8/12/2019 Rudolf Steiner - Goethe i Goetheanum
1/3
Rudolf Steiner
GA 36
GOETHE I GOETHEANUM
Iz "Misao o Geteanumu u vrijeme kulturne krize sadanjice"
Onaj tko je promatrao forme iz kojih je nastao cjelokupni oblik
Goetheanuma usvojoj ivoj ralanjenosti, mogao je uvidjeti kako su
Goetheove ideje o metamorfozamaule u zamisli te graevine. e su
ideje o metamorfozama Goetheu postale jasne kada jehtio raznolikost
biljnoga svijeta obuhvatiti u jednu duhovnu cjelinu. !a bi doao do
togcilja, tragao je za prabiljkom. Ona je trebala biti idejni
biljni oblik. "eki se organ u njojmogao razvijati do izuzetne
veliine i potpunosti, dok je neki drugi mogao biti malen
ineugledan. "a taj nain moglo se zamisliti nemjerljivo mnogo
specijalnih oblika idejne
prabiljke, i tada se moglo pogledom kruiti po vanjskim formama
biljnoga svijeta. # nekoj
se formi mogla na$i ostvarena jedna misaona slika izvedena iz
prabiljke, a u nekoj drugojformi, neka druga. %itav je biljni
svijet u neku ruku bio jedna biljka u najraznovrsnijimformama.
"o, time je Goethe prihvatio da u raznolikosti organizacija
vlada oblikotvorniprincip koji ovjek reproducira u unutarnjoj
pokretljivosti misaonih snaga. On je timeljudskoj spoznaji pripisao
neto to je ini, ne tek pukim vanjskim razmatranjem svjetskih
bi$a i svjetskih zbivanja, nego neim to s njima urasta u
jedinstvenu cjelinu.
Goethe je pokazao da isto vrijedi i za razumijevanje pojedine
biljke. # listu jevidio, na najjednostavniji nain, idejno ve$ itavu
biljku. # raznoliko oblikovanoj biljcividio je list izgraen na
komplicirani nain& u neku ruku mnogo biljaka'listova po
principu
lista ponovno povezani u cjelinu. (ednako tako je i razne organe
ivotinjske grae vidiokao preobrazbu temeljnog organa te itavo
ivotinjsko carstvo kao naj'raznolikija
preoblikovanja idejne )praivotinje*.
Goethe nije tu zamisao razvio u svim smjerovima. +avjesnost ga
je pogotovo usluaju ivotinjskoga svijeta zaustavila na pola puta.
"ije si dozvoljavao da u pukomeizgraivanju misli ode predaleko, a
da mu ono to je idejno izgradio uvijek ponovno ne
potvruju osjetilne injenice.
-rema Goetheovim idejama o metamorfozama moe se imati dvojaki
odnos. oeih se promatrati kao zanimljivu osobinu Goetheovog duha i
pri tome ostati.
"o, moe se i pokuati vlastitoj idejnoj djelatnosti dati Goetheov
smjer. #via se da se
tako na djelu objavljuju tajne prirode do kojih se ne moe
pristupiti na neki drugi nain./ada sam prije vie od etrdeset godina
to elio zabiljeiti 0u mojim uvodima u
Goetheove prirodoznanstvene spise u /1rschnerovoj "jemakoj
nacionalnoj literaturi2,nazvao sam Goethea /opernikom i /epplerom
znanosti o organskome. -ri tome samsmatrao da, za neivo, in
/opernika lei u zapaanju povezanosti stvari koja je neovisnao
ovjeku, a da odgovaraju$i in, za ono ivo, lei u otkri$u prave
djelatnosti duha, putemkoje ovjekov duh moe shvatiti organsko u
njegovoj ivoj pokretljivosti.
Goethe je takav in /opernika ispunio na nain da je aktivnost
duha, s kojom jeumjetniki djelovao, unio u spoznavanje. raio je put
od umjetnika k spoznavaocu. 3naao ga. 4ntropolog 5einroth Goetheovo
je miljenje zato nazvao predmetnim. Goethe je
iskazao duboko zadovoljstvo tim nazivom. -reuzeo je tu rije, te
i svoje pjesnitvo nazvaopredmetnim, izrazivi time koliko su u
njegovoj dui bliske umjetnika i spoznajnadjelatnost.
