Myrt

ale

s

Cro

sso

so

mata

les

Zyg

op

yllall

es

Vit

ale

s

Malv

ale

s

Sap

ind

ale

s

Pic

ram

nia

les

Ro

sale

s

Cu

cu

rbit

ale

s

Gera

lnia

les

Fag

ale

s

Cela

str

ale

s

Fab

ale

s

Malp

igh

iale

s

Oxali

dale

s

Hu

ert

eale

s

Bra

ssic

ale

s

Rosaneae

Euroside I, fabide Euroside II, malvide

RE

D

Acer saccharum

Malva sylvestris

*K5 C5 A8 G(2)

*K(5) (C5 A(besk.)) G(besk.)

*K5 C(5) A5 G (2-5)

*K5 C5 A(5+5) G(besk.)

red RosalesRosaceae, Barbeyaceae,

Cannabaceae, Crassulaceae,

Dirachmaceae, Elaeagnaceae,

Grossulariaceae, Moraceae,

Rhamnaceae, Ulmaceae,

Urticaceae,

*K5 C5 A5+5 G5plod: mjehur

Sedum ochroleucum

Sedum acre

Sedum dasyphyllum

Sempervivum sp. - čuvarkuća

Ribes sp. – ribiz

plod: boba

Cannabis sativa –

konoplja

Humulus lupulus –

hmelj

plod: koštunica

cvat: resa

porodica: Urticaceae - koprive

Veličina. 45 rodova s oko 1000 vrsta.

Rasprostranjenost. Većina tropskih i umjerenih

područja

Cvjetovi. Jednospolni na najčešće dvodomnim

biljkama

Urtica. dioica Parietaria officinalis

Urtica dioica - kopriva

muški cvijet *P4 A4

ženski cvijet *P(4) G1plod: orah

porodica: Ulmaceae -brijestovi

Ulmus glabra - brdski brijest

U. minor - poljski brijest

*P(4-6) A(4-6) G(2).

Celtis australis

- koprivić

plod: koštunica (Celtis), okriljeni orasi

(samare, Ulmus)

Veličina. 18 rodova s oko 150 vrsta. Najveći

rod je Celtis (100), a najpoznatiji Ulmus (25)

Rasprostranjenost. Široka, i u tropskim i

umjerenim područjima

- kvalitetno drvo otporno na vodu

- holandska bolest (uzročnik: Ophiostoma ulmi )

porodica: Moraceae - dudovi

Veličina. 37 rodova s oko 1100 vrsta. Najveći rodovi su Ficus

(750), i Morus (15)

Rasprostranjenost. nekoliko predstavnika u subtropskom i

sjevernim umjerenim područjima

Morus albaFicus carica - smokva

Cvjetovi su jednospolni i grade zbijene i guste

cvatove

muški cvijet *P4 A4,

ženski cvijet *P4 G(2).

Morus alba - bijeli dud

Morus nigra - crni dud

Cvat sikonijum sadrži muške

cvjetove, te proteroginične ženske

kratkovrate i dugovrate cvjetove u

udublljenom cvjetištu.

Oprašivači su najčešće pojedine

vrste porodice osa Agaonidae

(osobito rodova Blastophaga i

Ceratosolen).

skupni plod Ficus carica - smokva

Porodica Rosaceae

Rosoideae

Maloideae

Prunoideae

- podjela na

podporodice:

- oko 3000 vrsta u 100 rodova; kozmopolitska rasprostranjenost; drveće, grmlje

i zeljasto bilje; uglavnom dvospolni cvjetovi često skupljeni u različite

cvatove, razlučeni čaška i vjenčić, veliki broj prašnika, apokarpni do

cenokarpni ginecej koji se razvija u različite plodove često zbirne

podporodica Spiraeoideae

Plod: mjehur, zbirni plodovi sastavljeni od mjehura

Abesk.

C5

G3-8

K5

udubljeno

cvjetište

Spirea ulmifolia - pilasta suručica Sibirea croatica Degen -

hrvatska sibireja (Čabulja,

Čvrsnica i Velebit)*[K5 C5 A&] G-2-5- ili G2-5

podporodica Prunoideae - koštuničavo voće

Plod: koštunica

rod Prunus – trešnja, višnja, šljiva marelica, breskva

*[K5 C5 A&] G -1-

podporodica Rosoideae

Rosa – plod jednosjemeni oraščići u udubljenom

cvjetištu (hipantium) = zbirni plod šipak

A besk.

