

8. Zikr je najveća čast i slava za roba (ve huve e’azzu šerefen

ve e’ala mejdan)

9. Zikr je razmišljanju kao svjetiljka u tami (ve huve lil-jikri

kessiradži fil-zulmeti)

10. Zikr briše i uništava grijehe i pogreške (ve jehbetal-zunube

vel-hatiati)



POST UKRAS RAMAZANA

11. Zikr pribavlja smirenost robu (ve huve lil-’abdi sebebun lin-

nuzulil-sakineti alejh)

12. Ko se umjesto učenja dova bavi zikrullahom, dobiće više

nego što bi tražio dovama

13. Zikr je uzrok oslobađanja od paklene vatre

14. Zikr je ogrlica vjernika koji je zahvalan Allahu

15. Zakir je živ i nakon što umre, a gafil je mrtav i dok je živ.29

Naspram sjećanja (zikr) stoji zaborav (nisjđn) kao rezultat

duhovne zapuštenosti i izgnanstva misli o Uzvišenom, čiji se zna

kovi očituju u Otvorenoj ( Liber mundi) i Zatvorenoj Knjizi (Liber

revelatus), podsjećajući nas na Prisutnog (El-Hadir ). Na takav

oblik duhovne devijacije upozoreno je kur’anskim tekstom: „I ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha, pa je On učinio da

sami sebe zaborave; to su pravi griješnici. “30

Imam Ebul-Kasim El-Kušejri kaže:“Zikr je ovlaštenje

(menšura) za prijateljstvo sa Allahom, on je svjetionik za stizanje

do Allahove milosti, to je potvrda čvrste volje, znak ispravnog

početka i dokaz dobrog završetka, jer iza zikra nema ništa drugo.

Sva pohvalna svojstva (kod čovjeka) izviru iz njegovog zikra i

vraćaju se zikru.“31

29 Ataullah Al-Iskenderi, Miftah al-falah va misbah al-arwah, Visoko, 2003., str.66-68.

30 Qur'an, LIX:19

31 Kushayri, Risala kushayriyya, Sarajevo, 2006., str. 110

76



POST UKRAS RAMAZANA

Kategorija vremena na čiji esencijalni značaj upozorava i

kur’anski tekst, bit će povod duhovne potištenosti i žaljenja

zbog apsolutne neiskorištenosti temporalne blagodati ponuđenečovjeku. U tom kontekstu Muaz ibn Džebel kaže:“Najviše za čim

će džennetlije žaliti jeste vrijeme koje im je prošlo a da u njemu

nisu činili zikrullah.“32

Ibn Kajjim El-Dževzi je rekao:“Nema sumnje da hrđa nagri

za srce kao što nagriza bakar i srebro. Sjaj srca se postiže zik-rom, jer zikr brusi i glača srce pa ono postane kao sjajno ogled

alo. Kada čovjek zanemari zikr, njegovo srce zahrđa, a kada

spominje Allaha, on glača svoje srce. Hrđa srca nastaje na dva

načina:zanemarivanjem i griješenjem. Sjaj srca se postiže sa dvije

stvari: traženjem oprosta (istigfar) i zikrom. Kod koga nemarnost

nadvlada njegovo srce, hrđa na njegovom srcu se gomila, jer jezahrđalost ravna nemarnosti. Kada srce zahrđa, ono nije u stanju

da shvati i sazna šta se s njim događa, pa čovjek ono što ne valja

vidi kao dobro (istinu), a pravu istinu smatra neistinom. Jer, čim

je njegovo srce zahrđalo, zapalo je u tamu, pa ne zna šta zna i

šta može da pojmi. Ono ne prima istinu, ne poriče laž, pa su to

najteže kazne za srce. Izvor svega ovog je nemar i zadovoljavanje

svojih strasti, jer to dvoje gasi svjetlost njegovog srca i zasljepljuje

njegov vid. Uzvišeni kaže: 'Nemoj slijediti onog čije smo srce učinili

nemarnim, pa on ne misli na Nas i ne spominje Nas, nego slijedi

svoju strast i u svemu pretjeruje! (Kehf,28)“33

32 Al-Gazali, Ihya 'ulum al-din, Sarajevo, 2004., str. 311.

33 Abd al-Qadir Isa, Istine o tesavufu, Tuzla, str. 112.

77



POST UKRAS RAMAZANA

Enes r.a. kaže da je Allahov Poslanik a.s. rekao “Kada prođete

pokraj džennetskihperivoja, nahranite se. “Ashabi Božijeg Poslan

ika upitaše:“A šta su to džennetski perivoji, o Božiji Poslaniče?"On r eče:“Krugovi (halke) zikra. “34

Halladž je rekao:“Kada Allah poželi da potpomogne nekog

Svoga roba, otvori mu vrata zikra; potom mu otvori vrata blisko

sti; potom ga postavi na Stolicu Jednoboštva; potom pred njim

podigne koprene, omogući mu promatranje, potom ga uvede uDvorac Jedinstvenosti; potom pred njim razgrne Ogrtač Veličine

i Ljepote; a kad pogled njegov na Ljepotu padne, nedaća njegova

započne; tada rob iščezne i u Istini opstane; potom u Njegovo-

Slavljen neka je i Uzvišen-pamćenje se ureže i svih želja svoje

duše oslobođen postane." Nikad nećeš znati šta ja to govorim!

Strpi se dok stigneš i vidiš. Ti još uvijek obitavaš u kući čovještva(xane-ye bašariyyat), ne možeš pobjeći od strasti i duše; kako bi

dostojan tog stupnja bio.“35

34 Tirmizi

35 Ayn al-Qudat Al-Hamadani, Tamhidat, str. 181.

78



POST UKRAS RAMAZANA

Teravih namaz

Teravih - namaz je pritvrđeni sunnet (sunneti muekkede) u

noćima mjeseca ramazana, zbog riječi Poslanika a.s.: „Ko u rama

zanu klanja noćni namaz, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj

nagradi, bit će mu oprošteni raniji grijesi.<<36

Noćni namaz u mjesecu ramazanu zove se terminom ‘teravi-

ja ’ zbog pauze koja se pravi nakon svaka četiri rekata, budući da

arapski pojam ‘ter vih’ znači odmor.37

Aiša r.a. kazuje da je Resulullah a.s. jedne ramazanske noći

izašao u džamiju i obavio namaz pri čemu ga je slijedilo neko

liko ljudi. Nakon što se to pročulo, iduće noći namazu je prisus

tvovalo više ljudi, da bi treće noći broj klanjača bio mnogo veći.

Iduće noći džamija je bila prepuna. Te noći Poslanik a.s. je izašaotek pred sabah namaz. Kada je klanjao sabah namaz okrenuo se

prema ljudima i rekao: „Znao sam da ste ovdje, ali sam se pobojao

da ne pomislite daje taj namaz obavezan, što bi vam predstavljalo

poteškoću."3*

Poslije preseljenja Poslanika a.s. na ahiret, ljudi su nastavili klan jati teravih namaz pojedinačno. Takva praksa je bila zastupljena

u vrijeme hilafeta Ebu Bekra, te u početku hilafeta h. Omera, da

bi jedne večeri za vrijeme ramazana - kako kaže Abdurrahman

ibn Abd al-Qari - hazreti Omer ušavši u džamiju našao ljude

36 Muttefekun alejh

37 Tuhmaz, Hanefijski fikh, Sarajevo, 2004., str.529.

38 Muttefekun alejh

79



POST UKRAS RAMAZANA

kako klanjaju svuda po džamiji. Neki su klanjali pojedinačno a

neki u grupicama. Na to je h. Omer kazao: „Mislim da bi bilo

priličnije kada bi svi klanjali zajedno sa jednim imamom.” Potom je odlučio da ih okupi u jedan džemat a Ubejj ibn Ka’ba je

odredio za imama. Druge noći, našavši vjernike kako klanjaju za

jednim imamom, h. Omer je rekao: „Divna lije ovo novotarija."

Upotrijebivši riječ „novotarija" nije imao najmeru ukazati na

uvođenje nečega što se ne može uskladiti sa šerijatom, već na organizacijski oblik teravih namaza koji se do tada obavljao indi

vidualno.39

Shayh al-islam Ibn Tejmiyye iznio je valjano tumačenje teravih

namaza, kada je riječ o broju rekata, rekavši:“Pouzdano se zna

da je Ubeyy ibn Kab predvodeći ljude u klanjanju teravih na

maza klanjao dvadeset rekata, a nakon toga tri rekata vitr-nama-

za. Na temelju ovog mnogi učenjaci smatraju da je to sunnet jer

su za njim klanjali muhadžiri i ensarije, pri čemu mu niko nije

prigovorio."40

Teravih - namaz predstavlja krunski oblik ibadeta kojim se

upotpunjuje postačev dan, te kao jedna među različitim formamanoćnog namaza (qijamul-lejl) oslikava vjernikovu naklonost ka

predanosti i pokornosti Milostivom, i nakon okončanja propi

sanog dnevnog posta.

39 Jusuf Al-Karadawi, Propisi o postu, Tuzla, 2001., str. 153.

40 Ibid.str.158.

80



POST UKRAS RAMAZANA

Prakticiranje teravih - namaza ukazuje na slijeđenje prakse

Poslanika a.s. koja vodi stazom ka Njemu Uzvišenom. Svaki vid

odstupanja i zanemarivanja rečenog ibadeta jeste jasan znak vlastite duhovne pospanosti, mrtvila i lišenosti osjećaja slasti (lezzet )

prilikom robovanja Milostivom.



POST UKRAS RAMAZANA

Dobrovoljni namazi

Duha-namazDuha-namaz je posebna kategorija dobrovoljnog namaza,

budući da onome ko ga prakticira pribavlja osjećaj slasti (lezzet )

u ibadetu, nesvakidašnje stanje (hal) i duhovni oprez (hudur )

spram postupaka i misli (hawatir ), dok istovremeno jača žudnja

za robovanjem i žeđ za ispijanjem pića ljubavi iz vrča prisnosti

(■uns).

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Vjerovjesnik rekao-.»Postoje

jedna vrata od džennetskih vrata koja se zovu duha, pa kada bude

Kijamet ski dan, pozivač će povikati-.’Gdje su oni što su stalno klan

jali duha-namaz? Uvedite ih u džennet sa Allahovom milošću.»

Kada je posrijedi vrijeme obavljanja duha-namaza,ono obuh

vata period od izlaska sunca do podne namaza. Duha-namaz se

može klanjati od dva do dvanaest rekata.

Osoba koja klanja dva rekata, najbolje je da to učini kada

sunce izađe, odnosno kada rasprostre svoje zrake i podigne se na

dužinu pola koplja. Vrijeme spomenuta dva rekata jeste ono na

što se ukazuje u sljedećim Allahovim dž.š. riječima:«Mi smo brda

potčinili da zajedno s njim slave i veličaju Allaha prije nego što

sunce zađe i poslije, pošto grane.»A1

Vrijeme obavljanja četiri rekata jeste najbolji dio jutra kojim se Al

lah dž.š. kune:« Tako mi jutra, i noći kada se utiša.» (Duha, 1-2).42

41 Qur'an, XXXVIII:18

42 Al-Gazali, Ihya ’ulum al-din, Sarajevo, 2004., str.483.

82



POST UKRAS RAMAZANA

Ebu Zerr pripovijeda da je Allahov Poslanik a.s. rekao: «Sva-

kog jutra za svaki zglob dužni ste dati sadaku: svako izgovoreno

subhanellah je sadaka, izgovoreno elhamdulillah je sadaka, Lailahe illa Allah je sadaka, svako izgovoreno Allahu ekber je sada

ka, zahtjev za dobro je sadaka, osuda lošeg je sadaka, a sve to

zamjenjuje dva rekata duha namaza.»

Prenosi se od Ebu Hurejre r.a. da je rekao:«Moj prijatelj mi

je preporučio tri stvari: da postim tri dana od svakog mjeseca, da klanjam dva rekata duha-namaza i da prije lijeganja klanjam vitr-

namaz.»43

Jahja ibn Kesir prenosi od Ebu Seleme a on od Ebu Hurejre da

je Allahov Poslanik a.s. rekao:«Duha-namaz je namaz onih koji

se vraćaju Allahu (ewwabin).» Sa istim senedom prenosi se da je

Alejhisselam rekao:»Duha-namaz je od namaza najviše klanjao

Davud a.s.»

U doba Omera ibn El-Hattaba i Alije ibn Ebi Taliba, ljudi su

klanjali sabah u džamiji a zatim su čekali vrijeme u kojem se

klanja duha-namaz, pa su ga klanjali u džamiji.

Ibn Abbas je upitan o duha-namazu pa je rekao:» On je u Kn

jizi Uzvišenog Allaha», a zatim je proučio:» U džamijama koje se

Allahovom voljom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime-

hvale Njega, ujutro i navečer.» (24:36)44

43 Muslim

44 Gaylani, Al-gunyali al-talibi ahl al-haqq, Vol. VI., Sarajevo, 2005., str.73.

83



POST UKRAS RAMAZANA

Prenosi se od Vjerovjesnika daje rekao:»Salatu duha se klanja

sa Veš-šemsi ve duhaha i Ved-duha. »45

Salatul-evvabin

Salatul-evvabin je nafila koju prakticiraju oni koji su postigli

istinsko pokajanje i suštinski povratak ka Milostivom. Naime,

pojmom tevvabin označavaju se oni koji su se pokajali za svoje

grijehe, dok pojam evvabin obuhvata duhovnu elitu koja ozbiljuje

potpunije pokajanje, a to je pokajanje za negativne primisli (ha-

watir) i nemar (gaflet ) koji prijete njihovom srcu.

Ova vrsta nafile se obavlja nakon akšam namaza, ili pak pre

ciznije kazano riječima Poslanika:“Namaz evvabina nastupa kada

iščezne pješčana žega i vrućina od dnevnog sunčanog grijanja.“46

Također, postoji rivajet hazreti Omera r.a. po kojem je Allahov

Poslanik a.s. rekao: “Ko klanja poslije akšam namaza šest rekata

bude upisan u evvabine.<<47

Enes ibn Malik je bio ustrajan u obavljanju ovog namaza, te

je rekao da se na vrijeme njegovog obavljanja odnose kur’anske

riječi;“Podižu se bokovi njihovi iz postelja.. ."48

Najodabraniji Poslanik i Allahov Miljenik (habibullah), para

digma stvaranja (usvetul-hasene) i kruna čovječanstva (fahrul-

45 Ibid.str.75-76.

46 Muslim47 Tadžuddin Usmani Hindi, Miftah al-ma'iyya fi tarikati naqašibandiyya, Visoko 1999., str.158.

48 Qur'an, XXXII: 16

84



POST UKRAS RAMAZANA

’alem), Muhammed a.s. je rekao "Ko klanja između akšama ijacije

neka zna daje to namaz onih koji se istinski kaju."49

Salatul-lejl

Kada govorimo o noćnom namazu (salatul-lejl) bitno je

naznačiti da on oslikava vjernikovu ljubav ( ’išq) i želju (iradet ) za

vođenjem prisnog razgovora (munadžat ) u tišini vlastite intime

sa Voljenim Gospodarom.

Sama noć jeste vrijeme tajanstva i skrovitosti, kada su budni

samo oni koji žude za trenutkom intime i prisnosti (uns) sa Stvor

iteljem (El-Hđliq), dok je dan vrijeme pojavnosti i otkrivenosti, te

prisnije povezanosti sa stvorenjima (halq).