6
8/12/2019 Rudolf Steiner - Goethe i Goetheanum
2/3
#ivljavanje u Goetheov duhovni svijet moe roditi hrabro$u da se
upravoshva$anje metamorfoza vrati u umjetniko. o je pomoglo mislima
o gradnjiGoetheanuma. -riroda, gdje se razvija u ivotnosti, stvara
u formama koje izrastaju jednaiz druge. # umjetniko'plastinoj
oblikovnoj snazi moe se ovjek pribliiti stvaralatvu
prirode, ako, uivljavaju$i se ispunjen ljubavlju, shvati na koji
nain ona ivi umetamorfozama.
*Goetheanumom* se smije nazvati graevinu ija je arhitektonika i
plastika nastalatako da forme te graevine predstavljaju smioni
pokuaj da se ostvari uivljavanje uGoetheovo shva$anje
metamorfoza.
"a jednaki nain i sama antropozofija lei u nastavku razvoja
Goetheova nazora.ko si misli preobrazbe uini dostupnima ne samo u
osjetilno'motrivim formama kodkojih je, primjereno posebnome
karakteru njegove due, ostao Goethe nego i u duevno iduhovno
pojmljivome, doao je do antropozofije. u se mora upozoriti na
netoelementarno. # duevnoj djelatnosti ovjeka zamje$ujemo miljenje,
osje$anje i htijenje.ko je sposoban te tri forme duevnoga ivota
jedino vidjeti jednu uz drugu ili u njihovojsudjelatnosti, taj ne
moe prodrijeti dublje u bit duevnoga. "o, tko zadobije jasno$u
o
tome na koji je na$in miljenje metamorfoza osje$anja i htijenja,
osje$anje metamorfozamiljenja i htijenja te htijenje preobrazba
miljenja i osje$anja, taj povezuje sebe uduevnome s biti duevnoga.
/ao to je Goethe, koji je elio biti osobito orijentiran
naosjetilno'motrivo, pronaao veliko zadovoljstvo u tome to je
njegovo miljenje nazvano
predmetnim, tako i duhovni istraiva moe prona$i slino
zadovoljstvo kada zamijetikako putem shva$anja metamorfoza njegovo
miljenje postaje *oivljeno duhom*.iljenje je *predmetno* kad moe
tako dobro srasti s bi$em osjetilnih pojava da se unjemu doivljava
odjek toga bi$a. *Oivljeno duhom* biva miljenje kada je sposobno
usvoje vlastito strujanje i vijorenje primati duh. ada miljenje
postaje nositelj duha, kaoto predodba usmjerena prema osjetilnome
svijetu postaje nositeljica boje ili zvuka. adamiljenje
metamorfozira u shva$anje.
+ tom metamorfozom postalo je miljenje osloboeno od tijela. (er
tijelo moeispuniti miljenje jedino osjetilnim sadrajem.
+hva$anjem metamorfoza osvaja se ivotno. ime se oivljava
vlastito miljenje.Ono iz mrtvoga postaje ivotno. ime, pak, postaje
sposobno da ivot duha, motre$i,
prima u sebe. ko eli na temelju onoga to sadravaju Goetheovi
spisi stvoriti sud da bisam Goethe bio odbio antropozofiju, mogao
bi u razmatranje unijeti izvanjske razloge zatakav sud. 3 moglo bi
mu se priznati da bi se Goethe u odgovaraju$em sluaju ponaaovrlo
suzdrano jer bi osje$ao nelagodu u slijeenju metamorfoze u podruja
u kojima je sene moe kontrolirati osjetilnim pojavama. 3pak,
Goetheov se svjetonazor bezizvjetaenosti slijeva u
antropozofiju.
7bog toga je u graevini koja je u sje$anje na Goethea nosila ime
Goetheanumsmjelo biti njegovano ono to sigurno poiva na Goetheovom
svjetonazoru.
Napomena:
Tekst je napisan prije poara u kojem je izgorio Goetheanum.
Naslov ivorni!a:
Goethe und Goetheanum
"rvi put o#$avl$eno u:
Das Goetheanum. Internationale Wochenschrit iir !nthroposophie
und Dreigliederung
Dornach II ## $%. oujka &'$#.U sa#ranim d$elima R% Steinera
o#$avl$eno u:
Der Goetheanumgedanke inmitten der (ulturkrisis der Gegen)art
*i+liograie,r. #-
8