C5

K5

G besk.

hipantium

Rosa vosagiaca

Rosa arvensis *[K5 C5 A &] G & ili -&-

podporodica Rosoideae

Fragaria vesca – jagoda

Plod: oraščići povezani u zbirni

plod sočnom cvjetnom osi

*[K5 C5 A&] G &

podporodica Rosoideae

Rubus - malene koštunice neposredno povezane u zbirni plod

Rubus fruticosus agg. - kupina

Rubus idaeus - malina*[K5 C5 A&] G &

podporodica Maloideae

U rodova Malus (jabuka), Pyrus (kruška), Cydonia (dunja) i Sorbus

(oskoruša), unutar sočna tkiva cvjetišta nalazi se cenokarpni ginecej a

potpuno razvijeni plod se naziva jezgričavim plodom.

*[K5 C5 A &] G(5)

hipantij

perikarp

sjemenke

Provodne ž. latica

Provodne ž.lapova

Trbušna provodna ž. plodnog lista

Leđna provodna ž. plodnog listaSj. zameci

egzokarp

mezokarp

endokarp

porodica Rosaceae

Ekonomsko značenje. Osobito je značajna jabuka (Malus) koja raste u obliku

brojnih hibrida i kutivara često kompleksnog porijekla (imenovano je više od 2000

varijeteta). Godišnja svjetska produkcija premašuje 20 milijuna tona (podaci iz

1985. god.). Drugi izuzetno ekonomski značajan rod je šljiva (Prunus), s poznatim

plodovima trešnjom (P. avium), višnjom (P. cerasus), šljivom (P. domestica),

breskvom (P. persica), kajsijom, tj. marelicom (P. armeniaca), bademom (P.

amygdalus) i nektarinom. Značajno je i bobičasto voće, npr. malina (Rubus

idaeus), kupina (R. fruticosus agg.), jagoda (Fragaria), te ostalo voće kao što je

dunja (Cydonia oblonga), mušmula (Mespilus germanica), kruška (Pyrus

communis) i oskoruša (Sorbus domestica). Suvremene ruže (Rosa) imaju izuzetnu

hortikulturnu vrijednost, te čine složen kompleks hibrida s preko 6000 imenovanih

svojti. Među popularnim ukrasnim biljkama nalaze se i pripadnici rodova

Alchemilla, Geum, Filipendula i dr.

amigdalin

Glikozid u sjemenci roda Prunus koji se pod

djelovanjem enzima razlaže na glukozu,

benzaldehid i otrovnu cijanovodoničnu kiselinu

Myrt

ale

s

Cro

sso

so

mata

les

Zyg

op

yllall

es

Vit

ale

s

Malv

ale

s

Sap

ind

ale

s

Pic

ram

nia

les

Ro

sale

s

Cu

cu

rbit

ale

s

Gera

lnia

les

Fag

ale

s

Cela

str

ale

s

Fab

ale

s

Malp

igh

iale

s

Oxali

dale

s

Hu

ert

eale

s

Bra

ssic

ale

s

Rosaneae

Euroside I, fabide Euroside II, malvide

RE

D

porodica Fabaceae

Fitokemija. Fiksacija dušika u korjenskim kvržicama

uz pomoć saprofitskih bakterija roda Rhizobium je

uobičajena, osobito u predstavnika podporodica

Papilionoideae i Mimosoideae.

Srodstveni odnosi. Uobičajena je podjela porodice na

tri podporodice: Mimosoideae, Caesalpinioideae i

Papilionoideae, koje međutim, često imaju status

nezavisnih porodica (npr. CRONQUIST 1981).

Mimosoideae imaju još radijarne cvjetove, često

sekundarno poliandrične, Caesalpinioideae postupno

prelaze na zigomorfiju, a Papilionideae (Faboideae,

Fabaceae s. s.) imaju snažno razvijenu zigomorfiju.

red Fabales

Fabaceae = Leguminosae,

Polygalaceae,

Quillajaceae,

Surianaceae

Oko 18000 vrsta u 600 rodova; kozmopolitska

rasprostranjenost; drveće, grmlje i zeljasto bilje;

uglavnom dvospolni i zigomorfni cvjetovi često

skupljeni u različite cvatove, razlučeni čaška i

vjenčić, obično 10 prašnika, ginecej od jednog

plodnog lista se razvija u karakterističan plod

mahunu

Cvijet: 3 osnovna modela karakteristična za 3 podporodice

Mimosoideae: *K4 C4 A4 G1 (Mimosa)

*K(4) C4 Abesk. G1 (Accacia)

Caesalpinioideae: ↑K5 C5 A5+5 G1 (Cercis, Ceratonia)

Papilionoideae: ↑K(5) C5 A(9)+1 G1

(=Fabaceae s.s.) ↑K(5) C5 A(10) G1

Robinia pseudacacia - bagrem

podporodica

Mimosa pudica (sramežljiva

mimosa) *K4 C4 A4 G1

Mimosoideae

Accacia *K(4) C4 Abesk. G1

Ceratonia siliqua - rogač

podporodica Caesalpinioideae

Cercis siliquastrum - judino drvo

K(5) C5 A5+5 G1

K5 C5 A5 G1

- kauliflorija

Gleditschia triacanthos - gledičija

podporodica Papilionoideae

zastavica(vexillum)

krila(alae)

lađica

(carina)

trbušni šav

leđni šav

Plod: mahuna

↑K(5) C5A(10) ili A (9) + 1 G1

C1

C2 i 3

C4 i 5 – pri bazi sraštavaju!