Tradicionalna vrela upućuju na ovu vrstu dobrovoljnog iba-deta, o čemu govori i sljedeći tekst:

„Ta ustajanje noću, zaista jače djeluje i izgovara se jasnije."50

„Gospodar tvoj zasigurno zna da ti klanjajući provodiš manje

od dvije trećine noći, polovinu njezinu, ili trećinu njezinu..."51

Allahov Poslanik je u ovom namazu toliko provodio vremena

da su mu noge oticale od stajanja (kijam), i na upit svoje supruge

hazreti Aiše, zašto toliko klanja kada mu je već oprošteno, on

odgovara:“Zar da ne budem zahvalan rob." Naime, svjesnost roba

spram blagodati kojima ga Milostivi obasipa, očituje se u njego


50 Qur'an, LXXIII:6

51 Qur'an, LXXIII:20

85



POST UKRAS RAMAZANA

voj zahvalnosti Davaocu, dok zaborav i potiskivanje istih upućuje

na nemarnost (gaflet ) i duhovnu zapuštenost „vjernika*

„Dužni ste ustajati noću (zbog namaza), jer je to običaj čestitih

i bogobojaznih prije vas. Ustajanje noću dobro je djelo koje

približava Allahu, u tome je iskup od grijeha, lijek koji otklanja

fizičku bolest i ono što odvraća od grijeha.**52

El-Hasan veli:“Mi ne poznajemo ništa teže od borbe s noću

(provođenja noći u budnom stanju) i trošenja svoga imetka.**

Kada je upitan:“Šta je to sa onima koji obavljaju noćni namaz pa

su najljepši među ljudima po izgledu?**, odgovorio je:“Oni se os

amljuju sa Milostivim, pa ih on zaogrće Svojom svjetlošću.“53

Naime, postoje određene okolnosti koje olakšavaju ustajanje

noću, kao što su:

da čovjek ne jede mnogo, jer će u tom slučaju piti mnogo tečnosti, pa će ga savladati san i bit će mu teško ustatinoću.

da se u toku dana, ako je u mogućnosti, ne zamara previšefizičkim poslovima koji slabe tijelo

da ne propušta popodnevno spavanje, jer je to sunnet kojinam pomaže da ustajemo noću

da danju ne čini grijehe, jer to srce čini okrutnim i postaje prepreka između njega i onoga što osigurava Allahovumilost.54

52 Tirmizi


54 Ibid., str.550.

8 6



POST UKRAS RAMAZANA

Allahov Poslanik a.s. poziva na noćni ibadet kada kaže: „Na

jbolji namaz nakon propisanih namaza je noćni namaz (kijamul-

l e j i r

Stajanje u noćnom namazu (kijamul-lejl) je djelo jakih, koji

ma je pomoć (‘inajet ) od Njega već ranije određena i čija srca je

obuhvatila podrška (tevfiq) i svjetlost Veličanstvenosti (dželal) i

Ljepote (džema!).

U literaturi, čija je vjerodostojnost neupitna, zabilježeno je da

su četrdeseterica među tabi’inima provodili cijelu noć u ibadetu

i noćnom namazu, tako da su sabah namaz klanjali sa jarijskim

abdestom. Neki od tih predanih vjernika bili su Sulejman Ed-

Darani, Malik ibn Dinar, Seid ibn Džubejr, Fudajl ibn Ijjad, Mu-

hammed ibn El-Munkedir i drugi.

Kada je posrijedi noćni namaz, kao i ostale kategorije ibadeta,

posebno važnim se nadaje ustrajnost (istiqamet ) u prakticiranju,

budući da su takva djela mnogo draža našem Gospodaru, shodno

riječima Poslanika a.s. “Najdraže djelo Allahu je ono u kome se

ustrajava, makar bilo i malo. “

Salatut-tesbih

Od Ibn Abbasa se prenosi da je Allahov Poslanik a.s., u vezi sa

tesbih-namazom rekao:

„O Abbase, hočeš li da ti darujem nešto, hoćeš li da ti počast

ukažem, hoćeš li da ti od ljubavi nešto dadnem, da ti podarim

deset stvari koje ukoliko budeš praktikovao, Allah će ti grijehe

oprostiti, i prvotne i potonje, namjerne i nenamjerne, velike i

87



POST UKRAS RAMAZANA

male, tajne i javne? To je da klanjaš četiri rekata, učeći na svakom

rekatu Fatihu i jednu suru, a kada završiš sa učenjem na prvom

rekatu, dok si još na kijamu, reci:’Subhanellahi vel-hamdu lillahive la ilahe illellahu vallahu-ekber’ petnaest puta, zatim odeš na

ruku’ i proučiš to isto deset puta, a zatim podigneš svoju glavu

sa ruku’a i kažeš to deset puta, zatim padneš na sedždu i kažeš to

deset puta, zatim podigneš svoju glavu sa sedžde i kažeš to deset

puta, zatim ponovo ideš na sedždu i učiš isto, pa se vratiš sa druge

sedžde i sjedneš učeći isto deset puta.To je ukupno sedamdeseti pet puta na svakom rekatu, i tako prouči na sva četiri rekata.

Ako si u mogućnosti da to klanjaš svaki dan jednom, učini tako;

ako nisi u stanju, onda svakog petka jednom;ako nisi u stanju,

onda svakog mjeseca jednom; ako nisi u stanju, onda svake go

dine jednom; ako ni to nisi u stanju, onda makar jednom u svom

životu.“



POST UKRAS RAMAZANA

Dova

„Trojici se dova ne odbija:postaču prilikom iftara, pravednom

vođi, i onome kome je nepravda učinjena."55

Sadržaj dove oslikava duhovna stremljenja osobe koja moli,

budući da molitelj u svojoj molbi od Milostivog traži ono čemu

njegovo srce žudi i teži.

Dova kao srž ibadeta predstavlja krunski čin kojim se pečati jedan od praktičnih segmenata robovske pokornosti i predanosti.

Dok vjernik šapuće riječi dove Milostivi pomno sluša glas Svog

iskrenog roba i odaziva se molitelju.

Dova može imati za posljedicu samo dobro (hajr), dok molitelju

pribavlja pohvalna svojstva (sifat) s razloga njegove namjere, kako

kaže Poslanik a.s;.«Zaista će rob od dove imati jedno od troga: ili

će mu biti oprošten grijeh, ili će mu biti podareno dobro na ovom

svijetu ili će ga čekati dobro na ahiretu.»

Međutim, rob nekada želi da sudi Gospodaru, optužujući ga

za neuzvraćanje na molbu, budući da ne primjećuje direktno

uslišanje molbe. Takav čovjek treba da se zapita:Ko je Gospodar? Da li on kao rob traži greške i mahane Gospodaru? Vjernik

treba da izražava zahvalnost, usklađenost i zadovoljstvo spram

Njega. Svaka pobuna i ogorčenost prema Uzvišenom i Njegovom

odnosu prema nama jest glas duše uprljane grijesima i nemarom

igaflet). Ukoliko želimo nekoga okriviti, onda je za takvo nešto

najpreči naš nefs koji želi da gospodari.

55 Tirmizi

89



POST UKRAS RAMAZANA

Hazreti Resulullah je rekao -.»Molite Allaha i budite sigurni da

će vam molbe biti primljene, i znajte da Allah neće uslišati dovu

onoga čije je srce u gafletu.<<56

Iskrenog vjernika Allah neće ostaviti bez uslišane dove, s tim

što nekima udovolji odmah, dok se drugi u ozbiljenje svoje molbe

osvjedoče na Sudnjem danu.

Ti moraš biti ustrajan u svojim molbama Allahu dž. k Ako ti

je izvjesna stvar određena On će ti je i dati, nakon što Ga zamoliš

za nju. To će utjecati na povećanje tvog ubjeđenja. A ukoliko se to

ne nalazi u tvojoj sudbini, On će te učiniti neovisnim od toga što

tražiš i dat će ti zadovoljstvo sa Njim samim.

Dakle, moljenje u svakom slučaju vodi ka koristi, prije ili kas

nije. Poslanik a.s. ukazuje na posljedice u jednom hadisu: da ćevjernik vidjeti na Sudnjem danu među rezultatima svojih djela i

ono što on nije zaslužio, niti je o tome šta znao, pa će biti pitan:

-Da li prepoznaješ ovo?

-Ne znam odakle je ovo-odgovorit će. Tada će mu biti rečeno:

-Doista, ovo je nagrada za tvoje molbe koje si upućivao na

onom svijetu.

Kada Allah usliša molbu svog roba i da mu ono što je tražio,

time Njegovo vlastito htijenje ne biva promijenjeno, niti je ono

što je Pero zapisalo izmijenjeno. To je ono što se već zbilo unutar

Allahovog znanja. Znači, takva molba je u saglasnosti sa Gospo

56 Ahmed i Tirmizi

90



POST UKRAS RAMAZANA

darovom namjerom. Ona se pojavljuje pravovremeno, a podudara

se sa planom koji je sudbina unaprijed predvidjela još na početku

vremena. To je ono što su ljudi od znanja rekli tumačeći Allahove

riječi: «Svakog časa on se nečim zanima» (Qur’an, LV:29)57

Kada govorimo o dovi, pohvalno je da se prilikom njenog

učenja pridržavamo izvjesnih pravila (adab), kako bismo upot

punili taj vid ibadeta a samim tim ispunili ono što je nužno za

prijem dove kod Uzvišenog.

Adabi dove su:

1. Iščekivati posebne i časne trenutke za upućivanje dove

Takvi trenuci su: vrijeme iftara, dan Arefata, mjesec ramazan,

petak, zadnja trećina noći. Allahov Poslanik a.s. veli:«Svake se noći Uzvišeni Allah spusti na najniže nebo, kada ostane njezina

zadnja trećina, kaže:»Ima li neko da Mi dovu upućuje, pa da mu

udovoljim, ima li neko da od Mene nešto traži pa da mu to poda

rim, ima li neko da od Mene oprost traži, pa da mu oprostim.»

2. Prilikom učenja dove okrenuti se prema Kibli

«Zaista je vaš Gospodar stidljiv i darežljiv, stidi se Svojih robo

va, kada Njemu ruke ispruže, da ih vrati praznim.»

3. Spuštanje glasa između glasnog i nečujnog učenja.

Ebu Musa El-Eš’ari je rekao: «Došli smo sa Allahovim Poslanikom i kada smo se približili Medini, rekao je Allahu ekber» a i

57 Abd al-Qadir Gaylani, Adab al-suluk, Sarajevo, str.160.

91 .



ljudi su to ponovili povišenim glasovima, pa je Poslanik alejhisse-

lam rekao:»0 ljudi, Onaj kome se obraćate i dove upućujete nije

gluh niti odsutan. Onaj kome se obraćate i dove upućujete među

vama je i stalno vas prati."

Uzvišeni Allah je pohvalio Svog vjerovjesnika Zekerijjaa:

«Kadaje on Gospodara svog tiho zovnuo ...»5S

4. Prilikom učenja dove treba pokazati skrusenost istrahopoštovanje.

«Oni su se trudili da što više dobra učine i dovu su Nam učili

u nadi i strahu i bili su prema Nama ponizni. »59

5. Treba biti uvjeren u uslišanje dove

«Dok Allahu upućujete dovu, budite uvjereni u njeno uslišenje.

Znajte da Uzvišeni neće primiti dovu nemarnog srca.»

Sufjan ibn Ujejne veli:»Neka se niko od vas ne ustručava u dovi,

jer je Uzvišeni Allah udovoljio dovi najgoreg stvorenja, prokletog

Iblisa:»Do; mi vremena do dana njihovog oživljenja,» zamoli

Iblis.»Daje ti se vremena «-reče Allah.»60

6. U dovi biti ustrajan

Ibn Mes’ud kaže da je Allahov Poslanik kada bi upućivao dovu

to bi činio tri puta. «Dova će vam biti uslišana sve dotle dok ne bu

--------------------- POST UKRAS RAMAZANA ---------------------

58 Qur'an, XIX:3

59 Qur'an, XXI:90

60 Qur'an, VII:14-15

92



POST UKRAS RAMAZANA

dete požurivali i govorili:»Upućivao sam dovu Allahu, ali mi dova

nije uslišana.»

7. Ebu Sulejman Ed-Darani kaže:» Kada neko želi Uzvišenom

Allahu iznijeti svoju potrebu, neka počne sa salavatom Vjerovjesni-

ku a.s. a potom neka iznese svoju potrebu, da bi na kraju ponovio

salavat na Poslanika a.s., jer Uzvišeni Allah će primiti ono što je

između dva salavata i On je toliko plemenit da neće izostavit ono

što je između njih.»61Kada su neki ljudi upitali Ibrahim ibn Edhema:»Šta je razlog

da se dove koje činimo ne primaju, a Allah ve\i:»Dozivajte Me, Ja

ću se odazvati. “B2Ibrahim ibn Edhem je odgovorio:»Srca su vam

mrtva». ‘A šta ih je umrtvilo’-upitaše. On reče:

«Vaša srca je umrtvilo osam stvari:

1. spoznali ste dužnosti prema Allahu, a ne ispunjavate ih

2. učite Kuran a ne radite po propisima Kurana

3. kažete da volite Allahovog Poslanika, a ne radite po njego

vom sunnetu

4. kažete da se plašite smrti, a za smrt se ne spremate

5 „Zaista vam je šejtan neprijatelj, i kao takvog ga držite“63a. vi

ga slušate u grijesima

61 Al-Gazali, Ihya 'ulum al-din, Sarajevo, 2004.,str.343-353.

62 Qur'an, XL:60

63 Qur'an, XXXV:6

93



kažete da se plašite vatre, a sami sebe bacate u nju

tvrdite da volite džennet a ne radite djela koja tu vode

kada ustanete iz svojih postelja, vi zabacite svoje mane za

svoja leđa i prostrete pred sebe svijetske mahane i srdite

vašeg Gospodara, pa kako da vam vaše dove budu prim

ljene.«

-------------- POST UKRAS RAMAZANA ---------------------



POST UKRAS RAMAZANA

I’tikaf

I’tikaf u terminološkoj ravni podrazumijeva boravak u džamijiu kojoj se obavlja pet dnevnih namaza u džematu, s namjerom

posvećivanja ibadetu. Učenici Ebu Hanife, Ebu Jusuf i Mu-

hammed smatraju da je i’tikaf ispravan, bez obzira u kojoj džamiji

se obavlja (klanjalo se u njoj pet dnevnih namaza ili ne).

I’tikaf koji se prakticira u posljednjih deset dana mjeseca ra

mazana je sunnet, budući da je Poslanik a.s. od ulaska u Med

inu upražnjavao itikaf, sve dok mu Allah nije uzeo dušu. Takvu

praksu Muhammeda a.s. potvrđuju i dvije sahih zbirke, u kojima

stoji da su nakon Poslanikovog preseljenja, prakticiranje itikafa

nastavile njegove žene. Također, pored itikafa koji je sunnet, pos

toje još dvije kategorije i’tikafa, a to su mustehab ( i’tikaf izvanmjeseca ramazana) i vadžib (zavjetni i’tikaf).

Cilj i’tikafa jeste povlačenje od stvorenja (halq) i potpuno okre

tanje ka Stvoritelju (El-Haliq), te oživljavanje vlastitog srca (qalb)

i očišćenje duše (nefs) od prizemnih svojstava snagom ibadeta,

kako bi se postigla prisnost (uns) i blizina (qurb) spram Milos

tivog.

