HRPregled br.03

2020.

Odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom

2

Sadržaj

Odlomak

Napomena o pandemiji bolesti COVID-19

Sažetak I. – VII.

1. Uvod 01. – 05.

2. Opseg ovog pregleda i pristup njegovoj izradi 06. – 07.

3. Kineska strategija ulaganja pod državnom kontrolom 08. – 28. Opis strategije „Going Global” 08. – 16.

Pregled kineskih ulaganja u EU-u 17. – 28. Ograničenja za strana ulaganja u EU-u 18. – 20.

Vrijednost kineskih ulaganja u EU-u 21. – 26.

Sektori ulaganja 27. – 28.

4. Objedinjeni pregled rizika i prilika za EU koji je pripremio Sud 29. – 32.

5. Odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja 33. – 67. Sustavi upravljanja u EU-u 33. – 35.

Institucionalni odgovor EU-a 36. – 56. Proces izrade ključnih strateških dokumenata 36. – 43.

Usklađivanje odgovora na rizike i prilike za EU 44. – 46.

Provedba strategije 47. – 51.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija strategije 52. – 56.

Odgovor država članica 57. – 67.

6. Zaključne primjedbe i izazovi 68. – 83.

3

Prilozi Prilog I. – Panel stručnjaka

Prilog II. – Definicija, ciljevi, ulaganja i financiranje inicijative „Jedan pojas, jedan put”

Prilog III. – Ograničenja statističkih podataka o izravnim stranim ulaganjima

Prilog IV. – Pregled kineskih ulaganja u EU-u: izravna strana ulaganja (stanje)

Prilog V. – Pregled kineskih ulaganja u EU-u: strano vlasništvo

Prilog VI. – Popis rizika i prilika za EU koji proizlaze kineske strategije ulaganja, autor: Sud

Prilog VII. – Mjere koje proizlaze iz strategije EU-a prema Kini

Prilog VIII. – Područja odgovora EU-a na kinesku strategiju ulaganja i usklađivanje s kineskim rizicima i prilikama

Pokrate i skraćeni nazivi

Pojmovnik

Revizorski tim

4

Napomena o pandemiji bolesti COVID-19 Europski revizorski sud (Sud) dovršio je ovaj pregled prije pandemije bolesti COVID-19 te se stoga ovim izvješćem ne uzimaju u obzir razvojne promjene u politikama ni druge izmjene nastale kao odgovor na pandemiju.

O ovom pregledu

Kina od 80-ih godina prošloga stoljeća provodi „strategiju ulaganja pod državnom kontrolom” s ciljem stvaranja snažnog gospodarstva koje se temelji na izvozu. Europski revizorski sud (Sud) razmotrio je odgovor EU-a na tu strategiju.

Na temelju obavljenog pregleda utvrđeno je da je bilo teško dobiti potpune i pravodobne podatke te na taj način steći uvid u ulaganja koja su dio kineske strategije ulaganja u EU-u. Nadalje, Sud nije utvrdio da postoji formalizirana sveobuhvatna analiza rizika i prilika za EU. Među izazove u budućnosti ubrajaju se poboljšanje oblikovanja, provedbe, praćenja i evaluacije strategije za suradnju EU-a i Kine, kao i izvješćivanja o njoj. Dodatan će izazov biti koordinacija odgovora institucija EU-a i država članica, i to promicanjem razmjene informacija.

5

Sažetak I. U zadnja dva desetljeća Kina je postala važan gospodarski akter na međunarodnoj sceni. Ta zemlja od 80-ih godina prošloga stoljeća provodi „strategiju ulaganja pod državnom kontrolom” s ciljem stvaranja snažnog gospodarstva utemeljenog na izvozu. Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” i strategija „Made in China 2025” najvažnije su kineske strategije ulaganja za gospodarski rast kojima je cilj povećanje utjecaja Kine u inozemstvu, među ostalim u EU-u i njegovim pojedinačnim državama članicama.

II. Europski revizorski sud (Sud) ocijenio je da je pravo vrijeme da, iz perspektive vanjskog revizora, izradi pregled odgovora EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom, zbog koje se EU suočava s određenim izazovima, imajući u vidu sve veći utjecaj Kine kao gospodarskog aktera. Konkretno, dio te kineske strategije ulaganja čine poduzeća u državnom vlasništvu koja se koriste kineskim javnim financijskim sredstvima. Prema pravilima EU-a takve bi se subvencije, kad bi ih dodjeljivale države članice, smatrale državnom potporom. Ta razlika u postupanju otežava EU-u da djeluje u jednakim uvjetima kao i Kina.

III. Ovo nije revizijsko izvješće, nego pregled javno dostupnih informacija proizašlih iz studija, članaka i akademskih publikacija prikupljenih posebno u svrhu izrade ovog dokumenta. Sud ovim pregledom pruža uvid u kinesku strategiju ulaganja i na jednom mjestu navodi izazove (rizike i prilike) s kojima se EU suočava zbog te strategije. Sud je razmotrio odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja, koji se sastoji od inicijativa koje su pokrenule institucije EU-a te pojedinačnih odgovora država članica u pogledu Kine.

IV. Na temelju obavljenog pregleda utvrđeno je da je bilo teško dobiti potpune i pravodobne podatke te na taj način steći uvid u ulaganja koja su dio kineske strategije ulaganja u EU-u. Nadalje, Sud nije utvrdio da postoji formalizirana sveobuhvatna analiza rizika i prilika za EU. Mjerama iz posljednjih triju ključnih strateških dokumenata o suradnji EU-a i Kine obuhvaćeni su gotovo svi rizici i prilike, uz iznimku triju rizika.

V. I EU i države članice imaju određene nadležnosti u područjima politike povezanima s odgovorom EU-a na kinesku strategiju ulaganja. U područjima politike u kojima bi usklađeni pristup EU-a mogao biti prednost, činjenica da i EU i države članice imaju određene nadležnosti znači da se odluke donose na više razina (npr. na razini institucija EU-a i nacionalnih vlada) te da se mišljenja i pristupi različitih donositelja odluka mogu razilaziti. Zbog toga može biti teško pravodobno i koordinirano odgovoriti na izazove s kojima se suočava EU kao cjelina.

6

VI. Prema navodima iz različitih izvora države članice često djeluju u okviru bilateralnih odnosa s Kinom u skladu s vlastitim nacionalnim interesima, u nekim slučajevima i bez informiranja Komisije ili koordinacije s njom kada bi to bilo potrebno. Zbog toga je u pojedinim područjima teško postići koordinirani odgovor institucija EU-a i država članica.

VII. Sud upozorava na izazove povezane s rizicima koje je utvrdio. O njima je raspravljao sa službama Komisije i Europskom službom za vanjsko djelovanje te u relevantnim slučajevima upućuje na njihova stajališta. Riječ je o sljedećim izazovima:

(1) kako pružiti potpunije i pravodobnije informacije i statističke podatke o ulaganjima koja su dio kineske strategije ulaganja u EU-u u svrhu prikupljanja više informacija za oblikovanje politika EU-a o Kini;

(2) kako provesti formaliziranu, sveobuhvatnu i ažuriranu analizu rizika i prilika za EU u svrhu boljeg suočavanja s cijelim nizom izazova koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja;

(3) kako poboljšati provedbu za 74 mjere utvrđene u strategiji za suradnju EU-a i Kine, osobito za one koje promiču reciprocitet i sprječavaju negativne učinke na unutarnje tržište EU-a, te kako odgovoriti na preostale rizike;

(4) kako omogućiti donositeljima odluka u EU-u da kvalitetnije oblikuju strategiju za suradnju EU-a i Kine te prate njezinu primjenu, i to prethodnom procjenom iznosa financijskih sredstava EU-a potrebnih za provedbu mjera iz te strategije u nadolazećim razdobljima, namjenskim izdvajanjem tih sredstava i sastavljanjem pregleda povezanih rashoda;

(5) kako zajamčiti da se izazovi koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja rješavaju kvalitetnijim mjerenjem uspješnosti, praćenjem, izvješćivanjem i evaluacijskim mehanizmima u pogledu strategije za suradnju EU-a i Kine;

(6) kako kvalitetnije koordinirati odgovor institucija EU-a i država članica promicanjem razmjene informacija među njima o suradnji između EU-a i Kine.

7

1. Uvod 01. U zadnja dva desetljeća Kina je postala važan gospodarski akter na međunarodnoj sceni. To joj je omogućilo da se pretvori u važnog geopolitičkog igrača na svjetskoj razini (vidjeti sliku 1.). EU je najveći trgovinski partner Kine, a Kina je drugi najveći trgovinski partner EU-a.

Slika 1. – Demografski i gospodarski podatci za nekoliko važnih gospodarstava

Izvor: Svjetska banka, „BDP (trenutačna vrijednost američkog dolara)”; „BDP po stanovniku (konstantna vrijednost američkog dolara iz 2010.)”; „Ukupno stanovništvo”; „Saldo tekućeg računa (% BDP-a)”, svjetski razvojni pokazatelji, Grupa Svjetske banke i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), statistički podatci.

0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

1990. 2000. 2010. 2018.

BDP (u USD, prema tekućim cijenama)

Kina Europska unija Sjedinjene Američke Države

u milijardama

0

10 000

20 000

30 000

40 000

50 000

60 000

1990. 2000. 2010. 2018.

BDP po stanovniku (konstantna vrijednost USD iz 2010.)

u USD

0

250

500

750

1 000

1 250

1 500

1990. 2000. 2010. 2018.

Ukupno stanovništvo

u

-8-6-4-202468

101214

1999. 2003. 2007. 2011. 2015. Q2 2019.

Saldo tekućeg računaUkupno, % BDP-a

%

8

02. Kinesku gospodarsku i trgovinsku politiku obilježava nekoliko strategija razvoja u kojima su ulaganja pod državnom kontrolom omogućila Kini da u gospodarskom smislu postane globalni akter. Njima se kineska poduzeća potiču da ulažu u inozemstvu, posebice u strateške sektore (npr. energetske, telekomunikacijske i željezničke sustave), pri čemu se poduzeća u državnom vlasništvu koriste kineskim javnim financijskim sredstvima. Na taj se način može narušiti tržišno natjecanje, posebice na unutarnjem tržištu EU-a, jer se na kineska poduzeća u državnom vlasništvu ne primjenjuju pravila EU-a o državnim potporama. EU predano radi na tome da zajamči jednake uvjete za poduzeća iz EU-a koja se moraju nadmetati s kineskim poduzećima.

03. Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” najvažnija je kineska strategija ulaganja za gospodarski rast. Jedan od ciljeva politike koji se želi ostvariti tom strategijom povećanje je utjecaja Kine u inozemstvu, uključujući u EU-u i u pojedinačnim državama članicama. Inicijativom „Jedan pojas, jedan put” promiču se geostrateške ambicije Kine u smjeru globalnog širenja, i to održavanjem domaćeg rasta, razvijanjem regionalne i globalne povezanosti, uvođenjem kineskih standarda u manje razvijene zemlje i daljnjim olakšavanjem trgovine među tržištima obuhvaćenima tom inicijativom.

04. Kineska strategija ulaganja dobila je i pohvale i kritike međunarodne zajednice. S jedne strane, ekonomski plodovi te strategije mogu imati pozitivne posljedice i na europsko i na svjetsko gospodarstvo, primjerice promicanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Osim toga, prethodno nezabilježeni rast kineskog gospodarstva i uspješni planovi za iskorjenjivanje siromaštva zaslužni su za izvlačenje više od 850 milijuna Kineza iz siromaštva, uz pad stope siromaštva s 88,3 % 1981. godine na 1,9 % 2013.1 S druge strane, u EU-u se pojavila i zabrinutost zbog ovisnosti o kineskim ulaganjima u strateške industrije i njihove koncentracije u osjetljivim ili strateški važnim sektorima, kao i zbog toga što se pristup jedinstvenom tržištu Europske unije ne uzvraća recipročnom mjerom2.

1 „China systematic country diagnostic, towards a more inclusive and sustainable

development”, Grupa Svjetske banke, izvješće br. 113092-CN, 2017.

2 Hanemann, T. i Huotari, M., „EU-China FDI: Working towards reciprocity in investment relations”, Grupa Rhodium i institut Mercator Institute for China Studies, MERICS, 17. kolovoza 2018.

9

05. Kao vanjski revizor EU-a Europski revizorski sud (Sud) ima jedinstven pogled na politike, inicijative i financije EU-a. Ocijenio je da je pravo vrijeme da razmotri odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom (u daljnjem tekstu: kineska strategija ulaganja), zbog koje se EU suočava s izazovima navedenima u prethodnom dijelu teksta, imajući u vidu sve veći gospodarski utjecaj Kine na međunarodnoj sceni. Odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja čine inicijative kojima upravljaju institucije EU-a te pojedinačne mjere koje su države članice poduzele u pogledu Kine. EU kao temeljno načelo navodi da odnos EU-a s Kinom treba biti principijelan, praktičan i pragmatičan, uz očuvanje i promicanje vlastitih interesa i vrijednosti3.

3 Europska Komisija, visoki predstavnik/potpredsjednik Komisije, „EU i Kina – strateški

pregled”, Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću, JOIN(2019) 5 final, Strasbourg, 12. ožujka 2019., str. 1.

10

2. Opseg ovog pregleda i pristup njegovoj izradi 06. Sud je razmotrio odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja. Sud kreće od toga da se taj odgovor sastoji od inicijativa koje su pokrenule institucije EU-a te pojedinačnih odgovora država članica u pogledu Kine. Sud ovim pregledom pruža uvid u kinesku strategiju ulaganja i na jednom mjestu navodi izazove (rizike i prilike) s kojima se institucije EU-a i države članice suočavaju zbog te strategije. Nadalje, Sud opisuje:

o kako su institucije EU-a izradile strategiju za suradnju EU-a i Kine;

o kako su prilagodile tu strategiju tako da odgovori na izazove;

o kako provode, prate i evaluiraju strategiju te kako o njoj izvješćuju.

Također se opisuje kako su države članice odgovorile na kinesku strategiju ulaganja. Naposljetku, Sud iznosi zaključne primjedbe u kojima se utvrđuju ključni izazovi za EU u budućnosti.

07. Ovo nije revizijsko izvješće, nego pregled javno dostupnih informacija proizašlih iz studija, članaka i akademskih publikacija prikupljenih do ožujka 2020. posebno u svrhu izrade ovog dokumenta. Ovaj se pregled temelji i na javnim dokumentima službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), razgovorima s njihovim djelatnicima te konzultacijama sa stručnjacima u tom području (vidjeti Prilog I.).

11

3. Kineska strategija ulaganja pod državnom kontrolom

Opis strategije „Going Global”

08. Kina je od 80-ih godina prošloga stoljeća izrasla u svjetsku gospodarsku silu i želi nastaviti tom putanjom rasta. Njezin udio u svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP) porastao je s manje od 3 % 1980. godine na 16 % 2018. (vidjeti sliku 2.). Pokretačku silu tog rasta čini strategija „Going Global” (strategija za okretanje svjetskom tržištu) koja je nastala 1999., dvije godine prije primanja Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Strategija „Going Global” bila je većim dijelom usmjerena na uvoz nafte i drugih sirovina kako bi se olakšalo funkcioniranje tamošnjeg radno intenzivnog gospodarstva, dok se globalno izvozila uglavnom proizvodna roba s niskom dodanom vrijednošću (teška industrija, npr. željezo, čelik i osnovni strojevi)4. Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je 2018. da bi Kina, gledajući nominalni BDP, mogla do 2030. preteći SAD kao najveće svjetsko gospodarstvo5.

4 Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, „Belt and Road Initiative in the global trade,

investment and finance landscape”, OECD Business and Finance Outlook 2018, OECD Publishing, Pariz, 2018., str. 24.

5 Međunarodni monetarni fond, „People’s Republic of China 2018 Article IV Consultation” Press Release; Staff Report; Staff Statement and Statement by the Executive Director for the People’s Republic of China, Izvješće za pojedinačnu zemlju br. 18/240, MMF, srpanj 2018., str. 1.

12

Slika 2. – Postotni udio u svjetskom BDP-u (u trenutačnim američkim dolarima)

Izvor: „BDP (u trenutačnim američkim dolarima)”, banka podataka – svjetski razvojni pokazatelji, Grupa Svjetske banke. Ažurirano: 9. travnja 2020.

09. Kina je do 2008. stalno imala visoke godišnje stope rasta BDP-a. Rast te stope usporio je nakon financijske krize iz 2008. (vidjeti sliku 3.), najvećim dijelom zbog smanjenog izvoza robe s niskom dodanom vrijednošću. Kina i dalje svake godine bilježi osjetan rast u odnosu na prethodnu godinu, s porastom BDP-a od 6,6 % 2018. godine, u usporedbi s EU-om koji je te godine imao rast BDP-a od 2,0 %6. Tijekom posljednjeg desetljeća strategija „Going Global” doživjela je svojevrstan zaokret prema gospodarstvu usmjerenijem na proizvodnju robe s visokom dodanom vrijednošću, uključujući širenje infrastrukture kojom se jača trgovina na regionalnoj i međunarodnoj razini.

6 Svjetska banka, „Rast BDP-a (godišnji, u %)”, svjetski razvojni pokazatelji, Grupa Svjetske

banke.

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

1980. 1990. 2000. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

% globalnog BDP-a, prema tekućim cijenama

Kina

Europska unija

Sjedinjene Američke Države

<--pravac desetogodišnjeg razdoblja-->

13

Slika 3. – Rast BDP-a izražen u godišnjim postotnim promjenama u razdoblju 2001. – 2018.

Izvor: Svjetska banka, „Rast BDP-a (godišnji, u %)”, svjetski razvojni pokazatelji, Grupa Svjetske banke.

10. Oblikovane su dvije glavne strategije za daljnji razvoj globalne konkurentnosti Kine: strategija za povezivanje „Jedan pojas, jedan put” iz 2013. i industrijska strategija „Made in China 2025” (Proizvedeno u Kini 2025.) iz 2015. Sud je definirao te inicijative kao kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom, kojom se podržava i financijski potiče kineska poduzeća u državnom vlasništvu i privatna trgovačka društva da ulažu u strateške sektore u inozemstvu.

11. Tijekom posljednjeg desetljeća Kina se više angažirala u području povezanosti u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, dugoročne krovne strategije koja se sastoji od mnoštva ulagačkih projekata usmjerenih uglavnom na izgradnju prometne i energetske infrastrukture, jačanje trgovine i razvoj digitalnih mreža. Prioritetna su područja inicijative „Jedan pojas, jedan put” ulaganja u digitalnu ekonomiju i razvoj utemeljen na inovacijama7.

7 „Xi Jinping Chairs and Addresses the Leaders' Roundtable of the Second Belt and Road

Forum for International Cooperation (BRF)”, Drugi forum za međunarodnu suradnju „Jedan pojas, jedan put”, 28. travnja 2019.; Eder, Arcesati, Mardell, „Networking the Belt and Road – The future is digital”, institut Mercator Institute for China Studies, MERICS, 28. kolovoza 2019.

-5

0

5

10

15

2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014. 2016. 2018.

