reStructuredHgWiki Book - inf2.uniri.hr · PS. Yes – it’s free of any minix code, and it has a multi-threaded fs. It is NOT portable (uses 386 task switching etc), and it probably

reStructuredHgWiki BookDistribucija 2017-07-02 12:47:14

Vedran Miletić

srp 02, 2017

Kolegiji

i

reStructuredHgWiki Book, Distribucija 2017-07-02 12:47:14

HgWiki, pokretan MoinMoinom, vjerno nas je služio od 2011. do 2014. godine i uvelike nam olakšao pripremumaterijala za vježbe, a studentima omogućio pristup nastavnim materijalima putem interneta. Med̄utim, kako webevolvira izrazito brzo, tako i očekivanja od načina prezentacije nastavnih materijala rastu. Specifično, od samogpočetka HgWikija postojao je značajan interes od strane studenata za poboljšanjem podrške za mobilne ured̄aje;svjesni smo da je popularnost mobilnih ured̄aja u današnje vrijeme velika i da oni nude brojne prednosti predklasičnim računalima. Kako bi studentima omogućili da uče kad žele i gdje žele, jedan od temeljnih zahtjevaprema nasljedniku HgWikija je od samog početka da bude potpuno responzivan, odnosno da ga bude mogućekoristiti i na web preglednicima na mobilnim ured̄ajima različitih veličina ekrana. Naravno, to nije jedini zahtjevprema nasljedniku HgWikija; htjeli smo i skup materijala učiniti jednostavnijim za navigaciju i pretraživanje,staviti fokus isključivo na sadržaj vježbi i prateće zadatke te smanjiti količinu distrakcije na stranicama, naročitona mobilnim ured̄ajima gdje je prostor na ekranu vrlo ograničen.

U procesu ostvarenja svih tih ciljeva sadržaj HgWikija pretvoren je u reStructuredText, pa je rezultat ime-novan reStructuredHgWiki (količina kreativnosti koju smo primijenili u imenovanju ponekad iznenadi i nassame). Specifično, responzivnost su nam omogućili sveprisutni Bootstrap i vizualno dojmljivi Bootswatch (temaCerulean) putem teme Bootstrap za Sphinx; alat Sphinx koristimo za prevod̄enje sadržaja u HTML, (LaTeX-proizvedeni) PDF i ostale formate. Sadržaj se kontinuirano nadopunjava i osvježava, a datum zadnje promjeneuvijek je naveden u naslovnoj traci. Sugestije za poboljšanje sadržaja su dobrodošle, med̄utim, još su više do-brodošli doprinosi u vidu zakrpi za izvorni kod materijala. Izvorni kod, upute za prevod̄enje i opis procesa slanjadoprinosa dostupni su putem službenog repozitorija na korisničkom računu Odjela za informatiku na Bitbucketu.Pogreške u sadržaju su moguće, naročito stilske pogreške i tipfeleri; molimo da uočene pogreške prijavite putemBitbucketa.

Kolegiji 1

https://moinmo.in/https://en.wikipedia.org/wiki/Responsive_web_designhttps://en.wikipedia.org/wiki/ReStructuredTexthttps://getbootstrap.com/https://bootswatch.com/https://bootswatch.com/cerulean/https://ryan-roemer.github.io/sphinx-bootstrap-theme/http://www.sphinx-doc.org/https://bitbucket.org/infuniri/restructuredhgwikihttps://bitbucket.org/infuniri/https://bitbucket.org/https://bitbucket.org/infuniri/restructuredhgwiki/issues/newhttps://bitbucket.org/infuniri/restructuredhgwiki/issues/new


2 Kolegiji

POGLAVLJE 1

Osnove informatike 1

1.1 Vježbe

1.1.1 Operacijski sustav Linux

Autor sekcije: Vedran Miletić, Vanja Slavuj

Povijesni pregled razvoja Unixa i operacijskih sustava sličnih Unixu

Počeci Unixa, BSD, Solaris

• Ken Thompson i Dennis Ritchie, AT&T Bell Labs

– započinju razvoj operacijskog sustava Multics 1960-tih godina

– videoigra Space Travel ima problema s performansama na tom OS-u

– motivirani time razvijaju Unics (izgovara se eunuchs, simbolizira kastrirani Multics) kao zamjenu zaMultics, cilj je da bude bitno jednostavniji te zbog toga boljih performansi

– Unics postaje Unix 1970-tih godina

• Unix se dijeli u dvije grane

– AT&T izdaje UNIX System III i UNIX System V 1980-tih godina

– nastaje Berkeley Software Distribution (BSD) kao modifikacija AT&T Unixa

• BSD Unix, krajem 1970-tih i tijekom 1980-tih godina

– začetnik je Bill Joy sa University of California, Berkeley

– brzo postaje popularan na sveučilištima i institutima, vrlo je važan za razvoj tehnologija na kojima sezasniva Internet

– verzije 1BSD, 2BSD, 3BSD, 4BSD, 4.1BSD, 4.2BSD, 4.3BSD, ...

• FreeBSD, nasljednik BSD Unixa, 1990-te

– A Narrative History of BSD, video u kojem Marshall Kirk McKusick priča o razvoju Unixa i Internetana Berkeleyu

3

https://vedran.miletic.net/https://en.wikipedia.org/wiki/Ken_Thompsonhttps://en.wikipedia.org/wiki/Dennis_Ritchiehttps://en.wikipedia.org/wiki/Bell_Labshttps://en.wikipedia.org/wiki/Multicshttps://en.wikipedia.org/wiki/Space_Travel_(video_game)https://en.wikipedia.org/wiki/Unixhttps://en.wikipedia.org/wiki/AT&Thttps://en.wikipedia.org/wiki/UNIX_System_IIIhttps://en.wikipedia.org/wiki/UNIX_System_Vhttps://en.wikipedia.org/wiki/Berkeley_Software_Distributionhttps://en.wikipedia.org/wiki/Bill_Joyhttp://www.berkeley.edu/https://en.wikipedia.org/wiki/Internethttps://en.wikipedia.org/wiki/FreeBSDhttps://youtu.be/ds77e3aO9nAhttps://en.wikipedia.org/wiki/Marshall_Kirk_McKusick


– BSD is Dying, Jason Dixon, NYCBSDCon 2007, šaljiv video na temu FreeBSD-a, parodija na “Net-craft now confirms: *BSD is dying, ima priču o povijesti Unixa od početka do doba FreeBSD-a

• Sun Microsystems, danas Oracle, takod̄er ima svoju verziju Unixa

– SunOS, tijekom 1980-tih i početka 1990-tih godina, zasnovan na BSD Unixu

– Solaris, od 1990-tih godina nadalje, zasnovan na već spomenutom AT&T UNIX System V Release 4

GNU i Linux, otvoreni kod

• Unix vs Unix-like

• GNU’s Not Unix (kraće GNU), započinje 1984., pokretač Richard Stallman

– projekt ima za cilj stvoriti slobodan operacijski sustav sličan Unixu

– ime dolazi od toga što GNU nije zasnovan na Unixu

• Linux, započinje 1991., autor Linus Torvalds

Hello everybody out there using minix -

I’m doing a (free) operating system (just a hobby, won’t be big and professional like gnu) for386(486) AT clones. (...)

PS. Yes – it’s free of any minix code, and it has a multi-threaded fs. It is NOT portable (uses386 task switching etc), and it probably never will support anything other than AT-harddisks, asthat’s all I have :-(.

– Torvalds ipak nije razvio čitav operacijski sustav, već “samo” njegovu jezgru

– Debata Torvaldsa i Tanenbauma na temu arhitekture jezgre Linuxa i operacijskih sustava uopće, 1992.

– jezgra Linuxa je danas velik projekt, razvija ga 3700 ljudi (podatak iz 2013. godine), a razvoj i daljevodi Torvalds kao dobronamjerni diktator

• GNU/Linux – kombinacija Linux jezgre i GNU softvera, cjeloviti operacijski sustav sličan Unixu

– nazivlje Linux ili GNU/Linux – postoje zagovornici oba

– operacijski sustavi slični Unixu prilično su različiti od Windowsa, pa je to i Linux

* zbog tih razlika i brojnih mogućnosti koje nude ponekad su neprivlačni novim korisnicima

* zbog tih razlika i brojnih mogućnosti koje nude odlična su podloga za izučavanje značajki opera-cijskih sustava

• Program otvorenog koda

– nije isto što i besplatan program; izvorni kod programa dostupan je svakome tko ga želi preuzeti imijenjati

– programski kod napisan je u nekom od poznatih programskih jezika

– pojedinci nadopunjuju funkcionalnost i testiraju promjene

– svatko može pridonijeti – razvoj interneta je to omogućio (mailing liste, forumi, i sl.); volonteri iprofesionalci imaju jednaku priliku da sudjeluju u razvoju softvera

Linux distribucije danas

• Linux distribucija

– skupina programa koje su spojile grupe ljudi (najčešće iz idealističkih motiva) ili tvrtke (najčešće zbogprofita)

– uključuje sve komponente koje su potrebne da bi korisnik mogao koristiti operacijski sustav

4 Poglavlje 1. Osnove informatike 1

https://youtu.be/g7tvI6JCXD0https://everything2.com/title/BSD+is+dyinghttps://everything2.com/title/BSD+is+dyinghttps://en.wikipedia.org/wiki/Sun_Microsystemshttps://en.wikipedia.org/wiki/Oracle_Corporationhttps://en.wikipedia.org/wiki/SunOShttps://en.wikipedia.org/wiki/Solaris_(operating_system)https://en.wikipedia.org/wiki/UNIX_System_V#SVR4https://en.wikipedia.org/wiki/Unix-likehttps://en.wikipedia.org/wiki/GNUhttps://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Stallmanhttps://en.wikipedia.org/wiki/Linuxhttps://en.wikipedia.org/wiki/Linus_Torvaldshttps://en.wikipedia.org/wiki/Tanenbaum%E2%80%93Torvalds_debatehttps://www.kernel.org/https://youtu.be/abTSM8hvkb8?t=11m19shttps://en.wikipedia.org/wiki/GNU/Linux_naming_controversyhttp://linux.oneandoneis2.org/LNW.htmhttps://en.wikipedia.org/wiki/Open-source_softwarehttps://en.wikipedia.org/wiki/Linux_distribution


– najviše korištene distribucije se mijenjaju vremenom, nepreciznu statistku vodi DistroWatch Page HitRanking

– deset najpopularnijih distribucija s opisom: DistroWatch: Top Ten Distributions

• Neke od najvažnijih Linux distribucija:

– Ubuntu, započeo 2004.

* osnova joj je distribucija Debian GNU/Linux, čiji je razvoj započeo 1993.

* primarno namijenjena krajnim korisnicima, velik naglasak na uključivanje popularnih desktopaplikacija

* na njoj se zasniva Linux Mint

– Fedora, započela 2003.

* osnova joj je distribucija Red Hat Linux, čiji je rauzvoj započeo 1994. i čiji je nasljednik upravoFedora

* primarno namijenjena Linux entuzijastima, velik naglasak na slobodu softvera i nove značajke

* na njoj se zasnivaju Red Hat Enterprise Linux i CentOS

Ponovimo!

• Kada je započeo GNU projekt i koji je njegov cilj?

• Što je Linux, a što GNU/Linux?

• Što je program otvorenog koda?

• Navedite barem dvije poznate Linux distribucije.