Uvjet za upotpunjenje i’tikafa jeste iskrenost (ihlas) osobe koja

boravi u i’tikafu (mu’tekif ), u namjeri da se preda Gospodaru.

Takva osoba se susteže od uobičajenog govora u korist spomin

janja Allaha ( zikrullah), od spavanja u korist budnosti, od sna u

korist razmišljanja (fikr), od dunjalučkih preokupacija u korist

ibadetskih angažmana, kao što su učenje Kur’ana i obavljanje do

brovoljnih namaza (newafil).

95



POST UKRAS RAMAZANA

Kada se vjernik osami sa svojim Voljenim (El-Vedud ), on uživa

u trenucima prisnosti (uns), i dok šapatom vodi prisni razgovor

(munadžat ) sa Njim, otkrivajući Mu tajne svoga srca, naslađujese osvjedočenjem (mushaheda) i prefinjenim darovima (lataiful-

varidat ) kojim ga Milostivi obasipa.

Prakticiranje i’tikafa, ili pak osame (halvet ) od strane Allaho-

vog Poslanika da se povezati i sa činjenicom da je u posljednjoj

trećini mjeseca ramazana Poslanik a.s. intezivirao obavljanje iba-deta, budući da se u toj trećini nalazi i blagoslovljena noć Lejl-

etul-kadr, na čije traženje iniciraju mnogi Poslanikovi iskazi. U

kontekstu naprijed rečenog, navest ćemo riječi hazreti Aiše r.a.

koja kaže:

“Allahov Poslanik bi kada uđe u posljednjih deset dana rama

zana, oživljavao noć (budnošću i ibadetom), budio svoje ukućane,

trudio bi se ipritegao bi ogrtač

I’tikaf će biti pokvaren izlaskom iz džamije bez šerijatski oprav

dane ili prirodne protrebe. Kada je riječ o šerijatski opravdanim

radnjama to može biti izlazak iz džamije radi obavljanja džuma-

namaza ukoliko se ne obavlja u toj džamiji, dok prirodna potreba podrazumijeva obavljanje male ili velike nužde, ili pak kupanje

ako je osoba džunup od polucije do koje je došlo u toku sna.

Ako osoba izađe bez neke od ovih potreba, bit će joj pokvaren

zavjetni i’tikaf, dok će onaj koji je sunnet ili mustehab time biti

završen.



POST UKRAS RAMAZANA

Uvjet za ispravnost zavjetnog i’tikafa jeste post. Stoga, ako bi se

neko zavjetovao da boravi u i’tikafu određeni broj dana, obavezan

je i da posti te dane uzastopno.

I’tikaf će biti pokvaren i spolnim općenjem, kao i radnjama

koje mu prethode, ako dođe do ejakulacije, zbog riječi Uzvišenog

Allaha: "Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u

džamijama."64

Za razliku od uobičajene prakse koju je primjenjivao AllahovPoslanik a.s., praktikujući i’tikaf u mjesecu ramazanu u trajanju

od deset dana, u godini u kojoj je preselio na ahiret Muhammed

a.s. je boravio u i’tikafu dvadeset dana, odnosno drugu i treću

trećinu blagoslovljenog mjeseca.

Razlog tome možemo pronaći u činjenici da je melek Objave i

melek spoznaje (Džibril) preslušavao Poslanika a.s. cijeli Kur’an

jedanput u toku godine, dok je u godini Poslanikovog preseljenja

to učinio dva puta, a i’tikaf je svakako idealna okolnost koja prib

avlja smirenost i blizinu spram Gospodara i Njegove Riječi.

Također, kao dodatni razlog takve odluke bila je i žudnja za in-

teziviranjem praktične pokornosti (ibadat ), budući daje Poslaniku a.s. otkrivena unutarnja dimenzija Božijeg Govora: „Kada

Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama

u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga

i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao"65, što je

upućivalo na skori Poslanikov odlazak sa dunjaluka.

64 Qur'an, 11:187.

65 Qur'an, CX:l-3.

97



POST UKRAS RAMAZANA

Imam Eš-Ša’rani u djelu Kešful-gummeh bilježi hadis u kojem

Poslanik a.s. kaže: “Ko provede zadnjih deset dana ramazana u

i’tikafu, dobit će nagradu kao da je obavio dva hadždža i dvije umre. Onaj ko provede u i’tikafu vrijeme između akšama i jacije,

klanjajući namaz i učeći Kur’an, Allah će za njega pripremiti kuću

u Džennetu. “



POGLAVLJE V

BLAGOSLOVLJENE NOĆI

U MJESECU NAMAZANU

NoćKadr

Noć Kadr, kao noć početka objavljivanja Kurana i ponovnog

očitovanja Božije Riječi, esencijalnom sa aspekta religijskog

značaja i neopisivom u pogledu zbiljske veličanstvenosti, zaogr-

nutom milošću Božijom i krunisanom Njegovim javljanjem,nagovještava blizinu Neba i Zemlje, budući da obiluje duhovnim

darovima naznačenim u Svetom Tekstu:

„Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr

A šta ti misliš sta je noć Kadr

Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci

101



POST UKRAS RAMAZANA

Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u

njoj zbog odluke svake,

Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane."1

Prema kazivanju Ibn Abbasa, povod objavljivanja sure El-Qadr,

jeste događaj s kojim je Poslanik a.s upoznao ashabe, budući je on

ranije obaviješten od strane Džibrila, a tiče se jednog odabranog

Allahovog roba iz Benu Israila, po imenu Šem’un Gazi, koji se bo

rio na Allahovom putu protiv nevjernika hiljadu mjeseci. Naime,

Ismail Haqqi Bursevi u tefsiru Ruhul-bejan navodi da mu je

oružje bila donja vilica čeljusti deve, iz koje bi Allahovim davan

jem potekla voda kada bi Šem’un ožednio, kao što bi se ukazivalo

i meso kada bi ogladnio. Takvo stanje je potrajalo hiljadu mjeseci,

nakon čega su nevjernici shvatili da borbom ne mogu savladati

Allahovog borca. Tada pokušaše pridobiti ženu Šem’una, koja je

bila nevjernica, kako bi im pomogla u njegovom savlađivanju, te

joj rekoše:“Dat ćemo ti veliku nagradu ako ubiješ svog supruga.“

Na tu ponudu ona odgovori odrično, pošto nije imala moć da

tako nešto učini. Nevjernici je nastaviše savjetovati:“Dat ćemo ti

jedno jako uže, pa mu ti veži ruke i noge, a mi ćemo ga ubiti." Na takav prijedlog žena pristade, te učini kako su je savjetova

li. Kada se Šem’un Gazi probudio, upita:“Ko me je vezao?" A

žena odgovor:“Ja, da bih te iskušala". On tržnu rukom i prekide

uže. Nakon toga, nevjernici joj dadoše lanac, kojim ga je vezala.

Međutim, Šem’un se oslobodi na isti način, te reče svojoj ženi:“0

ženo, ja sam jedan od Allahovih prijatelja (awliya’) a na ovom

1 Qur'an, XCVII:l-5.

102



POST UKRAS RAMAZANA

svijetu samo je moja kosa toliko jaka da bi me mogla držati ve

zanim /' Pritom pokaza na svoju dugu kosu, koja je bila spletena

u osam pletenica. Međutim, njegovu iskrenost žena je iskoristila i kada je Šem’un Gazi zaspao, ona odsječe njegove pleten

ice i njima sveza ruke i noge svom suprugu. Kada se probudio

upita:“Ko je ovo učinio." A ona odgovori:“Ja, da bih te iskušala."

On pokuša da pokida pletenice, ali uzalud. Tada ona obavijesti

nevjernike, koji ga odmah odvedoše na mjesto planiranog pogu

bljenja. Vezavši ga za glavni stub jedne građevine, počeli su ga

mučiti i sjeći određene dijelove tijela. Tada ga Allah pita:“Šta želiš

da učinim s njih?" On odgovori/'Želim da mi daš takvu snagu da

izvalim ovaj stub i da se ova zgrada sruši na njih." Njegova molba

se usliša a nevjernici ostadoše mrtvi pod zidinama građevine. A

kao dokaz Njegove brige za Svog prijatelja, Šem’un osta spašen i

nastavi sa robovanjem Milostivom Gospodaru hiljadu mjeseci.

Ashabi, koji su slušali govor Poslanika a.s., poželiše da učine

takvo dobro djelo, pa upitaše Vjerovjesnika:“Da li je poznato, ko

lika je njegova nagrada?", a on im odgovori:“Ne“.

Nakon toga je Uzvišeni objavio suru Al-Kadr i rekao:“0 Mu-hammede, tebi i tvom ummetu dat ću blagoslovljenu noć, Noć

Kadr, u kojoj će ibadet biti vrjedniji od ibadeta Šem’una Gazije,

odnosno od ibadeta hiljadu mjeseci."

U islamskoj tradiciji {naql al-islamijja) se bilježi daje Poslanik

a.s. povodom noći Kadr rekao:“U noći Kadr spuste se četiri ba-

jraka: bajrak zahvale, bajrak Allahove milosti, bajrak Allahovog

oprosta i bajrak Allahove počasti. Svaki bajrak prati po sedam-

103



POST UKRAS RAMAZANA

deset hiljada meleka a na svakom bajraku piše La ilahe illa Allah,

Muhammedun resulullah.“ Ko tu noć kaže tri puta La ilahe illa

Allah, Muhammedun resulullah, brišu mu se grijesi, spašava se odvatre i bit će uveden u džennet. Bajrak zahvale Allahu, postavlja

se između nebesa i zemlje, bajrak Allahovog oprosta na kabur

Vjerovjesnika a.s., dok se bajrak Allahove milosti postavlja iznad

Ka’be a bajrak Allahove počasti na mjesto odakle je Poslanik a.s.

pošao na mi’radž u Jerusalemu.

U suri Al-Kadr se govori o toj obećanoj, osvjedočenoj noći

koju je registrirao čitav Univerzum. To je noć apsolutnog spajanja

između Zemlje i nebeskih sfera. To je noć početka objavljivanja

Kurana na srce Muhammeda a.s. Ova je noć toliko veličanstvena

da njena suština nadmašuje granice ljudske spoznaje:A šta ti

misliš šta je noć Kadr.’ To je tako, bez potrebe za dovođenjem uvezu sa legendama koje su se isplele oko ove noći u mašti običnog

čovjeka. Ona je veličanstvena noć zato što ju je Allah izabrao da

bude početak objavljivanja Kurana, emaniranja ovog svjetla na

čitav Univerzum i širenja mira (spasa) koji je emanirao iz Allaho

vog ruha na ljudsku svijest i ljudski život.2

Prenosi se da je Musa a.s. jednom u svom obraćanju Stvor

itelju rekao:“Gospodaru moj, želim biti u Tvojoj blizini." „Moja

blizina pripada onom ko bdije u noći Kadr"- odgovori mu Allah.

„Želim Tvoju milost"- reče Musa. „Moja milost pripada onome

ko je u noći Kadr milostiv prema siromasima"- odgovori Milos

tivi. „Želim preko Sirat-ćuprije prijeći poput svjetlice", nastavi

2 Seyyid Qutb, U okrilju Kur'ana, Sarajevo, El-Kalem, 2002., str.262.

104



POST UKRAS RAMAZANA

Musa, a Allah uzvrati:“To pripada onome ko dijeli sadaku u noći

Kadr.“ „Gospodaru moj, želim da sjedim u hladu džennetskih

stabala i da jedem njihove plodove." „To pripada onome ko Meu noći Kadr bude veličao." Musa nastavi:“Gospodaru moj, želim

se spasiti Vatre." „To će pripasti onome ko bude u noći Kadr

molio za oprost sve do sabaha." „Gospodaru moj, želim postići

Tvoje zadovoljstvo." „Moje zadovoljstvo postići će onaj ko u noći

Kadr klanja dva rekata namaza"- odgovori Uzvišeni. ( Zubdetul-

vaizin)

105



POST UKRAS RAMAZANA

Ime/naziv (Lejletul-kadr)

Riječ kadr se može razumjeti u značenju veličanje, uvažavanje, glorificiranje (ta’zim). Takav odnos spram rečene Noći, razum

ljiv je ukoliko znamo da se Noć Kadr u mnogome razlikuje od

drugih noći, budući da obiluje mnogostrukim specifičnostima,

kao što su; objavljivanje Kurana, spuštanje meleka i Ruha, poseb

nost vrednovanja ibadeta, skrivenost u vremenu. Argument za

mogućnost takvog razumijevanja riječi kadr jeste kur’anski ajet ukojem se kaže:“Owt ne veličaju (ma kaderullahe) Allaha onako

kako Njemu dolikuje“.3

Također, postoji mišljenje da riječ kadet4 unutar sintagme lejletul-kadr znači određenje, što ukazuje na to da se Noć Kadr razumije kao Noć određenja (sudbine). Međutim, određena grupa

učenjka smatra da je određenje sudbine, ipak pridržano za noć polovine mjeseca ša’bana (lejletul-berat ). U cilju usaglašavanjatemeljnog značaja rečenih noći, iskristalizirao se stav da meleci u

noći lejletul-berata prepisuju, već zapisanu sudbinu iz Levhi-mah-fuza, da bi u Noći Kadr to spustili na dunjalučko nebo (samaud- dunja0 kao nalog (emr) koji se ima realizirati u narednoj godini.

3 Qur'an, XXXIX:67

4 Bitno je načiniti jasnu diferencijaciju između pojma qada i qader. Naime, predodređenje (qada) je strogi sud (hukm) Božiji koji se odnosina stvari. Strogi Božiji sud u vezi sa stvarima dat je u strogoj sukladnosti s

Njegovim Znanjem o stvarima i njihovim odlikama.A usud (qadar) jeste pojedinačno specificiranje određenog vremenau kojem će se svaka pojedinačna stvar zaista desiti u skladu sa svojim

arhetipskim stanjem, bez ikakva preinačenja. Ali sam Qada, kad odlučujeo sudbini svake pojednične stvari, postupa tako isključivo u skladu snjenim arhetipom ('ayn al-sabita). To je tajna Qadara (Ibn Arebi, Fususal-hikam).

106



POST UKRAS RAMAZANA

Pored naznačenih mišljenja, unutar golemog opusa literature

koja se bavi hermenautikom klasičnih islamskih tekstova, nal

azimo opredijeljenost ka drugačijem razumijevanju pojma kader, koji se tumači kao tjeskoba, skučenost. Naime, takvo razumije

vanje pojma kader ukazuje na činjenicu da u Noći Kadr, a prema

svjedočenju kur’anskog Teksta, meleci i Ruh spuštaju se na zem

lju, ostajući sve do zore. Budući da je riječ o neodređenom, ali

svakako impozantnom broju meleka, smatra se da Zemlja u toj

noći, postaje tijesna s obzirom na brojnost i prisutnost stvorenja

iz svijeta melekuta.