Rast BDP-a (godišnje %)Kina

Europska unija

Sjedinjene Američke Države

%

14

12. Kina je inicijativu koja je danas poznata pod nazivom „Jedan pojas, jedan put” pokrenula 2013. pod nazivima „Silk Road Economic Belt” (Gospodarski pojas puta svile) i „Maritime Silk Road” (Morski put svile), s ciljem jačanja regionalnog gospodarskog rasta. Na slici 4. prikazano je zemljopisno širenje inicijative „Jedan pojas, jedan put” u okviru „gospodarskih koridora”, odnosno posebnih zemljopisnih područja u zemljama kroz koje prolazi „Jedan pojas, jedan put” koja obuhvaćaju preko 64 gospodarstva, čine više od trećine svjetskog BDP-a i u kojima živi više od polovice svjetskog stanovništva8. Posljednjih je godina inicijativa „Jedan pojas, jedan put” dobila na važnosti, što je 2017. dovelo do njezina uključivanja u Ustav Komunističke partije Kine te osiguralo stalan priljev financijskih sredstava za projekte u okviru inicijative9.

8 Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), „Belt and Road Initiative in the global

trade, investment and finance landscape”, OECD Business and Finance Outlook 2018, OECD Publishing, Pariz, 2018., str. 9.

9 Eder, T., „Mapping the Belt and Road Initiative – This is where we stand”, institut Mercator Institute for China Studies, MERICS, 7. lipnja 2018.

15

Slika 4. – Inicijativa „Jedan pojas, jedan put”: šest gospodarskih koridora

Napomena: Latinska Amerika također je uključena u inicijativu „Jedan pojas, jedan put”10.

Izvor: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), „Belt and Road Initiative in the global trade, investment and finance landscape”, OECD Business and Finance Outlook 2018, OECD Publishing, Pariz, 2018., str. 11.

13. U okviru 1. iznesen je primjer kineskog ulaganja u infrastrukturu za jedan od šest gospodarskih koridora.

10 Teufel Dreyer, J., „The Belt, the Road, and Latin America”, Foreign Policy Research Institute,

lipanj 2019.

Gospodarski pojas puta svile

Morski put svile u 21. st.

Željezničke vezepostojećepredložene

Luke u kojima Kina drži udjelepostojeće

predložene ili u izgradnji

Kina – Mongolija – Rusija

Novi euroazijski kopneni most

Kina – srednja Azija – zapadna Azija

Kina – Pakistan

Bangladeš – Kina – Indija – Mjanmar

Kina – Indokineski poluotok

GOSPODARSKI KORIDORI

16

Okvir 1.

Primjer kineskog ulaganja u infrastrukturu duž koridora „Novi euroazijski kopneni most”

Autocesta Khorgos-Almaty, duga 305 km te smještena na koridoru „Novi euroazijski kopneni most”, proširena je 2018. s dvije na četiri trake. Ta cesta povezuje Khorgos, pogranični grad u Kini, s gradom Almaty u Kazahstanu, jednim od glavnih gospodarskih središta središnje Azije. Time je trajanje putovanja između tih dvaju gradova skraćeno za 40 %, a troškovi prijevoza smanjeni su s 0,26 američkih dolara na 0,24 američka dolara po voznom kilometru11.

14. Od pokretanja inicijative „Jedan pojas, jedan put” 2013. do predviđenog završetka njezine provedbe 2049. godine procjenjuje se da će kineska ulaganja u okviru nje iznositi između jednog i osam bilijuna američkih dolara12. Taj široki raspon odražava ograničenost dostupnih podataka o veličini i opsegu inicijative. U Prilogu II. nalazi se pregled definicije, ciljeva, ulaganja i financiranja inicijative „Jedan pojas, jedan put”.

15. Kad je riječ o kineskim ulaganjima u EU-u, nije uvijek moguće kategorizirati te projekte kao dio inicijative „Jedan pojas, jedan put”. Ne postoji javno dostupan popis službenih projekata u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” niti zapisi o doprinosima država članica financijskim institucijama povezanima s tom inicijativom, kao što su Azijska razvojna banka (ADB) i Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB). Projekte u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” uglavnom financiraju kineska poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući banke za provedbu državne politike i poslovne banke u državnom vlasništvu (vidjeti sliku 12. u Prilogu II.), koja se koriste kineskim javnim financijskim sredstvima. Prema pravilima EU-a takve bi se subvencije, kad bi ih dodjeljivala neka od država članica, smatrale državnom potporom. Ta razlika u postupanju može narušiti natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a te otežava EU-u da djeluje u jednakim uvjetima kao i Kina13. Službe Komisije i ESVD istaknuli su

11 „Belt and Road Economics Opportunities and Risks of Transport Corridors”, str. 50. – 51.,

Grupa Svjetske banke, lipanj 2019.

12 Hillman, J., „How Big is China’s Belt and Road?”, Centar za strateške i međunarodne studije, travanj 2018.

13 Gospodarska komora Europske unije u Kini, „The Road Less Travelled: European Involvement in China’s Belt and Road Initiative”, 2020., str. 2.

17

da je u svrhu djelomičnog odgovora na taj problem u lipnju 2020. objavljena bijela knjiga o stranim subvencijama na jedinstvenom tržištu14, no to se dogodilo nakon završetka aktivnosti Suda u vezi s izradom ovog pregleda. Osim toga, postoji rizik od nedovoljnog pridržavanja okolišnih, društvenih i upravljačkih standarda15 pri provedbi tih projekata. „Jedan pojas, jedan put” složena je inicijativa koja se neprekidno razvija, zbog čega je donositeljima politika EU-a teško držati korak sa svim promjenama.

16. Industrijska strategija „Made in China 2025” uvedena je 2015. kao desetogodišnja politika te je donijela svojevrstan zaokret prema gospodarstvu usmjerenijem na sektore, domaću potrošnju i izvoz s visokom dodanom vrijednošću. Time je Kina pokazala ambiciju da postane svjetska tehnološka sila. Iako je teško odrediti novčanu vrijednost te strategije zbog uporabe različitih financijskih instrumenata, institut MERICS izvijestio je da preko 1 800 državnih investicijskih fondova za industriju povezanih s tom strategijom ima ukupnu vrijednost od oko tri bilijuna kineskih juana16 (390 milijardi eura).

Pregled kineskih ulaganja u EU-u

17. Zbog ograničenih javno dostupnih informacija nije moguće pružiti točnu i sveobuhvatnu predodžbu o kineskim ulaganjima u EU-u povezanima s kineskom strategijom ulaganja pod državnom kontrolom (odnosno inicijativama „Jedan pojas, jedan put” i „Made in China 2025”) (vidjeti odlomke 15. i 16.). Stoga se Sud u svrhu analize visoke razine poslužio podatcima o ukupnim kineskim stranim ulaganjima u EU-u. Pregledao je ukupna izravna strana ulaganja (vidjeti okvir 2.) Kine (uključujući Hong Kong) u EU-u u zadnjih nekoliko godina.

14 Europska komisija, (2020.) „Bijela knjiga o uspostavi jednakih uvjeta na tržištu u pogledu

stranih subvencija”, Bruxelles, 17.6.2020., COM(2020) 253 final.

15 „Belt and Road Economics – Opportunities and Risks of Transport Corridors”, str. 111. – 112., Grupa Svjetske banke.

16 Zenglein, M. J. i Holzmann, A., „Evolving Made In China 2025: China’s industrial policy in the quest for global tech leadership”, institut Mercator Institute for China Studies, MERICS, 4. srpnja 2019., str. 12.

18

Okvir 2.

Izravna strana ulaganja

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) definira izravna strana ulaganja kao kategoriju ulaganja koja odražavaju cilj uspostavljanja trajnog interesa poduzeća koje je rezident u jednom gospodarstvu u poduzeću koje je rezident u drugom gospodarstvu, u kojem izravni ulagač nije rezident.

Ako ulagač koji je rezident jednoga gospodarstva ima izravno ili neizravno vlasništvo nad 10 % ili više prava glasa u poduzeću koje je rezident drugoga gospodarstva, to se smatra dokazom takvog odnosa.

Pozicije izravnih stranih ulaganja (stanje) vrijednost su ulaganja na kraju određene godine koja obuhvaća ukupnu neto vrijednost svega što je stečeno izravnim stranim ulaganjima u prethodnim godinama, dok se transakcijama izravnih stranih ulaganja (tokovi) mjeri vrijednost investicijskih transakcija tijekom te godine.

Ograničenja za strana ulaganja u EU-u

18. OECD-ovim indeksom regulatorne restriktivnosti za izravna strana ulaganja mjere se zakonska ograničenja u pogledu izravnih stranih ulaganja u mnogim zemljama, uključujući sve zemlje članice OECD-a i skupine G20. Time su obuhvaćene četiri glavne vrste ograničenja u pogledu izravnih stranih ulaganja: ograničenja stranog kapitala, mehanizmi sigurnosnih provjera ili odobrenja, ograničenja zapošljavanja stranaca na ključnim položajima i operativna ograničenja (tj. ograničenja u pogledu širenja poslovne mreže i repatrijacije kapitala ili u pogledu vlasništva nad zemljištem).

19. Na slici 5. prikazano je koliko su države članice EU-a i druge odabrane zemlje (uključujući Kinu) restriktivne u pogledu stranih ulaganja. Iako u EU-u postoje različite razine restriktivnosti, EU općenito ima vrlo otvoren režim ulaganja i primjenjuje malo ograničenja u usporedbi s ostatkom svijeta. EU doista pozdravlja strana ulaganja kao izvor rasta i novih radnih mjesta jer se time poduzeća iz EU-a povezuju s globalnim lancima vrijednosti. EU je vodeće svjetsko odredište izravnih stranih ulaganja. U EU-u je 2017. zabilježeno više od jedne trećine (35 %) svih ulaznih investicijskih pozicija u svijetu17.

17 Eurostat, obrasci izravnih ulaganja u svijetu, srpanj 2018.

19

Slika 5. – OECD-ov indeks regulatorne restriktivnosti za 2018. u pogledu izravnih stranih ulaganja

Napomena: kada je vrijednost indeksa 0, to znači da je zemlja otvorena za ulaganja, dok vrijednost 1 znači da je zemlja zatvorena. Što je vrijednost između 0 i 1 veća, to se zemlja smatra zatvorenijom.

Izvor: OECD-ov dijagram indeksa regulatorne restriktivnosti u pogledu izravnih stranih ulaganja za prethodnu godinu, OECD.Stat.

20. U usporedbi s EU-om Kina je manje otvorena za ulaganja. Kineski režim za strana ulaganja, uključujući njezine „negativne popise”, ograničava stranim ulagačima pristup kineskom tržištu u nekoliko sektora, uključujući one koje su u strategiji „Made in China 2025” navedeni kao ključni tehnološki sektori18. Komisijin Zajednički istraživački centar (JRC) upozorio je da su u nekim sektorima europska poduzeća prisiljena ulaziti u

18 „European Business in China Position Paper 2019/2020”, dokument radne skupine za

ulaganja, Gospodarska komora Europske unije u Kini, 29. rujna 2019., str. 99.

0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30

Luksemburg

Portugal

Slovenija

Rumunjska

Češka

Nizozemska

Estonija

Finska

Litva

Latvija

Španjolska

Njemačka

Mađarska

Grčka

Danska

Hrvatska

Belgija

Irska

Francuska

Slovačka

Italija

Švedska

Poljska

Austrija

Ujedinjena Kraljevina

OECD – prosjek

Sjedinjene Američke Države

Kina

OECD-ov indeks regulatorne restriktivnosti za izravna strana ulaganja za 2018.

zemlje izvan EU-a

zemlje skupine EU-27

20

zajedničke pothvate s kineskim poduzećima te prenositi tehnologiju. U pogledu uvjeta nakon ulaska na tržište, zbog kineskog pravnog okvira, nejednakog pristupa kineskom tržištu te javnog financiranja europska se poduzeća dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na njihove kineske partnere19. U tablici 1. iznesen je pregled sektorskih ograničenja za strana ulaganja u Kini u odnosu na EU.

Tablica 1. – Sektorska ograničenja za strana ulaganja u Kini u odnosu na EU

Sektori Kineski režim za ulaganja ulagača iz EU-a

Režim EU-a za ulaganja kineskih ulagača

Istraživanje i eksploatacija nafte i prirodnog plina

samo u okviru zajedničkog pothvata bez ograničenja

Tiskanje publikacija samo manjim dijelom bez ograničenja

Proizvodnja automobila najviše 50 % bez ograničenja

Popravak, projektiranje i proizvodnja brodova samo manjim dijelom bez ograničenja

Projektiranje i proizvodnja zrakoplova samo manjim dijelom bez ograničenja

Proizvodnja satelitskog televizijskog sadržaja za

emitiranje samo manjim dijelom bez ograničenja

Nuklearne elektrane samo manjim dijelom bez ograničenja

Izgradnja elektroenergetskih mreža i upravljanje njima samo manjim dijelom bez ograničenja

Izgradnja željezničkih mreža i upravljanje njima samo manjim dijelom bez ograničenja

Izgradnja civilnih zračnih luka i upravljanje njima samo manjim dijelom bez ograničenja

Telekomunikacijska društva samo manjim dijelom bez ograničenja

Banke najviše 20 % bez ograničenja

Osiguravajuća društva najviše 50 % bez ograničenja

Izvor: na temelju Holslag. J., „The Silk Road Trap”, Medford, Polity Press, 2019. Budući da se kineska ograničenja za strana ulaganja redovito mijenjaju, informacije navedene u ovoj tablici mijenjaju se u skladu s tim promjenama.

19 Preziosi, N., et al. (ur.) Dias et al., „China – Challenges and Prospects from an Industrial and

Innovation Powerhouse”, Zajednički istraživački centar, Ured za publikacije, Luksemburg, 2020.

21

Vrijednost kineskih ulaganja u EU-u

21. EU prati ulaganja iz zemalja izvan EU-a (uključujući Kinu) s pomoću različitih izvora. Glavni su izvori službeni statistički podatci koje sastavlja Komisijin Statistički ured Europske unije (Eurostat) i podatci o ulaganjima iz privatnih izvora koje sastavljaju GU TRADE i JRC (npr. baza podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu). GU TRADE služi se i podatcima Grupe Rhodium iz alata EU-China Investment Monitor.

22. Eurostat objavljuje podatke o stanju i tokovima ulaznih i izlaznih izravnih stranih ulaganja za države članice EU-a. Ti se podatci temelje na izvještajima predmetnih država članica i statističkih ureda zemalja izvan EU-a20. Statistički podatci o izravnim stranim ulaganjima nisu pravodobni jer se objavljuju između 12 mjeseci i 24 mjeseca nakon određene godine. Nadalje, fragmentirani su i nepotpuni te je stoga teško dobiti širi uvid. Na primjer, prikazano je samo podrijetlo (rezidentnost) izravnog ulagača i nema podataka o dužim investicijskim lancima kao što su ulaganja koja se izvršavaju posredstvom subjekata posebne namjene iz neke druge zemlje (npr. u porezne svrhe). Pregled ograničenja obuhvata statističkih podataka o izravnim stranim ulaganjima nalazi se u Prilogu III. Osim toga, postoje određeni problemi u pogledu metodologije kojom se kinesko Ministarstvo trgovine koristi za sastavljanje statističkih podataka o ulaganjima koji se objavljuju21.

23. Sud je pregledao statističke podatke Eurostata i utvrdio da je došlo do porasta kineskih ulaganja u EU-u, ali i da su ona i dalje relativno niska. Kineski su ulagači 1995. izvršili tek 0,3 % izravnih stranih ulaganja u EU-u. Na slici 6. prikazano je kako se kineski udio u ukupnim izravnim stranim ulaganjima u EU-u povećavao tijekom 1995., 2005. i 2015. Taj je udio do kraja 2018. porastao na 3 %,22 odnosno kineska izravna strana ulaganja (stanje) u EU-u iznosila su 202 milijarde eura. Financijski centri s povoljnim poreznim okruženjem mogu privući visoke razine izravnih stranih ulaganja23, pri čemu je Luksemburg najveći primatelj ulaganja iz Kine u EU-u s 82,5 milijardi eura, a slijedi ga Nizozemska. Pregled kineskih izravnih stranih ulaganja u EU-u nalazi se u Prilogu IV.

20 Eurostat, baza podataka, Europska komisija, 2020.

21 Freeman, D., „China’s Outward Direct Investment in the EU: Challenges of Rapid Change”, EU-China Observer, 2015.

22 Eurostat, stanje izravnih stranih ulaganja na kraju 2018., ožujak 2020.

23 „The Rise of Phantom Investments”, MMF, rujan 2019.

22

Slika 6. – Porast ukupnog udjela kineskih izravnih stranih ulaganja (stanje) u EU-u tijekom 1995., 2005. i 2015.

Izvor: Europska komisija, „Document Accompanying the Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council establishing a framework for screening of foreign direct investments into the European Union”, radni dokument službi Komisije, SWD(2017)/0297 final – 2017/0224 (COD), Bruxelles, 13. rujna 2017.

24. Kao odgovor na ograničenja službenih statističkih podataka o izravnim stranim ulaganjima Komisija (GU TRADE) izradila je novu bazu podataka nedostupnu javnosti, bazu podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu, s pomoću podataka na razini poduzeća (npr. bilanci pojedinačnih poduzeća) na temelju izvora kao što su baze podataka Orbis i Zephyr24. U bazi podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu bilježe se podatci o stranom vlasništvu nad više od 50 % kapitala društava koja nisu uvrštena na burzu te o vlasništvu nad najvećim dioničarima društava uvrštenih na burzu. Ta se baza podataka može upotrijebiti u svrhu identifikacije krajnjeg vlasnika ulaganja te ona pruža detaljniju klasifikaciju sektora negoli statistički podatci o izravnim stranim ulaganjima. Slično kao i u vezi s problemima u pogledu cjelovitosti statističkih podataka o izravnim stranim ulaganjima, ovom bazom podataka nisu obuhvaćena mala poduzeća koja su izuzeta od obveze objavljivanja bilance te uglavnom nije obuhvaćen ni financijski leasing.

24 Radni dokument službi Komisije, SWD(2019) 108 final.

0,0 %

0,5 %

1,0 %

1,5 %

2,0 %

2,5 %

1995. 2005. 2015.

Kineski udio u stanju ulaznih izravnih stranih ulaganja u EU-u

23

25. Iz baze podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu proizlazi da je ukupna vrijednost imovine, uključujući izravna strana ulaganja, koju su kineski ulagači kontrolirali na kraju 2017. iznosila 2 114 milijardi eura. To je 0,89 % vrijednosti svih poduzeća u EU-u te 0,18 % ukupnog broja poduzeća u EU-u. Iz baze podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu proizlazi da je glavni primatelj kineskih ulaganja bila Ujedinjena Kraljevina, s vrijednošću imovine od ukupno 1 772 milijarde eura. Pregled stranog vlasništva nad društvima u EU-u pod kontrolom kineskih ulagača nalazi se u Prilogu V.

26. Na slici 7. prikazan je razvoj kineskih transakcija (tokova) izravnih stranih ulaganja tijekom vremena, a posebice važnost ulaganja koja izvršavaju poduzeća u državnom vlasništvu u usporedbi s onima iz privatnih poduzeća. Veliki poslovni sektor u državnom vlasništvu jedna je od odlika kineskog gospodarstva.

Slika 7. – Kineska izravna strana ulaganja u EU-u u razdoblju 2000. – 2019.