Autor sekcije: Luka Vretenar

Osnove rada sa komandnom linijom

• Komandna linija (eng. command line interface, CLI) je način upravljanja računalom unosom tek-stualnih naredbi koje se predaju operacijskom sustavu za izvršavanje.

• Većina računalnih korisnika se susrela pretežito sa grafičkim sučeljima (eng. graphical userinterface, GUI), koja iako najpopularnija nisu i najrasprostranjenija.

• Upravljanje računala komandnom linijom pruža veliku fleksibilnost, posebice kada su u pitanju operacijenad tekstualnim podacima, no nedostatak je ograničenje samo na tekstualni unos.

• Operacijski sustavi GNU/Linux pružaju više grafičkih korisničkih sučelja, kao i više sučelja komandnelinije, no danas najrasprostranjenije sučelje za komandnu liniju je program bash.

Pristup komandnoj liniji

• Iako imamo mogućnost rada na sustavu koji je podignut isključivo u komandnu liniju, najlakši način da jojpristupimo je iz grafičkog sučelja pokretanjem emulatora komande linije (eng. terminal emulator).

• Emulator komandne linije možete pronaći instaliran med̄u ostalim aplikacijama na vašem sustavu.

• U slučaju računala koje imate na vježbama, emulator komandne linije se naziva Konsole.

Zadatak

• Pokrenite emulator komandne linije.

1.1. Vježbe 5

https://distrowatch.com/stats.php?section=popularityhttps://distrowatch.com/stats.php?section=popularityhttps://distrowatch.com/dwres.php?resource=majorhttps://www.ubuntu.com/desktop/featureshttps://www.debian.org/https://www.linuxmint.com/https://getfedora.org/https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Hat_Linuxhttps://www.redhat.com/en/technologies/linux-platforms/enterprise-linuxhttps://centos.org/http://luka.vretenar.pro/


• Pri pokretanju komandne linije dočekati će vas polje za unos (eng. prompt):

korisnik@racunalo:~$

• Polje za unos sadrži odred̄ene korisne informacije:

– ime trenutnog korisnika pod kojim smo logirani na sustav

– naziv računala na kojem smo logirani

– trenutnu putanju na direktorij u datotečnom sustavu u kojem se nalazimo

• Iza znaka $ možemo upisivati vlastite naredbe.

• Naredbe se izvršavaju u direktoriju u kojem se nalazimo u trenutku pokretanja te naredbe!

• Naredbe su oblika:

naredba -parametar argument1 argument2 ...

Savjet: Pri pisanju naziva naredbe, možemo na tipkovnici pritisnuti dva puta tipku da dobijemo popissvih naredbi koji započinju unesenim slovima.

• Svaka naredba može imati nijedan, jedan ili više parametara kao i nijedan, jedan ili više argumenata.

• Parametre prethodi simbol - i oni govore kako da se naredba ponaša.

• Svi argumenti iza naziva naredbe moraju biti odvojeni praznim znakom.

• Izvršavanje unesene naredbe izvodimo pritiskom tipke Enter.

Savjet: U slučaju da želimo prekinuti izvršavanje naredbe koja se odvija dugo ili se čini da se zamrznula, možemoto učiniti kombinacijom tipki + C.

Savjet: Za sve naredbe koje će biti spomenute može se pristupiti dokumentaciji u komandnoj liniji naredbomman dajući kao argument naziv aplikacije, iz dokumentacije izlazimo tipkom q.

Datotečni sustav

• Datotečni sustav možemo zamisliti kao stablo direktorija i datoteka koje se grana na svakom direktoriju.

• Linux, kao i ostali Unix sustavi koristi unificirani datotečni sustav:

– svi ured̄aji za pohranu se nalaze pod istim stablom direktorija

• Vrh stabla datotečnog sustava označavamo znakom / i nazivamo korjenom (eng. root).

/- bin- boot- dev- etc- home| - lukav| - Desktop| - Documents| - Downloads| - Music| - Pictures| - Public



- lib- lib64..

• Put do pojedinih direktorija i datoteka u datotečnom sustavu može biti zadan:

– relativno, od direktorija u kojem se trenutno nalazimo

– apsolutno, cjela putanja do direktorija od korjena /

• U slučaju da zadajemo put relativno, od direktorija u kokjem se nalazimo, zapisujemo ga:

put/do/direktorija/put/do/datoteke

• Kada imamo apsolutni put od korjena /:

/apsolutni/put/do/direktorija//apsolutni/put/do/datoteke

• Putanje za direktorije i za datoteke se razlikuju po tome što putanja za direktorije završava znakom /.

• Znak / se pored označavanja korjena datotečnog sustava koristi i za odvajanje direktorija u putanji.

Savjet: Kod pisanja putanji u komandnoj liniji, možemo dva puta pritisnuti tipku na dipkovnici dadobijemo popis svih datoteka u putanji čije ime započinje unesenim znakovima.

• Pored navedenih putanji u datotečnom sustavu postoje dodatne specijalne putanje:

– .. – pokazuje na direktorij iznad onog u kojem se trenutno nalazimo

– . – pokazuje na trenutni direktorij u kojem se nalazimo

– ~ – pokazuje na home direktorij, to je direktorij u kojem se nalaze svi podaci trenutnog korisnikasustava

– / – korjen datotečnog sustava, u kojem se nalaze svi ostali direktoriji i datoteke

• Moguće je iz prikazanih specijalnih putanji i navedenih oblika putanji graditi kompleksne putanje spajanjemznakom /.

Savjet: Znak ~ se naziva tilda i možete je dobiti kombinacijom tipki + 1.

Savjet: Svaki korisnik na sustavu ima vlastiti home direktorij koji se nazali u /home/korisnik gdje jekorisnik naziv korisnika. Pojedini korisnik može upravljati datotekama samo u vlastitom home direktoriju.

Upravljanje direktorijima

Ispis trenutne pozicije – naredba pwd

Zadatak

• Ispišite putanju direktorija u kojem se trenutno nalazite uz pomoć naredbe pwd.

1.1. Vježbe 7


Ispis sadržaja direktorija – naredba ls

• Naredbom ls možemo ispisati sadržaj direktorija u kojem se trenutno nalazimo.

• Naredbi možemo postaviti dodatne argumente koje mjenjanju njezino izvršavanje:

– argument -a prikazuje i sakrivene datoteke i direktorije

– argument -l prikazuje detalje za svaku datoteku i direktorij, detalji su prava pristupa, veličina i vri-jeme izmjene

– putanju do nekog direktorija, govori naredbi ls da nam da ispis sadržaja nekog drugog direktorija kojijoj specificiramo

lsls -als -lls -a -lls /apsolutna/putanja/ls relativno/

Zadatak

• Ispišite sadržaj trenutnog direktorija u kojem se nalazite.

• Ispišite sadržaj trenutnog direktorija uključujući i sakrivene datoteke.

• Ispišite sadržaj direktorija koji se nalazi iznad vašeg home (~) direktorija.

• Ispišite sadržaj korjena (/) datotečnog sustava.

Promjena pozicije u datotečnom sustavu – naredba cd

• Za promjenu trenutnog direktorija u kojem se nalazimo možemo koristiti naredbu cd.

• Naredba prima jedan argument koji je putanja u direktorij u koji želimo ući.

cd direktorijcd /putanja/cd ..cd ../..cd ~

• Argument može biti putanja zadana:

– relativno, od trenutnog direktorija

– apsolutno

Zadatak

• Postavite se u korjen datotečnog sustava.

• Postavite se u direktorij /usr/.

• Postavite se u direktorij /usr/local/ relativnom putanjom.

• Provjerite trenutnu lokaciju sa pwd.

• Za promjenu direktorija možete koristiti i specijalne putanje:

– .. da odemo u direktorij iznad

– ~ da odemo u naš home direktorij



Zadatak

• Postavite se u vlasiti home direktorij.

• Odite direktorij iznad onog u kojem se trenutno nalazite.

• Provjerite trenutnu lokaciju sa pwd.

Izrada novog direktorija – naredba mkdir

• Naredba mkdir prima jedan argument, naziv direktorija kojeg želimo kreirati.

• Putanja do direktorija može biti zadana relativno i apsolutno.

mkdir novidirektorijmkdir novidirektorij/drugidirektorijmkdir /apsolutno/novidirektorij

• Ukoliko se samo zada naziv direktorija, izraditi ćemo ga gdje se trenutno nalazimo u datotečnom sustavu.

Zadatak

• Pozicionirajte se u vaš home direktorij.

• Izradite direktorij oi1.

• U direktoriju oi1 izradite dva direktorija: vjezbe i predavanja.

• Ispišite sadržaj direktorija oi1.

Brisanje postojećeg direktorija – naredba rmdir

• Naredbom rmdir brišemo pojedini direktorij iz datotečnog sustava, naziv direktorija zadajemo argumen-tom.

rmdir direktorijrmdir putanja/direktorij

• Važno je da je direktorij kojeg brišemo prazan, inače ga ne možemo obrisati naredbom rmdir!

Zadatak

• Pobrišite sve direktorije iz prethodnog zadatka.

• Naredbom ls provjerite da su svi pobrisani.

Upravljanje datotekama

Brisanje datoteka – naredba rm

• Datoteke možemo izbrisati naredbom rm, na način da naziv datoteke ili putanju do nje specificiramo kaoargument naredbi.

rm datotekarm /put/do/datoteka

1.1. Vježbe 9


• U većini slučajeva nepovratno briše zadanu datoteku!

Zadatak

• Prepisati i izvršiti naredbu touch prazna.txt u trenutnom direktoriju.

• Provjeriti postojanje datoteke prazna.txt naredbom ls.

• Pobrisati datoteku.

Kopiranje datoteka – naredba cp

• Datoteke kopiramo naredbom cp, potrebna su dva argumenta:

– izvor

– destinacija

• Kao drugi argument možemo zadati i put do direktorija, u tom slučaju kopiramo datoteku pod istim imenomu taj direktorij.

cp izvor destinacijacp /put/do/izvor /put/do/destinacije/

Zadatak

• Kreirati praznu datoteku naredbom touch prazna.txt u trenutnom direktoriju.

• Kopirati tu datoteku u isti direktorij pod nazivom kopija.txt.

• Napraviti novi direktorij pohrana i iskopirati prazna.txt u njega.

Pomicanje datoteka, – naredba mv

• Naredba mv nam služi za pomicanje datoteke izmed̄u direktorija, i kao cp prima dva argumenta.

mv izvor destinacijamv /put/do/izvor /put/do/destinacije/

• Naredbu mv koristimo i za preimenovanje datoteke ako radimo pomicanje u istom direktoriju pod drugoime.

Zadatak

• Kreirati praznu datoteku naredbom touch prva.txt u trenutnom direktoriju.

• Preimenovati ju u druga.txt.

• Premjestiti druga.txt u direktorij pohrana iz prethodnog zadatka.


Pretraživanje, prava pristupa, rad sa tekstom

Pretraživanje datoteka i direktorija


http://luka.vretenar.pro/


Filtriranje naziva datoteka po obrascima

• Komandna linija bash koju koristimo omogućuje nam zadavanje naziva datoteka ili direktorija preko odre-d̄enih uzoraka.

• Na taj način možemo obuhvatiti više datoteka ili direkotirja odjednom.

• Ta funkcionalnost bash komandne linije se naziva glob expansion.

• Primjer:

– brišemo više datoteka koje završavaju na .txt

– ispisujemo sadržaj direktorija filtrirajući samo datoteke koje završavaju na .txt

ls *.txtrm *.txt

• Takvi uzorci se nazivaju globs i sastoje se od teksta po kojem filtriramo i simbola:

– * – zamjenjuje nam više znakova u nazivu

– ? – zamjenjuje nam jedan znak u nazivu

Zadatak

• Ispišite sadržaj direktorija /usr/bin/ filtrirajući samo datoteke čiji naziv započinje znakom b.

Pretraživanje datoteka u datotečnom sustavu

• Datotečni sustav možemo pretraživati naredbom find.

• Naredba pretražuje počevši od zadanog direktorija, sve direktorije ispod njega u potrazi za danim nazivomdatoteke.

• Mogu se koristiti uzorci za pretragu.

• U najjednostavnijem obliku, pretražujemo po nazivu datoteke naziv u nekom direktoriju direktorij(-name je dio naredbe):

find direktorij -name naziv

• Postoje različiti argumenti sa kojima možemo specificirati pretragu po veličini datoteke, vremenu izmjeneitd. Za opise pojedinih argumenata konzultirati dokumentaciju naredbe.

Zadatak

• Potražiti u direktoriju /usr/share/ sve datoteke naziva index.html.

Prava pristupa datotekama i upravljanje pravima

Način rada prava pristupa

• Operacijski sustav Linux nam omogućuje upravljanje vlasništvom i pravima pristupa datotekama i direkto-rijima pojedinim korisnicima.

• Za provjeru vlasništva i prava nad pojedinom datotekom možemo iskoristiti naredbu ls -l.

• Primjer dobivenog izlaza:

1.1. Vježbe 11


drwxr-xr-x 2 lukav lukav 4096 Nov 9 22:38 direktorij-rw-r--r-- 1 lukav lukav 74 Nov 9 22:38 primjer.txt

• Od značaja su nam vrijednosti prvog, trećeg i petog stupca:

– -rw-r--r-- je niz znakova koji nam definira prava pristupa

– lukav je korisnik koji je vlasnik prikazane datoteke

– lukav koji se pojavljuje drugi put, je naziv grupe korisnika

– 74 je veličina datoteke u bajtovima

Savjet: Linux je višekorisnički sustav te omogućuje upravljanje vlasništvom datoteka za svakog korisnika,pored korisnika postoje i grupe korisnika koje takod̄er mogu biti vlasnici datoteka.

• Niz koji definira prava pristupa možemo dalje podijeliti na četri segmenata:

d rwx rwx rwx

• Niz prava pristupa se sastoji od četri segmenata:

– prvi segment je samo jedan znak i može biti - ili d, u slučaju da je d specificira nam da se radi odirektoriju

– drugi segment sadrži tri znaka rwx ili - na mjestu bilo kojeg znaka, specificira nam pravo pristupavlasnika datoteke

– treći segment je sličan drugom, specificira pravo pristupa grupi korisnika koja posjeduje datoteku

– četvrti segment je isto sličan drugom, specificira pravo pristupa svih ostalih korisnika na sustavu

• Znakovi rwx imaju slijedeće značenje:

– r – mogućnost čitanja iz datoteke ili direktorija

– w – mogućnost pisanja u datoteku ili direktorij

– x – mogućnost pokretanja datoteke kao aplikaciju ili mogućnost ulaska u direktorij

• Svaki znak može biti zamjenjen sa -, u tom slučaju to pravo je onemogućeno na toj datoteci.

Zadatak

• Koja su prava pristupa definirana i za koga za datoteku primjer.txt prikazanu u tekstu?

Izmjena prava pristupa – naredba chmod

• Ako smo vlasnik datoteke ili direktorija, možemo izmjeniti prava pristupa koristeći naredbu chmod.

• Naredba chmod prima dva argumenta:

– modifikato kojim zadajemo koje pravo želimo izmjeniti

– naziv datoteke ili direktorija čije pravo pristupa izmjenjujemo

chmod XYZ datoteka

• Modifikator XYZ se sastoji od tri dijela:

– X – specifikacija segmenta koji mjenjamo, u za vlasnika, g za grupu koja posjeduje datoteku, o zaostale korisnike, a za sva prava

– Y – operaciju izmjene, + za dodavanje prava, - za uklanjanje prava



– Z – pravo pristupa koje izmjenjujemo, r, w ili x

chmod o-r primjer.txt

Zadatak

• U komandnoj liniji izvršiti naredbu touch prazna.txt, koja kreira datoteku prazna.txt.

• Provjeriti koja prava pristupa ima nova datoteka.

• Dati svim ostalim korisnicima pravo čitanja iz datoteke.

• Ukloniti pravo pisanja u datoteku grupi korisnika koja je vezana na datoteku.

Rad sa tekstualnim datotekama

Editor teksta nano

• Na svim Linux sustavima u komandnoj liniji dolazi editor teksta nano.

• Pokrećemo izmjenu ili izradu nove datoteke pozivom alata nano na slijedeći način:

nano datoteka.txt

• Nakon što smo završili unos ili izmjenu, datoteku možemo spremiti kombinacijom tipki + x tepratiti upite na dnu ekrana.

• Sve naredbe editora su navedene na dnu ekrana.

Naredbe za pregled sadržaja

• Pregled sadržaja tekstualne datoteke naredbom less:

– kao argument prima naziv tekstualne datoteke

– sa tipkom ili tipkama gore i dolje prolazimo kroz datoteku

– sa tipkom q izlazimo iz prikaza

• Pregled prvih n linija u tekstualnoj datoteci sa head:

– kao argument prima naziv tekstualne datoteke

– ispisuje prvih 10 linija sa vrha tekstualne datoteke

– kao parametar -n se može zadati da ispisuje n brojeva linija

head datoteka.txthead -2 datoteka.txt

• Pregled n linija sa kraja tekstualne datoteke sa tail:

– isto kao head samo ispisuje linije sa kraja datoteke

• Brojanje riječi i linija u tekstualnoj datoteci sa wc:

– prima naziv datoteke kao argument

– ispisuje tri broja: broj linija, broj riječi i broj znakova u datoteci

• Sortiranje linija u datoteci naredbom sort:

– prima naziv datoteke kao argument

– ispisuje sve linije iz izvorne datoteke sortirane po abecednom redu

1.1. Vježbe 13


• Konkatenacija i ispisivanje datoteka sa cat:

– prima nijedan, jedan ili više naziva datoteka kao argumente

– ispisuje datoteke zadanim redoslijedom u komandnu liniju

– u slučaju da se pokrene bez argumenta, samo ponavlja unešeni tekst, unos se prekida sa +d

Zadatak

• Naredbom less pregledati sadržaj datoteke iz prethodnog zadatka.

• Naredbom tail ispisati zadnje tri linije iz iste datoteke.

• Ispisati sve sortirane linije iz datoteke.

• Ispisati sadržaj cijele datoteke u terminalu.

Pretraga sadržaja datoteka sa grep

• Naredba grep nam omogućuje pretragu sadržaja neke datoteke po zadanom uzorku.

• Prima dva argumenta:

– niz koji pretražujemo, ograd̄en navodnicima ""

– datoteku koju pretražujemo

grep "izraz" datoteka.txt

• Pretraga je osjetljiva na mala i velika slova, u slučaju da želimo zanemariti veličinu slova potrebno je kaoargument dodati -i.

Zadatak

• U datoteci iz koju smo kreirali sa nano pretražiti jednu od riječi ignorirajući velika i mala slova.

Preusmjeravanje izlaza naredbi

• Komandna linija bash omogućuje preusmjeravanje izlaza pojedinih naredbi u datoteke ili u druge naredbe.

• Na taj način je moguće zapisati izlaz koji dobijemo ispisan na ekranu u neku datoteku ili nizati više naredbiza redom.

• Operacije preusmjeravanja su:

– > datoteka, zapisuje izlaz naredbe u datoteku

– >> datoteka, doda izlaz naredbe na kraj već postojeće datoteke

– < datoteka, naredbi na ulaz daj sadržaj datoteke

– |, preusmjeri izlaz jedne naredbe na ulaz druge

sort datoteka.txt | head -2cat dat1.txt dat2.txt > out.txt

Zadatak

• U datoteku dupla.txt nadodati preusmjeravanjem sadržaj konkatenacije datoteke iz nano zadatka samesa sobom.



• Iskoristite naredbu cat za izradu datoteke, izlaz naredbe preusmjerite u datoteku izlaz.txt. (Unosprekidate tipkama + d na praznoj liniji)

1.1.2 Regularni izrazi i Perl


Regularni izrazi i konačni automati

Regularni izrazi

• Nizovi znakova sa posebnim značenjem koji nam služe za pretragu i opisivanje nekog ulaznog niza znakova.

• Način specificiranja konačnog automata koji procesira zadani ulazni niz znakova.

• Imaju podršku u većini programskih jezika i alata koji se danas koriste.

• Najčešće nam služe za:

– opisivanje uzoraka u tekstu i pretragu teksta

– izmjenu i manipulaciju opisanih uzoraka u tekstu

• Neke od primjena regularnih izraza:

– sustavi za bojanje sintakse (syntax highlighting)

– srovjera validnosti podataka kod korisničkog unosa (form validation, text validation)

– eskstrakcija pojedinih elemenata iz formatiranog niza

• Primjer regularnog izraza koji opisuje sve prirodne brojeve u nekom tekstu: [1-9][0-9]*.

• Kako bi nam olakšali izradu i testiranje regularnih izraza postoje razni pomoćni web alati:

– regex101

– RegExr

– regexpal

– Regex Crossword

• U ovim vježbama se koriste prošireni regularni izrazi ili ERE.

Uzorci teksta i ostali znakovi

• Uzorak koji odgovara odred̄enom nizu znakova možemo specificirati kao točno taj niz znakova.

• Ako pretražujemo tekst za niz Dobar dan, uzorak za traženje tog niza bi bio Dobar dan.

Savjet: Važno je paziti na mala i velika slova u uzorcima jer su regularni izrazi osjetljivi na veličinu slova.

• Ako želimo zadati uzorak koji na odred̄enom mjestu ima bilo koji znak, onda možemo koristiti specijalniznak ..

• Primjer takvog uzorka je d..r, nizovi koji tom uzorku odgovaraju mogu biti:

– daar

– dabr

– dacr

1.1. Vježbe 15

http://luka.vretenar.pro/http://regex101.com/http://www.regexr.com/http://regexpal.com/http://regexcrossword.com/


– i tako dalje za sve kombinacije dva znaka na mjestima gdje je .

Zadatak

• Zadan je tekst na dnu poglavlja.

• Regularnim izrazom označiti sva pojavljivanja riječi Perl.

• Regularnim izrazom označiti pojavljivanje sve riječi koje počinju sa izraz a završavaju bilo kojim slovom.

• Odred̄eni znakovi u regularnim izrazima imaju posebno značenje, da bi ih koristili u uzorku kao znakovekoje zapravo predstavljaju, potrebno ih je označiti znakom \ ispred samog znaka.

• Ti znakovi su:

– \ i /

– ^ i $

– .

– |

– ?

– * i +

– ( i )

– [ i ]

– {

• Primjer je traženje izraza $20, kako sadrži jedan od posebnih znakova potrebno je napraviti regularni izraz\$20 da bi ga mogli tražiti.

• Specijalni znakovi koji predstavljanju neki element niza su:

– . – bilo koji znak

– ^ – označava početak linije

– $ – označava kraj linije

– \b – označava početak ili kraj riječi (gdje je riječ odvojena razmacima)

Zadatak

• Regularnim izrazom označiti izraz (automate) uključujući i zagrade.

• Regularnim izrazom označiti izraz Perl koji se nalazi na početku linije.

Višestruki izbor i grupiranje

• Moguće je pretraživati izraze koji mogu biti sastavljeni od jednog ili više različitih podnizova.

• Da bi specificirali pretragu po jednom i drugom nizu koristimo simbol | kojem ih odvajamo.

• Regularni izraz jedan|dva će nam pronaći nizove jedan i dva.

Zadatak

• Regularnim izrazom označiti sve nizove reg i izraz u zadanom tekstu.

• Ako želimo specificiratid da su pojedini podnizovi djelovi većeg niza koji tražimo, možemo grupirati poje-dine višestruke izbore u odvojene grupe koristeći ( i ).



• Regularni izraz gr(a|e)y će nam pronaći nizove gray i grey.

Zadatak

• Regularnim izrazom označiti sve nizove ama i aka grupirajući po slovu m ili k u zadanom tekstu.

Klase znakova

• Već smo vidjeli da sa . možemo specificirati da želimo bilo koji znak na odred̄enom mjestu, no ako želimoda bude samo jedan od definiranih znakova možežmo koristiti klase znakova.

• Klasa znakova se definira unutar [ i ], primjer [abcd] i [0-9].

• Klasom znakova definiramo da odred̄eni znak u nizu možež biti jedan od znakova u toj klasi.

• Regularni izraz [Dd]obar dan će nam pronaći nizove Dobar dan i dobar dan.

Zadatak

• Pronaći sva velika slova u zadanom tekstu.

• Pronaći sva velika slova i znamenke 0 i 1.

• Pronaći sve brojeve duljine 4 u tekstu, pronad̄eni niz ne smije biti sastavljen ododvojenih znakova.

• U klasama možemo definirati i raspone znakova koristeći - da odvojimo početni i krajnji znak u rasponu.

• Klasu [abcdefghijklmnoprsquvwxz] koja nam predstavlja sva mala slova, možemo zapisatiti i kao[a-z].

• Ako želimo obrnuti znakove koje predstavlja klasa, koristimo znak ^ na početku klase.

• Regularni izraz [^0-9] će nam pronaći sve znakove koji nisu znamenke 0123456789.

Zadatak

• Pronaći sve znamenke koji nisu 0.

• Pronaći sva slova koja nisu u rasponu od a do j i koja nisu znakovi ( i ).

Ponavljanja izraza

• Ako želimo da se odred̄eni znak, klasa znakova ili grupa znakova ponavlja nula, jednom ili više puta,možemo koristiti modifikatore ponavljanja.

• Modifikatori ponavljanja su ?, + i * i nalaze se nakon znaka, klase ili grupe čije ponavljanje odred̄uju.

• Značenja pojedinih modifikatora su:

– ? – znak koji prethodi se može pojaviti jednom ili nijednom

– + – znak koji prethodi se može pojaviti jednom ili više puta

– * – znak koji prethodi se može pojaviti nijednom ili više puta

• Regularni izraz [a-z]* će nam pronaći sve nizove koji sadrže samo mala slova: a, aa, ab, asdf...

• Regularni izraz abc? će pronaći nizove ab i abc.

Zadatak

• Pronaći sve brojeve duljine jedan ili više koristeći klasu i ponavljanja.

1.1. Vježbe 17


• Pronaći sve nizove velikih slova koristeći klasu i ponavljanja.

• Pronaći sve riječi koji započinju velikim slovom i završavaju malim slovima.

• Ponavljanja takod̄er možemo specificirati i brojčanim vrijednostima m i n u modifikatoru oblika {m,n}gdje su:

– {0,1} – ekvivalentno ?

– {1,} – ekvivalentno +

– {0,} – ekvivalentno *– {m,n} – znak, klasa ili grupa se ponavlja najmanje m a najviše n puta

Zadatak

• Pronad̄i sve riječi koji su duljine veće od 8 znakova.

Primjena u alatu grep

• Na svim Linux sustavima postoji alat koji nam omogućuje pretragu teksta koristeći regularne izraze.

• Alat grep podržava proširene regularne izraze i možemo ga pozvati slijedećom naredbom:

egrep "regex" datoteka

• Gdje je regex regularni izraz koji pretražujemo a datoteka naziv daoteke u kojoj pretražujemo.

• Izlaz iz programa su sve linije koje sadrže tražene izraze.

Zadatak

• Koristeći alat egrep pretraživati datoteku /etc/passwd iz komandne linije.

• Pronaći sve linije koje imaju izraze /var ili /bin.

• Pronaći sve linije koje počinju sa nizom slova duljim od 4.

• Pronaći sve linije koje završavaju na bash.

• Pronaći sve linije dulje od 50 znakova.

• Pronaći sve brojeve koji započinju sa znamenkom 1.

Tekst za vježbe

Porijeklo regularnih izraza leži u teoriji automata i teoriji formalnih→˓jezika, pri čemu su oboje discipline teoretskog računarstva.Ove discipline proučavaju modele računanja (automate) te načine opisa i→˓klasifikacije formalnih jezika.Matematičar Stephen Kleene je 1950-ih opisao ove modele koristeći→˓matematičku notaciju zvanu regularni skupovi.Ken Thompson je ugradio ovu notaciju u ured̄ivač QED, a potom i u Unix→˓editor ed, što je s vremenom dovelo do uporabe regularnih izraza u grep-→˓u.Otad se regularni izrazi naširoko koriste u Unixu i Unixoidnim pomoćnim→˓programima kao što su expr, awk, Emacs, vi, lex i Perl.

Perl i Tcl regularni izrazi su izvedeni iz regex biblioteke koju je→˓napisao Henry Spencer, iako je Perl kasnije proširio Spencerovu regex→˓biblioteku i dodao mnogo novih svojstava.



Philip Hazel je razvio PCRE (Perl Compatible Regular Expressions) koji→˓jako dobro oponaša funkcionalnost regularnih izraza u Perlu, i kojeg→˓koriste mnogi moderni programski alati kao što su PHP, ColdFusion, i→˓Apache.Dio napora uloženog u dizajn Perla 6 je baš u smjeru poboljšanja→˓integracije Perlovih regularnih izraza, te povećanju njihovog područja→˓djelovanja u svrhu dozvole definicije tzv. 'parsing expression grammar'.Rezultat je mini-jezik zvan Perl 6 pravila, koja se koriste kako za→˓definiciju gramatike Perla 6 tako i kao alat Perl programerima.Ova pravila čuvaju sva svojstva regularnih izraza, ali i dozvoljavaju→˓definicije u BNF stilu parsera tehnikom rekurzivnog spusta preko→˓potpravila.

Korištenje regularnih izraza u strukturiranim informacijskim standardima→˓(za modeliranje dokumenata i baza podataka) se pokazalo vrlo važnim,→˓počevši od 1960-ih te se proširujući 1980-ih konsolidacijom→˓industrijskih standarda kao što je ISO SGML.Jezgra standarda jezika specifikacije strukture su regularni izrazi.Jednostavnija i evidentnija uporaba jest u groupnoj sintaksi DTD-a.

Izvor: Wikipedia

Konačni automati

• Regularni izraz zadan nizom specijalnih znakova se prije korištenja u računalu pretvori u konačni automat.

• Optimalan alat za izvršavanje regularnog izraza.

• Mogu opisivati i mnoge druge pojave vezane za svijet oko nas.

S1

1

S200

1

• Čitanjem odred̄enog ulaznog znaka, konačni automat prelazi u novo stanje i generira neki izlazni znak.

• Odred̄eni konačni automat definiran je:

– stupom stanja u kojima se taj automat može nalaziti

– skupom ulaznih znakova koje taj automat može pročitati sa ulaza

– skupom prijelaza koji definiraju kako automat prelazi u nova stanja

Deterministički konačni automati

• Najjednostavniji oblik konačnog automata.

• Determinizam konačnog automata nam govori da za pojedini ulaz i odred̄eno stanje postoji samo jedno novostanje u koji taj automat može preći.

1.1. Vježbe 19

https://hr.wikipedia.org/wiki/Regularni_izraz


• Konačni automat možemo specificirati:

– matematičkom definicijom

– tablicom prijelaza

– grafičkim prikazom

• Matematički, konačni automat možemo specificirati parom skupova: 𝐴 = (𝑄,Σ,∆, 𝑞0, 𝐹 )

– 𝑄 – skup svih stanja u kojima može biti automat

– Σ – skup svih ulaznih znakova koje automat može pročitati

– ∆ – skup svih funkcija prijelaza, funkcije su oblika 𝛿(𝑞, 𝜎) = 𝑞

– 𝑞0 – početno stanje u kojem se nalazi automat prije čitanja znakova

– 𝐹 – skup svih prihvatljivih stanja, stanja u kojima prihvaćamo pročitani niz kao ispravan

Zadatak

• Za konačni automat zadan matematičkom definicijom napraviti tablicu prijelaza i grafički prikaz:

𝑄 = {𝑆,𝐴}; Σ = {𝑎, 𝑏}; 𝑞0 = 𝑆;𝐹 = {𝐴}; 𝛿0(𝑆, 𝑎) = 𝐴; 𝛿1(𝑆, 𝑏) = 𝐴; 𝛿2(𝐴, 𝑎) = 𝑆; 𝛿3(𝐴, 𝑏) = 𝐴

• Za isti atuomat provjeriti da li prihvaća ulazni niz znakova baab.

• Iz zadane matematičke definicije konstruiramo tablicu prijelaza:

a b> S A A 0

A S A 1

• Grafički prikaz istog automata:

S Aa, ba

b

• Provjera da li konačni automat prihvaća zadani niz baab se vrši postupkom:

𝑆𝑏−→ 𝐴 𝑎−→ 𝑆 𝑎−→ 𝐴 𝑏−→ 𝐴

• Niz je ispravan i prihvaća se jer je završno stanje 𝐴 u skupu prihvatljivih stanja 𝐹 .

Zadatak

• Za konačni automat zadan matematičkom definicijom napraviti tablicu prijelaza i grafički prikaz:

𝑄 = {𝑝𝑝, 𝑛𝑝, 𝑝𝑛, 𝑛𝑛}; Σ = {0, 1}; 𝑞0 = 𝑝𝑝;𝐹 = {𝑝𝑝, 𝑛𝑛}𝛿0(𝑝𝑝, 1) = 𝑝𝑛; 𝛿1(𝑝𝑝, 0) = 𝑛𝑝; 𝛿2(𝑝𝑛, 1) = 𝑝𝑝; 𝛿3(𝑝𝑛, 0) = 𝑛𝑛; 𝛿4(𝑛𝑝, 1) = 𝑛𝑛; 𝛿5(𝑛𝑝, 0) = 𝑝𝑝; 𝛿6(𝑛𝑛, 1) = 𝑛𝑝; 𝛿7(𝑛𝑛, 0) = 𝑝𝑛

• Za isti atuomat provjeriti da li prihvaća ulazni niz znakova 10110.




Skriptiranje u Perl-u

• Interpretirani skriptni programski jezik osnovne namjene za obradu teksta.

• perl interpreter je besplatan i slobodno dostupan sa adrese perl.org.

• perl interpreter dolazi preinstaliran na gotovo svim unix sustavima, uključujući i linux.

• Više informacija o perl jeziku i o njegovoj povjesti na Wikipediji.

• Danas većinom na putu u zaborav, nekada je pogonio većinu skripti za generiranje sadržaja dostupnog nainternetu (cgi scripts).

• Na modernim sustavima u potpunosti zamjenjen dinamičkim interpretiranim jezicima kao što su python iruby.

Pokretanje perl aplikacija

• Skripte za izvršavanje perl koda pišemo u običnim tekstualnim datotekama.

• Za pisanje skripti možemo koristiti klasične tekstualne editore ili neki IDE (Integrateddevelopement environment).

• Programske skripte moraju započeti sa posebnom linijom koja definira da želimo skriptu izvršiti kao perlprogram:

#!/usr/bin/perl

• Perl skriptu možemo pokrenuti na dva načina, ako pretpostavimo da se naša skripta naziva skripta.pl:

– pokretanje direktnim pozivanjem perl interpretera:

perl skripta.pl

– dodjeljivanjem prava za pokretanje skripti te pokretanje skripte kao zasebnu aplikaciju na Linux-u:

# prvo datoteci dodijelimo prava pokretanjachmod u+x skripta.pl

# pokrenemo skriptu./skripta.pl

Savjet: Znak # na početku linije nam ujedno označava i komentar u kodu. Linije koje započinju tim znakom ćebiti ignorirane od strane perl interpretera pri izvršavanju skripte.

Zadatak

• Napravite novu skriptu naziva prva.pl i u nju zapišite:

#!/usr/bin/perlprint("Hello world!\n");

• Postavite skripti prava pokretanja i pokrenite ju u komandnoj liniji.

1.1. Vježbe 21

http://luka.vretenar.pro/https://www.perl.org/https://hr.wikipedia.org/wiki/Perl


Osnove sintakse

• Svaka linija koda u perl skripti, koja nije komentar ili početak logičkog grananja, mora završavati znakom;!

Varijable i vrijednosti

• Varijable su simboli kojima imenujemo odred̄ene vrijednosti u memoriji računala.

• U perl-u sve varijable počinju znakom $ nakon čega slijedi ime varijable.

• Pri odabiru imena pojedine varijable potrebno je paziti da se zadovolje slijedeći uvjeti:

– naziv varijable mora započeti znakom $

– nakon znaka za varijablu slijedi najmanje jedno slovo iz abecede

– može slijediti kombinacija bilo kojeg broja slova, znamenki brojeva i znakova _.

• Primjer ispravnih naziva varijabli:

$x$var$my_variable$var2

• Primjer neispravnih naziva varijabli:

$47x$_var$variable!$new.var

• Nazivi varijabli su osjetljivi na velika i mala slova, $Var nije isto što i $var.

• Vrijednosti varijablama pridružujemo korištenjem znaka =, primjeri:

$var = 42;$ime = "Lucija";$a = $b;

• Prije korištenja odred̄ene varijable u skripti, potrebno ju je definirati tako da joj pridružimo neku početnuvrijednost.

• Nije potrebno specificirati vrste podataka u varijablama pri definiciji, perl interpreter sam prepoznaje vrstupodataka.

• Vrijednosti koje dodijeljujemo varijabljama u perl skriptama su najčešće:

– nizovi znakova, ograd̄eni navodnicima – "Hello world!"

– brojčane vrijednosti – 42, 3.14

Operacije sa varijablama

• Nad vrijednostima varijabli možemo izvoditi numeričke i logičke operacije.

• Numeričke operacije su primjenjive na varijablama koje sadrže brojeve i vraćaju nam novu numeričkuvrijednost:

– + – zbrajanje

– - – oduzimanje

– * – množenje



– / – dijeljenje

• Logičke operacije primjenjujemo kada želimo usporediti vrijednosti dvaju varijabli i vraćaju nam logičkeizraze točno ili netočno:

– == – logička usporedba jednakosti

– != – provjera nejednakosti

– – manje od, veće od

– = – manje ili jednako od, veće ili jednako od

– &&, || – logičko I, logičko ILI

• Logičku vrijednost točno nam predstavlja broj 1 a netočno broj 0.

• Ako želimo koristiti vrijednost pojedine varijable u izrazu, zapišemo njezino puno ime:

$c = $a + $b;$tekst = "Pozdrav $ime $prezime !";

• Na isti način možemo koristiti vrijednosti varijabli u nizovima znakova: zapisom punog imena varijablegdje želimo njezinu vrijednost.

Čitanje i pisanje u komandnu liniju

• Čitanje linija teksta iz komandne linije u naš perl program se izvodi preko specijalne varijable .

• Mjesto u skripti na kojem se nalazi simbol će biti tijekom izvršavanja skripte zamijenjeno jednompročitanom linijom sa ulaza programa.

• Ispis vrijednosti jedne ili više varijabli nazad u komandnu liniju vršimo naredbom print() kojoj u zagra-dama dajemo vrijednost za ispis.

• Ulaz i izlaz u program su nam najčešće komandna linija u kojoj smo pokrenuli program.

• Primjer čitanja jedne linije i njen ispis u komandnu liniju:

$linija = ;print($linija);

• Kada čitamo neki broj ili niz znakova iz jednog reda potrebno je prvo pročitanu liniju pročistiti od znaka zakraj linije sa chomp() naredbom:

$broj = ;chomp($broj);$dvostruko = $broj * 2;print("dvostruka vrijednost unesenog broja je ", $dvostruko);

Primjer

• Program za pretvaranje metara u kilometre i obrnuto:

#!/usr/bin/perlprint("Unesite vrijednost udaljenosti za pretvoriti: ");$udaljenost = ;chomp($udaljenost);

$metri = $udaljenost * 1000;$kilometri = $udaljenost / 1000;

print("$udaljenost kilometara = $metri metara\n");print("$udaljenost metara = $kilometri kilometara\n");

1.1. Vježbe 23


Zadatak

• Napiši skriptu koja učitava dva broja, zbroji ih i ispiše rezultat.

Logička grananja

Grananja if, if-else

• Logička grananja koristimo da bi izvršili odred̄eni dio koda samo kada vrijedi odred̄eni logički izraz.

• Grananja se sastoje od jednog ili više logičkih izraza i od jednog ili više blokova koda koji izvršavamo.

• Blokovi koda u grananja su grupirani izmed̄u znakova { i }.

• Najjednostavnije logičko grananje nam je if:

if (uvjet){

naredbe;}

• Grananje možemo proširiti i na slučaj da se ne ispuni uvjet na else i na provjeru više uvjeta:

if (uvjet){

naredbe;}else{

naredbe;}

if (uvjet1){

naredbe;}elsif (uvjet2){

naredbe;}else{

naredbe;}

• Provjere elsif možemo ponavljati više puta u istom logičkom grananju.

• Uvjet se sastoji od logičkog izraza koji može imati jednu ili dvije varijable i neki od logičkih operacijaizmed̄u njih.

• Najčešće provjeravamu jednakost vrijednosti dvije varijable logičkim izrazom za jednakost ==.

Primjer

• Primjer provjere jednakosti unesenih brojeva.



#!/usr/bin/perlprint("Unesite broj: ");$broj1 = ;chomp($broj1);

print("Unesite drugi broj: ");$broj2 = ;chomp($broj2);

if ($broj1 == $broj2){

print("Uneseni brojevi su jednaki.\n");}else{

print("Uneseni brojevi nisu jednaki.\n");}

Petlje while, until

• U slučaju da odred̄ene naredbe želimo ponavljati sve dok je odred̄eni uvijet zadovoljen koristimo petljewhile i until.

• Petlja while se sastoji od uvijeta i bloka naredbi koje ponavljamo. Sve dok je uvijet zadovoljen ponavljase izvršavanje tih naredbi:

while (uvjet) {naredbe;

}

• Petlja until se razlikuje od petlje while po tome što je logika uvjeta obrnuta, izvršavanje naredbi seponavlja sve dok nije zadovoljen zadani uvjet:

until (uvjet) {naredbe;

}

Primjer

• Odbrojavanje do nule:

#!/usr/bin/perl$brojac = 10;while ($brojac >= 0){

print($brojac, "\n");$brojac = $brojac - 1;

}

• Čitanje ulaza dok nije pročitan ispravan broj:

#!/usr/bin/perlprint("Koliko iznosi 17 plus 26? ");$broj = ;chomp($broj);

while ($broj != 43){

print("Krivo! Pokušaj ponovo: ");

1.1. Vježbe 25


$broj = ;chomp($broj);

}print("Točno!\n");

Zadatak

• Napiši program koji koristi until petlju za ispis prvih 10 brojeva silazno (10-1).

Zadatak

• Napiši program koji koristi while petlju za ispis prvih 10 brojeva uzlazno (1-10).

Regularni izrazi

• Najvažnija funkcionalnost jezika perl.

• Regularni izrazi se zadaju kao vrijednosti ograd̄ene sa dvije kose crte / i /:

/[0-9]+//xy+//$var/

• Primjena zadanog regularnog izraza nad nekom varijablom koja sadrži niz znakova se vrši specijalnimoperaterom =~:

$tekst =~ s/123/abc/;$uvjet = $ime =~ /luka/i;

• Unutar ograda regularnog izraza / i / mogu se nalaziti i nazivi varijabla čije vrijednosti želimo koristiti uregularnom izrazu.

Pažnja!

• Operater =~ se može promijeniti vrijednost varijable nad kojom se primjenjuje. U slučaju pretrage nizaregularnim izrazom, rezultat operacije je logičko točno ili netočno, ako regularni izraz koristimo za substi-tuciju onda se mjenja sama vrijednost varijable.

Pretraga teksta

• Regularne izraze u perl-u možemo, u najjednostavnijem obliku, koristiti za pretragu odred̄enih vrijednostiu nekom tekstu.

• U tom slučaju regularni izraz poprima oblik /regex/mod, gdje je regex naš regularni izraz a mod možebiti prazan ili sadržavati specijalan znak i kojim definiramo neosjetljivost na mala i velika slova.

Primjer

• Pronalaženje odred̄enog niza teksta u liniji pročitanoj sa ulaza:

#!/usr/bin/perl$recenica = "Svaka prava ptica leti.";



print("Sto moram traziti? ");$trazi = ;chomp($trazi);

if ($recenica =~ /$trazi/){

print("Našao sam $trazi u $recenica.\n");}else{

print("Nisam pronašao.\n");}

Substitucija teksta

• Substitucija teksta primjenom regularnog izraza nam mjenja samu vrijednost varijable nad kojom radimosubstituciju.

• Substitucija se izvrši na prvom nizu kojeg pronad̄e regularni izraz ako ne zadamo drugačije odred̄enimmodifikatorom.

• Regularni izrazi substitucije su oblika s/regex/sub/mod, gdje su značenja pojedinih elemenata slije-deća:

– znak s – govori da se radi o substitucijskom regularnom izrazu, mora biti zapisan kao takav

– regex – niz specijalnih znakova koji nam predstavljaju regularni izraz

– sub – niz znakova u koji mjenjamo znakove koji podudaraju zadanom regularnom izrazu

– mod – može biti prazan ili sadržavati specijalne znakove koji mjenjaju ponašanje regularnog izraza, tiznakovi su:

* g – globalno, promjeni sve pojave zadanog regularnog izraza u nizu

* i – zanemari razliku izmed̄u velikih i malih slova

• Primjer regularnog izraza koji mjenja sva pojavljivanja znakova 123 za znakove 456:

$string = "abc123def123";$string =~ s/123/456/g;print($string);

• Primjer zamjene djela niza neovisno o razlici velikih i malih slova:

$string = "abc123def123";$string =~ s/Abc/def/gi;print($string);

Zadatak

• Dana je vrijednost varijable $var = "abc123abc";

• Koje su vrijednosti $var nakon slijedećih zamjena?

• Provjeri pomoću perl skripte, zasebno za svaku zamjenu.

– $var =~ s/abc/def/;

– $var =~ s/[a-z]+/X/g;

– $var =~ s/B/W/i;

1.1. Vježbe 27


Prevod̄enje teksta

• Regularne izraze možemo koristiti i za specificiranje tablice prevod̄enja pojedinih znakova.

• Oblik regularnog izraza za prevod̄enje znakova je tr/niz1/niz2/, gdje niz1 i niz2 moraju imatijednak broj znakova.

• Prevod̄enje se izvodi na način da se svaki znak iz prvog niza prevede u znak koji je na istom mjestu ali udrugom nizu.

$string = "abcdefghicba";$string =~ tr/abc/123/;print($string);

Zadatak

• Dana je vrijednost varijable $var = "abc123abc";

• Koje su vrijednosti $var nakon slijedećih prijevoda?

• Provjeri pomoću perl skripte, zasebno za svaki prijevod.

– $var =~ tr/a-z/A-Z/;

– $var =~ tr/123/456/;

– $var =~ tr/231/564/;

Dodatni zadaci

Zadatak

• Pronad̄i grešku/e u slijedećem kodu:

#!/usr/bin/python$value = if ($value = 17){

print("Unio si broj 17.\n");else{

print("Nisi unio broj 17.\n");

Zadatak

• Napiši skriptu koja provjerava je li korisnik unio pravilan e-mail.

• Pretpostaviti ćemo da je pravilan e-mail oblika [email protected], gdje je tekst bilokoji niz znakova i znamenki.

• Ispisati e-mail ispravan u slučaju da je, u suprotnom ispisati neispravan e-mail.


POGLAVLJE 2

Operacijski sustavi 1

2.1 Vježbe

2.1.1 Osnove rada u komandnolinijskom sučelju

Autor sekcije: Vedran Miletić, Vanja Slavuj, Sanja Pavkov

Uvod u komandnolinijsko sučelje

• korisnik – identifikator (UID, user ID), korisničko ime i zaporka

– korisnik root (UID 0) je poseban, ima sve ovlasti i koristi se za administraciju sustava

• grupa – identifikator (GID, group ID), ime i korisnici u njoj

• GUI – Graphical user interface (demonstracija)

• CLI – Command-line interface (demonstracija)

• Secure SHell (SSH) – protokol koji koristimo za rad na udaljenom računalu; klijenti su:

– PuTTY, koristi se na Windowsima

* demonstracija: Host treba biti inf2.uniri.hr, Translation treba osigurati da je UTF-8

– OpenSSH klijent, dolazi s većinom operacijskih sustava sličnih Unixu

* naredba ssh korisnik@domacin

• Početak rada s komandnom linijom

– koristimo distribuciju Edubuntu, varijantu Ubuntu-a prilagod̄enu za edukacijsku upotrebu

– Logiranje u sustav -> čim se završi postupak pokretanja servera, rad na terminalima je moguć; nijepotrebna zaporka niti korisničko ime

• naredba -parm arg1 arg2 – općenita struktura: naredba, parametri, argumenti (nakon naredbe op-cionalno idu prvo parametri pa argumenti)

29

https://vedran.miletic.net/http://www.putty.org/https://www.openssh.com/https://edubuntu.org/


Naredbe echo i man

• echo vraća korisniku uneseni tekst

• man ime_naredbe daje stranicu priručnika koji opisuje način korištenja naredbe

– q služi za izlaz iz man-a

• echo != ECHO, man != Man

– operacijski sustavi slični Unixu osjetljivi su na velika i mala slova

Zadatak

• Ispišite na ekranu svoje ime i prezime.

• Jednom naredbom ispišite svoje ime i prezime u jednom redu, a u drugom redu ispišite grad iz kojeg dolazite.

• Na ekran ispišite sljedeće: Došao je do “Hemingway-a”, ali nije nastavio dalje.

(Uputa: koristite man stranice kao pomoć.)

Naredbe cal i date

• cal prikazuje kalendar za odred̄enu godinu i u odred̄enom obliku * ovdje ćemo isprobati korištenje argu-menata i parametara naredbe

Zadatak

• Ispišite na ekranu kalendar za tekuću godinu.

• Ispišite na ekranu kalendar za 2004. godinu.

• Ispišite na ekranu julijanski kalendar za 3. mjesec 2004. godine.

• Koliko argumenata prima naredba cal u prethodnom zadatku? A koliko parametara?

• date ispisuje datum u odred̄enom formatu

Zadatak

Na ekranu ispišite današnji datum oblika DanUTjednu, Mjesec Dan Godina (npr. Ponedjeljak, Rujan 052013.).

Naredbe ls i cat

• ls izlistava datoteke u direktoriju

• ls -a izlistava sve datoteke u direktoriju, uključujući i skrivene

• ls -l izlistava datoteke u tzv. dugom ispisu

– izlistava datoteke u direktoriju zajedno sa detaljnim informacijama (npr. znakovni niz dozvole, vlas-ništvo, veličina, datum izmjene, ...)

• cat ispisuje sadržaj (tekstualne) datoteke na ekran; primjer:

$ cat examples.desktop

– kad se pokrene bez argumeanata radi beskonačno dugo

30 Poglavlje 2. Operacijski sustavi 1


• ^ je oznaka za tipku Ctrl

• ^C == Ctrl + C služi za prekid izvod̄enja većine naredbi (više informacija)

• ^D == Ctrl + D kraj rada, izlaz iz terminala (više informacija)

Zadatak

• Saznajte imena svih datoteka koje postoje u vašem direktoriju (uključujući i skrivene).

• Ispišite sadržaj datoteke .bash_logout na ekran.

• Ispišite sadržaj datoteke .profile na ekran, ali tako da ispišete i brojeve linija.

• Izlistajte sadržaj direktorija .config prema veličini datoteka i direktorija koji su u njemu, i to tako da seveličina prikaže u KB.

(Uputa: koristite man.)

Ponovimo!

• Što je CLI?

• Ispišite opći oblik naredbe u komandnoj liniji.

• Čemu služi naredba echo?

• Što je manual i kako se koristi?

• Zbog čega kažemo da cat != Cat?

• Prisjetite se kako koristimo parametre i argumente na primjeru naredbe date.


Stablo direktorija

• višekorijenski operacijski sustav za više više particija ima više korijenskih direktorija

– primjerice, operacijski sustav Windows particije označava kao C:\, D:\, E:\, ...

• jednokorijenski operacijski sustav za više particija imaju jedan korijenski direktorij

– operacijski sustavi slični Unixu mogu imati particije u direktorijima /, /home, /media/usbdisk,...

Uloga pojedinih direktorija u sustavu

• Filesystem Hierarchy Standard definira naziv u ulogu direktorija u datotečnom sustavu

– dugo vremena je bila aktualna verzija 2.3, siječanj 2004., trenutna aktualna je verzija verzija 3.0, ljeto2012.

– više informacija možete pronaći na stranici s dokumentima o FHS

• /bin, /sbin, /lib – izvršne datoteke i bibliotečne datoteke

– izvršne datoteke napravljene iz izvornog koda koji ima funkciju main()

– bibliotečne datoteke napravljene iz izvornog koda koji nema funkciju main()

• /dev sadrži u sebi ured̄aje

• /etc sadrži konfiguracijske datoteke – one odred̄uju kako se programi ponašaju

2.1. Vježbe 31

https://en.wikipedia.org/wiki/Control-Chttps://en.wikipedia.org/wiki/Control-Dhttps://vedran.miletic.net/https://en.wikipedia.org/wiki/Filesystem_Hierarchy_Standardhttp://www.pathname.com/fhs/


• /root, /home/ su redom root direktorij administratora, kućni direktoriji ostalihkorisnika

• /proc, /sys sadrže u sebi inforamcije o sustavu (hardveru)

• /lost+found sadrži dijelove datoteka koje su pronad̄ene u datotečnom sustavu prilikom oporavka odpada sustava

• /media, /mnt sadrži direktorije putem kojih je dostupna vanjska memorija (USB, fotoaparat, digitalnakamera..)

• /opt unutar njega su poddirektoriji, najčešće sa komercijalnim programima koji se instaliraju drugačije odostalog softvera

• /tmp sadrži privremene datoteke

• /var sadrži datoteke koje program koristi kod pokretanja (datoteke koje se mijenjaju dok program radi)

• /usr, /usr/local sadrži programe razdijeljene po poddirektoirjima /usr/bin, /usr/sbin, /usr/lib, /usr/share

– konvencija je da se softver koji se instalira putem upravitelja paketima (sustav sličan Apple Store-u iGoogle Play-u) postavlja u /usr, a softver koji administrator instalira mimo upravitelja paketima u/usr/local

Zadatak

• Izlistajte sve obične i sakrivene direktorije i datoteke u vašem kućnom direktoriju.

• Izlistajte sve direktorije u /home direktoriju. Što vidite?

• Objasnite što se nalazi u sljedećim direktorijima:

– /home/student12

– /usr/include/c++/4.6

– /dev/input

– /etc/acpi

(Uputa: podsjetite se koje je značenje kratice ACPI.)

Rad s direktorijima, naredbe pwd i cd

• pwd ispisuje putanju do radnog direktorija

• cd mijenja radni direktorij u dani

– bez argumenata vraća vas u kućni direktorij

• – kompletiranje imena datoteka i direktorija

– postoji razlika izmed̄u i

– na sličan način kompletiraju se imena naredbi

– na sličan način kompletiraju se nazivi parametara nekih naredbi (u novijm verzijama bash ljuske,datoteka /etc/bash_completion i direktorij /etc/bash_completion.d)

Zadatak

Isprobajte sljedeće naredbe i objasnite što rade:

• cd

• cd .



• cd ..

• cd ~

• cd -

• cd ../..

• cd ./././..

• cd ../.././.

• cd ../../../../../..

• . referira na trenutni direktorij

• .. referira na direktorij iznad trenutnog

• ../.. referira na direktorij iznad direktorija iznad trenutnog (tako možemo i dalje)

Naredbe mkdir i rmdir

• mkdir stvara direktorij s danim imenom

• rmdir briše (prazan) direktorij danog imena

Zadatak

• U Vašem kućnom direktoriju napravite predloženu strukturu direktorija:

studentXY ---------- Ispiti ------------- Ispit1 -------- 15102012| || |----- Ispit2||--------- Kolokviji ---------- Kolokvij1| || |----- Kolokvij2 ----- Rjesenja||--------- Seminari||--------- DZ ----------------- Grafovi

• Ud̄ite u direktorij Ispiti i pokušajte izbrisati direktorij Ispit1. Što se dogad̄a?

• Pozicionirajte se u direktorij Kolokviji i u jednoj naredbi pokušajte izbrisati sve poddirektorije koji seondje nalaze.

• Vratite se do direktorija Seminari i ud̄ite u njega. Pokušajte ga izbrisati. Što se dogad̄a? Zašto?

• Otid̄ite do svog kućnog direktorija i od tamo pokušajte izbrisati direktorij 15102012. Zašto ga ne možeteizbrisati?

• Ud̄ite u direktorij Kolokvij i iz njega pokušajte izbrisati direktorij DZ. Možete li to učiniti? Zašto?

Dodatni zadatak

• U svom kućnom direktoriju stvorite poddirektorij trnoruzica. Ud̄ite u taj direktorij.

• Stvorite direktorije mikimaus i minimaus.

• Ud̄ite u direktorij mikimaus.

• Probajte sada izbrisati direktorij minimaus. Objasnite zašto to ne možete.