Ekonomsko značenje. Poslije trava, porodica mahunarki je agrikulturno najznačajnija

porodica. U prehrani se koriste sjemenke (i/ili mahune) mnogih vrsta: Vicia faba (bob)

/Glukoza-6-fosfat dehidrogenaza nedostatak (favizam), Pisum sativum (grašak), Phaseolus

vulgaris (obični grah), Lens culinaris (leća), Glycine max (soja), Arachis hypogaea

(kikiriki), Ceratonia siliqua (rogač) i dr. Za obogaćivanje tla atmosferskim dušikom

("zelena gnojidba") koriste se vrste: Trifolium sp., Medicago sativa, Lupinus albus,

Onobrychis viciifolia i dr. U procesu fiksacije se atmosferski dušik koji dolazi u obliku N2,

reducira u amonijev ion NH4+ i time dušik postaje dostupan biljkama. Fiksacija je vezana

uz simbiontske bakterije, većinom roda Rhizobium, aerobnih bakterija koje egzistiraju kao

saprofiti u tlu. Ostale poznate vrste su: Robinia pseudacacia (bagrem), Laburnum

anagyroides (zanovjet), Peteria ramentacea (tilovina), Colutea arborescens (pucalina),

Coronilla emerus (sredozemni grašar), Wisteria sinensis (glicinia).

Spartium junceum Colutea arborescens Coronilla emerus

http://www.calbeans.org/nutrition/

- najpoznatija i najraširenija mahunarka u svijetu,

nakon žitarica druga kultura u sustavu prehrane

- izvor proteina (16-33 %), škroba i nešto drugih

polisaharida (55-60 %), vlakana, vitamina, minerala,

flavonoida (antocijan) i tanina.

Phaseolus vulgaris L. – obični grah, fažol, bažulj …

- konzumiranjem graha unose se makro i mikroelementi poput fosfora, kalija, magnezija,

kalcija, željeza i cinka

https://www.livescience.com/51417-how-elements-in-

fireworks-make-the-human-body-work-infographic.html

Fitinska kiselina

https://sh.wikipedia.org/wiki/Fitinska_kiselina

- količina minerala (Mg, Ca, Fe, Zn, K, P) i

fitinske kiseline u sjemenkama (=zrnu) znatno

se razlikuje ovisno o genotipu graha.

Genetic Basis of Bioactive Nutritient

Content in Croatian Common Bean

Landraces (http://beanqual.agr.hr/)

Hrvatska

zaklada za

znanost

- grah (Phaseolus vulgaris L.)188 uzoraka DNA

- molekularne analize biljeg za tip fazeolina26 mikrosatelitnih biljegabiljezi SNP (DArTseq)

- kvantitativna svojstvakoličina bioaktivnihhranivih tvari u sjemenu(Mg, Ca, Fe, Zn, K, P,fitinska kiselina)

- cilj: pridruživajuće kartiranje(association mapping)

- tradicijski kultivari- 174 primke iz RH- 6 primki iz BiH- 8 ponovoljenih uzoraka

Phaseolus vulgaris L. - obični grah

Phaseolin type Fragment size (bp) Origin

A 268 / 289 / MA

B 268 283 289 304 An

C 268 283 289* 304 An

D 268 283* 289 304* Hyb

E 268 283 289 304* Hyb

F 268 283 289* 304* Hyb

Fazeolin - glavni spremišni protein usjemenkama graha kodiran malomporodicom blisko smještenih gena