Izvor: Grupa Rhodium, 2020.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Kineske transakcije izravnih stranih ulaganja u EU-u prema vrsti vlasništva, u milijardama USD

privatno državno

24

Sektori ulaganja

27. Sektori izravnih stranih ulaganja iz Kine u razdoblju 2000. – 2019. uključuju strateški važna područja25, kao što su promet i infrastruktura (29,1 %), informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) (12,4 %), energetika (10,1 %), kao i automobilski (14,1 %) te nekretninski i ugostiteljski sektor (11,2 %). Na slici 8. prikazani su odredišni sektori izravnih stranih ulaganja iz Kine od 2000. naovamo.

Slika 8. – Transakcije izravnih stranih ulaganja u EU-u koje su izvršili kineski ulagači u državnom vlasništvu, 2000. – 2019., prikaz prema sektorima

Izvor: Grupa Rhodium, 2020.

25 Strateški sektori i imovina navedeni u komunikaciji Europske komisije „Prihvaćanje izravnih

stranih ulaganja uz istovremenu zaštitu ključnih interesa”, Bruxelles, 13. rujna 2017., COM(2017) 494 final.

Promet i infrastruktura; 29,1 %

Automobilski sektor; 14,1 %

IKT; 12,4 %

Nekretninski i ugostiteljski sektor;

11,2 %

Energetika; 10,1 %

Industrijski strojevi i oprema; 6,7 %

Poljoprivredni i prehrambeni sektor; 5,9 %

Osnovni materijali; 4,3 %

Zabava; 2,1 %

Zdravlje i biotehnologija; 1,4 %

Financijske i poslovne usluge; 1,3 %

Zrakoplovstvo; 0,9 % Elektronički uređaji; 0,4 %

Proizvodi i usluge široke potrošnje; 0,1 %

25

28. U nastavku slijede primjeri važnih akvizicija kineskih ulagača u EU-u:

o 2012.: Energias de Portugal za 3,5 milijardi američkih dolara. Elektroenergetsko poduzeće, Portugal.

o 2014.: CDP Reti za 2,8 milijardi američkih dolara. Holding društvo za komunalne usluge, Italija.

o 2015.: Pirelli za 7,7 milijardi američkih dolara. Automobilska oprema i dijelovi, Italija.

o 2017.: Logicor za 14 milijardi američkih dolara. Usluge prijevoza i logistike, Ujedinjena Kraljevina26.

26 Cross Border Monitor (CBM) Grupe Rhodium: „People’s Republic of China < > European

Union Direct Investment”, ažurirana javna inačica iz 1. tromjesečja 2019.: New York, 2019.

26

4. Objedinjeni pregled rizika i prilika za EU koji je pripremio Sud 29. Pri izradi, donošenju i primjeni dokumenata o relevantnim politikama za odnose EU-a i Kine te osobito u pogledu izazova koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja, službe Komisije i ESVD utvrđuju i procjenjuju relevantne rizike i prilike. Prema navodima tih službi ta se neprestana procjena temelji na informacijama iz različitih izvora, uključujući druge službe EU-a, države članice, zemlje izvan EU-a i stručnjake koji rade na različitim područjima politike. Međutim, Sud nije utvrdio da postoji formalizirana sveobuhvatna analiza rizika i prilika za EU u vezi s kineskom strategijom ulaganja.

30. Stoga je tijekom izrade pregleda na temelju javno dostupnih informacija i konzultacija sa stručnjacima sastavio vlastiti popis rizika i prilika u vezi s kineskom strategijom ulaganja. Koristeći se međunarodnim okvirom za upravljanje rizicima27 Sud se usredotočio na rizike i prilike te ih je razvrstao prema vrstama, kao što je navedeno u nastavku. Detaljniji opis tih rizika/prilika i njihovih izvora nalazi se u Prilogu VI. Dok se svi ti rizici i prilike odnose na Kinu, također se mogu primijeniti i na odnose EU-a s drugim zemljama. Pojedini rizici i prilike mogu izravno utjecati na EU, dok drugi mogu utjecati na politike EU-a u zemljama izvan EU-a.

31. U tablici 2. Sud daje pregled rizika. Više od polovice rizika političke su ili gospodarske naravi. Osim toga, postoje još društveni, tehnološki, pravni i okolišni rizici. Osamnaest rizika navedenih u ovom pregledu nisu iscrpni, nemaju jednaku težinu, a neki od njih predstavljaju veću prijetnju EU-u od ostalih. Sud je izdvojio primjere rizika u okviru 3.

27 „Integrating with Strategy and Performance”, Enterprise Risk Management, Odbor

sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway (COSO), lipanj 2017.

27

Tablica 2. – Rizici kineske strategije ulaganja za EU

Vrsta br. Pregled rizika

Politički

R.1 Kineska ulaganja u osjetljivu/stratešku imovinu u Europi može utjecati na sigurnost/javni red

R.2 Sklapanje memoranduma o razumijevanju pojedinačnih država članica u pogledu suradnje s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” može ugroziti jedinstvo EU-a

R.3 Projekti inicijative „Jedan pojas, jedan put” mogu oslabiti vlasništvo država članica nad strateškom nacionalnom infrastrukturom, s geopolitičkim posljedicama

R.4 Kineska ulaganja šire prekograničnu infrastrukturu za povezivanje, koja se iskorištava za transnacionalni organizirani kriminal/trgovinu ljudima

Gospodarski

R.5 Nedostatak recipročnih mjera u odnosima EU-a i Kine zbog nepoštene ekonomske prednosti kineskih poduzeća

R.6

Nedostatna usklađenost infrastrukturnih programa EU-a i Kine, zbog čega se mogu pojaviti praznine u infrastrukturi za povezivanje ili ulagački projekti koji su u konkurenciji s drugim projektima ili ih dupliciraju (*)

R.7 Kineska poduzeća u državnom vlasništvu financiraju neotplative dugove u EU-u i zemljama izvan EU-a, što dovodi do neispunjavanja obveza plaćanja i gubitka strateškog kolaterala

R.8 Dugoročna konkurentnost EU-a oslabljena je zbog prisilnog prijenosa tehnologije u Kinu

R.9 Roba se uvozi u EU iz Kine po cijeni ispod troškova proizvodnje

R.10 Gospodarstvo EU-a pod utjecajem je negativnih šokova u svojim lancima opskrbe s ključnim kineskim dobavljačima

Društveni R.11 Kineska poduzeća koja se bave stranim ulaganjima ne poštuju radna/socijalna prava radnika

Tehnološki R.12

Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” nije dovoljno usklađena s pravilima EU-a o sigurnosti podataka, što čini EU ranjivim na kibernapade

R.13 Kineska prometna infrastruktura ne pridržava se EU/međunarodnih standarda, gubitak pozitivnih učinaka

Pravni

R.14 Kineska ulaganja nisu u skladu s financijskim propisima EU-a, npr. o pranju novca

R.15 Infrastrukturni projekti u EU-u nepravilno se dodjeljuju umjetno niskim kineskim ponudama

R.16 Izračun vlastitih sredstava EU-a ugrožen je zbog prijevara u pogledu carine i PDV-a na uvoz iz Kine

28

Vrsta br. Pregled rizika

Okolišni

R.17 Kineska poduzeća ne pridržavaju se standarda EU-a i međunarodne zajednice u pogledu okoliša i upravljanja kojima se promiče održivost

R.18 Javno zdravlje trpi učinak veće povezanosti u globaliziranom svijetu (uključujući kineske prometne pravce obuhvaćene inicijativom „Jedan pojas, jedan put”), koja ubrzava prijenos bolesti

Napomena(*): Službe Komisije i ESVD smatraju da taj rizik nije relevantan zbog trenutačnih političkih okolnosti, kao i da se problem povezan s infrastrukturnom koordinacijom kosi s trenutačnom politikom EU-a.

Izvor: Europski revizorski sud (Sud).

Okvir 3.

Primjeri rizika za EU koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja

Prezaduženost u zemljama izvan EU-a i gubitak strateškog kolaterala

U cilju provedbe inicijative „Jedan pojas, jedan put”, Kina je davala zajmove ne uzimajući u obzir dugoročnu održivost projekata te bez obzira na fiskalni položaj dužnika. To je doprinijelo prezaduženosti zemalja izvan EU-a kao što su Pakistan, Tadžikistan, Kirgistan, Šri Lanka, Maldivi i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u, Crna Gora28. Taj bi se rizik mogao ostvariti u EU-u ako se u državama članicama budu financirali projekti u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”.

U pogledu rizika R.7, postoje primjeri gdje je infrastruktura od strateške nacionalne važnosti upotrijebljena kao kolateral. Međunarodna luka Hambantota u Šri Lanci od nacionalne je i strateške važnosti. Vlada Šri Lanke tijekom 2017. nije uspijevala pravodobno otplaćivati kineski zajam te je luka na 99 godina dana u zakup poduzeću China Merchants Port Holdings uz uplatu od 1,12 milijardi američkih dolara29.

28 Hurley, J., Morris, S. i Portelance, G., „Examining the Debt Implications of the Belt and Road

Initiative from a Policy Perspective”, Center for Global Development, dokument „CGD Policy Paper 121”, ožujak 2018.

29 Ferchen, M. i Perera, A., „Why Unsustainable Chinese Infrastructure Deals Are a Two-Way Street”, centar Carnegie-Tsinghua Center for Global Policy, srpanj 2019.; Panda, A. „Sri Lanka Formally Hands Over Hambantota Port to Chinese Firms on 99-Year Lease”, The Diplomat, prosinac 2017.

29

Intelektualno vlasništvo (IP) i prijenosi tehnologije

Ako se ostvare, mnogi rizici navedeni poviše u tablici 2. negativno bi utjecali na cilj osiguravanja recipročnih mjera i jednakih uvjeta u odnosima EU-a i Kine. Rizik R.8 spominje prijenos tehnologije iz europskih poduzeća u kineske subjekte. U istraživanju o poslovnom povjerenju za 2019. koje je objavila Europska gospodarska komora u Kini navodi se da je 20 % ispitanika osjećalo da mora prenijeti tehnologiju kako bi zadržali pristup tržištu u Kini te se upozorava na nedostatak recipročnih mjera u odnosima EU-a i Kine30.

Okolišni standardi i klimatske promjene

R.17 odnosi se na rizik od toga da se kineska poduzeća ne pridržavaju okolišnih standarda EU-a. Europski zeleni plan31 jedan je od glavnih prioriteta Europske komisije. Jedan od njegovih ciljeva postizanje je nulte neto razine emisija stakleničkih plinova do 2050. Unatoč najavi s drugog foruma za međunarodnu suradnju „Jedan pojas, jedan put” iz 2019. o ostvarivanju „otvorene, zelene i čiste suradnje”32, u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” i dalje se nastavljaju realizirati energetski projekti u kojima je gorivo ugljen. Primjer jednog takvog projekta koji bi se financirao kineskim zajmovima planira se u Bosni i Hercegovini33, potencijalnoj zemlji kandidatkinji za članstvo u EU-u.

Javno zdravlje

Aktualna pandemija bolesti COVID-19 skrenula je pozornost na rizik za javno zdravlje zbog međusobne povezanosti u globaliziranom svijetu. Rizik utječe na mnoge zemlje diljem svijeta. Istraživanja su pokazala da patogeni sada mogu putovati dalje, brže i u većem broju nego prije34. Budući da je Kina danas najveći pružatelj prometne infrastrukture na svijetu, pod rizikom R.18 ističe se da bi novi prometni pravci obuhvaćeni inicijativom „Jedan pojas, jedan put” mogli biti izvor rizika za javno zdravlje u EU-u i njegovu susjedstvu ako se ne uspostave odgovarajuće provjere i sanitarne mjere predostrožnosti.

30 Istraživanje o poslovnom povjerenju za 2019. (engl. Business Confidence Survey 2019),

Europska gospodarska komora.

31 Europski zeleni plan, COM/2019/640 final.

32 Središnji govor koji je održao Nj. eksc. Xi Jinping, predsjednik Narodne Republike Kine, na otvorenju Drugog foruma za međunarodnu suradnju „Jedan pojas, jedan put”, Ministarstvo vanjskih poslova Narodne Republike Kine, Peking, 26. travnja 2019.

33 Mardell, J., „China’s Belt and Road Partners Aren’t Fools”, Foreign Policy, svibanj 2019.

34 Tatem, A.J., Rogers, D.J., Hay, S.I., „Global Transport Networks and Infectious Disease Spread”, Advances in Parasitology, Elsevier Public Health Emergency Collection, svezak 62., 2006.

30

32. U tablici 3. Sud daje pregled prilika. Sve navedene prilike političke su i gospodarske naravi. Sud je naveo primjere u okviru 4.

Tablica 3. – Prilike za EU koje proizlaze iz kineske strategije ulaganja

Vrsta br. Pregled prilika

Političke P.1 Kineska ulaganja u EU-u mogu potaknuti zajedničke interese kroz

snažnije bilateralne odnose

P.2 Kineska ulaganja doprinose miru i sigurnosti u susjednim zemljama EU-a/zemljama u razvoju

Gospodarske

P.3 Suradnja između EU-a i Kine povećava međunarodne kreditne sposobnosti i olakšava gospodarski rast

P.4 Kineska ulaganja u susjednim zemljama EU-a/zemljama u razvoju pospješuju postizanje ciljeva EU-a, poboljšavajući gospodarski rast

P.5 Vrijednost eura jača zbog konverzije kineskih deviznih rezervi radi kupnje imovine nominirane u eurima

P.6 Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” proširuje trgovinu poboljšavanjem povezanosti i smanjivanjem trgovinskih troškova u EU-u i drugim zemljama

P.7 Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” osigurava daljnji razvoj (komercijalnih) željeznica kao alternative pomorskom i zračnom prometu u EU-u

P.8 Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” rebalansira ulazne/izlazne teretne tokove EU-a

P.9 Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” potiče pojednostavljenje carinskih aranžmana s ciljem poboljšanja povezanosti

P.10 Sudjelovanje poduzeća iz EU-a u izgradnji prometne infrastrukture u središnjoj Aziji s mogućom razmjenom vještina između EU-a i Kine

P.11 Izloženost EU-a najnovijim tehnologijama predstavlja priliku za promociju standarda i kapaciteta za digitalizaciju EU-a

P.12 EU diversificira rizike vlasništva stranih ulaganja, smanjujući potencijalnu ovisnost o bilo kojoj pojedinoj zemlji

P.13 U sektorima u EU-u kao što su visoko obrazovanje, istraživanje i kreativne/kulturne industrije ostvaruju se koristi od suradnje i razmjene s Kinom

Izvor: Sud.

31

Okvir 4.

Primjeri prilika za EU koje proizlaze iz kineske strategije ulaganja

Poboljšana povezanost i teretni tokovi

COSCO Shipping Corporation Ltd (COSCO), kinesko poduzeće u državnom vlasništvu, ima udjele u terminalima u europskim lukama kao što su Valencia, Rotterdam, Antwerpen i Pirej.

Na primjer, u slučaju luke Pirej:

— od kolovoza 2016. COSCO Shipping Group većinski je vlasnik Lučke uprave Pirej – koja upravlja terminalom I.,

— COSCO Pacific upravlja terminalom II. na temelju koncesije na 35 godina potpisane 2008.

Sporazumom između Lučke uprave Pirej i poduzeća COSCO poboljšali su se povezanost (P.6) i teretni tokovi (P.8). Omogućena su ulaganja u nova pristaništa i željezničku vezu između lučkih terminala i nacionalnog željezničkog sustava. Svjetska banka izvijestila je da se godišnji protok kontejnera u luci Pirej povećao za 168 % u razdoblju 2007. – 2016.35 Grčka luka nastavlja uspon na ljestvici te je prema kontejnerskom prometu 2019. bila jedna od četiriju najvažnijih luka u Europi, nakon Rotterdama, Antwerpena i Hamburga.

Suradnja na akademskoj i istraživačkoj razini

Postoje koristi koje se mogu ostvariti suradnjom na akademskoj i istraživačkoj razini, kao što je navedeno u prilici P.13. U sektorima u EU-u kao što su visoko obrazovanje, istraživanje i kreativne/kulturne industrije mogu se ostvariti koristi od akademske razmjene s Kinom u okviru programa Erasmus+ i aktivnosti „Jean Monnet”, kao i od istraživačkih inicijativa u okviru programa Obzor 2020. U ožujku 2019. čak 1 034 kineska istraživača sudjelovala su u aktivnostima „Marie Sklodowska-Curie”. Prema navodima službi Komisije i ESVD-a, s tom su prilikom povezani i određeni rizici, primjerice nedostatak recipročnih mjera.

35 „Belt and Road Economics Opportunities and Risks of Transport Corridors”, Grupa Svjetske

banke.

32

5. Odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja

Sustavi upravljanja u EU-u

33. Nadležnosti unutar okvira EU-a uključuju sposobnost donošenja zakonskih akata u različitim područjima politike. I EU i države članice imaju određene nadležnosti u područjima politike povezanima s odgovorom EU-a na kinesku strategiju ulaganja. Neka područja, kao što je nacionalna sigurnost, u isključivoj su nadležnosti država članica. Druga su područja u isključivoj nadležnosti EU-a, primjerice pravila tržišnog natjecanja neophodna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Pojedina područja, kao što su energetika i promet, u podijeljenoj su nadležnosti EU-a i država članica, što znači da i jedna i druga strana mogu donositi zakone.

34. U područjima politike u kojima bi usklađeni pristup EU-a mogao biti prednost (vidjeti primjer sigurnosti 5G tehnologije u okviru 5.), činjenica da i EU i države članice imaju određene nadležnosti znači da se odluke donose na više razina (npr. na razini institucija EU-a i nacionalnih vlada) te da se mišljenja i pristupi različitih donositelja odluka mogu razilaziti. Zbog toga može biti teško pravodobno i koordinirano odgovoriti na izazove s kojima se suočava EU kao cjelina.

33

Okvir 5.

Sigurnost 5G tehnologije i države članice

Mnogi opisuju uporabu kineske 5G opreme u ključnoj infrastrukturi u EU-u kao potencijalnu prijetnju. 5G tehnologija područje je u kojem bi usklađeni pristup EU-a mogao biti prednosti, posebno u pogledu kibersigurnosti koja bi mogla utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

U svjetlu njihove isključive nadležnosti u pogledu nacionalne sigurnosti, države članice imale su različite odgovore u pogledu suradnje s Kinom na 5G mrežama. Neke od njih bile su oprezne u pristupu, ali nastavile su surađivati s kineskim tehnološkim poduzećem Huawei na razvoju 5G mreža, na primjer u Njemačkoj i Belgiji. Češka je, suprotno tome, prekinula suradnju s kineskim dobavljačima 5G tehnologije nakon što je u 2018. njihov Nacionalni centar za kibersigurnost izdao upozorenje.

Nakon poziva Europskog vijeća na usklađeni pristup 5G tehnologiji u 2019., Komisija je izdala Preporuku sa smjernicama državama članicama o sigurnosti 5G mreža. Potom je slijedio paket instrumenata EU-a u siječnju 2020. za nacionalne mjere za smanjivanje rizika. Naposljetku, usklađeni pristup 5G tehnologiji u EU-u ovisit će o dogovorenom stajalištu država članica.