• Vratite se u direktorij trnoruzica i izbrisite direktorij minimaus.

2.1. Vježbe 33


• Isprobajte naredbe cd -, cd ../. i cd -/.. te objasnite što rade.

Apsolutno i relativno referenciranje

• /home/vedran/radnidir

– apsolutno referira na radnidir, radi od svugdje

– apsolutno referenciranje kreće od korijenskog direktorija i ide do traženog direktorija, uvijek započinjesa /

• radnidir

– relativno referira na radnidir, radi samo kad se nalazimo u direktoriju /home/vedran

– relativno referenciranje kreće od trenutnog direktorija i ide do traženog direktorija, nikad ne započinjeznakom /

Zadatak

• Izlistajte kućni direktorij korisnika prof:

– apsolutnim referenciranjem iz svojeg kućnog direktorija,

– apsolutnim referenciranjem iz korijenskog direktorija,

– relativnim referenciranjem iz svojeg kućnog direktorija,

– relativnim referenciranjem iz korijenskog direktorija.

• Objasnite zašto prva dva dijela imaju isto rješenje.

• Koji je vaš kućni direktorij na računalu na kojem trenutno radite?

• U kojem se direktoriju nalazi moj kućni direktorij?

• U kojem se direktoriju nalazi vaš kućni direktorij, a u kojem vaš home direktorij?

• Imate li pristup kućnom direktoriju korisnika student08? Izlistajte sadržaj neke njegove datoteke.

Rekurzivnost u radu s direktorijima i datotekama

• ls -R radi rekurzivno izlistavanje

– izlista direktorij i njegove poddirektorije

– na sličan način radi brisanje direktorija u kojem postoje poddirektoriji i datoteke

Zadatak

• Koristeći naredbu ls izlistajte rekurzivno svoj kućni direktorij.

• Izlistajte rekurzivno sljedeće direktorije:

– /usr,

– /usr/local (ovaj direktorij izlistajte dva puta: prvi put koristeći relativno, a drugi put apsolutnoreferenciranje).

• Što se dogad̄a kada umjesto parametra -R koristite parametar -r? Isprobajte.

Ponovimo!



• Navedite po jedan primjer za jednokorijenski i višekorijenski operacijski sustav.

• Što je FHS?

• Prisjetite se koja je uloga pojedinih direktorija u datotečnom sustavu.

• Postoji li razlika izmed̄u kućnog i home direktorija korisnika?

• Na koji način možemo kompletirati nazive direktorija i datoteka?

• Kako izglda referenca za trenutni (radni) direktorij? Kako za onaj jednu hijerarhijsku razinu više?

• Ponovite razliku izmed̄u apsolutnog i relativnog referenciranja.

• Ako se nalazite u vlastitom kućnom direktoriju, napišite relativnu i apsolutnu adresu koja će vas odvesti dokorijenskog direktorija.

• Čemu služi rekurzivno izlistavanje direktorija?

• Kakve informacije daje naredba pwd?


Baratanje datotekama u datotečnom sustavu

Stvaranje, kopiranje, brisanje i preimenovanje datoteka

• touch stvara praznu datoteku danog imena

• rm briše datoteku danog imena

• cp kopira datoteku danog imena u datoteku drugog danog imena; primjer:

$ cp datoteka1 datoteka2 # kopira datoteke (prvu u drugu)

• mv preimenuje (miče) datoteku danog imena; primjer:

$ mv datoteka1 datoteka2 # premješta datoteku1 u datoteku2 i preimenuje ih

Zadatak

• U svom kućnom direktoriju napravite direktorij zadatak1510 i ud̄ite u njega.

• U njemu napravite 3 datoteke: vjezba1, vjezba2 i vjezba3 jednom naredbom (linijom). Ispišite naekran sadržaj datoteke vjezba2.

• Izbrišite zatim datoteku vjezba1.

• U istom direktoriju napravite i direktorij dir1.

• Kopirajte datoteku vjezba3 u dir1, jednom koristeći reltivno a drugi put apsolutno referenciranje.

• cp -r i rm -r označava rekurzivno kopiranje i brisanje, briše direktorij i sve datoteke i poddirektorije unjemu

– kod mv ``naredbe, za razliku od ``cp i rm, nema potrebe za rekurzijom; radi se o pre-imenovanju

Zadatak

• U Vašem kućnom direktoriju napravite predloženu strukturu direktorija:

2.1. Vježbe 35

https://vedran.miletic.net/


studentXY ------ Studij --------- Preddiplomski -------- DINP.txt| ||----- Pravilnik.txt |--- Raspored.txt

• Kopirajte datoteku Pravilnik.txt u direktorij Preddiplomski.

• Kopirajte sav sadržaj direktorija Preddiplomski, u direktorij Diplomski, koristeći apsolutno referen-ciranje.

• Izbrišite direktorij Preddiplomski.

• Direktorij Diplomski preimenujte u Dipl.

Dodatni zadatak

Provjerite čemu služi i kako se koristi program Midnight Commander (naredba mc).

Glob uzorci

• mnogo radimo sa nazivima datoteka pa postoji mogućnost rada sa posebnim znakovima (koji nemaju dos-lovno značenje) da bismo brzo i lako specificirali nazive većeg broja datoteka

• glob uzorci, globovi ili wildcards

– koriste se za pretraživanje uzoraka koji odgovaraju zadanome

– način da više datoteka koje imaju slična imena povežemo jednom naredbom

– glob != regex, samo ima donekle sličnu sintaksu i namjenu

• ? – jedan znak, bilo koji

• * – bilo koliko bilo kojih znakova

• [chars] – jedan znak, bilo koji od navedenih u zagradama, može i raspon oblika [A-Z], [a-z] ili[0-9]

• ``__ – zamjenjuje samo jedan, bilo koji znak koji je član navedene klase

– najčešće korištene klase su: [:alnum:], [:alpha:], [:digit:], [:lower:], [:upper:]

• \ – tzv. prekidni znak

Zadatak

• U svom kućnom direktoriju stvorite poddirektorij Zadatci i u njemu datoteke zadatak, zadatek,zadatuk, zadatak1, zadatak2, zadatakABC, zadatakabc, zadacnica, zadacnicA, zad3i dat05.

• Jednom naredbom, koristeći se glob-om, izlistajte samo:

– zadatak, zadatek, zadatuk;

– zadatek, zadatuk;

– samo datoteke koje na 8 mjestu naziva imaju veliko slovo

– samo datoteke koje počinju slovom z, na 5 mjestu naziva im nije ni malo ni veliko slovo koja se poabecedi nalazi nakon slova s, i čiji naziv završava malim slovom

– sve datoteke čiji naziv završava brojem manjim od 4

– sve navedene datoteke

• Isprobajte naredbu ls [^ad]* i razmislite o njezinom značenju.


https://en.wikipedia.org/wiki/Midnight_Commanderhttps://en.wikipedia.org/wiki/Glob_(programming)


• Isprobajte naredbu ls {ab,dat,f}?? i razmislite o njezinom značenju.

• Isprobajte naredbu cat *`


Proučite man stranicu naredbe iconv, a zatim je isprobajte kod prebacivanja datoteke iz UTF-8 kodiranja uUTF-7, UTF-16, ISO-8859-2.

Ured̄ivači teksta

• prije grafičkih sučelja, programi bili dizajnirani na način da koriste plain text

• programi za rad s tekstom u komandnoj liniji nisu programi za obradu teksta (engl. word processors) negoured̄ivači teksta (engl. text editors )

• GNU Emacs, naredba emacs

– iznimno moćan ured̄ivač teksta, velike mogućnost prilagodbe i proširenja funkcionalnosti

– podržava bojenje sintakse, kompletiranje naredbi i automatsko uvlačenje koda za desetke različitihprogramskih jezika

– podržava UTF-8 i koristi ga kao zadani ako je on zadan sustavskim lokalnim i regionalnim postav-kama; više detalja o kodiranjima u Emacsu

– ne sadrži modove, za razliku od popularnog Vim-a

– https://xkcd.com/378/\T1\textbar{}xkcd:RealProgrammers

Zadatak

• Proučite vodič za Emacs od Stanfordovog Centra za računalna istraživanja u glazbi i akustici ili papir sEmacsovim naredbama. Isprobajte iduću funkcionalnost:

– open, close, read, save

– mark, copy, cut, paste

– search forward, search backward

• Napravite u svom kućnom direktoriju datoteku mjeseci.txt i u nju upišite nazive mjeseci tako da jesvaki naziv u svome retku.

• Kopirajte sav sadržaj i zalijepite ga na kraj datoteke tri puta.

• Sačuvajte Vašu datoteku pod nazivom mjeseci3.txt.

• Dodajte svoje ime i prezime na kraj datoteke i sačuvajte Vaš trenutni rad.

• Odaberite dvije stvorene kopije sadržaja, izrežite ih, a zatim spremite u novu datoteku mjeseci2.txt.

• Pozicionirajte se u neki redak datoteke mjeseci2.txt i otkrijte broj linije u kojoj se trenutno nalazite.

• Pronad̄ite u datoteci string anj i zamijenite ga sa rječju ZAMJENA.

Dodatni zadatak

• Otvorite u Emacsu datoteku nazvanu moj_program.cpp. Uočite u koji način rada (mode) vas postavlja.

• Unesite kod hello world C++ programa i spremite ga, a zatim ponovno spremite datoteku pod imenommoj_program2.cpp.

• Otvorite obje datoteke istovremeno i prebacite se iz jedne u drugu.

• Uočite da Emacs u zadanim postavkama ne vrši bojenje pripadnih zagrada (), odnosno [], odnosno {},odnosno . Pronad̄ite u “Options” način da to uključite.

(Napomena: Vremenom ćemo naučiti kako koristiti program-prevoditelj za prevod̄enje C++ programa na Li-nuxu.)


https://en.wikipedia.org/wiki/Word_processorhttps://en.wikipedia.org/wiki/Text_editorhttps://en.wikipedia.org/wiki/GNU_Emacshttp://www.emacswiki.org/emacs/ChangingEncodingshttps://en.wikipedia.org/wiki/Vim_(text_editor)https://xkcd.com/378/\T1\textbar {}xkcd:RealProgrammershttps://ccrma.stanford.edu/guides/package/emacs/emacs.html


Dodatni zadatak

• Proučite program Vi IMproved (naredba vim).

Dodatni zadatak

• Pokrenite GNU nano (naredba nano), koji je vrlo jednostavan ured̄ivač teksta, zamjena za nekoć popularnipico.

• Isprobajte u GNU nano-u iduću funkcionalnost:

– ^X -> Exit,

– ^C -> Cur Pos,

– ^O -> WriteOut,

– ^R -> Read File,

– ^K -> Cut Text i ^U -> UnCut Text,

– ^W -> Where Is (i varijante ^W^R, ^W^Y, ^W^V, ^W^T).

Ponovimo!

• Što je kodiranje znakova?

• Što je UTF-8? A UTF-32?

• Na što sve utječu lokalne i regionalne postavke sustava?

• Što je Emacs i čemu služi?