* signal fragmenta mnogo slabiji od ostalih

27 %

68 %

5 %

Hrvatska

MAAN MAxAN

Skupina (SSR):AB1

B2

Tip fazeolina:H1H2H3

S062S053S054S049S059S045S043

S063S056S044S042S050S051S048

S047S037S026S022S025S007

S032S006S057 S055S060S027S058S061S033S052S046

S039S002S068S005S070S038S015S014S012S035 S090

S003S008S036S009S016S011S031

S034S019S004S001

S094S013S018S091S030S024S020

S092S089S088S010

S245S067S072S071S066

S065S076S073S074S077S064

S028S029S021S069S017

S110S041S075S127S107 S083

S205 S182S102S100

S112S097S096S099S196S087 S117S183S114

S105S104S187S186S203S243S109S103S101S120

S084S198 S086

S131S197S080 S185S184S082S079S081

S078S119 S116S118S040S161 S128

S126S111S115S098S199S095S085

S113S108S106S124S123S122S121 S169

S129S134 S192S190S191S193S189

S201S202S195 S200S188 S093S242S241S157S130S239

S235S175 S153S177S164S166S132S176S125

S136 S171S152S139S138S149S148S145S135S151S156

S140S232S231S218

S179S158S163S237 S236S144S141

S174S165S162S147

S143S133S240S172S168S154S217

S194 S170S146S181S155S226

S180S173 S238S159 S137S160S023S150S142S224S212S215S204S225S210

S228S216S178S167S223S211S233

S221S219S222 S244S206S227

S213S208S234S207S229S230S220S214S209

0.0 0.5 1.00.0 0.5 1.0

Srednjeamerički:

- H1A

Andski:

- H2B1

- H3B2

'Visoki Trešnjevac‘

'Visoki Puter'

'Visoki Dan i noć'

'Niski Trešnjevac'

'Niski Puter'

'Niski Dan i noć'

'Zelenčec (niski)'

'Kukuruzar'(visoki)

'Tetovac’ (visoki)

'Biser’ (niski)

Myrt

ale

s

Cro

sso

so

mata

les

Zyg

op

yllall

es

Vit

ale

s

Malv

ale

s

Sap

ind

ale

s

Pic

ram

nia

les

Ro

sale

s

Cu

cu

rbit

ale

s

Gera

lnia

les

Fag

ale

s

Cela

str

ale

s

Fab

ale

s

Malp

igh

iale

s

Oxali

dale

s

Hu

ert

eale

s

Bra

ssic

ale

s

Rosaneae

Euroside I, fabide Euroside II, malvide

RE

D

Porodica: Cucurbitaceae - bundeve

Rasprostranjenost. Toplija umjerena područja ili sub-tropska

do tropska područje. Ne dolaze u hladnijim regijama

Cvjetovi. Jednospolni, rijetko dvospolni, na dvodomnim

i jednodomnim biljkama, ali i jednospolni muški i ženski

cvjetovi skupa s dvospolnim cvjetovima na istoj biljci

Cucurbita maxima

- bundeva

Veličina. Oko 650 vrsta u oko 120 rodova

*[K(5) C(5)] A3 (muški cvijet)

*[K(5) C(5)] G(3) (ženski cvijet)

Plod. obično boba

Najvažniji predstavnici su: bundeva (Cucurbita maxima, s više oblika), krastavac (Cucumis sativus)

porijeklom iz tropskog dijela Azije, dinji (Cucumis melo) s narandžastim i lubenici (C. vulgaris) s

crvenim sočnim dijelom ploda te tikvica (Lagenaria) s mnoštvom sorti osnovne vrste (L. vulgaris)

red CucurbitalesAnisophylleaceae,

Begoniaceae,

Cucurbitaceae, Coriariaceae,

Corynocarpaceae,

Datiscaceae,

Tetramelaceae

red Brassicales

Akaniaceae,

Bataceae,

Brassicaceae, Capparidaceae ,

Caricaceae,

Emblingiaceae,

Gyrostemonaceae,

Koeberliniaceae,

Limnanthaceae,

Moringaceae,

Pentadiplandraceae,

Resedaceae,

Salvadoraceae,

Setchellanthaceae,

Tovariaceae,

Tropaeolaceae

Por. Brassicaceae - krstašice

- 3200 vrsta u oko 350 rodova

- kozmopolitska rasprostranjenost

- kemijski ih karakteriziraju glikozidi (acetali

monosaharida i alkohola) i enzim mirozinaza koja

glikozide prevodi u otrovne izotiocianate (R─N═C═S)

i nitrile (R ─ C N)

- tipičan je plod tobolac (capsula) s lažnom septom, a u

porodici se naziva komušćica ( širina : duljina 1 : 1) ili

komuška ( širina : duljina 1 : 3)

*K2+2 C4 A2+4 G(2)

- cvjetovi formiraju cvat grozd

Ekonomsko značenje.

- mnoge krstašice uzgajaju se od najranijih početaka ljudske

civilizacije (najbolji primjer umjetne selekcije)

- najznačajnije povrće i krmne biljke

- najznačajniji su:

- kupus (zelje, Brassica oleraceae var. capitata)

- kelj (Brassica oleraceae var. sabauda)

- cvjetača (karfiol, Brassica oleraceae var. botrytis)

- brokulica (kavulin, Brassica oleraceae var. cymosa

Duch.)

- korabica (Brassica oleraceae var. gongylodes L.)

- uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera DC.)

- hren (Armoracia rusticana P. Gaert.)

- rotkvica (Raphanus sativus L. var. radicula DC.) ….

Endemi:

Brassica botteri - palagruški kupus

Degenia velebitica - velebitska degenia

Fibigia triquetra - sijedac