Pored navedenih stavova, evidentna su određena gnostička

tumačenja koja iznose mogućnost da se Noć Kadr odnosi na

pojavu Najvećeg Allahovog Imena (ismullahil-’azam), a da se

„hiljadu noći“ odnosi na pojavu drugih imena. A pošto UzvišeniAllah ima hiljadu i jedno Ime, jedno Ime je uzeo samo za Sebe u

skrivenom znanju, tako je i Noć Kadr ostavljena u Božijem Znan

ju kao i Noć Kadra. Stoga zbilju nekog imena ne poznaje niko

osim uzvišeno biće posljednjeg Božijeg Poslanika.5

5 Ruhullah Al-Musawi Al-Homeini, Adab al-salat, Sarajevo, 2006., str. 245.

107



POST UKRAS RAMAZANA

Skrivenost u vremenu

Kada govorimo o noći u kojoj se Lejletul-kadr očituje, nailazimo na brojne, ali međusobno različite stavove koji se kreću od

onih da Noć Kadr kruži tokom godine, do onih koji je decidno

određuju i smještaju u uski vremenski kutak.

Naime, Allahova mudrost (hikma ilahijja) i Njegova Volja su

Noć Kadr ostavili skrivenom u tami ramazanskih noći, čije sv

jetlosne odsjaje i onostrane darove iskreni vjernik treba da traži,

ostajući budan i zauzet dozivanjem Božijeg Imena u noćima

mjeseca posta.

Najkonkretniji tekst sadržan unutar temeljnih tradicionalnih

vrela islama koji se odnosi na definiranje vremenskog očitovanja

Noći Kadr, jeste vjerodostojni iskaz Poslanika a.s. u kojem

kaže:“Tražite Noć Kadr u posljednjih deset dana ramazana'*, da bi

taj iskaz na drugom mjestu dopunio riječima “Tragajte za njom

(tj. Noć Kadr) u posljednjih deset neparnih noći ramazana."7

Za razliku od Imama Ebu Hanife koji Noć Kadr ne limitira

parnim i neparnim noćima, nego smatra da ona može biti u bilokojoj od ramazanskih noći, pa čak manifestirati se Allahovim

odabranicima i izvan mjeseca ramazana, njegovi- učenici Ebu

Jusuf i Muhammed smatraju da je Noć Kadr određena i da će

očituje u istoj noći svakog ramazana.

6 Muttefekun alejh

7 Muttefekun alejh

108



POST UKRAS RAMAZANA

Imam Malik zastupa stav da Noć Kadr može biti u bilo kojoj

od posljednjih deset noći mjeseca ramazana, ne dajući prednost

niti jednoj od njih, dok Imam Šafija daje prednost dvadeset i prvoj noći.

Imam Ahmed ibn Hanbel zastupa stav da Noć Kadr kruži u

neparnim noćima zadnje trećine ramazana.

Međutim, većina uleme smatra da Noć Kadr odgovara dvade

set i sedmoj noći mjeseca ramazana, slijedeći pri tome argu

ment da je riječ o neparnoj noći u zadnjoj trećini ramazana, kao

i predaje koje nemaju dovoljnu snagu dokazivanja, te bi se više

mogle označiti kao pretpostavke ili pak individualna osvjedočenja

(mušđheda) i otkrovenja (kesj).

Prenosi se da je Ibn Abbas na upit Omer ibn El-Hattaba o vremenu očitovanja Noći Kadr rekao:“Promotrio sam svaki neparan

broj i našao sam da ni jedan nije vrijedan kao broj sedam“, da bi

takav stav pojasnio sljedećim riječima:“Nebesa je sedam, kao i

zemalja. Noći je sedam. Galaksija (nebeskih sfera) je sedam, kao

i sazvježđa. Sedam je sa jeva između Saffe i Merve. Tavafa oko Al

lahove Kuće (bejtullah) je sedam. Bacanja kamenčića (džemreta) je sedam. Č ovjek je stvoren od sedmero i njegova opskrba je sed

mero, kao što je i otvora na njegovoj glavi sedam. Sedam pečata

(havvđtim) označava podjelu Kur’ana na sedam stepeni (mana-

zil), pa se shodno takvoj podjeli Kuran može proučiti za sedam

dana. Sura Al-Fatiha ima sedam ajeta. Učenje (kiraet ) Kur’ana

se može prakticirati na sedam kiraeta (budući je Kur’an objav

ljen na sedam harfova). Sedam je onih (ajeta) koji se ponavljaju

109



POST UKRAS RAMAZANA

(sab’an nimel-mesani):’Mi smo ti objavili sedam ajeta koji se

ponavljaju...* Sedžda se obavlja na sedam organa. Džehennem

ima sedam kapija i isto toliko vlastitih imena. Stanovnika pećine(ashabul-kehf) je bilo sedam. Narod Ad je uništen neplodim

vjetrom u toku sedam noći. Jusuf a.s. je ostao sedam godina u

tamnici, ( a na snu kojeg je protumačio viđeno je sedam debelih

i isto toliko mršavih krava, što je značilo sedam godina izobilja i

sedam godina gladi). Pet namaza ima sedamnaest rekata farza.

Zabranjenih žena po krvi je sedam, kao i po tazbinstvu. Allahov

Poslanik a.s. je naredio da se posuda iz koje je pilo pseto očisti

sedam puta, a od toga jednom zemljom. Ejjub a.s. je iskušavan

bolešću sedam godina..."9

Argument, koji ide u prilog tvrdnji da Noć Kadr odgovara

dvadeset i sedmoj noći mjeseca ramazana jeste i činjenica da riječhije, što u prijevodu znači ona a odnosi se na Noć Kadr, pojavljuje

se kao dvadeset i sedma riječ u suri El-Kadr.

Također, na tragu rečene teorije jeste i konstatacija da, uko

liko se broj devet, što predstavlja broj arapskih harfova u sintagmi

Lejletul-kadr, pomnoži sa brojem tri, što odgovara broju pojavljivanja sintagme Lejletul-kadr u suri El-Kadr, dobit ćemo kao re

zultat broj dvadeset i sedam, što prema mišljenju nekih učenjaka

ukazuje na vrijeme Noći Kadr.

8 Qur'an, XV:87.

9 Abd al-Qadir Gaylani, Al-gunya li al-talibi ahl al-Haqq, Vol. VI, Sarajevo, 2005., str.99.

110



POST UKRAS RAMAZANA

Međutim, Buharija bilježi da je Ubade ibn Samit

rekao:“Vjerovjesnik a.s. je krenuo da nam kaže koja je Noć

Kadr. Tada su se dvojica muslimana posvađala i sukobila, a onr eče:’Krenuo sam da vam kažem koja je noć Lejletul-kadr, ali taj

i taj su se posvađali pa mi je to iščezlo iz pamćenja. To vam je

možda i bolje. “

Neotkrivenost u vremenu jeste temeljna odlika Noći Kadr. To je

njen ukras i nakit koji je čini veličanstvenom i traženom u nepre

glednom nizu noći, koje joj samo sliče. To svojstvo Noći Kadr

ističe se i unutar predaje koja kaže da je Allah sakrio pet stvari u

drugih pet, i to:

Svoje zadovoljstvo je sakrio u pokornosti (tđ’at) Njemu

Svoju srdžbu u neposlušnosti (measi) Njemu

Srednji namaz (salatul-vusta) među ostalim namazima

Svog prijatelja (velijj) među Svojim stvorenjima

Noć Kadr je sakrio u mjesecu ramazanu

Konačno, pored brojnih stavova o određenju Noći Kadr, evidentno je da Volja Uzvišenog neotkrivanjem Noći oprosta i prisnog

šaputanja sa Milostivim, poziva vjernike da žrtvuju sebe na putu iba

deta, odazivajući se u svim noćima, a ne ograničavajući se isključivo

na jednu Noć, kako bi snagom vlastitog duhovnog uspinjanja pok

idali zastore tame i nemara, te na takav način svoje srce učinili prip

ravnim (hddir ) za emaniranje svjetla i očitovanja Noći Kadr.

111



POST UKRAS RAMAZANA

Lejletul-bedr (Noć Bedra)

Noć uoči bitke na Bedru, označava se kao Lejletul-bedr, što

odgovara 16. noći mjeseca ramazana, budući da se bitka dogo

dila 17. dan mjeseca ramazana druge godine po hidžri. Ta noć je

posvećena sjećanju na događaje sa Bedra i prvoj pobjedi Poslan

ika a.s. i ashaba nad mekkanskim idolopoklonicima. S obzirom

na to da je riječ o najvažnijoj i u historijskom smislu presudnoj

bici za zajednicu prvih muslimana, u nekoliko narednih redovaopisat ćemo tok same bitke na Bedru.

Naime, i nakon preseljenja vjernika sa Poslanikom a.s. iz Me-

kke u Medinu, uznemiravanja, napadi, presretanja i mučenja, od

strane idolopoklonika, nisu prestajala. Međutim, bogata kara

vana koja se iz Sirije vraćala za Mekku, na čelu sa Ebu Sudanom,

koji se pobojao za njenu sigurnost, budući da prolazi neposredno

pored Medine, a svjestan velike nepravde nanesene vjernicima,

uputio je u Mekku poziv za pomoć, poručivši da je moguć napad

od strane muslimana. Idolopoklonici su sa oduševljenjem primili

ovu vijest, priželjkujući bitku u kojoj bi uništili vjernike.

Incident koji je dodatno zaoštrio postojeće stanje, odnosi se na

ubistvo jednog od čelnika karavane, nevjernika Amr El-Hadremi-

ja, od strane Abdullaha ibn Džahša koji je bio unutar izviđačke

jedinice poslane od strane Allahovog Poslanika a.s. Vijest o tom

incidentu i zaplijenjenoj robi koja je donesena, potpuno je nalju

tila Poslanika. Međutim, ovaj slučaj nevjernici su iskoristili kao

povod za bitku.



POST UKRAS RAMAZANA

Vidjevši da je sukob neizbježan, Allahov Poslanik a.s. je orga

nizirao vjernike kako bi se suprostavili neprijatelju. Broj ashaba

koji je činio vojsku pod zapovjedništvom hazreti Hamze iznosio je 360, iako je na samom bojnom polju bilo 313 boraca, dok su

ostali raspoređeni na mjesta izviđanja i obezbjeđenja samog gra

da Medine. Vojska mušrika brojala je hiljadu, dobro opremljenih

boraca.

Noć uoči bitke, Vjerovjesnik je proveo u namazu, molećiUzvišenog za pomoć protiv nevjernika, što je rezultiralo iz

ravnim spuštanjem smirenosti (sekina) na srca vjernika, jačanjem

ubjeđenja (i’tiqad ) u Allahovu podršku i direktnim očitovanjem

Božije intervencije slanjem meleka, koji su kao vojnici iz duhovnog

svijeta (alemul-gajb) pomogli očuvanju svjetla koje je gorilo na

licima bedranskih boraca.

Neposredno pred početak borbe, mušrici su pozvali trojicu

muslimana na dvoboj. Iz reda nevjernika istupili su Utbe ibn Re-

bia, koji se borio sa hazreti Hamzom, Šejbe Rebia protiv hazreti

Alije i Velid Ubejda nasuprot Ubejd ibn Harisa. Dvoboji su brzo

okončani. Na tlu su ležala tijela trojice nevjernika.

Bitka je počela. Vjernici su snažno krenuli u ime Allaha a pro

tivnici razjareni, noseći svoje lažne bogove, hrlili su krvnički.

Međutim, pomoć Milostivog se ukazala. Ubistvo vođe nevjernika,

Ebu Džehla, dodatno je osnažilo vjernike a mekkanske mušrike

dovelo u stanje sumnje, straha, nemira i konačnog bijega.

Bitka nije dugo trajala. Nevjernici su pobjegli poraženi,

ostavljajući za sobom sedamdeset mrtvih i isto toliko zaro

113



POST UKRAS RAMAZANA

bljenih, dok je na strani Istine, jedanaest vjernika dostiglo stu

panj šehida.

O humanosti Vjerovjesnika a.s., koja se očituje i u uvjetima ra

tovanja, svjedoči činjenica da od sedamdeset idolopoklonika koji

su zarobljeni, nekolicina bogatih je puštena uz otkup, siromašni

su oslobođeni bez naknade, dok su pismeni među njima zaslužili

svoju slobodu podučivši čitanju i pisanju po deset vjernika.

Pobjeda u ovoj bici značila je snagu, stabilnost, obezbjeđenje

uvjeta za očuvanje i širenje Božije Riječi, kao i osvjedočenje u

Božiju sveprisutnost čija se Moć manifestirala na Bedru.

Duhovne poruke Bedra

Jednako, kao što ajeti Knjige Č asne kriju unutar sebe mnogaznačenja koja nisu očitovana i vidljiva iz samog Teksta, tako

i događaji iz naše, religijski obojene povijesti, nude svekolike

mogućnosti razviđanja i uzimanja duhovnih pouka.

Naime, poznato je daje Poslanik a.s. povratak sa bitke na Bed

ru opisao kao vraćanje iz male i stupanje u veliku borbu, što je

obznanio kao borbu sa samim sobom, odnosno sa svojom dušom

(nefs), koja teži ostvarenju vlastitih prohtjeva i želja, nasuprot

zahtjevima i nalozima Božije Riječi.

Bedranska bitka se svakodnevno odvija u nutrini i strem

ljenjima svakog čovjeka. Sasvim je izvjesno da je insan mjesto

manifestacije takve bitke, ili doslovno rečeno - Bedr. Iseljenici(muhadžiri) i Pomagači (ensarije), koji su sačinjavali vojsku

vjernika, unutar nas samih, oličeni su u onome što označavamo

114



POST UKRAS RAMAZANA

pojmom riih (duh), budući da je riječ o doseljeniku u naše tijelo

iz svijeta alamul-emr, i onome što prepoznajemo kao aql (um)

koji je po svojoj funkciji pomagač i savjetnik ruha. Takva vojskase pokorava Riječima Uzvišenog i sluša naredbe i upozorenja

Njegovog Miljenika (habibullah).

Na drugoj strani bedranske doline, stoji pohotna duša (nefs)

okružena vojskom želja, prohtjeva, negativnosti, grijeha, mržnje i

zavisti, koja je u nastojanju da uspostavi dominaciju nad Bedromkoji se zove insan, skopila savez sa prokletim šejtanom.

Ova borba ne prestaje sve do izlaska duše iz tijela, a dominacija

jedne od rečenih vojski se očituje na riječima, postupcima i kara

kteru čovjeka. Stoga Hasan al-Basri upozorava:

“Pazi na svoju misao jer ona postaje tvoja riječ,

pazi na svoju riječ jer ona postaje tvoje djelo,

pazi na svoje djelo jer ono postaje tvoj karakter

i pazi na svoj karakter jer on postaje tvoja sudbina."

Najsigurniji put ka potčinjavanju idolopokloničke vojskeu nama, a u cilju osiguravanja pobjede vojske islama, jeste

upražnjavanje posta, budući da je to pogubno za dušu koja je

sklona zlu (nefsul-emmara), a istovremeno, šejtanu se sužavaju

prolazi kroz naše tijelo, čime se onemogućava daljnja korespon

dencija između idolopokloničkih tabora.