35. Mjere u okviru politika relevantnih za strategiju za suradnju EU-a i Kine (vidjeti tablicu 4.) predlažu se u komunikacijama koje zajednički objavljuju Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (visoki predstavnik/potpredsjednik Komisije). One se provode ili s pomoću internih pravnih akata EU-a (uredbama ili direktivama), koje treba usvojiti Vijeće ili Europski parlament, ili na temelju stajališta o vanjskoj politici koja zauzima Vijeće. Nedostatak je tog sporazumnog procesa donošenja odluka taj što se stvara rizik od toga da se neće pružiti pravodoban odgovor na izazove s kojima se EU suočava.

34

Institucionalni odgovor EU-a

Proces izrade ključnih strateških dokumenata

36. U ovom dijelu Sud opisuje proces izrade ključnih strateških dokumenata EU-a u pogledu suradnje EU-a i Kine, s posebnim naglaskom na:

o strateški okvir za djelovanje EU-a,

o uključenost dionika u proces.

37. Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku zajednički su objavili nekoliko strateških dokumenata o odnosima između EU-a i Kine, među ostalim i institucionalni odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja. Na slici 9. nalazi se kronološki pregled strategija relevantnih za odnose EU-a i Kine, uključujući višegodišnje financijske okvire (VFO), kojim se dočarava složenost stanja s vremenskim okvirima koji se preklapaju. Postoje i drugi relevantni strateški dokumenti koji doprinose politikama EU-a prema Kini. Ti dokumenti nisu posebno usmjereni na Kinu, npr. „Nova industrijska strategija za Europu” (ožujak 2020.) i digitalna strategija „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (veljača 2020.).

Slika 9. – Kronološki pregled strategija relevantnih za odnose EU-a i Kine, uključujući VFO-ove

Izvor: Sud, na temelju javnih dokumenata EU-a.

Platforma za povezanost EU-a i Kine (2015. – )

Povezivanje Europe i Azije (2018. – )

Prioriteti Junckerove Komisije(2014. – 2019.)

Prioriteti von der Leyenine Komisije(2019. – 2024.)

Rashodi

Ključni strateški dokumenti EU-a

VFO za razdoblje 2014. – 2020. VFO za razdoblje 2021. – 2027.

2020. 2022. 2023. 2024. 2025.2015. 2016. 2017. 2018. 2019.2013. 2014. 2021. 2026. 2027.

„Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (2016.) i„EU i Kina – strateški pregled” (2019.)

Kineske strategije ulaganja

„Made in China 2025” (2015. – 2025.)

„Going global”: 1. (1999. – 2012.) + 2. (2013. – )

Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” (2013. – 2049.)

Prioriteti Komisije

35

38. Junckerova Komisija postavila je deset političkih prioriteta EU-a za razdoblje 2014. – 2019.36 U pogledu prioriteta 9., „Europa kao jači globalni akter” u programu rada Komisije za 2016.37 prvi se put spominje cilj produbljivanja bilateralnih odnosa i ažuriranja ciljanih strateških pristupa, osobito u vezi s Kinom. Cilj je tog prioriteta, kao i prioriteta 6., „Uravnotežena i napredna trgovinska politika za ostvarivanje prednosti globalizacije”, doprinijeti usklađenom pristupu povezivanju: produbljivanjem trgovinskih i investicijskih veza s Kinom pod jednakim uvjetima, pravima intelektualnog vlasništva, zaštitom, većom suradnjom u vezi s najnaprednijom tehnologijom te dijalogom o gospodarskim reformama, ljudskim pravima i djelovanju u području klime38. U tom je kontekstu u 2015. uspostavljena Platforma za povezanost EU-a i Kine (vidjeti okvir 6.) kako bi se poboljšala suradnja s Kinom.

Okvir 6.

Platforma za povezanost EU-a i Kine

Europska komisija i Nacionalna komisija za razvoj i reforme Kine potpisale su u rujnu 2015. memorandum o razumijevanju u pogledu uspostavljanja platforme za povezanost.

Glavni cilj ove platforme je:

— poboljšanje razmjene informacija,

— promicanje neometanih prometnih veza i olakšavanje te sinergija povezanih politika i projekata: npr. između transeuropskih mreža u EU-u (TEN-T) i kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put” te

— stvaranje prilika za suradnju kineskih i europskih poduzeća, kao i otvorenog, transparentnog okruženja te jednakih uvjeta za ulaganja u promet i druga područja.

Najviša razina platforme godišnji je sastanak na vrhu, a rezultati tih sastanaka objavljuju se u zajedničkoj izjavi.

Do datuma dovršetka ovog pregleda glavni ishod te platforme bio je detaljni plan izrade zajedničke studije o održivim sveobuhvatnim prometnim koridorima između Europe i Kine temeljenih na željeznici39 (2019.), u cilju utvrđivanja najprikladnijih i najodrživijih sveobuhvatnih prometnih koridora temeljenih na željeznici.

36

39. U rujnu 2019. Von der Leyenina Komisija objavila je smjernice40 za razdoblje2019. – 2024. sa šest ključnih prioriteta. Unatoč tome što nije izravno spomenuta,politika o suradnji EU-a i Kine preklapa se s nekoliko inicijativa Komisije, osobito:

o uloga koju EU igra u međunarodnim pregovorima kako bi Europa postala prviklimatski neutralan kontinent;

o razvoj zajedničkih standarda za novu generaciju tehnologija (kao što su 5G mreže)te obrazovanja i vještina koje osnažuju ljude;

o borba EU-a protiv kriminalaca i jačanje carinske unije radi bolje zaštitejedinstvenog tržišta;

o jačanje jedinstvenog europskog brenda odgovornog globalnog vodstva.

40. Postoje tri nedavna ključna strateška dokumenta koji utvrđuju institucionalniodgovor EU na kinesku strategiju ulaganja. Vidjeti tablicu 4.

36 The Juncker Commission's ten priorities, An end-of-term assessment („Prioriteti Junckerove Komisije, procjena na kraju mandata”), dubinska analiza, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), svibanj 2019.

37 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Program rada Komisije za 2016., „Vrijeme je za drugačiji način rada”, Strasbourg, 27.10.2015., COM(2015) 610 final.

38 Europska služba za vanjsko djelovanje, „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa. Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”, globalna strategija Europske unije, lipanj 2016., str. 37. – 38.

39 „Terms of Reference of the Joint Study on Sustainable Railway-based Transport Corridors between Europe and China”, internetske stranice GU-a MOVE, najnovija inačica: 9.6.2020.

40 Von der Leyen, U., „Ambicioznija Unija: Moj plan za Europu – političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019.–2024., 2019.

37

Tablica 4. – Pregled triju ključnih strateških dokumenata u kojima je utvrđen institucionalni odgovor EU na kinesku strategiju ulaganja

Komunikacija Pregled

„Elementi nove strategije EU-a za Kinu” – lipanj 2016.

o temelj trenutačnih politika EU-a prema Kini o 47 ključnih mjera o da bi zaštitili interese EU-a, službe Komisije i ESVD

promiču univerzalne vrijednosti iz triju stupova UN-a na temelju konstruktivnog pristupa razlikama

o podsjeća države članice da bi svi bilateralni sporazumi s Kinom trebali odražavati i štititi interese EU-a

o propisuje da će se provedba strategije redovito pregledavati i ažurirati po potrebi

„Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” – rujan 2018.

o Ovaj strateški dokument o održivoj, sveobuhvatnoj i međunarodnoj povezanosti utemeljenoj na pravilima nije posebno usmjeren na Kinu, no u njemu se obrađuje strategija za održivu povezanost Europe i Azije, a time i Kine.

o 17 ključnih mjera o glavni su ciljevi:

(1) doprinos razvoju prometnih, energetskih i digitalnih mreža između Europe i Azije

(2) jačanje partnerstva sa zemljama izvan EU-a, regijama i međunarodnim organizacijama u Aziji

(3) povećanje suradnje u području obrazovanja, istraživanja, inovacija, kulture, sporta i turizma

„EU i Kina – strateški pregled” - ožujak 2019.

o tri su glavna cilja: (1) produbljenje suradnje EU-a s Kinom radi promicanja

zajedničkih interesa na globalnoj razini, na temelju jasno definiranih interesa i načela

(2) zalaganje za veću ravnotežu i recipročne mjere u gospodarskim odnosima

(3) prilagodba promjenjivim gospodarskim okolnostima i jačanje domaće politike i industrijske baze EU-a

o 10 ključnih mjera

Izvor: zajedničke komunikacije Komisije i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, JOIN(2016) 30 final, JOIN(2018) 31 final i JOIN(2019) 5 final.

41. Vijeće je raspravljalo o trima navedenim strateškim dokumentima: za prve dvije strategije izražena je puna podrška, a iz zadnjeg dokumenta (strateški pregled iz 2019.) podrška je izražena za većinu prijedloga.

42. Proces izrade ovih strateških dokumenata uključivao je unutarnje savjetovanje sa službama Komisije i ESVD-om. Vanjsko savjetovanje s državama članicama obavljeno je prije nego što ih je Vijeće usvojilo, raspravama u odgovarajućim radnim skupinama i odborima Vijeća, kao i u nacionalnim poslovnim udruženjima i političkim zakladama. Međutim, prema navodima službi Komisije i ESVD-a, za potrebe izrade dokumenta „EU

38

i Kina – strateški pregled” iz 2019. nije bilo posebnog i namjenskog procesa savjetovanje s državama članicama i vanjskim dionicima, i to zbog potrebe za brzim i usklađenim odgovorom. Umjesto toga, tijekom 2018. i 2019. s tim su se dionicima održavale opsežne rasprave o Kini i one su u cijelosti uzete u obzir. Službe Komisije i ESVD ističu da je to razlog zbog kojeg su reakcije na strateški pregled iz 2019. bile pozitivne.

43. Strateški dokumenti sadrže 74 mjere. U Prilogu VII. Sud je razvrstao te mjere u 10 širokih područja odgovora EU-a. Oni su sažeti u tablici 5.:

Tablica 5. – Objedinjeni pregled deset tematskih kategorija za 74 mjere koji je pripremio Sud

Kategorije Broj mjera

A) Promicanje vrijednosti EU-a i triju stupova Ujedinjenih naroda (ljudska prava, mir i sigurnost, razvoj) 7

B) Očuvanje jedinstva EU-a 5

C) Recipročne mjere s ciljem uravnoteženog odnosa i jednakih uvjeta 17

D) Sprječavanje negativnih učinaka na unutarnje tržište EU-a 2

E) Održivi gospodarski razvoj i dobro upravljanje 16

F) Borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša 4

G) Pitanja globalnog javnog zdravlja 1

H) Snažniji angažman u području mira i sigurnosti 10

I) Poticanje međukulturalnog razumijevanja i suradnje na inovacijama 4

J) Širi vanjskopolitički pristup 8 Izvor: Sud.

Usklađivanje odgovora na rizike i prilike za EU

44. U ovom dijelu Sud opisuje kako su mjere EU-a usklađene s rizicima i prilikama istaknutima u dijelu 4. Rizici i prilike detaljno su analizirani i prikazani prema tematskim kategorijama (vidjeti tablicu 5.) i prema 74 mjere iz triju strateških dokumenta (vidjeti Prilog VII.) te je sastavljen njihov popis (vidjeti Prilog VIII.).

39

45. Na temelju obavljenog pregleda Sud je utvrdio da su mjerama iz tih triju strateških dokumenata obuhvaćeni gotovo svi rizici i prilike, uz iznimku triju rizika:

o R.6: Postoji rizik od nedostatne usklađenosti infrastrukturnih programa EU-a i Kine, zbog čega se mogu pojaviti praznine u infrastrukturi za povezivanje ili ulagački projekti koji su u konkurenciji s drugim projektima ili ih dupliciraju41;

o R.10: rizik od toga da na gospodarstvo EU-a negativno utječu šokovi na lance opskrbe u EU-u u kojima sudjeluju ključni kineski dobavljači;

o R.18: rizik od toga da javno zdravlje trpi posljedice veće povezanosti u globaliziranom svijetu (uključujući kineske prometne pravce u zemljama obuhvaćenima inicijativom „Jedan pojas, jedan put”), koja ubrzava prijenos bolesti.

46. Pokrenuto je nekoliko inicijativa u pogledu recipročnih mjera, jednakih uvjeta i sprječavanja negativnih učinaka na unutarnje tržište EU-a (tematske kategorije C i D u tablici 5.). U okviru 7. na jednom je primjeru prikazana jedna tekuća posebna mjera EU-a koja je poduzeta u okviru strateškog pregleda iz 2019.

Okvir 7.

Primjer tekućeg djelovanja EU-a u pogledu recipročnih mjera i sprječavanja negativnih učinaka na tržište EU-a

Pregovori o bilateralnom sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima s Kinom

EU želi uspostaviti ravnotežu između EU-a i Kine u pogledu otvorenosti tržišta, pronaći rješenje za neke ključne probleme u vezi s jednakim uvjetima i zamijeniti bilateralne ugovore o ulaganjima sklopljene između Kine i država članica (vidjeti odlomak 64.) jedinstvenim sveobuhvatnim sporazumom o ulaganjima između EU-a i Kine. Pregovori su započeli 2012. te su se EU i Kina na 21. sastanku na vrhu između EU-a i Kine održanome 9. travnja 2019. obvezali na ostvarenje napretka potrebnog da bi se 2020. mogao sklopiti sveobuhvatni sporazum o ulaganjima.

41 Vidjeti napomenu ispod tablice 2.

40

Provedba strategije

47. Sud u nastavku opisuje proces provedbe strategije za suradnju EU-a i Kine, osvrćući se na dva ključna elementa: odgovornost za provedbu i financiranje42.

48. Od ukupno 74 mjere, 34 bi trebao poduzeti EU, 38 je bilateralnih mjera koje bi trebali poduzeti i EU i Kina, a dvije zahtijevaju jednostrano djelovanje Kine. Odgovornosti za provedbu tih mjera ovise o dotičnom području politike, bez ikakve izričite dodjele tih odgovornosti, npr. u Komisiji, GU MOVE je nadležan za odgovor u pogledu prometa, a GU ENER za odgovor u pogledu energije. Takav pristup odgovornostima zahtijeva povećanu koordinaciju u svrhu uspješne provedbe mjere.

49. Strategija za suradnju EU-a i Kine provedena je bez ikakve prethodne procjene financijskih sredstava EU-a potrebnih za provedbu mjera iz te strategije, primjerice u vezi s infrastrukturom, i bez namjenskog izdvajanja bilo kakvih sredstava EU-a. Prema navodima službi Komisije i ESVD-a, za takvo nešto ne postoji ni obveza ni potreba te, u skladu s praksom s drugim strateškim partnerima, te službe ocjenjuju da većina mjera za suradnju EU-a i Kine oslanja na financiranje iz postojećih programa EU-a.

50. Loša je strana takvog pristupa da trenutačno nije moguće dobiti točne podatke o rashodima EU-a koji nastaju radi provedbe strategije za suradnju EU-a i Kine unatoč tome što ti rashodi postoje. Osim toga, Sud je pronašao primjere u kojima su se iz proračuna EU-a financirali projekti koji su dio kineske strategije ulaganja. Iako su ti projekti prvenstveno trebali doprinijeti ciljevima programa politika EU-a, u okviru njih također su se financirali projekti koji potpadaju pod kinesku strategiju ulaganja (vidjeti okvir 8.).

42 C(2018) 7703 od 21.11.2018. – Komunikacija Komisiji „Upravljanje u Europskoj komisiji”.

41

Okvir 8.

EU u Europi financira projekte iz kineske strategije ulaganja

Pelješki most u Hrvatskoj

Komisija je 2017. izdvojila 357 milijuna eura sredstava za kohezijsku politiku kako bi pokrila 85 % troškova izgradnje Pelješkog mosta u Hrvatskoj. Tim se projektom želi spojiti južni dio zemlje u blizini Dubrovnika s ostatkom kontinentalne Hrvatske. Hrvatske su vlasti 2018. dodijelile taj veliki ugovor o izgradnji mosta43 kineskom konzorciju koji predvodi poduzeće u državnom vlasništvu China Road and Bridge Corporation, čime je došlo do financiranja projekta iz kineske strategije ulaganja44.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR)

EU je najveći pojedinačni donator EBOR-a, međunarodne financijske institucije. EBOR ima veliku ulogu u mnogim gospodarstvima duž koridora inicijative „Jedan pojas, jedan put”, u kojima je potrebno razviti infrastrukturu kako bi se podržao snažniji i održiviji rast. Kina se 2016. pridružila EBOR-u kao dioničar s ciljem otvaranja prilika za ulaganja u istočnoj Europi, regiji koja se nalazi na pravcu inicijative „Jedan pojas, jedan put”45.

51. EU koristi i nekoliko financijskih instrumenata Europske investicijske banke (EIB) ili Europskog investicijskog fonda (EIF) izvan proračuna EU-a za djelovanje u pogledu kineske strategije ulaganja (vidjeti okvir 9.).

43 „Chinese Contractors Winning Bid for EU Funded Pelješac Bridge in Croatia Raises

Eyebrows”, Silk Road Briefing, 10. svibnja 2018.

44 Blockmans, S. i Hu., W., „Systemic rivalry and balancing interests: Chinese investment meets EU law on the Belt and Road”, Centar za europske političke studije (CEPS), ožujak 2019.

45 Makocki, M., „China’s Road: into Eastern Europe”, Institut Europske unije za sigurnosne studije (EUISS), veljača 2017.

42

Okvir 9.

Upotreba financijskih instrumenata EU-a povezana s kineskom strategijom ulaganja u Europi

Europska investicijska banka (EIB)

Grupa EIB-a financira projekte u Kini. EIB je u svibnju 2018. potpisao sporazum za ulaganja u pogledu klime s Kineskom bankom za uvoz i izvoz (300 milijuna EUR). Cilj toga bilo je financiranje projekata u sektorima u području voda, kanalizacije, energetike i prometa46.

Europski investicijski fond (EIF)

Kako bi se razvila sinergija između kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put” i Junckerova „Plana ulaganja za Europu”, EIF i Fond za put svile (kineski investicijski fond u državnom vlasništvu za zemlje obuhvaćene inicijativom „Jedan pojas, jedan put”) potpisali su 2017. memorandumom o razumijevanju s ciljem osnivanja zajedničkog investicijskog fonda Kine i EU-a kojim bi se trebalo osigurati 500 milijuna eura u vidu potpore ulaganjima47 za poduzeća koja imaju potencijala za međunarodno širenje. Ciljani sektori uključuju one s velikom prekograničnom sinergijom između Kine i Zapada48.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija strategije

52. Način na koji su mjere postavljene otežava praćenje njihove provedbe. Njih 54 % (40 mjera) posebne su mjere koje predviđaju određene rezultate („posebne mjere”). Ne postoje mjerni podatci (npr. pokazatelji) povezani s ovim mjerama. Preostalih 46 % (34 mjere) općenito je definirano, nemaju određene ciljeve niti uključuju očekivane rezultate koje treba postići („opće mjere”).

53. Prema navodima službi Komisije i ESVD-a njihove relevantne glavne uprave redovito prate provedbu te 74 mjere. Sud je pronašao dokumentaciju o tome za svega deset mjera iz dokumenta „EU i Kina – strateški pregled” iz 2019.

46 Europska investicijska banka, „China Climate Eximbank Framework Loan”, EIB,

21. rujna 2017. 47 Europski investicijski fond, „EIB Group cooperation with China to be strengthened with new

EUR 500 million”, Silk Road Fund equity investment initiative, EIF, 2. lipnja 2017. 48 Europski investicijski fond, „First EU-China investment platform backed by the Juncker

Plan”, EIF, 6. kolovoza 2018.

