RURALNI RAZVOJ.pdf

8/18/2019 RURALNI RAZVOJ.pdf

1/30

Ruralna sociologija

Zimski semestar 2011/12Predavač: Marina Ivoš, prof.

1

Ruralni razvoj


2/30

Preuzeto: Sandra Kantar, prof. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

2


3/30

Pojam ruralnog razvoja

tradicionalni pojam ruralnog razvoja koristio se najčešćeu vezi sa razvojem poljoprivrede u širem smislu

u novije vrijeme ovaj pojam uključuje i druge dimenzijerazvoja koje su pretpostavka unapređenja sveukupnogživota ljudi u seoskim područjima

o ćenito o am ruralan odrazumi eva ko i e vezan za

3

život na zemlji, obrađivanje zemlje, za selo, koji seodnosi na selo, koji pripada selu; oprečno urbani (Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2002:1184)


4/30

Obilježja ruralnog prostora prostor na kojemu naselja i infrastruktura zauzimaju samo

mali dio ukupne zemljišne površine

u prirodnom okolišu dominiraju pašnjaci, šume, zapušteno inapušteno zemljište niska gustoća naseljenosti stanovništva

4

poljoprivredno zemljište raspoloživo je uz relativno niske

troškove

ruralni prostor je cjelokupni prostor izvan gradskih zona

zbog relativno velike udaljenosti od gradskih središta inerazvijene infrastrukture, razmjerno su visoki i ukupnitroškovi obavljanja poslovnih aktivnosti


5/30

5


6/30

6


7/30

Što je IPA program? Program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance),

za razdoblje 2007 – 2013. uspostavljen je UredbomVijeća EU

osnovni ciljevi programa su pomoć državamakandidatkinjama i državama potencijalnimkandidatkinjama u usklađivanju nacionalnogzakonodavstva i provedbi pravne stečevine EU te

7

priprema za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda Uredbom Vlade RH od 28. rujna 2006. godine, Središnji

državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondovaEuropske unije je tijelo nadležno za sveukupnukoordinaciju i pripremu korištenja programa IPA uRepublici Hrvatskoj.

IPA program je u Hrvatskoj otvoren od 2007. godine donjezinog pristupanja Europskoj uniji


8/30

Što je IPA program? Program se provodi kroz pet komponenti:1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija2. Prekogranična suradnja3. Regionalni razvoj4. Razvoj ljudskih potencijala

8

5. Ruralni razvoj podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u

zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova

koji su na raspolaganju nakon pristupanja Uniji potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave,

poljoprivredna gospodarstva te druge fizičke/pravne

osobe ovisno o prioritetnim mjerama


9/30

Zašto ruralni razvoj? u cjelovitom pretpristupnom IPA programu Europske

unije za razdoblje 2007. – 2013. godine ruralni razvojdobio je posebno poglavlje posvećeno isključivo razvojururalnog sektora.

činjenicom je da 60 % stanovništva, tj. 27 zemaljačlanica Europske Unije živi u ruralnim područjima, jasno

9

IPARD je program će se provodit kroz tri osnovnastrateška prioriteta( novi pretpristupni program Europske

unije za razdoblje 2007.- 2013. sastavni je dio IPA-e)1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba standarda

Zajednice2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnihmjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

3. Razvoj ruralne ekonomije


10/30

Zašto poljoprivreda i hrana? Prema rezultatima ankete, organizirane među građanima

EU-a, prioriteti Zajedničke poljoprivredne politike trebali

bi biti:●omogućiti zdravu i sigurnu hranu●omogućiti pristojan životni standard poljoprivrednika

10

● jamčiti dobro postupanje sa životinjama na farmama● pomoći poljoprivrednicima da se prilagode očekivanjima

potrošača

● osigurati potrošačima razumne cijene● jačati rast i zapošljavanje u ruralnim područjima Stoga, održiv razvoj poljoprivrednih gospodarstava i

prehrambenog sektora predstavlja glavni cilj ove politike


11/30

Europska i Hrvatska ruralna područja u dugom povijesnom razdoblju Europska i Hrvatska

ruralna područja prošlo kroz u tri faze:

1. Kompozicija- proces uzajamnosti, najveći dio pučanstvabavio se poljoprivredom, a svi ostali slojevi bili suegzistencijalno povezani sa selom i poljoprivredom

Umješniji poljoprivrednici počeli su se uz poljoprivredu,

11

av o r om rgov nom, pru a u us uge os a mpoljoprivrednicima, izdvajajući se tako u zasebni dioruralnog društva koji je poslije evoluirao u nositeljemanufakturne i industrijske proizvodnje

2. Dekompozicija- karakterizira ju usporedni urbani

industrijski razvitak koji sa sela izvlači nepoljoprivrednedjelatnosti ruralno društvo se dekomponira, raslojava i trajno gubi

nepoljoprivredne funkcije i obilježja,


12/30

Europska i Hrvatska ruralna područja to je razdoblje poljoprivredizacije sela ili dekompozicije

u kojoj osim seljaka gotovo da nema drugih socijalnihslojeva

3. Rekompozicija- nakon Drugog svjetskog rata seoskiprostor, pod utjecajem gospodarskog procvata

12

ulazi u fazu rekompozicije u kojoj se postupnoobnavlja nepoljoprivredna populacija u selu

poljoprivredna djelatnost se modernizira


13/30

Razvoju seoskih područja i Europska unija Europska unija dugo se bavi razvitkom svojih

ruralnih regija, smatrajući ih bitnim, neodvojivim

čimbenikom ukupnog razvitka zemlje članice EU izradile su opsežnu analizu stanja

ruralnih područja

13

pos o e r s an ar ne grupe pro ema prema o mase mogu klasificirati ruralna područja, što jeosnovica za projekciju njihovog razvitka:

Pritisak modernoga života

ruralno propadanje položaj marginalnog područja


14/30

Problema sela u Europskoj uniji pritisak modernog života – sindrom koji zahvaća ruralna

područja koja su lako dostupna iz velikih gradova ili uzglavne prometnice, gusto naseljena, gospodarski

razvijena, često s intenzivnom i onečišćujućompoljoprivredom, masovnom izgradnjom sekundarnihrezidencija, mnogim turističkim i rekreacijskim objektima,s nečistim industrijskim pogonima, s razvijenim uslužnim

14

ruralno propadanje- osnovni sindrom je odlazak sazemlje, agrarna depopulacija, odlaze u udaljene velikegradove, a drugi migriraju unutar regije, poljoprivredaostaje važna djelatnost, obiteljski posjedi su mali i ne

osiguravaju punu zaposlenost članovima kućanstava,smanjuje se razina životnog standarda i razina kulturestanovanja

položaj marginalnog područja- najbolji primjeri

marginalnih područja su otoci i planinska područja


15/30

Programi ruralnog razvitka (ruralne politike) u

Europskoj uniji 1958. zajednička agrarna politika EEZ-a (Europska

ekonomska zajednica) započinje formiranjem

zajedničkog fonda za subvencioniranje poljoprivrednihproizvoda, a zatim i stvaranja strukturnih fondova koji sutrebali pomoći strukturne promjene u agraru u pravcustvaranja većih proizvodnih jedinica radi rentabilnije

15

pro zvo n e 1968. Mansholtov plan tj. „Zelena Europa“ – kao

posljedica restrukturiranja poljoprivrede došlo je donaglog smanjenja broja farmera (5 mil.) i poljoprivrednihradnika, smanjenja korištenja poljoprivrednih površina (5

mil. ha ili 7% sveg poljoprivrednog zemljišta u Europi),snažne polarizacije strukture OPG-a u kojoj raste brojfarmi iznad 50 ha, a ogroman broj ostalih jedvapreživljava


16/30

Programi ruralnog razvitka (ruralne politike) uEuropskoj Uniji 70-ih god. 20. stoljeća u EZ po prvi put se nalaze

socioekonomska pitanja seoskog stanovništva

zahtijeva se ekonomska i društvena kohezija, prilagodbapoljoprivrede stvarnoj tržišnoj situaciji, zaštita prirodneokoline, očuvanje prirodnih resursa.

u okviru zajedničke agrarne politike daju se različiti oblici

16

pomoći farmerima i malim obiteljskim gospodarstvima u regionalnoj politici daje se naglasak na podrškulokalnim inicijativama, jačanju financijske infrastrukture ururalnim područjima, te investicijama u tehničkuinfrastrukturu (ceste, telekomunikacije)

stimulira se stvaranje raznovrsnih oblika usluga, posebnoza potrebe turizma

težište u obrazovanju i stručnom usavršavanju stavlja sena načelo „naučiti kako znati“


17/30

Programi ruralnog razvitka u Europskoj

Uniji leader 1 (1991.-1994.), leader 2 (1995.-1999.) i leader 3

(2000. -2006.) inicijativa Europske unije koja povezujerazvojne akcije u ukupnom seoskom gospodarstvu

Deklaracija iz Corka 1996.god „Politika ruralnog razvojamora biti multidisciplinarna po koncepciji i multisektorska u

primjeni i jasno teritorijalno određena. Ona mora slijediti

17

Unije. Ona mora biti, koliko je moguće, decentralizirana izasnovana na partnerstvu i suradnji između sudionika nasvim razinama (lokalnoj, državnoj, europskoj). Naglasakmora biti na participaciji i pristupu „odozdo“ koji ćeaktivirati kreativnost i solidarnost seoske zajednice.“

SAPARD (Special Accession Program for Agricultural andRural Development) poseban program priključenja zapotrebe razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za zemljekandidatkinje za EU.


18/30

Ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj

ruralna područja Hrvatske čine više od 90 % kopnenoga

dijela Hrvatske (ili 61 % naseljenoga dijela Hrvatske) na njima živi oko 47% ukupnoga stanovništva Hrvatske

ova područja nisu razvijena

18

sva postojeća ruralna naselja ne mogu se održati, uHrvatskoj se previše šire nerazvijena ruralna područja, kojazaostaju, što ubrzava odseljavanje s njih

stoga moramo čim prije započeti velik i složen posao

razvoja seoskih zajednica i ukupnoga seoskoga prostora unašoj zemlji


19/30


integralni ruralni razvoj temelji se na četiri sastavnice: stanovništvu i svim njegovim obilježjima gospodarstvu okolišu ide ama instituci ama i strukturama

19

revitalizacija sela u smislu održivoga i cjelovitoga razvojaneophodan je proces očuvanja ruralnih prostora kaoprimarnih proizvodnih područja hrane i ostalih dobara,područja specifičnoga krajobraza s naglašenim prirodnim,

tradicijskim, kulturnim i povijesnim elementima, oazezelenila i ekološke ravnoteže i na kraju - kao područja mira i odmora od dinamičnoga i

stresnoga gradskoga miljea


20/30


glavni stup oživljavanja i napretka seoskih područja jedomaće stanovništvo

država je oslonac, koji usmjerava ruralni razvitakravnotežom između ponude poljoprivrednog inepoljoprivrednog posla

jedan od uvjeta prosperiteta ruralnih područja je

20

,

okrenuti prema urbanoj dekoncentraciji odnosno ruralnom povratku i obnovi ruralnog svijeta Republika Hrvatska nema „viška“ ljudi, pa ih valja

optimalno rasporediti


21/30

Politika ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj kad je riječ o politici ruralnog razvoja treba imati na umu

da se ne radi o politici razvoja samo jedne djelatnosti, npr.

poljoprivrede, pa ni ukupnoga gospodarstva, nego o svimsastavnicama svekolikog razvoja, što značigospodarskoga, socijalnog i kulturnog napretka ruralnihpodručja

21

na va n c ev po e rura nog razv a mogu se sa eu jednu njegovu bitnu sastavnicu:

unaprjeđenje životnog standarda seoskog stanovništvana pravedan i prihvatljiv način sa socijalnoga,gospodarskog i ekološkog stajališta

to se može postići lakšim pristupom ruralnog stanovništvasvim oblicima imovine i naslijeđa – od prirodnih resursa,proizvedenog bogatstva pa do socijalnog kapitala i usluga


22/30

Službeni dokumenti Strategija razvoja poljoprivrede iz 1995. (Vlada Republike

Hrvatske, 1995.) o ruralnom se razvoju govori samo ukontekstu „financiranja sela i poljoprivrede“

Zakon o poljoprivredi (NN 66/2001.). među ostalimciljevima politike razvoja poljoprivrede eksplicitno jedefinirano „očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih

“

22

cilj se treba postići mjerama strukturne politike kojim sepostiže učinkovitost poljoprivredne proizvodnje, kako bi seosigurao primjeren standard poljoprivrednog stanovništvau ruralnim područjima

neizravna potpora označuje djelomično ili potpuno pokrićetroškova razvitka poljoprivrede koja skrbi o prirodnomokolišu i očuvanju biološke raznolikosti

Izravne potpore označuju izravni prijenos sredstava

proračuna poljoprivrednim gospodarstvima


23/30

Službeni dokumenti Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i

šumarstvu uveo je nove modele poticaja za poljoprivredu iruralna područja (NN 87/2002) obuhvaća, uz mjere

tržišno-cjenovne politike i plaćanja u sklopu mjerastrukturne politike, među kojima i model ruralnog razvitkakoji obuhvaća tri programa: razvoj seoskog prostora,očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina i marketinška

23

pr prema po opr vre n pro zvo a. va o programaobuhvaća veći broj pojedinačnih konkretnih mjera

seoski je prostor u drugoj polovici 20. st. bio područjedevastacije i depopulacije,

Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske(2002.) definira jedan od tri cilja poljoprivredne politikeovako: „ oblikovati odgovarajuće radne i životne uvjete ururalnim područjima kako bi se omogućilo ruralnomstanovništvu ostvarivanje njihovih gospodarskih,

obrazovnih i kulturnih potencijala “(NN 89/2002).


24/30

Službeni dokumenti Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/2002.)

obuhvaća poticajne mjere za demografsku obnovu,

gospodarski rast i održivi razvitak Zakon o otocima (NN 34/1999) obuhvaća uređenje

otočnih poljoprivrednih zemljišta, pomorsko – cestovnoovezivan e otoka s ko nom iz radn u otočne

24

infrastrukture, vodoopskrbu i elektroopskrbu otoka,turistički razvoj otoka, zaštitu i očuvanje otočne kulturnebaštine, zaštitu prirode i okoliša na otocima, socijalnuskrb i dr.

Zakon o područjima od posebne državne skrbi (NN26/2003) ) nastoji se ubrzati povratak stanovništva koje

je obitavalo na tim područjima prije Domovinskog rata tepoticati gospodarski rast i demografsku obnovu


25/30

Službeni dokumenti

Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja(2003)

definirane su mjere za poticanje zapošljavanja (nanacionalnoj i lokalnoj razini) obrazovanje seoskog i poljoprivrednog stanovništva očuvan e i razvitak seosko rostora

25

radi se o dokumentu u kojem je učinjen prvi konkretnipokušaj da se u mjere poljoprivredne politike ugrademjere ruralnog razvoja na načelima održivosti i da seone zakonski, institucionalno i proračunski podrže


26/30

Nacrt Strategije ruralnog razvitka Republike

Hrvatske (2004.-2010.)

prezentirani rezultati istraživanja svih važnijih aspekata urazvitku ruralnih područja:

socioekonomska struktura stanovništva, razvoj ključnih sektora (poljoprivrede, šumarstva,

prehrambene industrije i ruralnog turizma)

26

financiranje ruralnog razvoja institucije i službe u funkciji ruralnog razvoja obrazovanje i ruralni razvoj zaštita okoliša

ruralna infrastruktura


27/30

Nacrt Strategije ruralnog razvitka RepublikeHrvatske (2004.-2010.)

ciljevi ruralnog razvoja:

trajno poboljšanje životnog standarda i kvalitete životaruralnog stanovništva i njihovo nezaostajanje zaurbanom populacijom

transformacija ruralnih područja u prostor koji je

27

,dohotku

održavanje veza sela s malim gradovima i urbanimpodručjima;

integracija ruralnih područja u ukupno tržišno

gospodarstvo


28/30

Strategija i „novi pristup“ poljoprivreda je nepovratno izgubila dominantnu ulogu u

razvoju sela

proširuje se popis nepoljoprivrednih aktivnosti u kojimaruralno stanovništvo ostvaruje dohodak potiskujući faktori (push factors) koji potiču kretanje

stanovništva iz urbanih u ruralna područja i činitelji

28

privlačne moći seoskih područja.

selo ima moć kojom privlači urbano i zadržava ruralnostanovništvo

koncentracija stanovništva u gradovima i depopulacijaruralnih područja pridonosi produbljivanju povijesnog

jaza između sela i grada usporedo s tim odvija se proces „nestajanja“ seoskog

stanovništva, pa čak i čitavih sela


29/30

Održivi ruralni razvoj najvažniji sektor cjelovitog gospodarskog razvoja

ruralnog prostora su: poljoprivreda (organska poljoprivreda) sume s divljači prerada poljoprivrednih proizvoda (žita, voća, povrća,

mlijeka, mesa i dr.), šumskih sortimenata i ribe te

29

drugih prirodnih resursa, u malim i srednjimprerađivačkim pogonima prerazmještaj manjih industrijskih pogona iz urbanih u

ruralna područja

razvoj uslužnog sektora, od trgovine i prometa, prekouslužnog obrta pa do djelatnosti socijalne infrastrukture(obrazovanja, zdravstva, kulture) i administrativnihusluga

održiv ruralni turizam


30/30

Korištena literatura

Štambuk, Maja; Rogić, Ivan; Mišetić, Anka (ur.) (2002.):Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo. – Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar,

Biblioteka Zbornici, knjiga 17. Štambuk, Maja (2002.): Selo i modernizacija: kratka

povijest nesporazuma (uvod). - U: Prostor iza. Kako

30

mo ern zac a m en a rva s o se o. – agre : ns udruštvenih znanosti Ivo Pilar, Biblioteka Zbornici, knjiga17.

Šuvar, S. (1988): Sociologija sela, knjige I, II, Zagreb,

Školska knjiga Sociologija sela: časopis za istraživanje prostornoga i

sociokulturnoga razvoja. Zagreb: IDIS.

Documents

RURALNI RAZVOJ.pdf