115



POST UKRAS RAMAZANA

Fenomen

Fenomen bitke na Bedru je u tome što postoji tačan popisvjernika koji su učestvovali u bici. Inače, učenje imena ashabi Be

dra smatra se izvjesnom vrstom dove, te se preporučuje posjedo

vanje popisa ashabi Bedra u obliku levhe. Najzaslužniji, kada su

posrijedi imena učesnika bitke na Bedru, jeste Dža’fer ibn Hasan

El-Berzendži (umro 1176.g. u Medini), koji je sabrao i priredio

tačan popis boraca, u djelu Džalijetul-kureb. Riječ je o sljedećimvjenicima:

1. Muhammed Resulallah, s.a.v.s

2. Ubejj ibn K’ab, r.a.

3. Ahnes Es-Sulemi, r.a.

4. Erkam ibn Ebi El-Erkam, r.a.

5. Es’ad ibn Jezid, r.a.

6. Enes ibn Muaz, r.a.

7. Anese, r.a.

8. Unejs ibn Katade, r.a.

9. Evs ibn Sabit, r.a.

10. Evs ibn Havli, r.a.

11. Ijas ibn Evs, r.a.

12. Ijas ibn Bukejir, r.a.

13. Budžejr ibn Ebi Budžejr, r.a.

14. Nedždžath ibn Tha’labe, r.a.

15. Bera’ ibn Ma’rur, r.a.

16. Besbese ibn Arar, r.a.17. Bišir ibn E1 Bera’ r.a.

18. Bešir ibn Se’ad, r.a.

116



POST UKRAS RAMAZANA

19. Bilal ibn Rebah, r.a.

20. Temim Mevla Hiraš, r.a.

21. Temim Mevla BenimGanem ibn Eslim

22. Temim ibn Ju’ar, r.a.

23. Sabit ibn Akram, r.a.

24. Sabit ibn Saleb, r.a.

25. Sabit ibn Halid, r.a.

26. Sabit ibn Amr, r.a.27. Sabit ibn Hezzal, r.a.

28. Sa lebe ibn Hatib, r.a.

29. Sa lebe ibn Amr, r.a.

30. Sa’lebe ibn Aname, r.a.

31. Sekif ibn Amr, r.a.

32. Džabir ibn Abdillah ibnRijab, r.a.

33. Džabir ibn Abdillah ibnAmr, r.a.

34. Džebar ibn Sahr, r.a.

35. Džebar ibn Atik, r.a.

36. Džubejr ibn Ijas, r.a.37. Haris ibn Enes, r.a.

38. Haris ibn Evs ibn Rafie’, r.a

39. Haris ibn Evs ibn Mu’az,r.a

40. Haris ibn Hatib, r.a.

41. Haris ibn Hazmete E1Hazredži, r.a.

42. Haris ibn Ebi Hazme, r.a.

43. Haris ibn Esimah, r.a.

44. Haris ibn Arfedže, r.a.

45. Haris ibn Kajs El-Evsi, r.a.46. Haris ibn Kajs El-

Hazredži, r.a.

47. Haris ibn Num’an, r.a.

48. Haris ibn Surake, r.a.

49. Harisetu ibn En-Nu’man,

r.a.50. Hatib ibn Ebi Bal’ate, r.a.

51. Hatib ibn Amr, r.a.

52. Hubab ibn El-Munzir, r.a.

53. Habib ibn El-Esved, r.a.

54. Haram ibn Milhan, r.a.

55. Haris ibn Zejd, r.a.56. Husejn ibn Haris, r.a.

57. Hamza ibn El-Humejr, r.a.

58. Hamza ibn Abdulmut-talib, r.a.

59. Haridžetu ibn Zejd, r.a.

60. Halid ibn El-Bukejr, r.a.61. Halid ibn Kajs, r.a.

62. Habab ibn El-Erett, r.a.

63. Habab Mevla TJtbe ibnGazvan r.a.

64. Habib ibn Isaf, r.a.

65. Hidaš ibn Katade, r.a.66. Hiraš ibn Es-Simme, r.a.

67. Hurejm ibn Fatik, r.a.

117



POST UKRAS RAMAZANA

68. Hallad ibn Rafi’, r.a.

69. Hallad ibn Suvejd, r.a.

70. Hallad ibn Amr, r.a.71. Hallad ibn Kajs, r.a.

72. Hulejd ibn Kajs, r.a.

73. Halifa ibn ‘Adij, r.a.

74. Hunejs ibn Huzafe, r.a.

75. Hevat ibn Džubejr, r.a.

76. Hevali ibn Ebi Hevali, r.a.

77. Zekvan ibn Ubejd, r.a.

78. Zul-Šimalejn ibn AbdiUmejr

79. Rašid ibn El-Mu’alla, r.a.

80. Rafi’ ibn El-Haris, r.a.

81. Rafi’ ibn ‘Undžude, r.a.

82. Rafi’ ibn Malik, r.a.

83. Rafi’ ibn El-Mu’alla, r.a.

84. Rafi’ibn Jezid, r.a.

85. Ribji ibn ibn Rafi’, r.a.

86. Rebi’ ibn Ijas, r.a.

87. Rebi’ah ibn Eksem, r.a.

88. Ruhejl ibn Sa’alabeh, r.a.

89. Rifa’eh ibn Al-Haris, r.a.

90. Rifa’eh ibn Rafi’, r.a.

91. Rifa’eh ibn Abdulmunzir,r.a.

92. Rifa’eh ibn Amr, r.a.

93. Zubejr ibn El-Avvam, r.a.

94. Zijad ibn Esseken, r.a.

95. Zijad ibn Amr, r.a.

96. Zejjad ibn Lebid, r.a.97. Zejd ibn Eslem, r.a.

98. Zejd ibn Hariseh, r.a.

99. Zejd ibn El-Hattab, r.a

100.Zejd ibn El-Muzejjin, r.a.

101.Zejd ibn Vedi’eh, r.a.

102.Zejd ibn El-Mu’alla, r.a.

103.Šalim ibn Umejr, r.a.

104. Šalim Mevla Ebi Huzejfeh

105.Saib ibn Osman ibnMez’un

106.Sebreh ibn Fatik,r.a.

107.Surake ibn Amr, r.a.

108.Surake ibn K’ab, r.a.

109.Sa’d ibn Ebi Vekas, r.a.

llO.Sa’d ibn Ebi Havle, r.a.

11 l.Sa’d ibn Hejseme, r.a.

112.Sa’d ibn Zejd El-Evsi, r.a.

113.Sa’d ibn Zejd El-Muhadžir

114.Sa’d ibn Er-Rebi’, r.a.

115.Sa’d ibn Se’ad, r.a.

116.Sa’dibn Sehl, r.a.

117.Sa’d ibn Ubade, r.a.

118.Sa’đ ibn Ubejd, r.a.119. Sad ibn Osman, r.a.

120.Sa’d ibn Mu’az, r.a.

118



POST UKRAS RAMAZANA

121.Sad Mevla Hatib, r.a.

122.Sufjan ibn Nesr, r.a.

123.Seleme ibn Eslem, r.a.124.Seleme ibn Sabit, r.a.

125.Seleme ibn Seleme, r.a.

126.Selit ibn Kajs, r.a.

127. Selim ibn El-Haris, r.a.

128.Selim ibn Amr, r.a.

129. Selim ibn Kajs, r.a.

130.Selim ibn Milhan, r.a.

131.Simak ibn Sa’d, r.a.

132.Sinan ibn Sajfi, r.a.

133.Sinan ibn Ebi Sinan, r.a.

134.Sehl ibn Hunejf, r.a.

135.Sehl ibn Rali’, r.a.

136.Sehl ibn Atik, r.a.

137.Sehl ibn Kajs, r.a.

138.Suhejl ibn Vehab, r.a.

139.Suhej ibn Rafi’, r.a.

140.Sevdan ibn Rezin, r.a.141.Sevdan ibn Gazijje, r.a.

142.Suvejbit ibn Harmale, r.a.

143.Šudž’a ibn Vehbe, r.a.

144.Šerik ibn Enes, r.a.

145.Šemmas ibn Osman, r.a.

146.Sabih Mevla Ebi El-As, r.a.147.Safan ibn Vehb, r.a.

148.Safij ibn Sevad, r.a.

149.Suhejb ibn Sinan, r.a.

150.Dahhakibn Harise, r.a.

151.Dahhak ibn Abdi Amr, r.a.152.Damre ibn Amr, r.a.

153.Tufejl ibn El-Haris, r.a.

154.Tufejl ibn Malik, r.a.

155.Tufejl ibn Nu’man, r.a.

156.Talha ibn Ubejdillah, r.a.

157.Tulejb ibn ‘Umejr, r.a.

158. Asim ibn Sabit, r.a.

159.Asim ibn Adejji, r.a.

160/Asim ibn El-Akir, r.a.

161. Asim ibn Kajs, r.a.

162.Akil ibn El-Bukejr, r.a.

163. Amir ibn Rebijj, r.a.

164. Amir ibn Umejje, r.a.

165. Amir ibn El-Bukejr, r.a.

166. Amir ibn Sa’d, r.a

167. Amir ibn Seleme, r.a.

168. Amir ibn Fuhejre, r.a.169. Amir ibn Muhalad, r.a.

170. Amir ibn Es-Seken, r.a.

17 l.Abad ibn Bišr, r.a.

172.Abad ibn Kajs, r.a.

173.Ubade ibn Es-Samit, r.a.

174.Abdullah ibn Kajs, r.a.175.Abdullah ibn Sa’lebe r.a.

176. Abdullah ibn Džubejr r.a.



POST UKRAS RAMAZANA

177.‘Abdullah ibn Džahš r.a.

178.‘Abdullah ibn El-Džed r.a.

179. Abdullah ibn El-Humejrr.a.

180. Abdullah ibn El-Rebi’ r.a.

181. Abdullah ibn Revahe r.a.

182.Abdullah ibn Zejd r.a.

183. Abdullah ibn Surake r.a.

184. Abdullah ibn Seleme r.a.

185. Abdullah ibn Sehl r.a.

186.Abdullah ibn Suhejl r.a.

187. Abdullah ibn Šerik r.a.

188. Abdullah ibn Tarik r.a.

189. Abdullah ibn Amir r.a.

190. Abdullah ibn Abdilmenafra

191. Abdullah ibn Urfuta r.a.

192. Abdullah ibn Amr r.a.

193. Abdullah ibn ‘Umejr r.a.

194. Abdullah ibn Kays r.a.

195. Abdullah ibn Ka’b r.a.

196. Abdullah ibn Mahrame

197. Abdullah ibn Mes’ud r.a.

198. Abdullah ibn Maz’un r.a.

199. Abdullah ibn Nu’man r.a.

200.Abdurrah.man ibn Džebrr.a.

201. Abdurrahman ibn ‘Avf r.a.

202. Abdurrabbeh ibn Hikk r.a.

203.Abdeh ibn Al-Heshas r.a.

204.‘Abs ibn Amir r.a.

205. ‘Aiz ibn Ma’is r.a.

206.‘Ubejd ibn Evs, r.a.

207.‘Ubjed ibn Et-Tejihhan,r.a.

208.‘Ubjed ibn Zejd, r.a.

209.‘Ubjed ibn Ebi ‘Ubejd, r.a.

210.‘Ubjed ibn El-Haris, r.a.

211.‘Utban ibn Malik, r.a.

212.‘Utban ibn Rebi’eh, r.a.

213.‘Utbe ibn Abdillah, r.a.

214.‘Utbe ibn Gazvan, r.a.

215.‘Osman ibn ‘Affan, r.a.

216.‘Osman ibn Mez’un, r.a.

217.‘Adžlan ibn En-Nu’man,r.a.

218.‘Adij ibn Ebi Ezegba’, r.a.

219.‘Ismet ibn El-Husejjin, r.a.

220.‘Usejme El-Ešdža’a, r.a.

221.‘Atijje ibn Nuvejre, r.a

222.‘Ukbe ibn Amir, r.a.

223.‘Ukbe ibn ‘Osman, r.a.

224.‘Ukbe ibn Vehb El-Ensarir.a

225.‘Ukbe ibn Vehb Muhadžiri

226.‘Ukkaš ibn Mihsen, r.a.

227. Ali ibn Ebi Talib, r.a.

120



POST UKRAS RAMAZANA

228. Ammar ibn Jasir, r.a.

229.‘Umare ibn Hazm, r.a.

230/Umare ibn Zijad, r.a.

231.‘Omer ibn El-Hattab, r.a.

232. Amr ibn Ijas, r.a.

233. Amr ibn El-Džumuh, r.a.

234. Amr ibn El-HarisMuhadžiri

235. Amr ibn El-Haris El-Ensari

236. Amr ibn Surake, r.a.

237. Amr ibn Ebi Serh, r.a.

238. Amr ibn Talk, r.a.

239. Amr ibn Kajs, r.a.

240. Amr ibn Ma’bad, r.a.241. Amr ibn Mu’az, r.a.

242. Amr ibn Sa’lebe, r.a.

243.‘Umejr ibn Haram, r.a.

244.‘Umejr ibn El-Humam,r.a.

245.‘Umejr ibn Amir r.a.246.‘Umejr ibn Avf r.a.

247.‘Umejr ibn Ebi Vekas r.a.

248. Avf ibn El-Haris r.a.

249.‘Uvejm ibn Sa’id r.a.

250.‘Ijad ibn Zuhejr r.a.

251.Gannam ibn Evs, r.a.

252.Fakih ibn Bišer, r.a.

253.Ferve ibn Amr, r.a.

121

254.Katade ibn En-Nu’man,r.a.

255.Kudane ibn Mez’une, r.a.256.Kutbe ibn Amir, r.a.

257.Kajs ibn Amr, r.a.

258.Kajs ibn Mihsen, r.a.

259. Kajs ibn Muhallad, r.a.

260. Ka b ibn Džemmaz, r.a.

261.Kab ibn Zejd, r.a.262.Libze ibn Kajs, r.a.

263.Malik ibn Ebi Havli, r.a.

264.Malik ibn Ed-Duhsun, r.a.

265.Malik ibn Rebije’, r.a.

266.Malik ibn Rifa’e, r.a.

267.Malik ibn Amr, r.a.

268.Malikibn Kudame, r.a.

269.Malik ibn Mes’ud, r.a.

270.Malik ibn Numejle, r.a.

271.Mubešir ibnAbdilmunzir,ra

272.Mudžezzir ibn Zijad, r.a.

273.Muharrar ibn Amir, r.a.

274.Muhriz ibn Nadle, r.a.

275.Muhammed ibnMesleme.r.a.

276.Midladž ibn Amr, r.a.

277.Mirsed ibn Ebi Mirsed, r.a.278.Mistah ibn Usase, r.a.

279.Mes’ud ibn Evs, r.a.



POST UKRAS RAMAZANA

280.Mes’ud ibn Halde, r.a.

281.Mes’ud ibn Rebijj, r.a.

282.Mes’ud ibn Zejd, r.a.283.Mes’ud ibn Sa’d, r.a.

284.Mes’ud ibn ‘Abdise’ad,r.a.

285.Mus’ab ibn ‘Umejr, r.a.

286.Mu’az ibn Džebel, r.a.

287.Mu’az ibn E-Haris, r.a.

288.Mu’az ibn Es-Simme, r.a.

289.Mu’az ibn ‘Amr, r.a.

290.Mu’az ibn Ma’is, r.a.

291.Ma’bed ibn ‘Abbad, r.a.

292.Ma’bed ibn Kajs, r.a.

293.Mu’attib ibn ‘Ubejd, r.a.

294.Mu’attib ibn ‘Avf, r.a.

295.Mu’attib ibn Kušejr, r.a.

296.Ma’kil ibn El-Munzir, r.a.

297.Ma’mer ibn El-Haris, r.a.

298.Ma’in ibn ‘Adij, r.a.