43

54. Kad je riječ o izvješćivanju, na temelju obavljenog pregleda Sud je utvrdio da osim nekih spominjanja u izvješćima o upravljanju koje izdaju službe Komisije i ESVD, odnosno u godišnjim planovima upravljanja i godišnjim izvješćima o radu, ne postoji ciljano izvješćivanje u vanjske ili unutarnje svrhe o trima ključnim strateškim dokumentima.

55. Sud je u Komisijinim godišnjim izvješćima o upravljanju proračunom i njegovoj uspješnosti pronašao određene informacije o provedbi i evaluaciji strategije za suradnju EU-a i Kine te je primijetio da se oblikovanje dokumenta „EU i Kina – strateški pregled” iz 2019. temelji na pregledu postojeće komunikacije o strategiji za suradnju EU-a i Kine iz 2016. Međutim, ne postoji posebna evaluacija triju planiranih strategija.

56. Zbog takva pristupa praćenju, izvješćivanju i evaluaciji u vezi sa 74 mjere teže je utvrditi ublažavaju li se rizici u dovoljnoj mjeri i istražuju li se u potpunosti sve prilike s obzirom na izazove koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja (vidjeti odlomke 29. – 32.).

Odgovor država članica

57. Države članice mogu surađivati s Kinom na bilateralnoj osnovi, a primjeri su opisani u nastavku.

58. Kina je uspostavila okvir za suradnju sa 17 zemalja srednje i istočne Europe (vidjeti sliku 10.) – takozvani okvir „17+1” (prethodno „16+1”) – kako bi promicala poslovne i investicijske odnose. Taj je okvir uspostavljen 2012. u Budimpešti radi suradnje između Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe, uključujući zemlje s ostavštinom komunističkih režima.

44

Slika 10. – Države članice EU-a i zemlje srednje i istočne Europe

Izvor: Sud na temelju informacija Komisije, pozadinski zemljovid ©OpenStreetMap suradnici licencirani na temelju licence Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 (CC BY-SA).

59. Okvirom za suradnju 17+1 obuhvaćeno je i 12 država članica EU-a. One unutar tog okvira stupaju u bilateralne odnose s Kinom49, što stvara rizik za jedinstveno djelovanje EU-a. Osim toga, okvir 17+1 može utjecati na provedbu politika EU-a na zapadnom Balkanu s obzirom na to da su pet zemalja iz okvira 17+1 zemlje zapadnog Balkana sa statusom zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u.

49 Europsko vijeće za vanjske odnose, „China’s Investment in Influence: the Future of

16+1 Cooperation”, prosinac 2016.

samo Europska unijasamo skupina zemalja 17+1 članica i EU-a i skupine 17+1

45

60. Eurostatova baza podataka pokazuje da zemlje 17+1 nisu privukle visoke razine kineskih izravnih stranih ulaganja (vidjeti sliku 11.). Ulaganja su bila koncentrirana u pet država članica (Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Litvi i Poljskoj). Od zemalja 17+1 Češka je bila najveći korisnik ulaganja iz Kine, zabilježivši 686 milijuna eura u vlasničkim ulaganjima, što čini 0,3 % ukupnih kineskih izravnih stranih ulaganja (stanja) u EU-u.

Slika 11. – Kineska izravna strana ulaganja (stanje) u zemljama srednje i istočne Europe na kraju 2017.

Izvor: Eurostatovi statistički podatci o izravnim stranim ulaganjima.

61. Odnosi između država članica i Kine te njihova suradnja u određenim područjima formaliziraju se u vidu memoranduma o razumijevanju. Tim se memorandumima izražava obostrana namjera za zajedničko djelovanje, bez ikakvih pravnih obveza. Do danas je memorandum o razumijevanju s Kinom u vezi s ulaganjima i projektima u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” potpisalo 15 država članica (vidjeti tablicu 6.).

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

Češka

Mađarska

Grčka

Poljska

Litva

Bugarska

Rumunjska

Latvija

Estonija

Slovačka

Hrvatska

Slovenija

Sjeverna Makedonija

Kineska izravna strana ulaganja u skupinu 17+1, u milijardama EUR

46

Tablica 6. – Memorandumi o razumijevanju u vezi s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” koje su države članice potpisale s Kinom

Država članica EU-a Godina potpisivanja memoranduma o

razumijevanju u vezi s inicijativom „Jedan pojas, jedan put”

Bugarska 2015.

Češka Republika 2015.

Mađarska 2015.

Poljska 2015.

Rumunjska 2015.

Slovačka 2015.

Latvija 2016.

Hrvatska 2017.

Estonija 2017.

Grčka 2017.

Litva 2017.

Slovenija 2017.

Malta 2018.

Italija 2019.

Luksemburg 2019.

Izvor: Sud, na temelju javno dostupnih informacija.

62. Države članice potpisale su i druge memorandume o razumijevanju u cijelom nizu različitih područja od nuklearne suradnje (francuska nova Areva – Kineska nacionalna nuklearna korporacija, 2018.)50 do uspostavljanja „sestrinskog odnosa zračnih luka” (Kina – Finska, 2016.)51.

50 „France and China enhance nuclear energy cooperation”, World Nuclear News,

10. siječnja 2018.

51 Ministarstvo vanjskih poslova Finske, „Joint Action Plan between China and Finland on Promoting the Future-oriented New-type Cooperative Partnership 2019. – 2023.”, UMFI, travanj 2017., str. 27.

47

63. Kao što je utvrđeno Odlukom Vijeća52, države članice dužne su obavijestiti Komisiju o sporazumima koji se odnose na gospodarsku i industrijsku suradnju sa zemljama izvan EU-a kako bi se zajamčila dosljednost trgovinske politike na razini država članica i EU-a. Komisija tvrdi da do datuma dovršetka ovog pregleda nije obaviještena ni o jednom od memoranduma o razumijevanju koje su potpisale države članice.

64. Bilateralni ugovor o ulaganjima sporazum je između dvije zemlje o promicanju i zaštiti investicija ulagača iz jedne zemlje na teritoriju druge zemlje. Sve su države članice osim Irske s Kinom sklopile bilateralne ugovore o ulaganjima. Većina je takvih ugovora sklopljena prije 2000., a najstariji među njima koji je i dalje na snazi sklopljen je 1982. između Švedske i Kine53. EU želi zamijeniti te bilateralne ugovore o ulaganjima jedinstvenim sveobuhvatnim sporazumom o ulaganjima između EU-a i Kine (vidjeti okvir 7.).

65. Na temelju nedavno donesenog zajedničkog okvira EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja radi očuvanja sigurnosti i javnog poretka54, države članice same primjenjuju vlastite nacionalne mehanizme za provjeru55. Ti se mehanizmi znatno razlikuju po području primjene (pregled izravnih stranih ulaganja unutar ili izvan EU-a; različiti pragovi za provjeru, širina sektora koji su obuhvaćeni izuzev sektora obrane) i obliku (provjera prije odobrenja ili ex post provjera izravnih stranih ulaganja)56. Do prosinca 2019. 14 država članica uspostavilo je mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja. Te su države članice: Danska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska i Finska.

52 Odluka Vijeća 74/393/EEZ od 22. srpnja 1974. o utvrđivanju postupka savjetovanja za

sporazume o suradnji između država članica i trećih zemalja.

53 Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, „International Investment Agreements Navigator (China)”, Investment Policy Hub, 2019.

54 Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji, stupa na snagu 11. listopada 2020.

55 „List of screening mechanisms notified by Member States”, Screening of foreign direct investment, arhiva vijesti Europske komisije, 10. travnja 2019.

56 Okvir Europske unije za provjeru izravnih stranih ulaganja, brifing EPRS-a, siječanj 2018.

48

66. Nekoliko je država članica objavilo dokumente o relevantnim politikama za svoje odnose s Kinom, na primjer:

o komunikacija švedske vlade „ Approach to matters relating to China” (rujan 2019.),

o nizozemski dokument „ The Netherlands and China: a new balance” (svibanj 2019.),

o finski dokument „ The Joint Action Plan between China and Finland on Promoting the Future-oriented New-type Cooperative Partnership 2019. – 2023.” (siječanj 2019.),

o danski dokument „ The China-Denmark Joint Work Programme (2017.-2020.)” (svibanj 2017.).

67. Odgovor na većinu izazova koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja istodobno je i u nadležnosti institucija EU-a i u nadležnosti država članica (vidjeti odlomke 33. i 34.). Prema navodima iz različitih izvora države članice često djeluju u okviru bilateralnih odnosa s Kinom u skladu s vlastitim nacionalnim interesima, u nekim slučajevima i bez informiranja Komisije ili koordinacije s njom kada bi to bilo potrebno57. Zbog toga je teško postići koordinirani odgovor institucija EU-a i država članica.

57 Npr. Brifing Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) iz 2019.: „State of play of

EU-China relations” za Europski parlament i Poggetti, L., „Europe’s search for a China strategyˮ, institut Mercator Institute for China Studies, MERICS, 7. lipnja 2019.

49

6. Zaključne primjedbe i izazovi 68. U ovom su dijelu navedene zaključne primjedbe o pregledu koji je obavio Sud. Usto se upozorava na određene izazove u upravljanju odgovorom EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom koje je Sud zabilježio tijekom izrade ovog pregleda. O njima je raspravljao sa službama Komisije i ESVD-om te u relevantnim slučajevima upućuje na njihova stajališta.

69. Kina od 80-ih godina prošloga stoljeća provodi „strategiju ulaganja pod državnom kontrolom” s ciljem stvaranja snažnog gospodarstva koje se temelji na izvozu. Dva su glavna stupa te dugoročne strategije: inicijativa „Jedan pojas, jedan put” iz 2013. i industrijska strategija „Made in China 2025” iz 2015. Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” najvažnija je kineska strategija ulaganja za gospodarski rast. Cilj joj je povećanje utjecaja Kine u inozemstvu, među ostalim u EU-u. Među stručnjacima ne postoji jedinstven stav o veličini i opsegu ove inicijative. „Jedan pojas, jedan put” složena je inicijativa koja se neprekidno razvija, zbog čega je donositeljima politika EU-a teško držati korak sa svim promjenama.

70. EU se zalaže za osiguravanje jednakih uvjeta i recipročnih mjera između EU-a i Kine. Međutim, dio kineske strategije ulaganja čine poduzeća u državnom vlasništvu koja se koriste kineskim javnim financijskim sredstvima. Prema pravilima EU-a takve bi se subvencije, kad bi ih dodjeljivala neka od država članica, smatrale državnom potporom. Ta razlika u postupanju može narušiti natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a. Osim toga, u usporedbi s EU-om Kina je manje otvorena za strana ulaganja.

71. Zbog ograničenih javno dostupnih informacija nije moguće pružiti točnu i sveobuhvatnu predodžbu o kineskim ulaganjima u EU-u povezanima s kineskom strategijom ulaganja (odnosno inicijativama „Jedan pojas, jedan put” i „Made in China 2025”). Stoga se Sud u svrhu analize visoke razine poslužio javno dostupnim podatcima o ukupnim kineskim stranim ulaganjima u EU-u. Sud je na temelju pregleda tih podataka utvrdio da je od 1995. do 2018. došlo do porasta kineskih ulaganja u EU-u s 0,3 % ukupnih izravnih stranih ulaganja na 3 %, ali i da su ona i dalje relativno niska. Također je utvrđeno da su kineskim ulaganjima u EU-u od 2000. do 2019. obuhvaćeni strateški važni sektori te da su više od polovice kineskih ulaganja u EU-u u tom razdoblju izvršila poduzeća u državnom vlasništvu. Međutim, bilo je teško doći do potpunih i pravodobnih podataka te na taj način steći pravu sliku o stvarnom stanju.

50

1. izazov u budućnosti:

kako pružiti potpunije i pravodobnije informacije i statističke podatke o ulaganjima koja su dio kineske strategije ulaganja u EU-u u svrhu prikupljanja više informacija za oblikovanje politika EU-a o Kini.

72. Pri izradi, donošenju i primjeni dokumenata o relevantnim politikama za odnose EU-a i Kine službe Komisije i ESVD utvrđuju i procjenjuju relevantne rizike i prilike. Međutim, Sud nije utvrdio da postoji formalizirana sveobuhvatna analiza rizika i prilika za EU u vezi s kineskom strategijom ulaganja. Sud je tijekom izrade pregleda sastavio vlastiti popis od 18 rizika i 13 prilika u vezi s kineskom strategijom ulaganja.

2. izazov u budućnosti:

kako provesti formaliziranu, sveobuhvatnu i ažuriranu analizu rizika i prilika za EU u svrhu boljeg suočavanja s cijelim nizom izazova koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja. Takva bi analiza uključivala sustavno prikupljanje i praćenje relevantnih podataka i informacija potrebnih za utvrđivanje koliko je vjerojatno da će se ti rizici ili prilike ostvariti te njihov potencijalni učinak.

73. I EU i države članice imaju određene nadležnosti u područjima politike povezanima s odgovorom EU-a na kinesku strategiju ulaganja. U slučajevima u kojima bi usklađeni pristup EU-a mogao biti prednost, činjenica da i EU i države članice imaju određene nadležnosti znači da se odluke donose na više razina (npr. na razini institucija EU-a i nacionalnih vlada) te da se mišljenja i pristupi različitih donositelja odluka mogu razilaziti. Zbog toga može biti teško pravodobno i koordinirano odgovoriti na izazove s kojima se suočava EU kao cjelina.

74. Mjere u okviru politika relevantnih za strategiju za suradnju EU-a i Kine predlažu se u komunikacijama koje zajednički objavljuju Komisija i visoki predstavnik. One se provode ili s pomoću internih pravnih akata EU-a (uredbama ili direktivama), koje treba usvojiti Vijeće ili Europski parlament, ili na temelju stajališta o vanjskoj politici koja zauzima Vijeće. Nedostatak je tog sporazumnog procesa donošenja odluka taj što se stvara rizik od toga da se neće pružiti pravodoban odgovor na izazove s kojima se EU suočava.

51

75. Službe Komisije i ESVD objavili su tri ključna strateška dokumenta o odnosima između EU-a i Kine, uključujući odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja: strategiju EU-a za Kinu iz 2016., strategiju o povezivanju Europe i Azije iz 2018. te dokument „EU i Kina – strateški pregled” iz 2019. Strateški dokument iz 2018. nije posebno usmjeren na Kinu, no u njemu se obrađuje strategija za održivu povezanost Europe i Azije, a time i Kine. Na temelju obavljenog pregleda Sud je utvrdio da službe Komisije i ESVD rade na otklanjanju velike većine tih rizika, i to u okviru različitih inicijativa i mjera u sklopu relevantnih politika, uz iznimku triju rizika:

o rizika od nedostatne usklađenosti infrastrukturnih programa EU-a i Kine, zbog čega se mogu pojaviti praznine u infrastrukturi za povezivanje ili ulagački projekti koji su u konkurenciji s drugim projektima ili ih dupliciraju. Službe Komisije i ESVD smatraju da taj rizik nije relevantan zbog trenutačnih političkih okolnosti;

o rizika od toga da gospodarstvo EU-a bude pod negativnim utjecajem šokova na lance opskrbe u EU-u u kojima sudjeluju ključni kineski dobavljači;

o rizik od toga da javno zdravlje trpi posljedice veće povezanosti u globaliziranom svijetu (uključujući kineske prometne pravce u zemljama obuhvaćenima inicijativom „Jedan pojas, jedan put”), koja ubrzava prijenos bolesti.

3. izazov u budućnosti:

kako poboljšati provedbu za 74 mjere utvrđene u strategiji za suradnju EU-a i Kine, osobito za one koje promiču reciprocitet i sprječavaju negativne učinke na unutarnje tržište EU-a, te kako odgovoriti na rizike od pojave praznina u infrastrukturi za povezivanje ili ulagačkih projekata koji su u konkurenciji s drugim projektima ili ih dupliciraju, šokova u lancima opskrbe i prijenosa bolesti.

76. Strategija za suradnju EU-a i Kine provedena je bez ikakve prethodne procjene financijskih sredstava EU-a potrebnih za provedbu mjera iz te strategije i bez namjenskog izdvajanja bilo kakvih sredstava EU-a. Na temelju obavljenog pregleda Sud je utvrdio da unatoč tome što ti rashodi postoje, teško je dobiti točne podatkeo financijskim sredstvima EU-a koja se troše ili u različite financijske instrumente koji se upotrebljavaju. Osim toga, postoje slučajevi u kojima su sredstvima EU-a financirani projekti iz portfelja kineske strategije ulaganja u Europi, čime se može ugroziti trenutačna strategija za suradnju EU-a i Kine.

52

4. izazov u budućnosti:

kako omogućiti donositeljima odluka u EU-u da kvalitetnije oblikuju strategiju za suradnju EU-a i Kine te prate njezinu primjenu, i to prethodnom procjenom iznosa financijskih sredstava EU-a potrebnih za provedbu mjera iz te strategije u nadolazećim razdobljima, namjenskim izdvajanjem tih sredstava i sastavljanjem pregleda povezanih rashoda.

77. Način na koji su 74 mjere postavljene otežava praćenje napretka njihove provedbe. Praćenje provedbe relevantnih mjera olakšalo bi se jasnijim ciljevima za svaku pojedinu mjeru, odnosno poznavanjem onoga što je potrebno ostvariti te tko to i kada treba ostvariti, kao i mjerenjem napretka prema tim ciljevima.

78. Prema navodima službi Komisije i ESVD-a njihove relevantne glavne uprave redovito prate provedbu tih mjera. Sud je pronašao dokumentaciju o tome za tek deset mjera iz dokumenta „EU i Kina – strateški pregled” iz 2019. Osim toga, nema posebnog izvješćivanja o trima ključnim strateškim dokumentima niti posebne evaluacije triju planiranih strategija.

79. Zbog takva pristupa praćenju, izvješćivanju i evaluaciji u vezi s tim mjerama teže je utvrditi ublažavaju li se rizici u dovoljnoj mjeri i istražuju li se u potpunosti sve prilike s obzirom na izazove koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja.

5. izazov u budućnosti:

kako zajamčiti da se izazovi koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja rješavaju kvalitetnijim mjerenjem uspješnosti, praćenjem, izvješćivanjem i evaluacijskim mehanizmima u pogledu strategije za suradnju EU-a i Kine.

80. Odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja sastoji se ne samo od inicijativa koje su pokrenule institucije EU-a nego i od pojedinačnih mjera koje su države članice poduzele u pogledu Kine. Pojedinačni odgovori država članica na kinesku strategiju ulaganja mogu se svrstati u četiri kategorije:

o memorandumi o razumijevanju,

o bilateralni ugovori o ulaganjima,

o nacionalne provjere izravnih stranih ulaganja i

53

o dokumenti država članica o relevantnim politikama za odnose s Kinom.

81. Osim toga, Kina je uspostavila okvir za suradnju sa skupinom od 17 zemalja srednje i istočne Europe (takozvani okvir „17+1”), među kojima su njih 12 države članice EU-a i njih pet zemlje zapadnog Balkana koje su kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u. Budući da unutar tog okvira te zemlje stupaju u bilateralne odnose s Kinom, okvir o suradnji 17+1 može utjecati na djelotvornost provedbe strategije pristupanja EU-u za države zapadnog Balkana.