Pretraživanje i obrada tekstualnih datoteka

Izdvajanje linija iz tekstualnih datoteka

• regularni izrazi (regex ili regexp) su simbolička notacija koju koristimo za pretraživanja obrazaca unutarnekog teksta

– koriste se u mnogim alatima i programskim jezicima za rješavanje problema povezanih sa manipula-cijom teksta

– regularni izrazi mogu varirati s obzirom na alat ili programski jezik

– razlikujemo dvije vrste znakova kod regularnih izraza

– regex != glob

• grep služi za izdvajanje linija prema odred̄enom uzorku iz tekstualnih datoteka, primjer:

$ grep "x" datoteka.txt # izdvaja linije koje sadrže slovo x u tekstualnoj→˓datoteci datoteka.txt

– ime dolazi od naredbe g/re/p (global / regular expression / print) tradicionalnog Unix editora ed

– navodnici su značajni: postoji velika razlika izmed̄u grep rij ec datoteka.txt i grep"rij ec" datoteka.txt

– više detalja o naredbi pronad̄ite na Wikipedijinoj stranici i u službenom priručniku

2.1. Vježbe 39

https://vedran.miletic.net/https://en.wikipedia.org/wiki/Grephttps://www.gnu.org/software/grep/manual/grep.html


• [chars] – jedan znak, bilo koji od navedenih u zagradama

– kao i glob, podržava i sintaksu oblika [A-Z], [a-z], [0-9]

• [^chars] – jedan znak, bilo koji osim navedenih u zagradama

• . – jedan znak, bilo koji

• ^ – početak retka

• $ – kraj retka

• poznajemo dvije vrste regularnih izraza: basic regular expressions (BRE) i extended regular expressions(ERE)

– razlikuju se u interpretaciji posebnih znakova

– BRE: ^ $ . [ ] *

– ERE: ( ) { } ? + |

– grep je program koji koristi BRE

– grep -E '(xd|xy)' dat.txt

• * – nijedno, jedno ili bilo koliko ponavljanja prethodnog znaka (npr. .* je bilo koliko ponavljanja bilokojeg znaka)

• + – jedno ili bilo koliko ponavljanja prethodnog znaka (ali ne niti jedno!)

• ? – jedno ili nijedno ponavljanje prethodnog znaka

• {n,m} – element koji prethodi mora se pojaviti odred̄en broj puta

– specijalni slučajevi {n}, {n,}, {,m}

• (ab|cd) – predstavlja alternaciju tj. uzorak mora sadržavati ili niz ab ili cd

• puno više o regularnim izrazima čuti ćete na kolegijima Formalni jezici i jezični procesori 1 i 2

Zadatak

• Stvorite datoteku mjeseci.txt u koju ćete, u svaki red posebno, zapisati sve mjesece u godini i sve daneu tjednu. Zatim iz nje izdvojite sljedeće linije:

– sve koje sadrže slovo a;

– sve koje sadrže slovo O ili o;

– sve koje ne sadrže slovo i;

– sve koje sadrže niz znakova an i još barem jedno slovo nakon n;

– sve koje počinju slovom S ili s;

– sve koje imaju točno 8 slova.

• Napravite datoteku adrese1.txt i u nju upišite sljedeće e-mail adrese (svaka u svome retku):

[email protected]@[email protected]@[email protected]@[email protected]@[email protected]

• Izdvojite iz datoteke adrese1.txt adrese koje:

– koriste bar jedno veliko slovo u korisničkom imenu;



– završavaju na .hr ili .com;

– čije se korisničko ime sastoji od točno 8 slova;

– počinju sa bilo kojim slovom koje se u abecedi nalazi nakon slova o;

– koriste znak . ili -- u korisničkom imenu;

– čije korisničko ime ne završava brojem;

– sadrže slovo v, nakon kojeg slijedi niz ic (koji se može ponavljati više puta), a iza kojeg odmah slijediznak @;

– su oblika mail(broj7).

Dodatni zadatak

Napravite datoteku studenti.txt u koju napišite popis studenata prisutnih na satu u formatu Ime Prezime,pri čemu je svaki student u svom redu te datoteke. Izdvojite iz nje:

• sve studente kojima prezime počinje na P,

• sve kojima prezime počinje slovom koje je dio hrvatske abecede,

• sve kojima ime počinje hrvatskim dijakritičkim znakom,

• sve koji nemaju hrvatski dijakritički znak ni u imenu ni u prezimenu,

• sve kojima ime počinje na P, a prezime završava na ć,

• sve čije prezime ima točno 6 slova, ali zadnje nije ć.

Napomene:

• $abc$ čini da se niz znakova abc tretira kao cjelina, može se koristiti u kombinaciji sa * i +,

• $abc\|de$ ima značenje niz abc ili niz de,

• . i - dobijemo kao \\. i \\- respektivno (jedan escape “pojede” ljuska, drugi se prosljed̄uje grepu), aunutar zagrada [] escape nije potreban,

• \ dobijemo kao \\\\.

Dodatni zadatak

Iz datoteke mjeseci.txt u koju ste upisali nazive mjeseca u godini izdvojite:

• sve mjesece koji sadrže slovo a,

• sve mjesece koji sadrže niz znakova an,

• sve mjesece koji ne sadrže slovo e.

Obrada tekstualnih datoteka

• sed je skraćenica od stream editor

– dozvoljava rad nad nizom podataka

– podaci sa standardnog ulaza ured̄uju se prema prethodno napisanim uputama, naredbama spremljenimu datoteku i prosljed̄uju se na standardni izlaz

– više detalja o naredbi pronad̄ite na Wikipedijinoj stranici i u službenom priručniku ili http://www.grymoire.com/unix/sed.html\T1\textbar{}tutorialuodBruceaBarnetta

sed nudi dvije osnovne mogućnosti primjene.

2.1. Vježbe 41

https://en.wikipedia.org/wiki/Sedhttps://www.gnu.org/software/sed/manual/sed.htmlhttp://www.grymoire.com/unix/sed.html\T1\textbar {}tutorialuodBruceaBarnettahttp://www.grymoire.com/unix/sed.html\T1\textbar {}tutorialuodBruceaBarnetta


• sed za zamjenu (s); primjer:

$ sed 's/dan/noć/' text1.txt # mijenja slijed dan za noć u datoteci text1.txt

– koristi se zajedno sa regularnim izrazima, kao i kod naredbe grep, za zamjenu traženog uzorka,zadanim uzorkom

– sintaksa: sed 's/traženiUzorak/zamjenskiUzorak/' file.txt

• sed za transformaciju (y); primjer:

$ sed 'y/aeiou/AEIOU/' file1.txt # zamjenjuje svako od navedenih malih slova s→˓odgovarajućim velikim slovom

– svaki se traženi znak zamjenjuje odgovarajućim zadanim znakom

– sintaksa: sed 'y/uzorak1/uzorak2/' file.txt

Najčešće korišteni parametri naredbe sed su:

• sed -n čini da ne ispisuje na ekranu nikakav tekst, osim ako to nije eksplicitno navedeno zastavicom (podefaultu sed ispisuje sve na ekran)

– ako se -n opcija ne koristi, sed je vrlo sličan naredbi cat

• sed -e koristi se za višestruku obrada

– koristi se kada imamo više naredbi za sed prije prvog delimitatora (npr. sed -e 's/a/A/' -e's/e/E/')

Zadatak

Napravite datoteku dani.txt koja će sadržavati sve dane u tjednu (jedan ispod drugoga).

• zamijenite riječ utorak sa drugi,

• koristeći samo jednu naredbu sed, zamijenite riječ subota sa početak, a nedjelja sa kraj,

• transformirajte svaki samoglasnik u slovo koje se po abecedi nalazi iza njega

Napomena: poslije zadnjeg delimitatora dodajte g; g s y ne funkcionira, funkionira samo sa s.

Zadatak

Iz sustava MudRi preuzmite datoteku receniceSED.txt i sačuvajte ju u svom kućnom direktoriju. Zatim:

• zamijenite svaku riječ koja počinje sa an, a završava na samoglasnik, sa rječju BRAVO. Možete li to učiniti?,

• svaku rečenicu koja sadrži broj, zamijenite sa rječju RECENICA,

• svako pojavljivanje znaka a ili e zamijenite sa SAMae, a svaku pojavu o ili i sa SAMoe,

• izbrišite sve samoglasnike iz svih rečenica.

• sed zastavice se dodaju nakon posljednjeg delimitatora (/)

– /g = zamjena svih pojavljivanja traženog uzorka

– /p = ispisuje se izmjenjena linija (usporedite rezultat sa i bez -n)

– /5 = izmjenjuje 5. uzorak koji je pronad̄en

– /5g = izmjenjuje 5. uzorak i svaki poslije njega

– /w file.txt = odred̄uje se odredišna datoteka u koju se upisuje rezultat naredbe sed

• zastavice se mogu kombinirati, no /w mora biti na posljednjem mjestu

• u kombinaciji s y ne koristimo zastavice



Zadatak

Koristite datoteku receniceSED.txt za sljedeći zadatak:

• zamijenite svaku (osim prve!) riječ koja počinje sa an ili An a završava na suglasnik, sa rječju BRAVO.Možete li to sada učiniti?,

• svako pojavljivanje znaka a ili e nakon njegova (ukupno) trećeg pojavljivanja zamijenite sa SAMae, a svakupojavu o ili i sa SAMoe,

• preuredite prvu naredbu tako da se na ekran ne ispisuje ništa osim promijenjenih linija, te da se samoizmjenjene linije upisuju u datoteku pod nazivom receniceSED1.txt.

Zadatak

Napravite datoteku drzave.txt u kojoj upišite Hrvatska i nazive 6 zemalja s kojima graniči (svaku u svomeredu). Zatim napravite sljedeće:

• Sve nazive država koje počinju slovom S promijeniti u naziv sa s, upisati u datoteku maledrzave.txt,te prikazati promjene na ekranu.

• Promijenite nazive svih država koje završavaju na ija u ZAMJENA, upisati rezultat u datoteku zam.txti onemogućiti ispis na ekranu.

• Dodajte sljedeće države na popis: Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Afganistan, Pakistan i Turkmenistan,te zamijenite sve nazive koji završavaju na stan sa nije susjed, ali samo nakon trećeg pojavljivanjatog uzorka, te ispišite sve, ne samo izmijenjene linije.

• sed restrikcije: navode se ispred izraza koji opisuje zamjenu ili transformaciju

– restrikcija broja retka

* sed '3 s/[0-9]*//' – brisanje prvog broja u trećem retku

* sed '/^g/ s/Mark/Sonya/g' – u svakom retku koji počinje sa slovom ‘g’ zamijenitiMark sa Sonya

– restrikcija prema rasponu retka

* sed '1,100 s/a/A/g' – zamjena ‘a’ sa ‘A’ vrši se u prvih 100 redaka (uočite da nije isko-rišten znak ^)

* sed '21,$ s/a/A/g' – zamjena ‘a’ sa ‘A’ se vrši od 21. retka do kraja datoteke

Zadatak

• Napišite sed naredbu koja će prikazati sadržaj prvih 7 redaka datoteke drzave.txt.

• Napišite sed naredbu koja će u datoteci pretražiti pojavljivanja uzorka an i ispisati broj redaka pojaveuzoraka.

• Napišite sed naredbu koja će u retcima koji završavaju slovom n mijenjati sva mala slova u velika slova.

• Napišite naredbu kojom ćete u datoteci drzave.txt promijeniti svako a u A, te s u S, ali samo ako riječu retku ima 8 slova.

Dodatni zadatak

• Stvorite datoteku file1 proizvoljnog sadržaja.

• Napišite sed naredbu koja će prikazati sadržaj prvih 7 redaka datoteke file1.

• Napišite sed naredbu koja će u recima koji završavaju sa slovom b mijenjati sva mala slova u velika.

2.1. Vježbe 43

reStructuredHgWiki Book, Distribucija 2017-0