299.Ma’in ibn Jezid, r.a.300.Mu’awiz ibn El-Haris, r.a.

301.Mu’awiz ibn Amr, r.a.

302.Mikdad ibn El-Esved, r.a.

303.Mulejl ibn Vebre, r.a.

304.Munzir ibn Amr, r.a.

305.Munzir ibn Kudame, r.a.306.Munzir ibn Muhammed,

307.Mihdža ibn ‘Salih, r.a.

308.Nadr ibn El-Haris, r.a.

309.Nu’man ibn El-A’redž, r.a.310.Nu’man ibn Sinan, r.a.

31 l.Nu’man ibn Amr, r.a.

312.Nu’man ibn ‘Abdi Amr,r.a.

313.Nu’man ibn Ebi Hazm, r.a.

314.Numan ibn ‘Asr, r.a.315.Nu’man ibn Malik, r.a.

316.Nuejman ibn Amr, r.a.

317.Nevfel ibn ‘Abdillah, r.a.

318.Vakid ibn Abdillah, r.a.

319.Vedeke ibn Ijas, r.a.

320.Vedi’e ibn Amr, r.a.

321.Vehb ibn Se’ad, r.a.

322. Vehb ibn Ebi Serh, r.a.

323.Hani ibn Nijar, r.a.

324.Hubejl ibn Vebere, r.a.

325.Hilal ibn El-Mu’alla, r.a.

326. Jezid ibn El-Ahnes, r.a.

327. Jezid ibn El-Haris, r.a.

328. Jezid ibn Hizam, r.a.

329. Jezid ibn Rukajš, r.a.

330. Jezid ibn Es-Seken, r.a.

331. Jezid ibn El-Munzir, r.a.332.Ebu Ejjub, r.a.

333.Ebu El-’Avr, r.a.

122



POST UKRAS RAMAZANA

334.Ebu Bekir Es Siddik, r.a.

335.Ebu Habbe ibn Sabit, r.a.

336.Ebu Hanne ibn Malik, r.a.337.Ebu Habib ibn Zejd, r.a.

338.Ebu Huzejfe ibn ‘ Utbe,

339.Ebu Hasan El-Ensari, r.a.

340.Ebu Haridže, r.a.

341. Ebu Hallad, r.a.342. Ebu Huzejme, r.a.

343.Ebu Davud, r.a.

344. Ebu Dudžane, r.a.

345. Ebu Sabre, r.a.

346.Ebu Selit, r.a.

347.Ebu Seleme, r.a.

348.Ebu Sinan, r.a.

349.Ebu Šejh, r.a.

350.Ebu Sirme, r.a.

351.Ebu Dijah, r.a.

352.Ebu Talha, r.a.

353.Ebu TJbejde ibn El-Džerrah

354.Ebu ‘Akil, r.a.

355.Ebu Katade, r.a.

356.Ebu Kajs ibn El-Mualla,r.a.

357.Ebu Kebše, r.a.358. Ebu Lubabe, r.a.

359.Ebu Mahšiji, r.a.

360.Ebu Mirsed, r.a.

361.EbuMes’ud El-Bedri, r.a.

362.Ebu Mulejl, r.a.363.Ebul-Hejsem, r.a.

364.Ebul-Jesr, r.a



POGLAVLJE VI

DOBROVOLJNI POST

Post ponedjeljkom i četvrtkom

Kada govorimo o metafizičkoj ili onostranoj dimenziji dana

u sedmici, esencijalni značaj pripada petku, koji je označen

kao sejjidul-ejjam i koji istovremeno unutar svog temporalnog

obima sadrži svekolike aspekte svetosti (qudsijjet) i posebnosti.

Međutim, kada je riječ o aspektu odlikovanosti po pitanju posta,

tada primat nesumnjivo pripada ponedjeljku i četvrtku. Takav

status pripada im shodno Božijoj mudrosti koja je naznačena

unutar riječi Allahovog Poslanika a.s .-.“Djela se izlažu pred Gos

podara ponedjeljkom i četvrtkom, pa želim da moja djela budu

izložena dok postim. “1

1 Tirmizi

125



POST UKRAS RAMAZANA

Također, kao argument naznačene odlikovanosti su riječi koje

Ebu Hurejre prenosi od Poslanika a.s.:“Ponedjeljkom i četvrtkom

se otvaraju džennetska vrata i svakom robu koji Allahu ništa ravnim ne smatra, biva oprošteno, izuzev čovjeku koji je u zavadi

sa svojim bratom. Pa se kaže: ‘Pustite ovu dvojicu da čekaju, dok

se ne izmire!"2

Kada je riječ o ponedjeljku, odnosno odlikovanosti posta u

tom danu u odnosu na druge, Ebu Katade prenosi da je Poslanik a.s. rekao: “To je dan kada sam ja rođen i dan u kome mi je poslana

Objava.<<3

Na osnovu predaja nesumnjivo se može ustvrditi da Mu-

hammed a.s. nikada nije izostavljao navedeni post, očitujući svo

ju predanost (teslimijjet ) Milostivom.

2 Ebu Davud

3 Muslim

126



POST UKRAS RAMAZANA

Post "bijelih dana’

Sintagma ‘bijeli dani’ podrazumijeva trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan svakog hidžretskog mjeseca. Značaj ‘bijelih dana’

uprisutnjen je unutar savjeta Allahovog Poslanika a.s. upućenog

Ebu Zerru:“0 Ebu Zene, ako budeš postio tri dana od (svakog)

mjeseca, onda posti trinaesti, četrnaesti i petnaesti.“4

Povod kreiranja ovakve nesvakidašnje sintagme (‘bijeli dani),

kojom se definira vremenski strogo limitirana odrednica, nalazimo unutar Poslanikovog pravorijeka. Naime, od Ebu Zerraibn Huvejša r.a. se prenosi da je rekao:“Pitao sam Ibn Mes’uda

r.a. o ‘bijelim danima’, pa je on rekao:’Pitao sam Allahovog Poslanika a.s. o njima, pa mi je rekao: ’Kada je Adem a.s. prekršio

zabranu i pojeo voćku sa drveta, Uzvišeni Allah mu je objavio-.’O

Ademe, odlazi iz Mog susjedstva! Tako Mi Moje Veličine i Moje Siline, u Mom susjedstvu neće biti onaj koji Mi se ne pokorava!’, pa

je nastavio-.’Tako je on spušten na Zemlju pocrnivši (odpočinjenog

grijeha), pa su meleki tugujući govorili:’0 Gospodaru, stvorio

si stvorenje Svojom rukom, nastanio ga u Svoj Džennet, naredio si melekima da mu sedždu učine, a zbog jednog grijeha njegovu bjelinu pretvorio Si u crninu?!’ Pa je Uzvišeni objavio-.’O Ademe,

posti radi Mene ovaj dan!’-trinaesti, pa je on postio, nakon čega je jedna trećina njegovog tijela postala bijela. Zatim je Uzvišeni objavio-.’O Ademe, posti ovaj dan!’-četrnaesti, pa je on postio, te su dvije trećine njegovog tijela postale bijele. Zatim je Uzvišeni Allah

objavio-.’O Ademe, posti ovaj dan!’-petnaesti, pa je on postio, te je sav postao bijel. Zato su ovi dani nazvani ‘bijeli daniU*5

4 Tirmizi

5 Abd al-Qadir Gaylani, AL-gunya li al-talibi tariq al-Haqq, Sarajevo, 2005., str.31.

127



POST UKRAS RAMAZANA

Kakav je odnos, u pragmatičnom smislu, imao Poslanik islamaspram posta ‘bijelih dana vidljivo je iz riječi Ibn Abbasa koji nas

obavještava da Odabranik a.s. pomenuti post nikada nije izostavljao, niti na putu, niti kod kuće.

Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao: “Moj prijatelj (Mu- hammed a.s.) mije preporučio tri stvari koje neću ostaviti do smrti: da svakog mjeseca postim tri dana, klanjam duha-namaz i spavam

prije vitr-namaza.“6

Nagrada, pripremljena za ovu kategoriju posta, direktno ukazuje na Allahovu plemenitost i darežljivost spram stvorenja, kojese očituju u svekolikim formama Božanske Prisutnosti.(hađaraf),na što ukazuju i riječi Allahovog Miljenika (habibullah) a.s.:

„Ko bude postio tri dana svakog mjeseca, to je kao da je pos

tio cijelu godinu. Potvrdu ovog Uzvišeni Allah je objavio u Svojoj Knjizii’Ko uradi dobro djelo, bit će desetorostruko nagrađen...’7 dan, kao deset dana.<<8

Abdullah ibn Šekik Ukajli svjedoči o zanimljivom događaju,rekavši:“Došao sam u Medinu i sretnem Ebu Zerra. Rekohsebi:’Potrudit ću se da vidim u kakvom je stanju danas.’ Pa ga

upitah:’Da li si postač?’ On reče:’Jesam.’ Č ekali smo dozvolu da pristupimo h. Omeru, i kada nam je bilo dozvoljeno da uđemo,otišli smo do sofre, a Ebu Zerr je počeo jesti. Ja sam ga gurnuorukom, kako bih ga podsjetio da posti, a on mi reče.-’Nisam zaboravio što sam ti rekao. Rekao sam ti da sam postač, i ja postim tridana od svakog mjeseca, te sam na takav način trajni postač.“9

6 Muttefekun alejh7 Qur'an, VI: 160

8 Tirmizi

9 Abu Lays al-Samarqandi, Upozorenje nemarnim, Tuzla, 2006., str.212.

128



POST UKRAS RAMAZANA

Post na dan Ašure

Ukoliko termin ašura promatramo sa jezičko-pojmovnog as pekta, nužno je posvjedočiti izvjesna razilaženja među učenjacima

(el-’ulema’). Naime, većina ih smatra daje pojam ašura’proistekao

iz činjenice da je riječ o desetom (1ašir) danu mjeseca muharre-

ma, dok postoji i mišljenje da je riječ o desetoj počasti (keramet)

darovanoj od Allaha ummetu posljednjeg Poslanika a.s. Riječ je

o sljedećim darovima:

- prvi je mjesec redžeb, a njegova posebnost u odnosu na

ostale mjesece je kao posebnost ovog ummeta u odnosu na

ostale ummete

drugi dar je mjesec šaban, čija je odličnost nad ostalim

mjesecima kao odličnost Vjerovjesnika nad ostalim vje-

rovjesnicima

treći dar je mjesec ramazan čija je posebnost nad ostalim

mjesecima kao posebnost Allaha nad Njegovim stvoren

jima

četvrti dar je noć Kadr, koja je bolja od hiljadu mjeseci

peti dar je ramazanski bajram (jevmul-fitr) koji je dan na

grade (jevmul-džeza)

šesti dar je deset dana mjeseca zul-hidždže koji su dani

zikrullahasedmi dar je dan arefata za čiji post Allah prašta grijehe

počinjene u toku protekle i godine koja slijedi

129



POST UKRAS RAMAZANA

osmi dar je dan žrtve (jevmun-nehr), a to je dan klanja

kurbana

deveti dar je petak (jevmul-džumu’a), dan okupljanja - koji

je prvak među danima (sejjidul-ejjdtn)

deseti dar je dan ašure za čiji post Allah nagrađuje opros-

tom grijeha počinjenih u toku protekle godine.10

Kada govorimo o 'ašuri kao danu posta koji je smješten unutarmjeseca muharrema, bitnim se nadaje kur’anski tekst koji ukazu

je na četiri sveta mjeseca unutar islamske tradicije, među koje se

ubraja i mjesec muharrem. Naime, u Kuranu stoji “Broj mjeseci

u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je

nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta."11

O posebnosti posta u mjesecu muharremu, svjedoči i vjero

dostojni iskaz Allahovog Miljenika a.s. (habibullah), u kojem se

ka.ie-."Najbolji post poslije ramazana je post u Allahovom mjesecu

muharremu, a najbolji namaz poslije farz-namaza je noćni

namaz. “12

Post na Dan ašure prakticirao se i u drugim religijskim tradici jama na što ukazuju riječi Ibn Abbasa r.a. koji prenosi da je Al-

lahov Poslanik a.s. došavši u Medinu zatekao Židove da poste Dan

ašure. Allahov Poslanik ih je upitao-"Koji je ovo dan pa ga pos

tite?“ Rekli su:“Ovo je veličanstven dan. U njemu je Allah spasio

10 'Abd al-Qadir Gaylani, Al-gunya li al-talibi ahl al-Haqq, Sarajevo, 2005., str.188.

11 Qur’an, IX:36

12 Muslim

130



POST UKRAS RAMAZANA

Musaa i njegov narod a potopio faraona i njegov narod, pa ga je

Musa postio iz zahvalnosti, zato ga i mi postimo." Allahov Po

slanik a.s. je na to rekao:“Mi imamo veće pravo i preči smo Musau od vas. “ Potom je Allahov Poslanik a.s. postio taj dan i naredio da

se posti.13

Tada je Poslanik a.s. putem glasnika obznanio daje post na Dan

ašure obavezan, kako je i prakticirano, sve do naredbe o postu

mjeseca ramazana, kada je post Dana ašure ostavljen na izbor vjernicima, o čemu svjedoči i vjerodostojan iskaz Vjerovjesnika:“Ko

hoće neka taj dan posti a ko hoće neka mrsi.<<w

Post Dana ašure podrazumijeva post desetog dana muharre-

ma, s tim da je Poslanik a. s. taj post kasnije proširio i na deveti

dan istog mjeseca, s ciljem razlikovanja od Jevreja koji su postili

deseti dan.

Dan ašure obiluje izvjesnom svetopovijesnom i meta-

povijesnom dimenzijom, budući da se unutar značajnog opusa

islamske literature navode događaji koji su se Božijom Voljom

manifestovali u pojavnom svijetu (alemuš-šehadet ) upravo na

Dan ašure. U tom kontekstu navode se sljedeći događaji:

na dan ašure Allah je primio pokajanje (tevba) Adema a.s.

na dan ašure Allah je uzdigao Idrisa a.s. na visoko mjesto

(mekanen ‘alijjen)

na dan ašure Nuhova a.s. lađa je pristala na brdo Džudijj

13 Muslim

14 Muslim

131



POST UKRAS RAMAZANA

na dan ašure je Ibrahim a.s. rođen, izbran za Allahovog

Miljenika (habibullah) i spašen od Nemrudove vatre

na dan ašure Allah je primio pokajanje Davuda a.s.

na dan ašure Allah je otklonio tešku bolest od Ejjuba a.s.

na dan ašure Allah je spasio Musa a.s. i njegov narod od

faraona, kojeg je utopio u more

na dan ašure Allah je izbavio Junusa a.s. iz utrobe ribe

na dan ašure Allah je uzdigao Isaa a.s. na nebesa.

Kada je posrijedi teleološka dimenzija posta na Dan ašure,

pozvat ćemo se na riječi Poslanika a.s. koji je bio upoznat sa

suštinom svih stvari i pojava, bilo iz svijeta ovostranog (alemuš-

šehadet ) ili onostranog (alemul-gajb). Naime, Ebu Katade prenosi

daje Vjerovjesnik a.s. rekao “Postom dana ašure, nadam se, Allah

će oprostiti (grijehe onome ko posti) za godinu dana koja je ispred

njega.‘q5

15 Tirmizi

132



POST UKRAS RAMAZANA

Post u mjesecu ševvalu

Ukazujući na značaj posta u mjesecu ševvalu Allahov Miljenik(habibullah) kaže: „Ko isposti mjesec ramazan i još šest dana u

ševvalu kao da je postio cijelu godinu dana."16

Odgovor na moguće pitanje ‘Zašto ćepostač za naznačeni post

imati nagradu posta od godinu dana?’, krije se u činjenici da Allah

nagrađuje desetorostruko, budući da se u hadisu kaže:“Post ra

mazana računa se kao post deset mjeseci, a post šest dana ševvala

kao post dva mjeseca, što ukupno iznosi post od godinu dana. “u

Kada je riječ o tome da li post šest dana podrazumijeva nepreki

nuti post ili je pak dozvoljeno razdvojiti dane posta, evidentna su

različita stajališta. Naime, jedna grupa učenjaka smatra daje poh

valno šest dana ispostiti zaredom, i to na početku ševvala. Ovo je

stav imama Šafije i Abdullah ibn Mubareka, zasnovan na tekstu

hadisa koji prenosi Ebu Hurejre, u kome se kaže:“Kb uzastopno

isposti šest dana poslije fitra kao da je postio cijelu godinu dana.,cis

Drugi pak smatraju da nema razlike, bilo da se ovi dani poste

uzastopno ili pojedinačno u toku mjeseca ševvala. Takvo mišljenjezastupa Imam Ahmed ibn Hanbel.

Cilj koji se želi postići iniciranjem na post šest dana ševvala

jeste ustrajnost (istiqamet ) u činjenju dobrih djela, kako vjernik

ne bi prolaskom mjeseca ramazana zapostavio duhovnu borbu

16 Muslim i Tirmizi

17 Ahmed i Nesai

18 Prenosi Taberani sa slabim lancem prenosilaca

133



POST UKRAS RAMAZANA

(mudžaheda) i nastojanje da njegovo srce ostane živo u odnosu

na Uzvišenog.

U tom kontekstu je i odgovor Šejh Šiblija koji je na upit:“Da

li je bolji redžeb ili ša’ban?“ odgovorio:“Budi rabbani a ne budi

šabani". Drugim riječima kazano:“Budi onaj koji je Allahu predan

u svakom vremenu a ne kao onaj koji je predan samo ponekad."

134



POST UKRAS RAMAZANA

Post deset dana zul-hidždžeta (ejjamul-’ašr)

Tumačeći kur’anski tekst u kojem se ka že:„Tako mi zore, i de

set noći, parnih i neparnih. “ 19, Ibn Abbas smatra da ‘ zora’ (el-

fedžr ) označava sabah namaz a sintagma ‘deset noći’ ukazuje na

deset dana, odnosno noći zul-hidždžeta.

Tajanstvenost, posebnost i onostrana raskošnost deset dana

zul-hidždžeta sadržani su u riječima Pečata poslanika (hatemul-

enbija) a.s. koji kaže:“Nema dana u kojima je dobro djelo draže

Allahu, kao stoje u ovih deset dana. “ Rekoše:’Zar ni borba na Alla-

hovom putu?’ Allahov Poslanik odgovoru’Ni borba na Allahovom

putu, osim osobe koja je ušla (u borbu) zalažući svoj imetak i život,

pa se ni sa čim od toga ne vrati."20

Budući da je riječ o broju deset, koji podrazumijeva prvih deset

dana zul-hidždžeta, interesantno je napomenuti značaj istog un

utar hijeropovijesti islama, koja je sublimirana u životima Božijih

odabranika.

Naime, unutar predaja (ahbar ) se navodi pet vjerovjesnika zakoje je karakterističan broj deset, bilo da ukazuje na svojstva, st

vari ili pojave.

U slučaju Adema a.s. broj deset odnosi se na događaj koji je us

lijedio neposredno nakon stvaranja hazreti Have. Naime, nakon

što je Allah stvorio hazreti Havu od Ademovog kratkog lijevog

19 Qur'an, LXXXIX:l-3

20 Tirmizi

135



POST UKRAS RAMAZANA

rebra, poslanik se iz sna probudio i pored sebe ugledao Havu,

upitavši je:“Č ija si ti?“. A ona odgovori:“Tvoja.“ On je htjede

dotaći, ali mu tada bi rečeno:“Ne diraj je dok joj ne dadneš njenmehr!“ Pa on upita: „Ilahi, šta je njen mehr?“, pa Uzvišeni Allah

reče:“Da doneseš deset salavata na Vjerovjesnika zadnjeg vreme

na (ahiri zeman), to je njen mehr.“

Kada je posrijedi Ibrahim a.s., kur’anski tekst kaže:‘A kada

je Ibrahima Gospodar njegov s nekoliko riječi iskušao, pa ih on upotpunio.<<21Riječ je o deset svojstava, od kojih je pet po pitanju

glave (razdjeljak, skraćivanje brkova, misvak, ispiranje usta, ispi

ranje nosa) i pet koji se odnose na ostali dio tijela (rezanje nokti

ju, uklanjanje dlaka ispod pazuha, sunećenje, brijanje oko polnog

organa, pranje između prstiju prilikom uzimanja abdesta). Kada

je Ibrahim a.s. upotpunio ovih deset stvari Allah ga je počastioPrijateljstvom, o čemu Uzvišeni kaže:"/ Allah je uzeo Ibrahima

za prijatelja."22

O broju deset koji se odnosi na poslanika Šuajba a.s., Kuran

kaže:"..a ako deset napuniš, bit će tvoja dobra volja. “23Riječ je o

Musa a.s. koji je deset godina hizmetio kod Šuajba a.s., a plata mu je bila mehr za njegovu kćerku. Naime, Šuajb a.s. je mnogo plakao

usljed čega je izgubio vid, nakon čega mu Allah vraća tu blago

dat i objavljujemo Šuajbe, ako se bojiš vatre, Ja sam te zaštitio,

ako želiš džennete, Darovat ću ti ih, a ako želiš zadovoljstvo, imat

ćeš.“ Tada Šuajb odgovara:“O Džibrile, nije moj plač radi želje

21 Qur'an, 11:124

22 Qur'an, IV: 125

23 Qur'an, XXVIII:27

136



POST UKRAS RAMAZANA

za džennetima, niti iz straha od vatre, već iz čežnje za Milosti-

vim.“ Tada Allah reče:"Sada imaš pravo", nakon čega je poslanik

nastavio sa tugom i plačem, za što mu je kasnije ukazana počast, budući da je Allah poslao Svog vjerovjesnika Musa a.s. da mu

bude hizmećar deset godina.

U kontekstu Musaa a.s. broj deset se izravno očituje u sljedećem

Tekstu:“Mi odredismo Musau trideset noći, i dopunismo ih još

sa deset."2* Riječ je o tome da je Allah dž.š. obećao Musau a.s.izravan razgovor (munajat ), te je poslanik povodom toga postio

trideset dana (postoje mišljenja da se to dogodilo u mjesecu zul-

kaddeu, a prema drugima u zul-hidždžetu). Međutim, krenuvši

na razgovor Musa a.s. je stavio maslinu u usta, pri čemu je osjetio

da se promijenio njegov zadah. Tada Allah reče:“0 Musa, zar ne

znaš daje zadah iz usta postača kod Mene ljepši od mirisa miška",te mu naredi da posti još deset dana ( u mjesecu zul-

hidždžetu ili muharremu).

I konačno, broj deset u vezi sa našim Vjerovjesnikom Mu-

hammedom a.s. tiče se ranije naznačenog teksta: “Tako Mi zore i

deset noći"25, što ukazuje na deset dana zul-hidždžeta.26

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik a.s. rekao:"Nema

dana u kojima je Allahu draže da Mu se čini ibadet, kao što su de

set dana zul-hidždžeta. Dobrovoljni post u svakom od njih ravan

24 Qur’an, VII:142

25 Qur'an, LXXXIX:l-2

26 Abd al-Qadir Geylani, Al-gunya li al-talibi ahl al-haqq, str. 128-130.

137



POST UKRAS RAMAZANA

je dobrovoljnom postu jedne godine, a dobrovoljni namaz u sva

koj njegovoj noći ravan je dobrovoljnom namazu u noći Kadr.“27

U ovim danima, post je nabolji način iskazivanja pobožnosti

i svijesti o Njegovoj Veličanstvenosti, budući da su to dani

hadždža. Međutim, deseti dan zul-hidždžeta je zabranjeno postiti

jer je riječ o prvom danu Kurbanskog bajrama, dok je deveti dan

zul-hidždžeta najodabraniji, s obzirom na to da je riječ o danu

Arefata (jevmul-’arefe).

27 Tirmizi

138



POST UKRAS RAMAZANA

Post na danArefata (jevmul-’arefe)

Dan Arefata podrazumijeva deveti dan mjeseca zul-hidždže,što odgovara danu uoči kurbaskog bajrama ( ‘idil-adhđ ).

Međutim, ukoliko promišljamo o samom pojmu jevmul-’arefe,

te o njegovom esencijalnom značenju koje ukazuje na povod

konstruisanja same sintagme, dolazimo do zanimljivog teksta

koji se pripisuje osobi poznatoj kao Sultanul-mufessirin ( Prvak

među tumačima Božije Riječi). Dakako, riječ je o Ibn Abbasu koji

je objašnjavajući evoluciju pojma ‘jevmul-’arefe’ kazao-.“Tervije i

Arefat su tako nazvani stoga što je Ibrahim a.s. u noći Tervije vi

dio u snu kako mu se naređuje da zakolje svoga sina, a kada je

svanulo, on se dvoumio (reva), tj. razmišljao je čitav dan o tome

da li je taj san bio od Allaha ili od šejtana, pa je taj dan radi njegovog razmišljanja nazvan Tervije. U noći Arefata, isti sanje sanjao

drugi puta, a kada je svanulo on je spoznao ('arefe) da je to bilo od

Uzvišenog Allaha, te je taj dan nazvan dan Arefata (spoznaje)."

Kada je Poslanik a.s. upitan o postu na dan Arefata rekao

je: "Post na dan Arefata, vjerujem i nadam se da će Allah, za njega

oprostiti grijehe za prošlu i narednu godinu.<<28

Kada je riječ o osobi koja boravi na Arefatu u toku obavljan

ja obreda hadždža, stav većine učenjaka je da takva osoba neće

postiti dan Arefata, budući da postoji vjerodostojna predaja koju

prenosi Ummul-Fadl, kćerka Harisova r.a., rekavši kako su se lju

di na dan Arefata kod nje prepirali o tome da li Allahov Poslanik

28 Muslim

139



POST UKRAS RAMAZANA

posti ili ne. Jedni su svjedočili u korist posta dok su drugi negirali

takav stav. Tada je Ummul-Fadl poslala Poslaniku a.s. vrč mlijeka

dok je bio na Arefatu na svojoj devi, pa ga je on popio.29

Također, Ibn Omer, kada je upitan o postu na Arefatu, rekao

je:“Obavio sam hadždž sa Vjerovjesnikom, a on ga nije postio; sa

Ebu Bekrom, pa ga ni on nije postio; sa Omerom, pa ga ni on nije

postio; sa Osmanom, pa ga ni on nije postio. I ja ga ne postim, a

ne naređujem niti zabranjujem."30

Abdullah ibn Mes’ud prenosi da je Vjerovjesnik rekao:“Allah je

među danima izabrao četiri, kao što je učinio i među mjesecima.

Među ženama je odabrao četiri, kao i četvericu koji će prednjačiti

u džennetu. Za četvericom će džennet čeznuti. Od odabranih

dana, na prvom mjestu je petak, koji se odlikuje jednim trenutkom

u kojem će Allah muslimanu, ako nešto zatraži, bilo da se radi o

dunjalučkoj ili ahiretskoj potrebi, dati. Drugi je dan Arefata. Kada

osvane ovaj dan, Allah se diči i ponosi pred Svojim melecima, te im

se obrati: ’Meleci Moji, pogledajte Moje robove koji su došli prašnjavi

i zapušteni. Potrošili su svog imetka i izmorili se. Budite Mi svjedo

ci da Sam im oprostio.’ Treći je dan klanja kurbana. Kada nastupi ovaj dan i kada čovjek izvede svoj kurban da ga zakolje, prva kap

krvi koja padne briše grijehe koje je čovjek počinio. Četvrti odab

rani dan je ramazanski bajram. Pošto ljudi isposte ramazan i odu

da klanjaju bajram-namaz, Uzvišeni Allah kaže melecima:’Svaki

radnik traži da bude isplaćen. Moji robovi su postili svoj mjesec i

29 Muslim

30 Tirmizi

140



POST UKRAS RAMAZANA

došli na bajram, očekujući svoju nagradu. Budite Mi svjedoci da

sam im oprostio.’ Tada glasnikpoviče:’Muhammedov ummete, vra

tite se svojim kućama, vaša hrđava djela su zamijenjena dobrim. “

Odabrani mjeseci su: redžeb, zul-kadde, zul-hidždže i muhar-

rem.

Odabrane žene su: hazreti Merjema (kćerka Imranova), hazreti

Hatidža (kćerka Huvejlidova), hazeti Asija (kćerka Muzahimova

i žena faraonova), te hazreti Fatima (kćerka Muhammedova i

predvodnica u džennetu).

Č etverica koji će prednjačiti u džennetu (ispred svog naroda),

bit će: Muhammed a.s. među Arapima, Selam Farisi među Perzi-

jancima, Suhejb među Bizantijcima i Bilal među Abesincima.

Č etverica za kojima džennet čezne su: Alija ibn Ebi Talib, Sel-

man, Ammar ibn Jasir i Mikdad ibn Esved.31

31 Abu Lays Al-Samarqandi, Upozorenje nemarnim, Ttizla, 2006., str.207.

141



POST UKRAS RAMAZANA

Davudovpost

Post koji se pripisuje poslaniku Davudu a.s., podrazumijeva post polovine vremena (savm nisfid-dehr), odnosno jedan dan

posta a drugi dan mršenja. To je najvrjedniji oblik dobrovoljnog

posta budući da ostavlja najveći utjecaj na dušu (ne/s) koja svo

jom animalnom dimenzijom teži zadovoljenju prohtjeva i kao

takva žudi za materijalnom prirodom.

Abdullah ibn ‘Amr r.a. prenosi da je Allahov Poslanik a.s.

rekao /"Allahu najdraži post je Davudov post. Najdraži namaz Al-

lahuje Davudov namaz. On bi spavao pola noći, klanjao bi trećinu

i spavao šestinu. Postio bi dan a jeo dan/"32

Ovu vrstu posta je Poslanik i preporučio Abdullah ibn ‘Amru

r.a. koji je rekao:“Ja mogu i više od toga.“ Na što je Poslanik a.s.

ponovio /"Posti jedan dan a mrsi naredni dan.“ Na te riječi Ab

dullah reče:“Ali ja želim vrjednije od toga.“ A Muhammed a.s.

odgovori:“Nema vrijednijegod ovoga.""33

Ko ne može postiti Davudov post, može pristupiti postu trećine

vremena, a to znači da jedan dan posti a naredna dva dana mrsi.Ako osoba posti tri dana s početka, tri dana u sredini i tri dana nakoncu mjeseca, to je trećina ukupnog vremena, i ti dani se podudaraju s odabranim vremenima.

Poslanik Islama, Muhammed a.s., koji jeste paradigma sveu

kupnog stvaranja (usvetul-hasene), svjedoči o vlastitom prak-

ticiranju Davudovog posta:

32 Muslim

33 Buhari i Muslim

142



POST UKRAS RAMAZANA

„Predočeni su mi ključevi riznica ovog svijeta i hazne Zemlje. Sve

sam ih odbio i rekao:“Gladujem jedan dan a sit sam naredni dan,

hvalim Te kad sam sit, a skrušeno Te molim kada gladujem .c<34

Međutim, potpuna tajna rečenog posta otkriva se samo on

ima koji krenu stazom kusanja predočenog ibadeta i vlastito

srce očiste svjetlima (envar ) koja isijavaju iz suštine robovskog

suzdržavanja spram blagodati, čineći to isključivo u ime Milos

tivog, Dobročinitelja.

34 Nesai

143



POGLAVLJE VII

NUTRICIONISTIČKI ASPEKT

POSTA I HALAL ISHRANA

Nutridonistički aspekt posta i halal ishrana

Nutricionizam je savremena naučna disciplina koja proučava

odnos sastojaka hrane, načina ishrane i njihovog utjecaja na

zdravlje čovjeka.

Kroz povijest ljudske civilizacije, ishrana je korištena za

poboljšanje zdravlja ljudi, ali isto tako zagađena i neispravna hra

na je nanosila pogubne posljedice po zdravlje.

Č esto spominjana Hipokratova izreka je:“Neka hrana bude vaš

lijek, a lijek neka bude vaša hrana.“ S druge strane, Hipokrat je

tvrdio da nije ista hrana za bolesnog i zdravog čovjeka. Također,



POST UKRAS RAMAZANA

još u antičko doba, post se upražnjavao za liječenje ljudi, po čemu

je naročito bio poznat Galen. Medicina, kakvu je Galen uspostav

io, zadržala se i do danas.

Post kao oblik suzdržavanja od jela i pića prisutan je u svim

religijama, ali je najviše ‘asketski’ i sa najstrožijim pravilima u is

lamu. Iako post osim sudržavanja od konzumiranja hrane i pića

podrazumijeva i druge oblike emotivnih i fizičkih ograničenja,

većina muslimana uživa posteći u mjesecu ramazanu. Tako, post u smislu suzdržavanja od jela i pića, ne može se posmatrati

odvojeno od ostalih životnih sadržaja.

Moderni nutricionizam prehranu posmatra kao dio životnog

stila, a islam kao vjera propisuje životni stil po svim sferama

ljudskog bitisanja. Zbog toga, savremena prehrana je defenirana prehrambenim standardima, vodićima i preporukama. Za sve

njih zajednička je konstatacija, ‘jesti često, umjereno i raznovrs

no’. Ova načela su također duboko ukorijenjena u načelima is

lamskog vjerovanja i izvorima islama, Kur’anu i sunnetu.

“7 jedite i pijte, samo ne pretjerujte, On ne voli one koji pretje

ruju. “ (Al-A’raf, 31)

S druge strane, ograničenja količine unosa hrane su ukorijen

jena u hadisima Allahovog Poslanika a.s. i tačno .propisana, do

samog načina sjedenja prilikom objedovanja.

Moderni nutricionizam obavezno nalaže dnevnu fizičku aktivnost i to minimalno pola sata. Ekvivalencija fizičke aktivnos

ti je obaveza obavljanja namaza, što prepačunato u vremenu,

146



POST UKRAS RAMAZANA

iznosi minimalno 60 minuta dnevno. Kompozicija aktivnosti i

pokreta omogućuju pravilno funkcioniranje probavnog sistema,

krvožilnog (cirkulatornog), nervnog, endoktrinog, muskulator-

nog i ostalih podsistema iz kojih se čovjek sastoji.

Obavljanje namaza tokom posta, naročito se preporučuje za

osobe koje boluju od savremenih metaboličkih bolesti, kao što

su bolesti krvožilnog sistema, dijabetes melitusa (šećerna bolest),

hipertenzije (povećan krvni pritisak), hiperlipidemije (povećanemasnoće) i brojnih drugih.

Tokom posta, probavni sistem je manje opterećen u obavl

janju procesa razlaganja hrane do krajnjih produkata. Razlaganje

hrane se vrši uz pomoć enzima i vode, tzv. enzimskom hidroli

zom. Pošto je probavni sistem tokom dana manje opterećen, postomogućava stabilizaciju enzima probavnog sistema, čišćenje’

probavnog sistema od produkata koji su se mogli akumulirati u

ranijim periodima, a naročito ‘čišćenje’ sluznice želudca.

Probavni sistem je obično zauzet u prvoj polovici dana, hra

nom koju smo unijeli tokom sehura, dok je u drugom dijelu dana

prazan i pasivan, što predstavlja period ‘čišćenja’.

Proteinska i lipidna hrana probavlja se duže nego ugljiko-

hidratna, tako se proteini probavljaju za oko 5-8 sati, dok je lipi-

dima (ulja, masti) potrebno ponekad i do 12 sati.

Osobe koje boluju od metaboličkih poremećaja, u toku mjese

ca ramazana, kao i van njega, moraju paziti na vrstu hrane koju

unose u organizam, budući da je mjesec ramazan vrijeme kada je

iftarska sofra raznovrsna i obilna.

147



POST UKRAS RAMAZANA

Tako, osobe koje boluju od inzulin neovisne šećerne bolesti,

moraju paziti da ne unose suvišne količine jednostavnih šećera

iz hrane: kuhinjskog šećera, baklava, hurmašica, tufahija, a kao

slatko im se preporučuju različite vrste voća.

Kod osoba sa hipertenzijom, neophodna je pažnja spram

suvišnog unosa soli, kafe i čaja, dok se preporučuje konzumiranje

banana, zelenog povrća, sušene marelice i šljiva, odnosno namjer

nica koje sadrže veće količine kalijuma. '

Osobe sa povišenom masnoćom (trigliceridi) moraju izbjega

vati unošenje svih masnoća životinjskog porijekla, što će zami

jeniti konzumiranjem maslinovog i suncokretovog ulja, te kikiri

ki maslaca. Zdrave osobe, u principu, mogu jesti svu hranu.

Vrste hrane i post

Sva hrana koju konzumiramo sastoji se od makronutrienata,

a to su proteini, ugljiko-hidrati, lipidi i voda, te mikronutrienata,

odnosno vitamina i minerala.

Hrana u principu može biti dominantno proteinsko-lipids-ka (meso, jaja), dominantno ugljiko-hidratna (žitarice, voće i

povrće), i dominantno lipidna (ulja i masti). Mlijeko sadrži ug-

ljiko-hidrate, lipide, proteine i vodu u izvanrednom odnosu.

Postavlja se pitanje, koju je hranu najbolje konzumirati, kako

bi se postač osjećao što spremnijim za upražnjavanje posta?

Ukoliko se za sehur konzumira proteinsko-lipidna hrana

(meso, mlijeko, jaja), čovjek će se osjećati sitim duži dio dana,

148



POST UKRAS RAMAZANA

jer je duže specifičko-dinamičko vrijeme probave. Također, se

preporučuje unošenje badema i oraha u organizam tokom se-

hura, budući da obiluju proteinima, dok se za početak iftara preporučuje par kašika meda, jer najbrže revitalizira i okrepljuje

organizam, nakon čega se može preći na glavnu hranu.

Konzumiranje halal hrane za sehur i iftar, kao i van mjeseca ra

mazana, je obavezno. Međutim, moderne tehnologije proizvod

nje različitih vrsta prehrambenih proizvoda, otežavaju prepoznavanje i identificiranje halal hrane. Obaveza postača je da pročita

tekst deklaracije proizvoda i da vidi, da li u sastojcima može biti

haram komponenti.

Za sada, jedina garancija daje industrijski proizvod halal jeste ozna

ka halala na deklaraciji proizvoda. Provjeru da li je određeni proiz

vod halal ili ne, vrši IZ-a u BiH, putem Agencije za certificiranje halal hrane. Ukoliko na deklaraciji piše da je proizvod halal, onda je togarancija da isti ne sadrži haram sastojke. Nakon izvjesnih priprema,implementacije halal standarda od strane firmi, te konačnog audita od

strane Agencije za certificiranje halal kvalitete, halal certifikat su do bile sljedeće firme: Argeta d.o.o, Bećarević d.0.0., Brovis d.d., Dominis

OPG, Faveda d.o.o, Improm d.o.o., Interšped d-d. Sarajevo, Kalničkevode bio natura d.d., Klaonica PPS d.0.0. Srbac, Klas d.d., Koka dd.,Kraš-prehrambena industrija d.d., Menprom d.0.0., Naše klasje d.0.0.,

Oblokomerce d.0.0., Pekara Efendira do.o., Perutnina Ptuj-Pipo d.0.0.,Perutnina Ptuj B do.o. Breza, Pilkom d.0.0., Podravka-Danica mesna

industrija d.0.0., Podravka dd. Tvornica Koktela, Radan d.0.0., SZKIriškić, Turković d.0.0., Vegafruit do.o., Vindija d.d., Viro-tvornica

šećera, Vispak d.d.‘

1 Preuzeto iz intervjua s prof.dr.Midhatom Jašićem

149



L I T E R A T U R A :

1. Abu Hanife, Musned, Bihać, 2007.

2. Al-Bursavi, Ismail Haqqi, Ruh al-bayan, Dar ihya al-turasal-arabi, Bejrut, 1985.

3. Al-Iskandari, Ataullah, Mudrosti, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

4. Al-Iskandari, Ataullah, Miftah al-falah va misbah al-arwah, Visoko, 2003.

5. Al-Halabi, Ibrahim, Multaqa al-abhur, Sarajevo, 2002.

6. Al-Hujwiri, Ali ibn Osman ibn Ali, Raskrivanje velova,

Sarajevo, 2000.7. Al-Gazali, Abu Hamid, Ihya ulum al-din, Sarajevo,

Bookline d.o.o. 2004.

8. Al-Dimishqi, Zekiyy al-din Al-Munziri, Muslimova zbirka hadisa, Zenica,2003.

9. Al-Duvayyish, Ibrahim ibn Abdullah, Duhovnost postača

10. Al-Karadawi, Jusuf, Propisi o postu, Tuzla, 2001.

11. Al-Karadawi, Jusuf, Ibadet u islamu, Travnik, 2001.

12. Al-Kandahlavi, Muhammed Zekeriyya, Vrijednosti ramazana, Novi Pazar, 2006.

13. Al-Munziri, Abd al-Azim ibn Abd al-Qawiyy, Al-Targib va al-tarhib, Bookline, Sarajevo, 2004.

14. Al-Nazili, Sayyid Muhammad Haqqi, Hazina al-srar

150



15. Al-Samarqandi, Abu Lays, Upozorenje nemarnim, Behram- begova medresa, Tuzla, 2006.

16. Al-Tustari, Sahl ibn Abdullah, Tafsir al-Tustari, Dar al-kutub al-’ilmiyya, 2002.

17. Hamadani, Ayn al-Qudat, Tamhidat, Al-Hoda, Sarajevo.

18. Homeini, Ruhullah al-Musawi, Adab al-salat, Sarajevo,2006.

19. Ibn Abbasa, Tefsir, Libris d.o.o., Sarajevo, 2007.

20. Ibn Arebi, Futuhat al-makiyya, Sarajevo, 2004.

21. Ibn Arebi, Tafsir al-Qur’an al-Karim, Dar al-kutub al-’ilmiyya, Beyrut, 2001.

22. Ibrišević, Salih, Risala, Sarajevo, 1999.

23. Kushayri, Lataif al-isharat, Al-maktaba al-tawfiqiyya.24. Kushayri, Risala kushayriyya, Bookline d.o.o., Sarajevo,

2006.

25. Kutb, Sayyid, U okrilju Kurana, Sarajevo, El-Kalem, 2000.

26. Gaylani, Abd al-Qadir, Tajna tajni, Sarajevo, 1997.

27. Gaylani, Abd al-Qadir, Al-gunya li al-t&libi ahli al-Haqq, Sarajevo, 2005.

28. Razi, Fahr al-ddin, Mafatih al-gayb, Dar al-fikr, 2002.

29. Meyerovitch, Eva de Vitray, Antologija sufijskih tekstova, „Naprijed", Zagreb, 1988.

30. Tirmizi, Tirmizina zbirka hadisa, Travnik, 2001.

31. Tuhmaz, Abdulhamid Mahmud, Hanefijskifikh, Sarajevo,2002.

151



S A D R Ž A J

Uvod 5

POGLAVLJE I

Blagodat posta i ljepota ramazana

Pravna definicija i ezoterijska dimenzija posta 7

Naziv ramadan (ramazan) 15

Gradacija posta 17

Vrij ednosti mj eseca ramazana 21

POGLAVLJE II

Propisi o postu 25

Uvjeti za valjanost psta 25Kategorizacija posta 28

Radnje koje (ne)kvare post 33

Ko nije dužan postiti 37

Nadoknađivanje posta 40

POGLAVLJE IIIDužnosti postača 43

Zekat 43

Sadekatul-fitr 54

POGLAVLJE IV

Ukrasi posta 59

Blagodati sehura 59

Ljepota iftara 62

152



Učenje Kurana 65

Spominjanje Allaha (zikr) 72

Teravih-namaz 79Dobrovoljni namazi (nawafil) 82

Dova 89

Itikaf 95

POGLAVLJE V

Blagoslovljene noći u mjesecu ramazanu 101 Noć Kadr 101

Ime/naziv (layla al-qadr) 106

Skrivenost u vremenu 108

Noć Bedra 112

Duhovne poruke Bedra 114

Fenomen 116

POGLAVLJE VI

Dobrovoljni post 125

Post ponedjeljkom i četvrtkom 125

Post'bijelih dana' 127

Post na dan Ašure 129Post u mjesecu šewalu 133

Post deset dana zul-hidždžeta 135

Post na dan Arefata 139

Davudov post 142

POGLAVLJE VII

Nutricionistički aspekt posta i halal ishrana 145

153



Rukopis p od naslovom Post: ttkms ramazana, čiji je au tor Rusm ir Šadić, profesor islamske

teologije, predstavlja dragocjen govor o ram azanu i postu, kao i drugim bogoštovnim dje

lima koja vjernici sa po sebnom predanošću vrše tokom ovog blagoslovljenog vremena.

Govoreći o različitim temama autor je uspio da obuhvati sve njihove bitne aspekte a da

pri to m e ne optereti tekst prekomjern im pojedinostima koje su zanimljive stručnoj ali ne

i općoj javnosti. Prikladnim stilom je uspio izložiti vjeisko-pravne propise, a da tekst ne

učini mo notonim , ukazujući na ezoterička značenja tema o kojima govori. U pravo taj as

pek t ovoga rukopisa čin i ga pose bno „čitljivim'' i potic ajnim . Očito je da namjera autora

nije bila da čitaoce samo upozna sa propisima o postu, već ili kroz cijeli tekst implicitno poziva da se p redaju postu, namazu, K ura nu, dovi, osami, da kušaju i osjete njihove blag

otvorne utjecaje,

•Vir. AnrirKarić

Autor se potrud io da nam svaku ramazansku obavezu, bez obzira na njenu kategorarizaciju,

potkrijepi, prije svega, obavezujućim Tekstovim a (K uran i su nnet) , ali i mišljenjima, kako

šerijatskih pravnika, tako i velikih poznavalaca islamske duhovno sti poput glasovitih Ibn

Documents

Rusmir Sadic- Post Ukras Ramazana