82. Prema navodima iz različitih izvora države članice često djeluju u okviru bilateralnih odnosa s Kinom u skladu s vlastitim nacionalnim interesima, u nekim slučajevima i bez informiranja Komisije ili koordinacije s njom kada bi to bilo potrebno. Na primjer, iako je memorandum o razumijevanju s Kinom u vezi s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” potpisalo 15 država članica, Komisija do datuma dovršetka ovog pregleda nije obaviještena ni o jednom od tih memoranduma. Zbog toga je teško postići koordinirani odgovor EU-a i država članica. Takvim se pristupom ne promiče ekonomska moć koju EU ima kad prema Kini nastupa zajednički, u odnosu na pojedinačno djelovanje država članica.

83. Dokument „EU i Kina – strateški pregled” iz 2019. donio je određenu promjenu pristupa u odnosima EU-a i Kine jer se Kina istodobno naziva i partnerom i sistemskim suparnikom. Djelotvoran odgovor na tu geopolitičku promjenu pristupa iziskivao bi da države članice i institucije EU-a djeluju zajedno, kao Unija.

6. izazov u budućnosti:

kako kvalitetnije koordinirati odgovor institucija EU-a i država članica promicanjem razmjene informacija među njima o suradnji između EU-a i Kine.

54

Prilozi

Prilog I. – Panel stručnjaka

Ime i prezime Položaj Organizacija

Dr. Matt Ferchen Voditelj programa

„Global China Research”

MERICS

Kristine Berzina Viša suradnica Savez za osiguravanje demokracije, German Marshall Fund (GMF)

Profesorica Jing Men

Profesorica za odnose između EU-a i Kine u okviru fonda Baillet Latour, direktorica

Istraživačkog centra za EU i Kinu

College of Europe

55

Prilog II. – Definicija, ciljevi, ulaganja i financiranje inicijative „Jedan pojas, jedan put”

Definicija Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” sastavni je dio strategije „Going global” te se njome stoga podupire strategija „Made in China 2025”. Cilj joj je poboljšati povezanost u pet različitih područja: politici, infrastrukturi, trgovini, valutama i ljudima. Infrastruktura za povezanost ima najveći prioritet, a usredotočena je na promet, energiju i IT.

Ulaganjem u infrastrukturne projekte jača se povezanost između različitih pokrajina, zemalja i regija, što u konačnici olakšava trgovinu. Korisnici su uglavnom gospodarstva s niskim prihodima, koja imaju veći potencijal za brzi rast i za postati novo odredište i za kineska ulaganja i za izvoz.

Glavna je temeljna pretpostavka inicijative „Jedan pojas, jedan put” da bolja trgovinska infrastruktura smanjuje troškove prijevoza. To će imati pozitivan učinak na međunarodnu trgovinu. Iz studije proizlazi da bi se potencijalnim smanjenjem tih troškova za 50 % trgovina povećala za do 3 % u Aziji, odnosno do 6 % u Europi58.

Ciljevi o Omogućiti Kini da upotrijebi svoj višak proizvodnih kapaciteta i uloži svoje devizne

rezerve u projekte za povezivanje.

o Olakšati internacionalizaciju juana renminbija, što će ga učiniti konkurentnijim u odnosu na druge globalne valute.

o Bolje osigurati kinesku opskrbu energijom diversifikacijom njezinih dobavljača energije.

o Nadograditi kinesku industriju prijenosom visoke tehnologije iz zemalja koje primaju kineska ulaganja, istovremeno izvozeći kineske standarde. Povećanim izvozom inicijativa „Jedan pojas, jedan put” želi „promicati prihvaćanje kineskih

58 Garcia-Herrero, Al. i Xu, J., „China’s Belt and Road Initiative: Can Europe Expect Trade

Gains?”, Bruegel Working Paper, broj 5., 2016., str. 7.

56

standarda”59. Primjer su tih standarda mobiteli koje proizvodi Huawei, predvodnik u području 5G tehnologije.

o Podržati Kinu u povećanju njezine političke i strateške moći, istovremeno održavajući prijateljske i mirne odnose sa susjedima.

Ulaganja i financiranje Inicijativu „Jedan pojas, jedan put” najvećim dijelom financira kineska vlada. Izračunano je da su sredstva do kraja 2018. iznosila više od 750 milijardi USD. Taj iznos dolazi iz različitih izvora (vidjeti sliku 12.). Većina je tih instrumenata u državnom vlasništvu ili se financiraju nacionalnim sredstvima. Ti izvori daju povlaštene zajmove, koji su jedan od rizičnijih dijelova inicijative „Jedan pojas, jedan put” jer se sredstva daju zemljama s nižim državnim kreditnim rejtingom. Dakle, to bi moglo dovesti do slučajeva da se infrastruktura izgrađena na temelju ulaganja, ponekad od nacionalne ili strateške važnosti, predaje kineskim vjerovnicima u slučaju neispunjavanja obveza plaćanja, posebno za gospodarstva u usponu ili zemlje u razvoju.

59 Cai P., „Understanding China’s Belt and Road Initiative”, institut Lowy Institute for

International Policy, ožujak 2017., str. 9.

57

Slika 12. – Izvori financiranja za projekte inicijative „Jedan pojas, jedan put”

Izvor: He A., „The Belt and Road Initiative: Motivations, Financing, Expansion and Challenges of Xi’s Ever-expanding Strategy”, CIGI Papers, br. 225, Centre for International Governance Innovation, rujan 2019.

Većinu tih zajmova izvršavaju poduzeća u državnom vlasništvu. Ta metoda izvršenja znači da ne treba preuzeti vlasništvo nad infrastrukturom, a učinkovitija je i djelotvornija za zadržavanje postojećeg upravljanja i poslovanja društava u inozemstvu. Stoga kineska ulaganja u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” uglavnom imaju oblik spajanja i preuzimanja društava, a ne ulaganja u nove kapacitete (tzv. greenfield ulaganja).

Dvije banke za provedbu državne

politike (CDB i Kineska banka za

uvoz i izvoz)45 %

Poslovne banke u državnom vlasništvu

36 %

Financiranje poduzeća vlasničkim

kapitalom9 %

Obveznice4 %

Bilateralni fondovi pod pokroviteljstvom kineske vlade

2 %

Multilateralne financijske institucije

2 %

Fond za put svile2 %

58

Studije pokazuju procjene za povećanje ukupnog rasta trgovine (2,8 % i 9,7 % za gospodarstva na koridoru inicijative „Jedan pojas, jedan put”)60, stranih ulaganja (4,97 % ukupnih izravnih stranih ulaganja za gospodarstva na koridoru inicijative „Jedan pojas, jedan put”)61 te rasta svjetskog BDP-a (0,7 % do 2,9 %)62.

60 Svjetska banka, „Belt and Road Economics: Opportunities and Risks of Transport Corridors”,

glavno izvješće (na engleskom jeziku), Grupa Svjetske banke, Washington, 2019., str. 5.

61 ibid, str. 55.

62 ibid, str. 5.

59

Prilog III. – Ograničenja statističkih podataka o izravnim stranim ulaganjima Statistički podatci o izravnim stranim ulaganjima koje je prikupio Eurostat imaju sljedeća ograničenja:

(1) ne uključuju strana ulaganja ako ulagač ima vlasništvo nad manje od 10 % prava glasa u poduzeću. Takva se ulaganja klasificiraju kao portfeljna ulaganja i nije moguće utvrditi rezidentnost (ili državljanstvo) tih ulagača.

(2) podatci ne pokazuju druge oblike utjecaja na upravljanje i rad poduzeća, kao što su zastupljenost u upravnom odboru ili u procesu oblikovanja politike, drugi ugovorni razlozi ili pružanje osnovne tehnologije.

(3) u slučaju upotrebe subjekata posebne namjene nisu dostupne informacije o podrijetlu krajnjeg vlasnika, niti je moguće utvrditi postoje li asimetrije u prijavama ulaznih i izlaznih tokova ulaganja. GU TRADE izvijestio je da je, za objedinjenu razinu 2016., 64 % ulaznih izravnih stranih ulaganja bilo usmjereno preko subjekata posebne namjene te da to dovodi do niza problema u uporabi statistike izravnih stranih ulaganja za praćenje stranih ulaganja.

(4) GU TRADE nadalje procjenjuje da kada se koriste bilateralna izravna strana ulaganja za analizu kvalitete podataka o stranim ulaganjima postoje nacionalne izjave o domaćoj imovini koju posjeduju stranci u EU-u, kao i izjave stranih zemalja o imovini koju imaju u Europi. Te se dvije izjave obično ne podudaraju63.

Eurostat upravlja platformom za razmjenu povjerljivih podataka o poduzećima između država članica EU-a radi poboljšanja kvalitete statistike izravnih stranih ulaganja. U suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB), Eurostat organizira i tromjesečne sastanke na kojima sudjeluju države članice s velikom bilateralnom asimetrijom radi poboljšanja podataka.

Eurostat istražuje mogućnosti razvijanja podataka o izravnim stranim ulaganjima koji prikazuju zemlju rezidentnosti krajnjeg ulagača, kao i zemlju rezidentnosti poduzeća koje u konačnici prima ulaganje (krajnja zemlja domaćin).

63 Radni dokument službi Komisije, SWD(2019) 108 final, bilješka 29., str. 68. i 71.

60

Prilog IV. – Pregled kineskih ulaganja u EU-u: izravna strana ulaganja (stanje) Slika 13. – Kineska izravna strana ulaganja (stanje) u EU-u prema podatcima Eurostata

Napomena: ta vrijednost uključuje Hong Kong.

Izvor: Eurostatova baza podataka, najnoviji dostupni podatci s kraja 2018.

-300632446369871235745976588268808941 0021 0291 2072 4993 1163 275

4 9406 6017 9128 607

28 46970 160

82 590

-20 000 0 20 000 40 000 60 000 80 000 100 000

FinskaAustrija

SlovenijaHrvatskaSlovačka

LatvijaRumunjska

EstonijaBugarska

PoljskaLitva

ČeškaMaltaGrčka

MađarskaItalijaCipar

DanskaPortugal

BelgijaŠpanjolskaNjemačka

IrskaŠvedska

FrancuskaUjedinjena Kraljevina

NizozemskaLuksemburg

Eurostat – Kineska izravna strana ulaganja (stanje) u EU-u

u milijunima EUR na kraju 2018.

61

Prilog V. – Pregled kineskih ulaganja u EU-u: strano vlasništvo Slika 14. – Imovina poduzeća u EU-u koju kontroliraju kineski ulagači prema bazi podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu

1. napomena: „20 drugih država EU-a”: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska.

2. napomena: Na slici 14. prikazana je ukupna imovina društava u EU-u koja su pod kontrolom kineskih ulagača, koja se može razlikovati od udjela u vlasništvu kineskih ulagača (mjereno postotkom udjela u vlasništvu pomnoženim s ukupnom imovinom). Kako je opisao GU TRADE, kontrola nad određenim društvom definira se kao vlasništvo nad najmanje 50,01 % njegovih dionica, stoga „kontrola” ne podrazumijeva vlasništvo nad 100 % kapitala. Ti su podatci prikupljeni iz nekonsolidirane i konsolidirane računovodstvene dokumentacije relevantnih društava (ovisno o dostupnosti podataka). Za dodatne informacije konzultirajte Gregori W., Nardo M., Ndacyayisenga N., Rancan M., „Foreign Investment in the EU”, The FOWN dataset, EUR 29885 EN, Ured za publikacije Europske unije.

Izvor: baza podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu, najnoviji dostupni podatci s kraja 2017.

1 771 557

190 199

29 311

25 670

22 652

16 132

12 227

11 088

35 594

0 500 000 1 000 000 1 500 000 2 000 000

UjedinjenaKraljevina

Nizozemska

Irska

Švedska

Njemačka

Francuska

Italija

Luksemburg

20 drugih državaEU-a

Baza podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu

u milijunima EUR na kraju 2017.

62

Prilog VI. – Popis rizika i prilika za EU koji proizlaze kineske strategije ulaganja, autor: Sud RIZICI

Oznaka R +

vrsta rizika Pregled vanjskih rizika Podatci i informacije potrebni za

utvrđivanje/procjenu rizika Primjeri izvora za sastavljanje popisa rizika

R.1 Politički

Rizik od toga da kineska ulaganja u EU-u u pogledu osjetljive/strateške imovine mogu utjecati na sigurnost i

javni poredak

Podatci i informacije o osjetljivoj/strateškoj imovini država članica

Minghao, Z., „The Belt and Road Initiative and its Implications for China-Europe Relations”, The

International Spectator, str. 114., listopad 2016.; Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in

Europe's energy sector: Risks and opportunities?”, str. 647., veljača 2017.

R.2 Politički

Rizik od toga da pojedinačne države članice potpišu s Kinom memorandum o razumijevanju u pogledu

suradnje u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” može ugroziti jedinstvo EU-a

Podatci i informacije o memorandumima o razumijevanju u pogledu inicijative „Jedan pojas, jedan put” koje su države članice sklopile s Kinom

Casarini, N., „When All Roads Lead to Beijing. Assessing China’s New Silk Road and its Implications for Europe”, The International Spectator, str. 105.,

studeni 2016.

R.3 Politički

Rizik od toga da projekti inicijative „Jedan pojas, jedan put” (BRI) mogu doprinijeti slabljenju

vlasništva/kontrole država članica u ključnoj infrastrukturi od nacionalne ili strateške važnosti, što

može imati geopolitičke posljedice na gospodarske veze EU-a s drugim partnerskim zemljama

Vidjeti R.1 i R.2, kao i podatke i informacije o investicijskom vlasništvu ključne infrastrukture

Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in Europe's energy sector: Risks and opportunities?”,

Energy Policy, str. 646. – 647., veljača 2017.

R.4 Politički

Rizik od toga da kineska ulaganja proširuju prekograničnu infrastrukturu za povezivanje, koja se

iskorištava za transnacionalni organizirani kriminal/trgovinu ljudima

Studije o djelotvornosti, sigurnosti i kriminalu u pogledu mehanizama za povezivanje

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, „Dijalog o

organiziranom kriminalu i razvoju – Izvješće s konferencije”, str. 2.-3., veljača 2019.

R.5 Gospodarski

Rizik od nedostatka recipročnih mjera i nepoštene ekonomske prednosti kineskih poduzeća u odnosu na poduzeća iz EU-a zbog nejednakih uvjeta i/ili pravila

WTO-a.

Studije o ekonomskoj prednosti kineskih poduzeća (u odnosu na poduzeća EU-a) u nadmetanju na

tržištu EU-a i međunarodnim tržištima

Europski parlament, GU za unutarnju politiku, „Istraživanje za Odbor TRAN: Novi put svile – prilike

i izazovi za promet u EU-u”, str. 71. i 79., siječanj 2018.; Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments

in Europe's energy sector: Risks and opportunities?”, Energy Policy, str. 646.,

veljača 2017.

63

Oznaka R +

vrsta rizika Pregled vanjskih rizika Podatci i informacije potrebni za

utvrđivanje/procjenu rizika Primjeri izvora za sastavljanje popisa rizika

R.6 Gospodarski

Nedostatna usklađenost infrastrukturnih programa EU-a i Kine, zbog čega se mogu pojaviti praznine u

infrastrukturi za povezivanje ili ulagački projekti koji su u konkurenciji s drugim projektima ili ih dupliciraju

Podatci i informacije ili studije o koordinaciji, preklapanjima i sinergiji između inicijative „Jedan

pojas, jedan put” i programa EU-a u pogledu povezanosti, npr. kineski korisnici prometne

infrastrukture na koridorima EU-a

Europski parlament, GU za unutarnju politiku, „Istraživanje za Odbor TRAN: Novi Put svile – prilike i izazovi za promet u EU-u”, str. 64. – 72., 84. – 85.,

siječanj 2018.

R.7 Gospodarski

Rizik od toga da kineska ulaganja ili zajmovi u Europi dovedu do bankrota zbog loše osmišljenih projekata

koje financiraju kineske državne banke ili kineskih poduzeća u državnom vlasništvu koja financiraju

neotplative dugove u EU-u i u zemljama u razvoju. Ako kineski izvori financiranja preuzmu projekte koji su

izvorno pregovorima dogovoreni s međunarodnim ili europskim kreditnim institucijama (koje su ponudile

povoljnije uvjete), to bi moglo dovesti do slučajeva da se kineskim vjerovnicima daje infrastruktura od nacionalne

ili strateške važnosti u slučaju neispunjavanja obveza plaćanja.

Podatci i informacije ili studije o propasti projekata i/ili poduzeća koja su financirali kineska ulaganja u

EU-u i/ili u zemljama u razvoju

OECD, „China's Belt and Road Initiative in the Global Trade, Investment and Finance Landscape”,

str. 21., 29., OECD Business and Finance Outlook 2018

R.8 Gospodarski

Rizik od toga da će prisilni prijenos tehnologije u Kinu kroz strana ulaganja utjecati na dugoročnu

konkurentnost EU-a i globalnu dinamiku inovacija koja se temelji na tržišnom natjecanju

Podatci i informacije ili studije o prijenosu tehnologije EU-a u Kinu

Minghao, Z., „The Belt and Road Initiative and its Implications for China-Europe Relations”, The

International Spectator, str. 114., listopad 2016.; Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in

Europe's energy sector: Risks and opportunities?”, Energy Policy, str. 646., veljača 2017.

R.9 Gospodarski

Rizik od uvoza robe u EU iz Kine po cijeni ispod troškova proizvodnje

Podatci i informacije o trgovinskom deficitu EU-a prema Kini

Casarini, N., „Is Europe to benefit from China's Belt and Road Initiative?”, str. 10., institut Istituto Affari

Internazionali (IAI), listopad 2015.

R.10 Gospodarski

Gospodarstvo EU-a pod utjecajem je negativnih šokova u svojim lancima opskrbe s ključnim kineskim

dobavljačima

Podatci o europskoj ovisnosti i zamjenjivosti u pogledu kineskih dobavljača u lancima opskrbe

izvan Europe, uključujući istraživanja ESB-a

Gospodarski bilten ESB-a, „Transmission of output shocks – the role of cross-border production

chains”, str. 10. – 11., broj 2/2016.

R.11 Društveni

Kineska poduzeća koja se bave stranim ulaganjima izvan EU-a ne poštuju radna/socijalna prava radnika

Studije o zakonima i poštovanju socijalnih prava i dobrobiti lokalnih radnika za strana ulaganja koja

kineska poduzeća ostvaruju izvan EU-a

Minghao, Z., „The Belt and Road Initiative and its Implications for China-Europe Relations”, The

International Spectator, str. 115., listopad 2016.

64

Oznaka R +

vrsta rizika Pregled vanjskih rizika Podatci i informacije potrebni za

utvrđivanje/procjenu rizika Primjeri izvora za sastavljanje popisa rizika

R.12 Tehnološki

Rizik od toga da inicijativa „Jedan pojas, jedan put” nije dovoljno usklađena sa sigurnosnim pravilima EU-a, što

čini EU ranjivim na kibernapade (kiberkriminalitet ili špijunažu)

Studije o usklađenosti s pravilima EU-a o sigurnosti podataka te o općenito kibernapadima

(kiberkriminalitetu ili špijunaži)

Hanemann, T., Huotari, M. i Kratz, A., „Chinese FDI in Europe: 2018 Trends and Impact of New Screening Policies”, str. 20., MERICS i Grupa

Rhodium, ožujak 2019.; Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in Europe's energy sector:

Risks and opportunities?”, Energy Policy, str. 647., veljača 2017.

R.13 Tehnološki

Rizik od toga da se kineska ulaganja ne pridržavaju europskih/međunarodnih standarda (tj. primjenjuju

„niže” domaće ili „globalne zadane” standarde), npr. u pogledu izgradnje prekograničnih prometnih veza. Takav

neodrživ pristup može dovesti do gubitka pozitivnih učinaka standarda EU-a u područjima kao što su

trgovina i inovacije

Studije o primjeni i odstupanjima između europskih/međunarodnih standarda i kineskih

domaćih/„globalnih zadanih” standarda u prometnim vezama

OECD, „China's Belt and Road Initiative in the Global Trade, Investment and Finance Landscape”, str. 27.,

OECD Business and Finance Outlook 2018

R.14 Pravni

Rizik od toga da kineska ulaganja nisu u skladu s propisima EU-a o pranju novca i drugim financijskim

propisima, te nedostatak informacija o krajnjem ulagaču

Podatci i informacije ili studije o usklađenosti kineskih ulaganja s propisima EU-a o pranju novca i

drugim financijskim propisima

Hanemann, T., Huotari, M. i Kratz, A., „Chinese FDI in Europe: 2018 Trends and Impact of New Screening Policies”, str. 20., MERICS i Grupa

Rhodium, ožujak 2019.

R.15 Pravni

Rizik od toga da se veliki kineski infrastrukturni projekti u EU-u nepravilno dodjeljuju zbog umjetno niskih

kineskih ponuda (ili su omogućeni državnim financiranjem)

Podatci i informacije ili studije o korupciji u pogledu dodjele infrastrukturnih projekata (u EU-u) te

kineskih poduzeća ako je primjenjivo

Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in Europe's energy sector: Risks and opportunities?”,

Energy Policy, str. 646.-647., veljača 2017.

R.16 Pravni

Rizik od toga da postoje prijevare u pogledu carine i PDV-a na uvoz kineske robe u EU, što ugrožava izračun

vlastitih sredstava

Podatci i informacije ili studije o izbjegavanju carine i PDV-a na uvoz u EU iz Kine, što ugrožava izračun

vlastitih sredstava

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za razdoblje 2016.-2018.

R.17 okolišni

Rizik od toga da kineska poduzeća ne poštuju regulatorne europske ili međunarodne standarde

(uključujući ekološke zahtjeve) kada sudjeluju u javnoj nabavi u EU-u ili zemljama pristupnicama (npr. utjecaj

kineskih investicijskih projekata na europski zeleni plan).

Studije o poštovanju regulatornih europskih ili međunarodnih standarda (uključujući ekološke

zahtjeve i propise o javnoj nabavi) od strane kineskih poduzeća u EU-u ili zemljama

pristupnicama

„Belt and Road Economics Opportunities and Risks of Transport Corridors”, Grupa Svjetske banke,

str. 111. – 112.

R.18 Okolišni

Javno zdravlje trpi učinak veće povezanosti u globaliziranom svijetu (uključujući kineske prometne pravce obuhvaćene inicijativom „Jedan pojas, jedan

put”), koja ubrzava prijenos bolesti

Studije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o izvanrednim javnozdravstvenim situacijama od

međunarodne važnosti (PHEIC)

Tatem, A.J., Rogers, D.J. i Hay, S.I., „Global Transport Networks and Infectious Disease Spread”,

Advances in Parasitology, Elsevier Public Health Emergency Collection, sv. 62., 2006.

65

RILIKE

Oznaka P +

vrsta prilike Pregled vanjskih prilika Podatci i informacije potrebni za

utvrđivanje/procjenu prilika Primjeri izvora za sastavljanje popisa prilika

P.1 Politička

Prilika da kineska ulaganja u EU-u potaknu zajedničke interese, stvarajući čvrste temelje za

bilateralni odnos EU-a i Kine te dugoročno partnerstvo

Studije o utjecaju kineskih ulaganja na stvaranje čvrstih temelja za bilateralan odnos i dugoročno

partnerstvo između EU-a i Kine

Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in Europe's energy sector: Risks and opportunities?”,

Energy Policy, str. 646., veljača 2017.

P.2 Politička

Prilika da kineska ulaganja i djelovanja doprinesu miru i sigurnosti (uključujući globalno javno

zdravlje) u susjednim zemljama EU-a i zemljama u razvoju.

Studije o utjecaju kineskih ulaganja na stabilnost susjednih zemalja EU-a i zemalja u razvoju

Casarini, N., „Is Europe to benefit from China's Belt and Road Initiative?”, str. 10., institut Istituto Affari

Internazionali (IAI), listopad 2015.

P.3 Gospodarska

Prilika da EU djeluje s Kinom (uključujući međunarodne multilateralne razvojne banke) kako

bi potencijalno povećao međunarodne kreditne sposobnosti u nekoliko sektora i olakšao ekonomski

rast državama članicama

Studije o međusektorskim međunarodnim kreditnim sposobnostima i učincima kineskih

ulaganja na stvaranje financijskih izvora (uključujući i međunarodne banke) i ekonomskog rasta za

države članice

Kamal, R. i Gallagher, K., „China Goes Global With Development Banks”, Bretton Woods Project,

travanj 2016.

P.4 Gospodarska

Prilika koju kineska ulaganja stvaraju u susjednim zemljama i zemljama u razvoju da se doprinese

povezanim ciljevima EU-a, poglavito poboljšanjem njihovog gospodarskog rasta

Studije o utjecaju kineskih ulaganja na ciljeve EU-a u susjednim zemljama i zemljama u razvoju, posebno

poboljšanjem njihovog gospodarskog rasta

Zajednička komunikacija Europske komisije i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu

politiku Europskom vijeću, „EU i Kina – strateški pregled”, str. 4., JOIN(2019) 5 final, 12. ožujka 2019.

P.5 Gospodarska

Prilika za EU da euro postane jača valuta zbog pretvaranja znatnog dijela kineskih deviznih rezervi

u eure

Studije o utjecaju kineskih ulaganja na jačanje/slabljenje eura

Casarini, N., „Is Europe to benefit from China's Belt and Road Initiative?”, str. 10., institut Istituto Affari

Internazionali (IAI), listopad 2015.

P.6 Gospodarska

Prilika da inicijativa „Jedan pojas, jedan put” proširi trgovinu poboljšavanjem povezanosti i

smanjivanjem trgovinskih troškova u EU-u i drugim zemljama

Studije o utjecaju kineskih ulaganja na trgovinske troškove te na trgovinsku bilancu EU-a i drugih

zemalja

„Belt and Road Economics – Opportunities and Risks of Transport Corridors”, str. 5., Grupa Svjetske

banke

P.7 Gospodarska

Prilika koju pruža inicijativa „Jedan pojas, jedan put” za daljnji razvoj (komercijalnih) željeznica u EU-u kao alternative pomorskom i zračnom prometu

Studije o utjecaju daljnjeg razvoja (komercijalnih) željeznica u EU-u kao alternative pomorskom i zračnom prometu, a koji proizlazi iz inicijative

„Jedan pojas, jedan put”

Europski parlament, GU za unutarnju politiku, istraživanje za Odbor TRAN: „The new Silk Route -

opportunities and challenges for EU transport”, str. 65. i 66., siječanj 2018.

P.8 Gospodarska

Prilika koju pruža inicijativa „Jedan pojas, jedan put” za rebalans ulaznih/izlaznih teretnih tokova EU-a

Studije o utjecaju inicijative „Jedan pojas, jedan put” na ulazne/izlazne teretne tokove EU-a

Europski parlament, GU za unutarnju politiku, „Istraživanje za Odbor TRAN: „The new Silk Route -

opportunities and challenges for EU transport”, str. 66. i 67., siječanj 2018.

66

Oznaka P +

vrsta prilike Pregled vanjskih prilika Podatci i informacije potrebni za

utvrđivanje/procjenu prilika Primjeri izvora za sastavljanje popisa prilika

P.9 Gospodarska

Prilika koju pruža inicijativa „Jedan pojas, jedan put” kao poticaj za pojednostavljenje carinskih

aranžmana s ciljem poboljšanja povezanosti

Studije o utjecaju inicijative „Jedan pojas, jedan put” na poticanje poboljšanja i pojednostavljenja

carinskih aranžmana

Europski parlament, GU za unutarnju politiku, „Istraživanje za Odbor TRAN: „The new Silk Route -

opportunities and challenges for EU transport”, str. 67., siječanj 2018.

P.10 Gospodarska

Prilika da poduzeća iz EU-a sudjeluju u izgradnji željeznica, cesta i infrastrukture u središnjoj Aziji s mogućom razmjenom vještina između EU-a i Kine

Studije o utjecaju kineskih ulaganja u prometnu infrastrukturu za povezivanje u središnjoj Aziji i

razmjeni vještina između EU-a i Kine

Europski parlament, GU za unutarnju politiku, „Istraživanje za Odbor TRAN: „The new Silk Route -

opportunities and challenges for EU transport”, str. 68., siječanj 2018.

P.11 Gospodarska

Prilika da izloženošću najnovijim tehnologijama EU promiče svoje standarde i kapacitete u tehnologijama pokretanjem strategije

„Digital4Development”, kako je navedeno u komunikaciji „Povezivanje Europe i Azije: strategija

EU-a”

Studije o utjecaju izloženosti azijskoj tehnologiji na komercijalne i sigurnosne aktivnosti EU-a u pogledu

strateškog digitalnog razvoja

Europska Komisija, „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a”, Zajednička komunikacija

Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci, JOIN(2018) 31 final,

Bruxelles, 19. rujna 2018.

P.12 Gospodarska

Prilika da EU diversificira rizike vlasništva (stranih) ulaganja, smanjujući potencijalnu ovisnost o bilo

kojoj pojedinoj zemlji

Studije o utjecaju diversifikacije i ovisnosti o (stranom) vlasništvu ulaganja na EU

Conrad, B. i Kostka, G., „Chinese investments in Europe's energy sector: Risks and opportunities?”,

Energy Policy, str. 646., veljača 2017.

P.13 Gospodarska

U sektorima u EU-u kao što su visoko obrazovanje, istraživanje i kreativne/kulturne industrije ostvaruju

se koristi od suradnje i razmjene s Kinom Izvješća o Obzoru 2020. i Erasmusu+

Hellkötter, K. i Ayoub, L., „Mapping the EU-China Cultural and Creative Landscape – Summarizing Report”, LSE iz ožujka 2014. za EU-China Policy

Dialogues Support Facility II Partneri: Europska komisija, GU EAC, Ministarstvo

kulture NR Kine

67

Prilog VII. – Mjere koje proizlaze iz strategije EU-a prema Kini „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” iz 2016.

# Mjera Pitanje Tip 1 O/P*

Tip 2 U/B/K**

16.1 Temeljno je načelo odnosa EU-a i Kine recipročna korist u političkom i gospodarskom

smislu. C G B

16.2 Suradnja EU-a i Kine treba biti principijelna, praktična i pragmatična, pritom ne

odstupajući od vlastitih interesa i vrijednosti. Ona će se i dalje temeljiti na pozitivnom planu partnerstva, uz konstruktivno upravljanje razlikama.

A G U

16.3 Suradnja država članica EU-a i Kine mora biti u skladu s propisima, pravilima i politikama

EU-a. B S U

16.4 EU očekuje da Kina preuzme odgovornosti u skladu s koristima koje joj donosi međunarodni poredak utemeljen na pravilima.

E G C

16.5 Promicanje ljudskih prava i dalje će biti od ključnog važnosti u suradnji EU-a i Kine, s tim da će dobrobit građana i poštovanje međunarodnih obveza biti u njezinu središtu. EU će

držati Kinu odgovornom za stanje ljudskih prava u toj zemlji. A S U

16.6 EU potvrđuje svoju politiku „jedinstvene Kine”. J S U

16.7 U treba i dalje razvijati odnose s Tajvanom i podržavati konstruktivan razvoj odnosa Kine i

Tajvana. J S U

16.8 EU treba podržavati nastavak provedbe načela „jedna zemlja, dva sustava” u Hong Kongu i Makau.

J S U

16.9 Pri donošenju politika EU-a o Kini potrebno je u potpunosti uzeti u obzir bliske odnose EU-a sa SAD-om i ostalim partnerima.

J S U

16.10 EU treba i dalje aktivno podržavati i poticati gospodarsku i socijalnu reformu te reformu

zaštite okoliša u Kini s ciljem postizanja otvorenijeg, održivijeg i uključivijeg modela rasta. E G U

16.11 EU nastoji osigurati recipročne mjere i jednake uvjete u svim aspektima svojih trgovinskih i ulagačkih odnosa s Kinom. U tu će svrhu pomnije pratiti pristup koji europska poduzeća

imaju kineskim tržištima i programima potpore istraživanju i razvoju. C G U

16.12 Sveobuhvatni sporazum o ulaganjima neposredan je prioritet EU-a namijenjen

produbljivanju i uravnoteživanju njegova odnosa s Kinom. C S B

16.13 EU smatra da je jedan od glavnih prioriteta brzo sklapanje sporazuma s Kinom o

oznakama zemljopisnog podrijetla za zaštitu naziva prehrambenih proizvoda utemeljenog na najvišim međunarodnim standardima.

C S B

16.14

EU razvija novu generaciju suvremenih trgovinskih sporazuma visokog standarda te bi mogao razmotriti ambicioznije pothvate kao što je sklapanje detaljnog i sveobuhvatnog

sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom jednom kad uvjeti za to budu ispunjeni, što, među ostalim, uključuje provedbu nužnih gospodarskih reformi u Kini.

C G U

16.15 EU očekuje da Kina znatno smanji prekomjerne industrijske kapacitete i da ta smanjenja budu provjerljiva te da to učini u jasnim rokovima i uz uspostavu neovisnog mehanizma

za praćenje. D S C

16.16

EU pozdravlja produktivna kineska ulaganja u Europu ako su ona u skladu sa pravom i propisima EU-a. Zauzvrat EU očekuje poboljšan pristup stranih poduzeća kineskom tržištu

i jednake uvjete kad je riječ o poduzećima i ulaganju. Kina bi trebala smanjiti broj zaštićenih sektora i minimizirati preispitivanja povezana s nacionalnom sigurnošću.

C G B

16.17 Potrebno je intenzivnije surađivati na vladavini prava, provedbi tržišnog natjecanja, kao i na standardima, pravilima i propisima u ključnim sektorima.

C G B

16.18 Potrebno je jačati uzajamno korisnu suradnju u području istraživanja i inovacija,

istodobno osiguravajući jednake uvjete. I G B

16.19 Suradnja u području digitalnoga gospodarstva može donijeti koristi EU-u i Kini. Ta bi suradnja trebala pospješiti rast kroz zajedničke standarde i zajedničko istraživanje na

temelju recipročnih mjera. C G B

16.20 EU bi trebao intenzivirati suradnju s Kinom kad je riječ o zaštiti i provedbi prava

intelektualnog vlasništva. EU bi trebao pojačati mjere borbe protiv kibernetičke krađe prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni.

C S B

16.21 EU bi se trebao koristiti platformom povezivanja EU-a i Kine kao glavnim sredstvom

suradnje s Kinom radi povezivanja euroazijskog kontinenta preko fizičke i digitalne mreže za trgovinu, ulaganja i komunikaciju.

E S B

68

16.22 Kako bi donijela koristi svima, suradnja s Kinom na njezinoj inicijativi „Jedan pojas, jedan

put“ trebala bi ovisiti o tome da Kina ostvari svoj najavljeni cilj i učini je otvorenom platformom usklađenom s tržišnim pravilima i međunarodnim normama.

E G B

16.23

Opseg dijaloga o poticanju međuljudskih kontakata potrebno je proširiti, a nove je inicijative potrebno utvrditi kako bi se potaknuo veći pluralizam u kontaktima.

Međuljudski bi kontakti trebali biti integrirani u sve odnose EU-a i Kine, dok je dijalog o mobilnosti i migraciji potrebno intenzivirati.

I S B

16.24 Priznavanje povećane uloge Kine u međunarodnim odnosima i upravljanju trebalo bi povezati s njezinim većim pridržavanjem međunarodnih pravila i normi.

E G B

16.25 EU potiče Kinu da upotrijebi svoja diplomatska i druga sredstva kako bi se ostvarila sigurnost kao globalno javno dobro, uključujući angažman u pogledu Afganistana i Sirije.

H G B

16.26 Sigurnost u Aziji važna je za EU i stoga će nastaviti davati svoj pozitivan doprinos u tom

pogledu. Slično tome, EU potiče Kinu na to da aktivno doprinosi miru i sigurnosti u susjedstvu EU-a u skladu s međunarodnim pravom.

H G B

16.27 EU želi da se u Istočnom i Južnom kineskom moru poštuje sloboda plovidbe i prelijetanja.

Sporove treba rješavati mirno na temelju vladavine prava te izbjegavati jednostrane provokacije.

E S B

16.28 Treba poticati i jačati dijalog EU-a s Kinom kako bi se pronašlo zajedničko stajalište o razoružanju, neširenju oružja, borbi protiv terorizma i kibernetičkom prostoru.

H G B

16.29 EU treba osigurati jasno razumijevanje obrambene i sigurnosne politike Kine kako bi mogao utemeljeno donositi odluke o suradnji s Kinom.

H G B

16.30 U Africi se pružaju najbolje prilike za suradnju EU-a i Kine u području sigurnosti na moru i

kopnu. Suradnja u borbi protiv piratstva oko Roga Afrike treba se nastaviti. H G B

16.31 EU treba istražiti prilike za praktičnu suradnju i koordinaciju s Kinom o pitanjima kao što su izgradnja kapaciteta i potpora afričkim mirovnim operacijama koristeći u potpunosti

svoja i kineska diplomatska i sigurnosna sredstva na terenu. H G B

16.32 EU i Kina imaju zajednički interes u pružanju podrške multilateralizmu. EU bi trebao surađivati s Kinom na konsolidaciji globalnog upravljanja utemeljenog na pravilima.

E G B

16.33 EU treba tražiti zajedničku platformu s Kinom o ključnim prioritetima skupine G20. J G B

16.34

EU bi trebao poticati Kinu da aktivnije i angažiranije sudjeluje u radu WTO-u te u multilateralnim i plurilateralnim trgovinskim i investicijskim inicijativama te da preuzme odgovornosti u skladu s koristima koje ima od otvorenog trgovinskog sustava i podupre

nastojanja tih inicijativa. EU očekuje od Kine podnošenje ponude za pristupanje Sporazumu o javnoj nabavi (GPA) koja odgovara važnosti kineskog tržišta.

C S B

16.35 EU treba bliskije surađivati s Kinom u području upravljanja katastrofama, humanitarnih

kriza i migracija. H G B

16.36 EU treba i dalje ustrajati na tome da Kina poštuje svoje međunarodne pravne obveze i

obveze povezane s ljudskim pravima u Kini i u inozemstvu, te bi trebala surađivati s Kinom u tu svrhu.

A G B

16.37 EU i Kina trebaju otvoriti intenzivniji dijalog o razvoju. J S B

16.38 EU treba iskoristiti opredjeljenje Kine za rješavanje pitanja klimatskih promjena jačanjem

partnerstva u tom području na bilateralnoj i multilateralnoj razini; F G B

16.39

Okoliš je sada glavni prioritet kineske politike, što se očituje u najnovijem petogodišnjem planu. EU to treba iskoristiti i izraditi pozitivan zajednički program u područjima kao što

su rješavanje onečišćenja zraka, vode i tla, kružno gospodarstvo, održivo upravljanje oceanskim resursima te borba protiv ugrožavanja staništa i bioraznolikosti;

F S B

16.40 EU treba nastojati ostvariti bliskiju suradnju s Kinom u borbi protiv širenja antimikrobne otpornosti.

G S B

16.41 Odnosi s Kinom zahtijevaju sveobuhvatan pristup (EU-a) za postizanje maksimalnog učinka.

B G U

16.42 Države članice bi u svojim bilateralnim odnosima s Kinom trebale podržavati dogovorene

stavove EU-a, a službe Komisije i ESVD trebali bi se pobrinuti da su države članice upozorene na situacije u kojima je potrebno štititi interese EU-a.

B G U

16.43

Na godišnjim sastancima na vrhu i dijalozima na visokoj razini EU-a i Kine utvrđuju se ciljevi i prioriteti za provedbu zajedničkog strateškog plana.

Godišnji pregledi provedbe Strateškog plana za suradnju EU-a i Kine 2020. trebaju se održavati na razini viših dužnosnika, a izvješća se trebaju podnositi na sastancima na vrhu

EU-a i Kine.

A S U

16.44 EU će surađivati s Kinom u ocjenjivanju djelotvornosti njihovih dijaloga i nastojat će ih

prema potrebi racionalizirati u skladu s prioritetima EU-a. A G B

69

16.45 EU treba i dalje unaprjeđivati svoje analitičke sposobnosti u pogledu Kine i obraćati se

budućim generacijama vodećih ljudi u Kini u svim područjima. I G B

16.46 Treba se aktivno koristiti (EU) dostupnim koordinacijskim mehanizmima EU-a kako bi se promicalo jedinstvo EU-a.

B G U

16.47 Provedbu strategije EU-a za Kinu potrebno je redovito analizirati u odgovarajućim

sastavima Vijeća. EU treba biti pripravan ažurirati svoj pristup ako i kada se temeljne pretpostavke promijene.

J S U

70

„Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” iz 2018.

# Mjera Pitanje Tip 1 O/P*

Tip 2 U/B**

18.1 Komisija će razviti metodologiju za procjenu razina održive povezanosti u Europi i Aziji te

njezina gospodarskog učinka unutar EU-a i njegovih regija. E S U

18.2 Komisija će promicati razmjenu podataka za carinske i digitalne prometne koridore te procjenjivati rizike.

H S U

18.3

Komisija će nastaviti pregovore o sporazumu o zračnom prometu s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN), Azerbajdžanom, Turskom i Katarom te potpisati bilateralne

sporazume o sigurnosti zračnog prometa s Narodnom Republikom Kinom (Kina) i Japanom.

C S B

18.4 Komisija će promicati sporazume o dekarbonizaciji prometa u međunarodnim forumima,

posebno u sektoru zrakoplovstva i pomorstva. F S U

18.5 Komisija će promicati digitalizaciju i administrativno pojednostavnjenje pomorskog

prometa u Aziji i zemljama na Crnom moru te prihvaćanje roterdamskih pravila. E S U

18.6 Komisija će istražiti mogućnost proširenja mandata koordinatora EU-a za koridor TEN-T

na regiju proširenja i susjedstva u okviru predviđene izmjene Uredbe o TEN-T-u koja treba biti dovršena do 2023.

E S U

18.7 Komisija će raditi na standardima za etičku uporabu naprednih tehnologija kao što je umjetna inteligencija i poticati odgovorno ponašanje država na internetu.

A S U

18.8 Komisija će nastaviti promicati program Erasmus i aktivnosti „Marie Skłodowska-Curie” u Aziji te povezane recipročne mjere kako bi se povećale prilike za razmjenu i mobilnost.

I S U

18.9

Komisija će pojačati suradnju s relevantnim zemljama izvan EU-a, među ostalim u okviru Platforme za povezivanje EU-a i Kine, radi promicanja digitalnoga gospodarstva,

učinkovite prometne povezanosti te pametne, održive, zaštićene i sigurne mobilnosti, i to na temelju proširenja mreže TEN-T, kao i radi promicanja jednakih uvjeta za sve ulagače.

C S B

18.10 Komisija će podupirati održivu povezanost u dijalozima o politici i razvoju sa zemljama izvan EU-a.

E G U

18.11 Komisija će produbljivati suradnju s relevantnim regionalnim organizacijama u Aziji i testirati različite pristupe suradnji u pogledu regionalne povezanosti za Aziju.

E G U

18.12 Komisija će surađivati s europskim i međunarodnim organizacijama za normizaciju i njihovim nacionalnim članovima s ciljem učinkovitog i zajedničkog razvoja potrebnih

tehničkih normi, među ostalim s pomoću ciljane tehničke pomoći i tehničke suradnje. E G U

18.13

Komisija će surađivati s Gospodarskom komisijom Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) radi ujednačivanja pravnog režima za prijevoz robe željeznicom na cijelom euroazijskom kontinentu, te s Međuvladinom organizacijom za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF) i Organizacijom za suradnju među željeznicama (OSJD) kako bi se proširila primjena EU-

ovih okvira za tehničke specifikacije i upravljanje sigurnošću.

E S U

18.14

Komisija (i prema potrebi visoki predstavnik) olakšavat će ulaganja za povezivanje Europe i Azije s pomoću instrumenata ulaganja i jamstava, u čemu sudjeluju europske javne

banke (EIB, EBOR), nacionalne banke i institucije država članica te međunarodne financijske institucije u skladu s međunarodnim standardima i načelom ravnopravnih

uvjeta.

C G U

18.15 Komisija (i prema potrebi visoki predstavnik) pojačat će suradnju EU-a s Azijskom

razvojnom bankom i Azijskom infrastrukturnom investicijskom bankom u području ulaganja.

E S U

18.16 Komisija (i prema potrebi visoki predstavnik) osnovat će poslovnu savjetodavnu skupinu za povezanost Europe i Azije.

J S U

18.17

Komisija (i prema potrebi visoki predstavnik) zahtijevat će veću transparentnost javne nabave u euroazijskoj infrastrukturi, među ostalim širim pristupanjem Sporazumu o

javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije, donošenjem standarda za javnu nabavu u skladu s tim Sporazumom i pružanjem potpore uspostavi namjenskih internetskih

stranica za javnu nabavu.

C S U

71

„EU i Kina – strateški pregled” iz 2019.

# Mjera Pitanje Tip 1 O/P*

Tip 2 U/B**

19.1 EU će jačati suradnju s Kinom radi ispunjavanja zajedničkih odgovornosti u okviru svih

triju stupova Ujedinjenih naroda: ljudskih prava, mira i sigurnosti te razvoja. A G B

19.2 U svrhu djelotvornije borbe protiv klimatskih promjena EU poziva Kinu da u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma do 2030. dosegne najvišu razinu emisija.

F S B

19.3 EU će poticati daljnju suradnju u području mira i sigurnosti, na temelju pozitivne suradnje u vezi sa Zajedničkim sveobuhvatnim akcijskim planom za Iran.

H G B

19.4

Radi promicanja stabilnosti, održivog gospodarskog razvoja i dobrog upravljanja u partnerskim zemljama, EU će strože primjenjivati postojeće bilateralne sporazume i

financijske instrumente te poticati Kinu da primjenjuje ta ista načela provedbom strategije EU-a za povezivanje Europe i Azije.

E S B

19.5

Kako bi se ostvario uravnoteženiji i recipročniji gospodarski odnos, EU poziva Kinu da ispuni svoj dio postojećih zajedničkih obveza EU-a i Kine. To se, među ostalim, odnosi na reformu Svjetske trgovinske organizacije, posebno u pogledu subvencija i prisilnih

prijenosa tehnologije, te na sklapanje bilateralnih sporazuma: o ulaganjima do 2020., o oznakama zemljopisnog podrijetla što prije, a o sigurnosti u zračnom prometu u

nadolazećim tjednima.

C S B

19.6 Radi promicanja recipročnih mjera i otvaranja prilika za javnu nabavu u Kini Europski

parlament i Vijeće trebali bi prije kraja 2019. donijeti instrument za međunarodnu javnu nabavu.

C S B

19.7

Kako se u obzir ne bi uzimala samo cijena nego i visoki standardi rada i zaštite okoliša, Komisija će do sredine 2019. objaviti smjernice o sudjelovanju stranih ponuditelja i

robe na tržištu EU-a za javnu nabavu. Usto će zajedno s državama članicama do kraja 2019. preispitati provedbu postojećeg okvira i utvrditi nedostatke.

C S U

19.8 Kako bi se suzbili negativni učinci stranog državnog vlasništva i državnog financiranja na unutarnje tržište, Komisija će prije kraja 2019. utvrditi kako popuniti postojeće praznine

u zakonodavstvu EU-a. D S U

19.9 Kako bi se ključna digitalna infrastruktura zaštitila od potencijalnih ozbiljnih sigurnosnih

prijetnji, potreban je zajednički pristup EU-a sigurnosti 5G mreža. U tu će svrhu Europska komisija objaviti preporuku nakon sastanka Europskog vijeća.

B S U

19.10 Kako bi se utvrdili sigurnosni rizici koji proizlaze iz stranih ulaganja u ključnu imovinu,

tehnologije i infrastrukturu te podigla svijest o njima, države članice trebale bi osigurati brzu, potpunu i djelotvornu provedbu Uredbe o provjeri izravnih stranih ulaganja.

H S U

Legenda: Boje mjera i pitanja navedene su u Prilogu VIII.

Pitanja:

A) Promicanje vrijednosti EU-a i triju stupova Ujedinjenih naroda (UN), B) Očuvanje jedinstva EU-a, C) Recipročne mjere s ciljem uravnoteženog odnosa i jednakih uvjeta, D) Sprječavanje negativnih učinaka na unutarnje tržište EU-a, E) Održivi gospodarski razvoj i dobro upravljanje, F) Borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša, G) Pitanja globalnog javnog zdravlja, H) Snažniji angažman u području mira i sigurnosti, I) Poticanje međukulturalnog razumijevanja i suradnje na inovacijama i J) Širi vanjskopolitički pristup

Tip 1(*): O: opća, P: posebna,

Tip 2(**): U: unilateralno, B: bilateralno, K: Kina.

72

Prilog VIII. – Područja odgovora EU-a na kinesku strategiju ulaganja i usklađivanje s kineskim rizicima i prilikama Slika 15. – Objedinjeni detaljni prikaz mjera iz strategije za suradnju EU-a i Kine, autor: Sud

Napomena: Svaki je rizik označen jednom obojanom točkom. Detaljnom analizom obuhvaćeni su samo vanjski rizici. U ovoj detaljnoj analizi navedene su sve prilike.

Izvor: detaljna analiza Europskog revizorskog suda.

LEGENDA: 2016. = 2018. = 2019. = Posebna mjera =

Problematika Mjere Vanjski rizici Prilike

Promicanje vrijednosti EU-a

Očuvanje jedinstva EU-a

Recipročne mjere s ciljem jednakih uvjeta

Sprječavanje negativnih učinaka na

unutarnje tržište

Održivi razvoj i dobro upravljanje

Borba protiv klimatskih promjena i

zaštita okoliša

Pitanja globalnog javnog zdravlja

Produbljivanje djelovanja u pogledu

mira i sigurnosti

Međukulturalno razumijevanje i

suradnja

Širi vanjskopolitički pristup

uni lateralne bi lateralne

R.11

R.2

R.5R.8

R.13

R.7R.9

R.14R.15R.16

R.17

R.1R.4

R.12

R.3

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

P.2P.3P.4

P.9P.11

P.5P.10

P.6P.7P.8

P.2

P.12

P.1P.13

Rizici koji nisu obuhvaćeni: • R.6• R.10• R.18

73

2016. 2018. 2019. 2016. 2018. 2019.16.2 18.7 16.36 19.1 R.11

16.5 16.44

16.43

16.3 19.9 R.2

16.41

16.42

16.46

16.11 18.14 19.7 16.1 18.3 19.5 R.5 P.5

16.14 18.17 16.12 18.9 19.6 R.8 P.10

16.13 R.13

16.16

16.17

16.19

16.20

16.34

16.15* 19.8 R.7

R.9

16.4 18.1 16.21 19.4 R.14 P.2

16.10 18.5 16.22 R.15 P.3

18.6 16.24 R.16 P.4

18.10 16.27 P.6

18.11 16.32 P.7

18.12 P.8

18.13 P.9

18.15 P.11

18.4 16.38 19.2 R.17

16.39

16.40 P.2

18.2 19.10 16.25 19.3 R.1

16.26 R.4

16.28 R.12

16.29

16.30

16.31

16.35

18.8 16.18 P.1

16.23 P.13

16.45

16.6 18.16 16.33 R.3 P.12

16.7 16.37

16.8

16.9

16.47

LEGENDA: Opće: XX.X Posebne: XX.X Rokovi: XX.X Unilateralno Kina: XX.XXX.X*)

Unilateralne mjereEU-a/Kine

Bilateralne mjereEU-a i Kine

(Posebne:

G) Pitanja globalnog javnog zdravlja

J) Širi vanjskopolitički pristup

I) Poticanje međukulturalnog razumijevanja i suradnje

H) Produbljivanje djelovanja u pogledu mira i sigurnosti

F) Borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša

E) Održivi gospodarski razvoj i dobro upravljanje

D) Sprječavanje negativnih učinaka na unutarnje tržište

C) Recipročne mjere s ciljem uravnoteženog odnosa i jednakih uvjeta

B) Očuvanje jedinstva EU-a

A) Promicanje vrijednosti EU-a i triju stupova UN-a

PROBLEMATIKA MJERE Rizici Prilike

74

Pokrate i skraćeni nazivi ADB: Azijska razvojna banka

AIIB: Azijska banka za ulaganje u infrastrukturuCOVID-19: koronavirusna bolest iz 2019.

BDP: bruto domaći proizvod

COSO: Odbor sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway

EBOR: Europska banka za obnovu i razvoj

EIF: Europski investicijski fond

EPRS: Služba Europskog parlamenta za istraživanja

ESB: Europska središnja banka

ESVD: Europska služba za vanjsko djelovanje

EU: Europska unija

G20: međunarodni forum za vlade i središnje banke iz 19 zemalja i EU-a

GU: glavna uprava

IKT: informacijska i komunikacijska tehnologija

JRC: Zajednički istraživački centar

MMF: Međunarodni monetarni fond

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

OSID: Organizacija za suradnju željeznica

OTIF: Međuvladina organizacija za međunarodni željeznički prijevoz

PDV: porez na dodanu vrijednost

SAD: Sjedinjene Američke Države

SZO: Svjetska zdravstvena organizacija

TEN-T: transeuropske mreže

75

UN: Ujedinjeni narodi

UNECE: Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu

VFO: višegodišnji financijski okvir

WTO: Svjetska trgovinska organizacija

76

Pojmovnik Baza podataka Europske komisije i JRC-a o stranom vlasništvu: baza podataka Komisije o imovini poduzeća koja su pod kontrolom stranog vlasništva i ulaganjima subjekata izvan EU-a u ključne sektore.

Bruto domaći proizvod (BDP): uobičajeno mjerilo bogatstva određene zemlje koja se temelji na ukupnoj vrijednosti proizvedenih roba i usluga (obično u jednogodišnjem razdoblju).

Financijski instrument: financijska potpora u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava, ili drugih instrumenata podjele rizika.

Gospodarski koridor: mreže infrastrukture povezane preko međunarodnih granica s ciljem olakšavanja trgovine i poticanja ekonomskog razvoja.

Indeks regulatorne restriktivnosti za izravna strana ulaganja: OECD-ov pokazatelj koji mjeri restriktivnost zemalja OECD-a i skupine G20 u pogledu izravnih stranih ulaganja.

Inicijativa „Jedan pojas, jedan put”: kineska strategija ulaganja usmjerena na infrastrukturu za povezivanje iz 2013., s ciljem povećanja utjecaja u inozemstvu.

Izravna strana ulaganja: izravno ili neizravno vlasništvo ulagača koji je rezident u jednom gospodarstvu nad 10 % ili više prava glasa u poduzeću koje je rezident drugoga gospodarstva.

Kineska strategija ulaganja pod državnom kontrolom: trenutačne kineske politike koje podržavaju i financiraju privatna poduzeća i poduzeća u državnom vlasništvu da ulažu u inozemstvu.

Kolateral: imovina koja se uzima kao instrument osiguranja ili jamstva pri davanju kredita i koja se oduzima u slučaju neispunjavanja obveza plaćanja.

Lanac opskrbe: sustav organizacija, ljudi, djelatnosti, informacija i resursa uključenih u proizvodnju i isporuku kupcu nekog proizvoda ili usluge.

„Made in China 2025” (MIC 2025) – strategija: kineska industrijska strategija iz 2015., usmjerena na robu s visokom dodanom vrijednošću namijenjenu i za izvoz i za domaću potrošnju.

Memorandum o razumijevanju: sporazum između dvije ili više stranaka o suradnji u pogledu određenog pitanja, bez pravne obveze.

77

Okvir za suradnju „17+1”: forum za suradnju Kine i 17 zemalja srednje i istočne Europe. Obuhvaća 12 država članica EU-a.

5G oprema: peta generacija tehnološkog standarda za mobilne mreže.

Poduzeće u državnom vlasništvu: tijelo koje poduzima poslovne aktivnosti nad kojima država ima znatnu kontrolu kroz sav ili znatan vlasnički udio.

Provjera izravnih stranih ulaganja: evaluacija vjerojatnosti da izravno ulaganje negativno utječe na zemlju u kojoj se ulaže.

Sporazum o javnoj nabavi: sporazum između 19 članica WTO-a, uključujući EU, o međusobnom otvaranju njihovih tržišta javne nabave.

Subjekt posebne namjene: pravna osoba koja je osnovana s određenim i/ili privremenim ciljevima.

Zajednički pothvat: dva ili više poduzeća koja udružuju resurse radi postizanja određenih komercijalnih ciljeva, zadržavajući pritom zasebne identitete.

Revizorski tim Sud je izradio pregled „Odgovor EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom” kojim se pruža uvid u kinesku strategiju ulaganja i u kojem se navode izazovi s kojima se institucije EU-a i države članice suočavaju zbog te strategije.

Ovaj pregled usvojilo je V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda i doajen tog vijeća Tony Murphy i koje je specijalizirano za rashodovna područja financiranja i administracije EU-a. Radni zadatak predvodila je članica Suda Annemie Turtelboom, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Florence Fornaroli, ataše u njezinu uredu Celil Ishik, rukovoditelj i voditelj radnog zadatka Alberto Gasperoni te revizori Jussi Bright, Thomas af Hällström, Manja Ernst i Lara Connaughton.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 i strogih mjera ograničavanja kretanja nije moguće priložiti fotografiju revizorskog tima.

AUTORSKA PRAVA © Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6–2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Slika 4.: © Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), 2018.

Slika 10., zemljovid: © OpenStreetMap contributors koji ima dozvolu Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 (CC BY-SA).

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD12, rue Alcide De Gasperi1615 LuxembourgLUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors