Upload
others
View
12
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Milka Džombić
& Miroslav Mihaljišin
RAČUNARSTVO I INFORMATIKA
Ovaj priručnik se u pdf formi može besplatno preuzeti sa sajtova www.znanje.org i razno.sveznadar.info
Uloga i značaj računarstva i informatike Hardverska građa računara Operativni sistem Windows 7 Jednostavne Windows aplikacije /Paint/ Mikrosoft Word 2010 Power Point
Materijali za prvo polugodište za Prve razrede
Školska 2011/12
3
Ovaj besplatni priručnik je realizovan kao pomoćno nastavno sredstvo za predmet Računarstvo i informatika za prvi razred gimnazije. Informatika i računarska tehnika se razvija previše brzo da bi bilo moguće da se prati kvalitetnim udžbenicima. Po Murovom zakonu svakih 18 mjeseci se količina informacija udvostručuje, pa bi za iole pristojno, praćenje tehnologije bilo potrebno da se udžbenici izdaju i više puta godišnje. Aktiv za Informatiku banjalučke gimnazije pokušava da aktivno prati trendove u informatici, ali i da se pridržava propisanog Nastavnog plana i programa. U tom smislu će se i ovaj priručnik ažurirati po potrebi. Priručnik je nastao na osnovu predavanja Milke Džombić, a prilagođenje pdf formi, pojedine ilustracije, sistematizaciju i razradu pojedinih tema napravio je Miroslav Mihaljišin.
Banjaluka, oktobar 2011.
4
Sadržaj Uloga i značaj računarstva i informatike 7 Hardverska građa računara 9
Sastav računarskog sistema 9 Brojni sistemi 11
Binarni brojni sistem 12 Komplement broja i predznak 12
Struktura računara opšte namjene 14 Mikroprocesor 15 Ulazne i izlazne jedinice/ uređaji 17
Tastatura 17 Miš 17 Monitor i grafička karta 18
Memorije 19 Glavna memorija računara RAM I ROM 20 Periferne memorije 20 Hard disk 20 Disketa 21 Optički disk (kompakt) 21
Štampači 22 Operativni sistem Windows 7 23
Uvod u rad sa Windows-ima 23 Šta su Windows-i 24 Elementi prozora/Windowsa i rad sa njima 24 Rad sa ikonama 29 Windows Explorer/ Istraživač Windows-a 30 Rad sa fajlovima i folderima /selekcija/kopiranje/premještanje/ 34 Kreiranje novih foldera 36 Brisanje fajlova: Recycle Bin 36 Control panel 38 Jednostavne Windows aplikacije 42
Calculator 42 Podešavanje tačnog vremena kalendar i sat 43
Help - pomoć i podrška 44 Paint 45
Šta je Paint 45 Bitmapirana grafika 45 Pokrenite Paint 46 Elementi i rad sa alatima Painta 46 Pamćenje slike i izbor formata slike 49 vježbe Paint 50
Dodatak: Vježbe, zadaci i dodatne mogućnosti Windowsa 51
5
Microsoft Word 2010 54
Uvod u rad: Pisanje dokumenta 54 Radno okruženje - Elementi Word prozora 56
File kartica 57 Kartica: Početni/HOME 58 Kartica: Umetanje / INSERT 59 Kartica izgled strane / PAGE LAYOUT 61 Kartica Pošta/MAILINGS 61 Kartica: Prikaz / REVIEW 62 Kartica: Pogled/VIEW 62
Uređivanje teksta - Formatiranje stranice 63 Kreiranje tabela 65 Umetanje objekata 69 Korišćenje i izrada grafikona i dijagrama kod Worda -Chart- 70 Naslovi i kreiranje sadržaja (TOC) 70 Korišćenje Word Art-a 72 Štampanje dokumenta 72 Praktični primjeri, zadaci i vježbe izrade Word dokumenata 73
Power Point 78
Uvodne napomene: pripremna faza 78 Osnovni pojmovi i izgled prozora PP 79 Izrada prezentacije od nule: Blank presentation 80 Dodavanje teksta slajdu 81 Dodavanje sljedećeg slajda 82 Prelazak sa slajda na slajd 82 Smjena slajdova 82 Vježbe i samostalan rad 84
Uloga i z
Kroinformacijase povećavograničenj
1. čov2. čov
U procesuusavršaval
Od p Računar j Podje formalizod strane lj
Ob
Da bi podautjecati na
značaj rač
oz čitavu sva dobijenih vali, a mana:
vjekova brzivjek pokazu
u izračunava da bi sred
prvobitnog r
e uređaj kojdatak je odzovana reprjudi ili maši
brada podat
atak postao povećanje n
čunarstva
voju istoriju iz svijeta k
nuelno izrač
ina je veomuje sklonost
Prvobitna vanja ljudi dinom dvade
računara (E
ji samostalndređen zapisezentacija čina. taka je proc
informacijanivoa znanj
a i inform
u, ljudi su koji ih okručunavanje,
ma ograničenka pravljen
računarskakoriste raz
esetog vijek
Eniac) preko
no obavlja os o nekom dčinjenice ili
ces pretvara
a mora imatija primaoca
7
matike
bili prinuđužuje.Obim
u kojem je
na nju grešaka
a pomagalazna pomoćnka dovela do
o PC računa
obradu podadogađaju, pi ideje pogo
anja podatak
ti značenje na.
eni da vršei složžnost
e čovjek os
a: računaljkna sredstvao pojave rač
ara do mod
ataka na osnojavi ili kar
odne za kom
ka u inform
novosti za p
e različita izovih izračn
snovno sred
ka i abak a. Ta sredsčunara.
dernih račun
novu unesenrakteristici i
munikaciju,
macije.
primaoca, od
zračunavanjnavanja nepdstvo, ima
stva su se
narskih mre
nog programiz okoline. interpretaci
dnosno mor
nja i obraduprekidno sudva velika
razvijala i
eža
ma. Ili, podatakiju i obradu
ra
u u a
i
k u
8
Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za žive organizme ili upravljačke mašine. Podaci su sirovina iz koje se obradom dobijaju informacije. Komunikacija je razmjena informacija između subjekata. Može biti jednosmjerna i dvosmjerna. Prema Šanonu, komunikacioni proces se sastoji od informacionog izvora, kodera, kanala veze, dekodera, prijemnika informacija i smetnji. Postoje tri nivoa posmatranja komunikacionog procesa: tehnički, semantički i efektivni. (npr. Abc, tabla je zelena, čas je završen) Problem obrade podataka je sporo rješavan. Organizuju se velike arhive za čuvanje, prenos i obradu podataka. Takvi sistemi se nazivaju informacioni sistemi. Nauka, čiji je predmet istraživanje informacionih sistema, zove se informatika. ( početkom dvadesetog vijeka na jednog službenika dolazilo je 40 radnika, 1940. taj odnos je 1:6, a 1965 odnos je 1:1)
Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, obrađivanjem, čuvanjem i prezentovanjem informacija korisniku. Informatika (informacija+automatika) se dijeli na računarske nauke i informacione nauke. Računarstvo je naučna disciplina koja izučava šta i kako se može riješiti pomoću računara. Informacione nauke su šira disciplina od računarstva, može postojati i bez računara, naravno, to je danas nezamislivo. Koliko je podataka potrebno za donošenje dobre odluke? Tačan odgovor je: nijedan. Odluke se ne donose na osnovu podataka, već na osnovu informacija. Podatak, sam za sebe, ne nosi nikakvu informaciju, dok se ne stavi u neki kontekst, dok se ne definiše njegov odnos sa nekim drugim podacima. Npr. većini ljudi ništa ne znači podatak da mu je holesterol 5. Da li je to dobro ili loše? A šta ako je 4? Ili ako je 7? Međutim, ako znate da je normalan nivo holesterola do 5,2, stvari postaju jasnije Podatak je kao ruda gvožđa – od nje se svašta da napraviti. Pitanje je samo šta vam je cilj. Ako vam je cilj da nešto pojedete, može se npr. napraviti viljuška, koja je najčešće vrlo koristan “alat za unos hrane”. Ali ne i ako želite da pojedete supu. U tom slučaju kašika je pravi izbor.
9
Hardverska građa računara Računar je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računar se najčešće definiše kao elektronska, digitalna, reprogramabilna mašinu koja može da obavlja logičko matematičke operacije, unos, obradu i pamćenje podataka. Elektronska znači da osnov građe računara čine elektronske komponente, digitalna da obavlja operacije sa brojevima (digit - broj), reprogramibilna znači da se redosljed operacija može programirati i mijenjati. Sastav računarskog sistema Računar je nastao zato što je čovjek težio za spravom koja bi ljudski mozak oslobodila mnogih problema i ograničenja (sporost, zaboravnost, sklonost greškama itd.)
1. računar ABACUS (500 g.pne.) - pravougli okvir sa nekoliko paralelnih žica, a svaka ima sedam kuglica. Moguće je raditi četiri osnovne matematičke operacije.
2. Paskalova aritmetička mašina ( 1643.god. ) - slična današnjim kalkulatorima sa mehaničkim komponentama. Mogla je samo sabirati i oduzimati.
3. Lajbnicova mašina za računanje ( 1694. god. )- mogla je i da množi 4. Bebiđova analitička mašina (1834.god. ) - obrada instrukcija je bila preko programa sa
bušenim karticama, a imala je i memoriju. Tehnologija tada nije bila razvijena i njegov poduhvat propada.
5. Holeritova mašina za bušene kartice (1890.god. ) – preko čitača kartica podaci se lako i brzo sortiraju. Korištena je pri popisu stanovništva SAD-a 1890. god., a prerasla je u IBM (International Business Mashines ).
6. Ekert i Mohlijev računar (1946.god. ) – to je prvi elektronski računar ENIAC . Imao je 18000 elektronskih cijevi, bio je težak preko 30 tona.
7. Fon Nojman (Von Neumann) – prvi računar sa memorisanim programom (1946.god. )
ALU+CU=CPU R+IU+OU=RS
CPU+M=R Fon Nojmanov računar je prva generacija računara. Osnovni principi univerzalnog Von Neumannovog računara opšte namjene su da struktura, tj. građa računara (hardware) ne zavisi od zadatka koji se na njemu rješava. Računar se programira sadržajem memorije. U memoriju se učitava odgovarajući program koji predstavlja niz naredbi koje se sekvencijalno izvršavaju. Istovremeno se izvršava samo jedna naredba. Razlika u odnosu na slijedeće generacije je uglavnom u tehnologiji izrade, brzini, veličini memorije, količini poslova koje može istovremeno raditi itd.
Račračunar obprogramu d
Prozadatka.
PreupravljanjeAplikativn
Rači programshardver (h
Fizkojih je nakućište, ka
Sofhardveru (hardveromprocesoru
Sa
nalaze u fpredstavljebinarna cif
čunar je mabrađivati pdefiniše upr
ogram je s
ema namjene radom urni programi
čunarski sisskih kompohardware) zički dijelovapravljen r
ablovi, moni
ftver ne mo(kao što je
m. Obično, koji izvšrav
računaromformi koja eni u oblikufra se naziva
ašina koja podatke odrravljačkom
spisak instru
ni, programređaja i omi služe koris
stem se sastonenti koje č, a program
vi računara ačunar. Tu itor, tastaur
ože raditi bhard disk) softver sa
va naredbe k
, korisnik kje čitljiva
u koji računa bit.
automatski ređeno je informacijo
ukcija kojim
mi se dijele nmogućavanjesnicima za rj
oji od fizičkčine sistems
mske kompo(hardware)spada mat
a, miš... Da
bez hardverse nalazi s
hard diskakoje sadrži
komunicira za coveka.
nar razume
10
izvršava nprogramom
om koju zov
ma se raču
na sistemske lakog i jerješavanje o
kih komponski i aplika
onente softv) su svi eletična pločaakle, sve što
ra, kao štosoftver (kao
a se učitavaneki progra
preko ulaz. S druge, odnosno p
niz aritmetičm. Svako evemo instru
unaru saopš
ke i aplikativednostavno
određenih za
nenti, koje čativni prograver (softwarektronski, e, procesor, o možemo
o hardver no što je opa na RAM am (softver)
znih i izlazstrane u e
preko binarn
čkih i drugelementarnoukcija.
štava način
vne. Sistemg rukovanjadataka.
ine računarami. Fizičkere). električni i m
grafočka k"dotaknuti
ne može raerativni sismemoriju
).
znih uređajalektronskomnih cifara, j
gih operacijo izračunav
rješavanja
mski programa korisnika
r i periferijske komponen
mehanički karta, izvori".
aditi bez sostem), softvodakle se p
a sa podacim računarujedinica i n
a. Kako ćevanje se u
određenog
mi služe zaa uređajem.
ke jedinice,nte se zovu
dijelovi odr napajanja,
oftvera. Naer upravljaprosljeđuje
ima koji seu podaci sunula. Svaka
e u
g
a .
, u
d ,
a a e
e u a
11
Hardverske komponente računara
Ulazna jedinica služi za prihvatanje ulaznih podataka. Izlazna jedinica služi za prezentiranje rezultata obrade. Memorije pamte podatke i programe da bismo mogli kasnije da ih koristimo. Procesor služi da uz pomoć programa obrađuje podatke.
Brojni sistemi Način predstavljanja brojeva skupom simbola koji se nazivaju cifre. Pozicioni brojni sistemi Sastoje se od skupa cifara koji čini njihovu azbuku A = {a1, a2, a3,..., aN}. Broj N cifara azbuke zovemo osnovom sistema. Primjer: 43910 1101101112 1B716 Cifre pozicionih brojnih sistema u broju daju vrijednost u zavisnosti od mesta (pozicije) na kome se nalaze (lijevo od decimalnog zareza pozicije su 0, 1, 2, ... a desno su —1, —2, ... ). BROJNI SISTEM OSNOVA CIFREBINARNI 2 0, 1 DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 HEKSADECIMALNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F
(A=10, B=11, C=12, D=13, E=14, F=15)
Težina pojedinog mjesta zavisno od brojnog sistema
12
Binarni brojni sistem Moderni računari koriste binarni brojni sistem, koji ima samo dvije cifre 0 i 1. Binarni sistem predstavlja brojni sistem s bazom 2. To znači da u tom brojnom sistemu za označavanje brojeva koristimo 2 broja, i to: 0 i 1. Binarni sistem je izabran jer računar mora biti sposoban da prikaže bilo koju cifru na jedinstven način, a postoji veliki broj elektronskih sklopova koji mogu da se nalaze u dva jedinstvena stabilna stanja. Ova stanja mogu biti: otvoren/zatvoren, visok/nizak, lijevo/desno, ili uključen/isključen. Mnogo je teže realizovati elektronske sklopove koji će imati tri, četiri ili više različitih stabilnih stanja. Jedna binarna cifra 0 ili 1 predstavlja minimalnu količinu informacija , odnosno najmanji podatak koji se može obraditi u računaru i naziva se bit ( bit ). Iz engleskog jezika BInary digiT nastalo je ime za najmanju količinu informacije BIT. Upotrebljava se u informatici i elektronici, gdje se nekom naponu pridružuje jedno stanje (npr. broju "1" napon od 5V) a nekom drugom naponu drugo stanje (npr. broju "0" napon od 0V). U većini računara koristi se veća grupa od osam bitova koja se naziva bajt (byte ). Kod mikroračunara osnovni podatak koji se može smjestiti u memoriju predstavlja jedan bajt. Veći računari memorišu podatke u grupama od 2, 4 ili više bajta i nazivaju se memorijske riječi. Što je memorijska riječ veća brzina prenosa podataka između pojedinih dijelova računara je veća. Računari moraju posjedovati mogućnost da skladište i obrađuju kako numeričke tako i tekstualne podatke (string).
Najčešći način kodiranja podataka je ASCII (American Standard Code for Information Interchange) , 8 bita je jedan znak, to znači da je moguće kodirati 28=256 znakova. Pošto je ovdje riječ o binarnom sistemu, kilo nije hiljadu nego 210=1024. KB=1024 bajta Komplement broja i predznak Pored pozitivnih brojeva, postoji potreba za predstavljanje negativnih brojeva koji se mogu javiti, na primjer, kao rezultat oduzimanja. Postavlja se pitanje na kakav se način može predstaviti predznak u digitalnim sistemima. Uobičajeno označavanje brojeva je pomoću znaka i apsolutne vrijednosti broja. Najčešće se koriste tri načina predstavljanja predznaka i to: kôd sa predznakom, komplement jedinice i komplement dvojke.
Decimalni broj
Kôd sa predznakom
Komplement jedinice
Komplement dvojke
+3 011 011 011 +2 010 010 010 +1 001 001 001 0 000 000 000 -1 101 110 111 -2 110 101 110 -3 111 100 101 -4 - - 100
Tabela 1.1 U kôdu sa predznakom, jedan bit je rezervisan za obilježavanje predznaka broja. U binarnom brojnom sistemu je usvojeno da bit na mjestu najveće težine predstavlja znak, i to 0 znak "+", a 1 znak "-" . Ostale cifre definišu apsolutnu vrijednost broja. Tako, na primjer 0111(2) u binarnom brojnom sistemu predstavlja +7(10) u decimalnom, dok 1111(2) označava -7(10).
13
Pojam komplementa: komplement označava dopunjavanje broja A do nekog fiksnog broja K. Ako se broj 4, na primer, dopuni do broja 10, dobiće se broj 6, koji se označava kao komplement desetke broja 4. U opštem slučaju, komplement Ā broja A nalazi se kao razlika brojeva K i A.
Ā = K – A K- je konstanta koja označava vrstu komplementa. Komplementarno predstavljanje brojeva se uvodi kao način predstavljanja negativnih brojeva, koji operaciju oduzimanja svode na sabiranje. PRIMJER: Izračunajmo razliku brojeva 9 – 3 = 6, u decimalnom brojnom sistemu. Ako se broj 3 izrazi kao komplement desetke (K=10) dobija se:
Ā = 10 – 3 = 7 Sada se umjesto oduzimanja, broj 7 doda broju 9:
9 + 7 = 1|6 broj 16 je za 10 veći od pravog rezultata, a pravi rezultat se može dobiti jednostavnim izostavljanjem cifre desetice koja je predstavljena uokvirenim znakom _|. Komplement dvojke Kod predstavljanja negativnih brojeva preko komplementa dvojke konstanta K ima vrijednost:
K = 2B gde je B – broj bita u kodnoj reči. Pošto su za predstavljanje brojeva iz tabele 1, u opsegu od -4 do +3 rezervisana tri bita (B=3), konstanta K u ovom slučaju ima vrednost K = 23 = 8(10) = 1000(2). Ako su negativni brojevi predstavljeni u kodu sa komplementom dvojke onda se, kao što je već rečeno operacija oduzimanja svodi na operaciju sabiranja. PRIMJER: Potrebno je naći razliku brojeva 3 – 2 = 1. U binarnom sistemu ova razlika bi bila:
011(2) - 010(2) = 001(2) Ako se broj 2 izrazi preko komplementa dvojke sada je:
Ā = K – A = 1000(2) – 010(2) = 8(10) – 2(10) = 6(10) = 110(2) sada se naša razlika nalazi kao zbir brojeva:
011(2) + 110(2) = 3(10) + 6(10) = 9(10) = 1|001(2) kao što se vidi dobijeni rezultat se razlikuje od ispravnog samo u bitu najveće težine koji je uokviren znakom _| . Pa ako se ovaj bit izostavi dobiće se tačan rezultat. U digitalnim sistemima kod kojih je usvojeno da se negativni brojevi predstavljaju drugim komplementom (komplementom dvojke), bit najveće težine predstavlja znak i to, isto kao i kod brojeva sa znakom i apsolutnom vrenošću, 0 je znak "+", a 1 predstavlja znak "-". Komplement jedinice Prilikom izražavanja negativnih brojeva preko komplementa jedinice konstanta K ima vrednost:
K = 2B – 1 gdje B ponovo predstavlja broj bita u kodnoj reči. Aritmetičke operacije sa komplementom do 1 su složenije i sporije od operacija sa komplementom do 2. Analiziraj primjer 127 907 -93 906 nepotpuni komplement + 127 34 1 1034 jedinica se odbacuje kao 907 potpuni komplement nelogična cifra
Struktura
Na slici goPC računar
a računara
ore prikazanra.
a opšte na
na je blok še
amjene
ema mikrora
14
ačunara uoppšte, a na sliici ispod koonfiguracija
i struktura
Mikropro MikMikroprocsklop unutaPrije pojavintegrisanisoba) na mposlove um
Prokomponent Kako radiProcesor orazumljivi
1. Pom(saboba
2. Pro3. Sho
NajvažnijaBrzina mikkeša (lokalmemorije),magistralaMikroprocKontrolna mikroproceAritmetičkoU aritmetičdva operanOd unarnihje dijeljenj
ocesor
kroprocesorcesor je rijear računarave mikroproih kola, tranmali komadmjesto strogocesor se satama računa
i procesor?obrađuje i ijezik proce
moću ALUbiranje, odavljaju i jakocesor prebaodno naredb
a karakteristkroprocesorlna memori, matemati.
cesor se sastjedinica d
esora usposo-logička ječko-logičko
nda). h operacija e sa 2, pom
r je mozak reč koja je na – integririocesora cennzistora ili
dić silicija dgo naučnih, gastoji od miara šta i kad
? izvršava maesoru je mašU procesor duzimanje, ko komplikoacuje podatkbama, proce
Šema
tika je brzinra zavisi odija čiji je smčki koproc
toji od aritmdekoduje nstavlja putanedinica je dioj jedinici s
spomenućemjeranje u lij
računarskognastala od isano kolo kntralne su jelektronski
dovelo je dogdje su se pilona tranzida će raditi.
ašinski kodšinski jezik.
je u mogmnoženje i
ovane operake s jednog esor može s
atski prikaz n
na mikroprod procesorsmisao da pr
cesor (pove
metičko-logiaredbu (prenje za podatio računara se obavljaju
emo : negacjevo je mno
15
g sistema. engleske ri
koji obavljajedinice račih cijevi. Smo pojeftinjenprvobitno pristora smješ
d (binarni) k CPU radi t
gućnosti dai dijeljenje
acije. memorijskkočiti na no
najjednosta
ocesora. Onaske riječi, frremosti jaz
ećava brzin
ičke jedinicevodi u nitke (definišeu kome se
u unarne (sa
ciju, kompleoženje sa 2.
iječi micropa funkciju cečunara bilemještanje svnja račuraarimjenjivalištenih na je
koji mu gotri osnovnea izvodi os). Moderni
kog mjesta novi set instru
avnijeg proc
a se izražavrekvencije č između br
nu izvođenj
e i kontrolniz 1 i 0) ie adrese i modvijaju svea jednim op
ementiranje
processor ientralne jed
napravljenvih tih kompa, te je proši. dnom čipu
ovori šta dae stvari: snovne mai procesori
na drugi ukcija
cesora
a u MIPS-imčasovnika (pzine mikropa aritmetič
ne (upravljači između r
mjesto gdje se obrade naperandom) o
, pomjeranj
i označava dinice. ne od relea,ponenti (iliširilo primj
i on određ
a procesor r
atematičkesu u mog
ma. (preko GHzprocesora ičkih operac
čke) jedinicrazličitih kose nalaze). ad podacimaoperacije i
je. Pomjeran
elektronski
, diskretnihi čak cijelihjenu na sve
đuje ostalim
radi. Jedini
e operacijegućnosti da
) , internog operativnecija), širine
ce. omponenati
a. binarne (sa
nje u desno
i
h h e
m
i
e a
g e e
i
a
o
Binarne losabiranje, aSve druge Broj opera Arhitektu
• sku• sku• form• sku• nač• meh
Model mikrMurov zako Zamislite k
ogičke operaa oduzimanjoperacije, k
acija u sekun
ra (građa) upom registaupom tipovamatom instr
upom instrukčinima adreshanizmom p
roprocesora Ion kaže da se
koliko je mi
acije su I, ILnje se radi prkod većine rndi je preko
procesora ara a podataka krukcija, kcija, siranja i prekida.
M
Intel Core De svakih 18 m
ikroproceso
LI, ekskluzireko komplračunara, seo 1010.
je odredena
koje proceso
Montaža i iz
Duo (predstavmjeseci udvo
or složen i k
16
ivno ili (anlementa. e rješavaju p
a sa:
or podržava
zgled moder
vljen 2006) iostručuje broj
koliko će bit
d, or, xor).
programski.
a,
rnog mikrop
ma skoro 30
oj tranzistora
ti.
Binarne ar
procesora
0 miliona traa kod integris
ritmetičke o
anzistora. sanih kola.
operacije suu
Ulazne i i Ularačunar. Pza direktanelektrične Tastatura
TasBro
Grukontrolni ( Miš Za monitora kili slike. Poloptice sa mrazličit.
Posovakvih mmehaničkih Tre
izlazne jed
azni uređaji Podaci mogun unos u račsignale prih
a statura je proj tastera za
upe tastera (ESC, Ctrl, S
komunikackoji se nazivoložaj kursomehanikom
Standardnstoje tehnik
miševa su šth miševa.
ekbol je miš
dinice/ ure
su svi oni uu biti zvuk, čunar. Te pohvatljive rač
rimarni uređavisi od vrst
su: alfanumShift, Tab).
ciju izmeđuva kursor. ora se može
m i elektroni
ni mehaničkike koje koo nema me
š ugrađem u
eđaji
uređaji koji slika, pokre
odatke trebačunaru.
đaj za ručnote i namjene
merički, nu
u čovjeka On pokazuje mijenjati ikom smješ
i miš
riste reflekehaničkog h
u tastaturu.
17
omogućujuet, temperata odgovaraju
o unošenje pe tastature (8
umerički, ta
i računaraje poziciju pomoću tas
štene u plast
ksiju svjetlohabanja, te
Pri u
u unos podatura, gotovoućim konve
podataka i p84-101).
asteri za po
a značajan gdje će bitistera na tasttično kučišt
Oosti umjestsmanjen uti
uključenju m
taka ili progo uvijek su uertorima i sk
programa u r
omjeranje k
je svijetlei prikazan staturi ili mite. Broj tast
Optički bežito mehaničkicaj prljavšt
miša poželjn
grama iz oku obliku nepklopovima p
računar.
kursora, fun
eći marker slijedeći elemšem. Miš stera na mišu
ični miš čke kuglicetine i prašin
no je isključ
koline u pogodnom pretvoriti u
nkcionalni i
na ekranument tekstae sastoji odu može biti
. Prednostine kao kod
čiti računar.
i
u a d i
i d
18
Monitor i grafička karta Monitor predstavlja izlaznu jedinicu računara koja služi za vizuelno prikazivanje podataka u tekstualnom ili grafičkom obliku. Kao donji minimum, danas se koriste monitori i grafičke kartice sa minimalno 64k boja. Veličina monitora se određuje prema dijagonali ekrana i standard je 17”.
Kvalitet monitora se određuje rezolucijom. Rezolucija se određuje brojem vertikalnih i horizontalnih piksela (najmanji element slike), npr. 1024x768.
Kvalitet određuje i broj boja. Dubina boje (Color Depth) - je broj bitova koji sadrži jedan piksel, što je veća dubina boje to je veći broj boja i nijansi koliko ih može prikazati monitor.
Različiti standardi rezolucije monitora
LCD i CRT monitori
Monitori se izgrađuju tehnologijom katodne cijevi (CRT) ili tečnih kristala (LCD).
Monitori sa katodnom cijevi su ranije bili najviše su u upotrebi, a princip rada je kao kod telijevizora.
Trenutni standard su monitori sa tečnim kristalom. Oni se karakterišu izuzetno malom potrošnjom električne energije, malom težinim i proizvoljno malim dimenzijama. Slika na monitoru se formira protokom i refleksijom spoljne svjetlosti.
Grafička karta (video card, video adapter, graphics accelerator card, display adapter, graphics card) je interfejs-veza između računara i monitora.Grafička karta je komponenta koja proizvodi sliku koja se prikazuje na monitoru. Grafičke karte se klasiraju na osnovu rezolucije i broja boja koji podržavaju. Bitna je i brzina rada. U posljednje vrijeme grafičke karte su integrisane (ugrađene) na matičnu ploču.
19
Memorije Memorija je specijalni hardver namijenjen za smještanje binarnih podataka (upis), s ciljem čuvanja podataka do momenta uzimanja (čitanje) radi dalje obrade.Radnje upisa i čitanja podataka predstavljaju aktivnost koja se zove pristup memoriji (memory access). Što je kraće vrijeme pristupa to je memorija brža. (npr. knjigu od 500 stranica može da pročita za petinu sekunde) Druga važna karakteristika memorije je kapacitet. Kapacitet je količina podataka koje memorija može da primi.(npr. knjiga od 250 stranica zauzima 1MB memorije). Memorija kod računara je je element koji ima sposobnost čuvanja stanovite količine podataka. Memoriju možemo shvatiti kao niz obrojčenih/numerisanih ćelija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. Veličina svake ćelije i njihov broj, razlikuje se od računara do računara a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene živom u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih tranzistora, sve do integralnih kola sa više miliona diskretnih i aktivnih elemenata i modernih hard diskova koji pamte podatke na različitim magnetnim medijima. Svaki računarski sistem ima različite vrste memorijskih uređaja.
Registri se nalaze u CPU, to su najbrže i najskuplje memorije, a najmanjeg kapaciteta. Najčešće pamte podatke čiji su namjena i postupak obrade unaprijed definisani.
Ispod registara, jeftinije i nešto manje brze i većeg kapaciteta su skrivene memorije, koje služe kao sprega međumemorija(buffer) između registara i primarne memorije. U njoj se drže ili kopije najčešće korištenih podataka ili blok instrukcija (cache storage).
Primarne memorije, još jeftinije i sporije, ali još većeg kapaciteta sadrže instrukcije i podatke u tekućoj obradi, a koje mogu pripadati operativnom sistemu ili nekom od korisničkih programa.
On-Line sekundarne memorije čine tvrdi diskovi, izmjenjivi diskovi i optički diskovi. Off-Line sekundarne memorije čine magnetne trake i specijalne masovne memorije koje služe za dugotrajno pamćenje podataka koji su na poseban način organizovani.
Glavna m Glaprogrami
Kapmada ima dijela: Prvmemorija s
Drumemorija zbriše. Kapa
Da
PovezivanjMa
upravljačk Periferne Periferne (se trenutno Hard disk
HAHar
Osnovna m
memorija r
avna memokoje izvršapacitet glavi većih. Jed
vi, manji diose zove ROugi, veći dzove RAM acitet joj je
bi računar je se izvršav
agistrale mke magistrale
e memorije
(spoljašnje-eo ne obrađuj
k
ARD DISK jrd disk pre
mu je namje
računara R
orija je brzaava procesovne ili operdna memorijo, namijenje
OM (Read Odio, služi z
(Random Apreko 500M
mogao da rva komunikogu biti : e (Control
e
eksterne) mju. One služ
je tipična peedstavlja traena da trajno
RAM I RO
a elektronskor kao i podrativne memijska riječ jeen je za čuv
Only Memora čuvanje
Access MemMB, vrijeme
radi potrebnkacionim lin
adresne (bus).
memorije služe za čuvanj
eriferna meajnu radnu o sačuva sve
20
OM
ka kompondaci koje timorije je 1,e obično 8 bvanje sistemry). aplikativnih
mory). Gašee pristupa o
na je komunnijama koje (Address b
uže za vanjnje podataka
emorija za trmemoriju
e potrebne p
nenta računi programi 2, 4, 8, 16bajta. Opera
mskih progr
h programaenjem računko 10ns.
nikacija izmse zovu sab
bus), magi
sko memora i programa
rajno pamćeračunara, b
podatke i pr
narskog sistkoriste.
6, 32 milionativna memama i oni s
a, može se narskog siste
među CPU, mbirnice, magstrale poda
risanje podaa.
enje podatakbaziranu narograme.
tema u koj
na memorijmorija se sasse mogu sam
brisati i pema sadržaj
memorije, Ugistrale ili bataka (Dat
ataka i instr
ka. a magnetno
joj se drže
jskih riječi,stoji od dvamo čitati, ta
pisati, ta sej RAM-a se
U/I uređaja.bus. ta bus) i
rukcija koje
om mediju.
e
, a a
e e
.
i
e
.
Harkružne ravčuvaju info
Gladisku gustisadrže po 5
Kapbajta, a ope
DimVaž
vrijeme izmiliona satod 9ms do
Sta Disketa Flopmagnetnomprašinom ,zaštitna plogori zelena
Optički d Optkapaciteta,
Stadiskovi i nDisk).
Raz(Recorder)
CDladica u ku
rd disk je kvne diskoveormacije u mava za čitanjina zapisa p512 bajtovapaciteti diskerativni sistmenzije se sžna je pouzmeđu otkazti rada prije30 ms
andardne ozn
oppy (savitlm mediju m opiljcima iočica (otvora led dioda n
disk (komp
tički disko, koje za zapandardno senjegova pod
zlikujemo ). Uobičajen
Izgled CD
D-ROM je dučištu. Kapa
kombinacijae koji su sa magnetnoj f
nje i upis je ipo stazama ja i to je najmka su velikitem u stvaristalno smanjzdanost diskza, vrijednoe otkaza, a b
nake C, D,
ljivi) disk jmanjeg kapaili čak dimoren položaj nije preporu
pakt)
vi predstavpis kao mede kod PC rdvrsta CDRW
dva osnovnn naziv za o
D/DVD draj
disk prečnikacitet je 650
a mehaničkoobje strane
formi. Pločeinterfejs izmje veća i već
manji blok ki i stalno se koristi (zbo
njuju, standaka, ona se izost i broj broj paljenj
E, F, G.
je perifernaciteta. Korom površinaomogućava
učljivo vadi
vljaju izmjedije koriste mračunara koW (CD Rew
na tipa ureove uređaje j
jva
ka 12 cm k0 MB.
21
og, magnetne presvučene se okreću među diska ći je kapaci
kojem se momijenjaju,
og binarnogard je 3,5” zzražava u Mpaljenja/ga
ja do nekoli
na jedinica riste se diska diskete sea samo čitaniti disketu.
U
enjive perimaterijale koriste CD-Rwritable,Re
eđaja koji oje CD/DVD
koji se stavl
nog i elektrni specijalnivelikom brzi elektronsktet. Svaka sože pristupitnpr. 40 GB
g sistema) 3a PC.
MTBF (meaašenja kojeiko stotina
koja služi kete 3,5”, k može oštetnje). Kada j
U posljednje
iferne jedinkoji različitoROM (Comead/Write) d
opslužuju oD drajv.
Izg
lja u CD-R
onskog uređim materijazinom. kih komponstaza je poditi.
B za proizvo8,15GB.
an time betw disk možehiljada puta
za trajno apaciteta 1,titi. Na plasje disketa (A
e vrijeme dis
nice masovo prelamaju
mpact Disk diskovi te D
ve medije:
gled CD/DV
ROM uređaj
đaja. Hard alom konstr
nenti. Što je ijeljena na s
ođača znači
ween failure da izdržia). Vrijeme
čuvanje p,44 MB. U
stičnom kučA) u kučištu
skete se rije
vne memoru svjetlost.
Read OnlyDVD (Digita
čitači(Read
VD diskova
, koji je mo
disk koristiruisanim da
glava bližasektore koji
40 miliona
es), srednje. (nekoliko pristupa je
odataka na dodiru sačištu postojiu računara i
etko koriste.
ije velikog
y Memory)al Versatile
der) i pisači
ontiran kao
i a
a i
a
e o e
a a i i
g
) e
i
o
CDzaštitnog sisti, a u zav DVvideo zapislaserom mgustina zap Štampači
ŠtaŠta
Matrični špinska i ribInk-jet - bezšumni, Laserski štskupi.
Mat
DRW ima issloja. Prednvisnosti od p
VD je digitasa tj. filmov
manje frekvepisa i mogu
i
ampači su stampači se ditampači, zabon traku. Nštampači samala potroš
tampači ima
trični štamp
sti oblik i dnost ovih disproizvođačalni disk viševa. Podaci sencije negoćnost obost
tandardne ijele na : maa ostavljanjeNajjeftiniji sa ubrizgavašnja energijaju dobar kv
pač
dimenzije, rskova su u a brisanje jeestruke namsu memoriso kod CD-Rtranog zapis
izlazne jedatrične, ink-e otiska na su, spori, buanjem maste. valitet štam
InkIzgled neki
22
razlikuje semogućnost
e omogućenmjene. To jesani na maliROM-ova. sa. Kapacite
dinice za pri-jet, laserskpapiru, kor
učni, slab kvtila, jeftini,
mpe i zadovo
k-jet štampaih od model
e po metalni brisanja i
no i do 1000e optički ureim zarezima Osnovna r
et je od 4,7 G
ikazivanje rke. riste glavu valitet štamp
spori, post
oljavajuću b
ač la štampača
nom sjaju zbponovnog
0 puta. eđaj koji oma na spiralnrazlika u oGB do 17,1
ezultata obr
štampača kpe (100-400toji mogućn
brzinu (10 s
Laa
zbog različitsnimanja. K
mogućava pnoj stazi, a oodnosu na C
GB.
rade na pap
koja može b0znakova u nost razlije
stranica u m
aserski štam
te struktureKapacitet je
prikazivanjeočitavaju seCD je veća
iru.
biti 9 ili 24sekundi). vanja boja,
minuti), tihi,
mpč
e e
e e a
4
,
,
Uvod u r OperativnOperativnciljem da Zadatak opzahtjeva up
Operativniresursima allocator), kao što su sistem dod Šta znači Koncepcijza dogradPrvi predstproširivostslotovima.sistema. Drugi aspedjelatnostijedinicom,Operativnibesprekorasistem je pPovezivanjprogramskOperativniprogramimvirtuelnimpostiže sof
Opead sa Win
ni sistem ni sistem mkonačnomperativnog spoznavanje
i sistem (OSračunara. koji se u r
CPU time djeljuje spec
Open look a PC računa
dnju (Open tavlja mogut, što je omo. U te se kon
ekt otvorenoi - program, isto tako ki sistem treban rad, ali i podloga za snje pojedinihkih resursa. i sistem na i
ma (npr. prom i stvarnim
fisticiranim
erativnndows-ima
možemo shv korisniku sistema da k
e sa stvarnom
S) je skup kOperativni
računarskomili ciklusi n
cifičnim pro
- otvorenaara je pošla look), ostva
ućnost dogrogućeno ostnektore uba
osti, predstamska dogradkupite novi pba da omoguda omoguć
start korisnih programa
isti način programu za za
uređajima, elektronski
ni sista
atiti kao gl(tzv. end u
korisniku omm strukturom
kompjutersksistem se
m sistemu pna procesoruogramima i
a arhitekturod masovn
aruje se u dvadnje sistemtavljanjem p
acuju elemen
avlja mogućdnja. Kao šprogram, koući održavai rad drugimičkih prograi komponen
ristupa pojeapis podataksloženim mim kompon
23
tem W
lavni progruser) omogumogući jednm i radom p
kih programe može vidponaša kao u, memorijakorisnicima
ra nosti upotrebdva smjera. ma kupnjompraznog pronti-kartice i
ćnost dogradšto ste kupiloji će vam oanje i zamjem korisničkama. nti postiže s
edinim uređaaka na disk)matematičkimnentama.
Windo
ram, koji suuće jednostnostavan rapojedinih ko
ma koji upradjeti i kao
upravitelj a, ulazno-iza kako bi on
be, a fleksib
m novih komostora unutai na taj nači
dnje i kupovli štampač iolakšati nekenu pojedin
kim - aplikat
se ravnopra
ajima (npr. . To se postm modelim
ows
u napisali ttavnu upotrd na računaomponenti.
avljaju hard
raspoređiv(manager) k
zlazni uređani obavili "k
bilnost tzv. o
mponenti - har CPU jedinn se vrši pro
vine prograjednostavn
ki novi posaonih komponetivnim prog
vnim tretma
kontroleru tiže modular
ma, a praktičn
timovi stručrebu računaru, bez da o
dverskim i svač resursakompjuters
aji itd., kojekoristan" po
otvorenost
hardverskanice sa konoširivanje o
ama za različno ga povezo.. enti i njihov
gramima; op
anom fizičk
diska, ili taarnim pristupna realizaci
čnjaka sa nara. od njega
softverskim a (resource kih resursa
e operativni osao.
sistema
a ektorima -
osnovnog
čite ali sa CPU
v perativni
kih i
staturi) i pom ija se
24
Šta su Windows-i U svojoj istoriji PC je doživio i doživljava različite operativne sisteme. Počeo je sa sada zaboravljenim DOS operativnim sistemom firme Microsoft (PC DOS ver. 1.00) i stigao do Windows 7 takođe firme Microsoft. Početni PC-jevi su bili skromni, skroman hardver nije dopuštao velike i složene programe pa je njihov operativni sistem: DOS, od korisnika zahtjevao učenje i pamćenje komplikovane sintakse i veliku koncentraciju pri radu. Svako slovo i svaki znak bili su važni. Radilo se u tzv. komandnoj liniji ukucavanjem naredbi preko tastature. Svaka slučajna greška, blokirala je rad i zahtjevala novo kucanje. Windows-i predstavljaju grafički orjentisan operativni sistem prilagođen korisniku. Objekti, programi, alati i naredbe su predstavljeni sličicama - ikonama (icon). Ikone se smještaju u grupe, koje su grafički predstavljene kao zasebne cjeline - prozori. Manipulacija sa prozorima i ikonoma obavlja se mišom. Većina poslova se obavlja intuitivno. Windowsi su krajnje prilagođeni krajnjem klorisniku.
Windows je najnovije izdanje Microsoft-a u seriji operativnih sistema proizvedenih za korištenje na personalnim kompjuterima. Prezentovan je 2008. godine, a u zvaničnoj prodaji je od početka 2010. Novosti su fokusirane na multi-touch podršku, redizajniranu Windows shell ljusku sa novim taskbar-om, zvanim Superbar, lokalni / home networking sistem zvani HomeGroup te poboljšanjima performansi. Neke standardne aplikacije koje su sadržane u prethodnim verzijama Windowsa, uključujući Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker i Windows Photo Gallery, nisu sadržane u ovoj verziji; većina je ponuđena posebno kao dio softverskog paketa Windows Live Essentials. Postoji čak šest verzija ovog operativnog sistema. Sve verzije su dostupne za procesore sa 32-bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arihitekturom.
Elementiprozora/Windowsairadsanjima Windows je dobio ime po osnovnom elementu koji koristi (Windows - prozor). Ako se unutar prozora nalazi drugi prozor ponekad se za njega koristi termin okno, a u stručnoj terminologiji bi se koristio naziv roditeljski i dijete prozor (mada parent/child termini znače da je jedan prozor generisao drugi). Postoje dva tipa prozora: · Prozor aplikacije (application window) · Prozor dokumenta (document window) Prozor dokumenta i aplikacije (razlika između dokumenta i aplikacije je sada uglavnom istorijska i ima sve manje značaja) imaju sve bitne osobine iste i ne treba ih razdvajati pri radu - sa njima se radi na isti način.
·
· ·
·
·
Razmotrit
1. Naziv p2. Linija m3. Radni p4. Dugmad5. linija sa6. Skrol tr7. Ram pr8. Status b
Naslovomogućav
Radni p Naslov naziv: apluntitled - b
Dugm(maximizepovećavanKada pritjednostavadugme za vratili proMinimizirfioku. Doksamo da p
DugmeZatvaranje(Vidjećemtraženje fdokumentS pozicijeVi ćete biminimizirapregledno
te osnovne e
prozora-Winmenija sa koprostor u kod za minima alatkama- raka-Scrol bozora-Wind
bar-Status bvna traka, pva premještaprostor (deprozora (w
likacije, dokbezimeni. Im
mad za kone button) nje prozora.tisnete dugman način prmaksimizazor na poče
ran prozor mkument se v
pritisnete due za zatvarae prozora b
mo da Windfascikle (ota). e Windows-iti u prilici anje prozosti).
elemente pr
ndow Namomandama-Mme se nalazizaciju, makTool bar
bar dow frame bar poznata i kanje i dimenesktop) je nawindow titlekumenta, dime dokumentrolu veli
prozora,. me, za marekrije drugciju postaje
etnu veličinumožemo shvviše ne na;azugme dokumanje prozorbi odgovar
dows-i korisdgovara po
a, zatvaranjda trajno z
ora je sam
rozora:
e (window tMenu Barze ikone-desksimizaciju
kao naslovnnzionisanje amjenjen zae) opisuje sijalog, foldeenta sa kojimičine za m, nalazi se
aksimizacijuge prozore)
e dugme za pu, pritisnite vatiti kao dozi na vašem
menta na palra (Close bralo smještste sličnu teokretanju p
jem se oslozapamtite io privreme
25
title) dio titl
sktop u i zatvaranj
na linija (titlprozora.
a stvarni radsadržaj prozer, fajl. Akm se radi na
minimizacijuu naslovno
u prozor se). Kada je povratak nadugme Res
okument kojm radnom sto
leti poslovabutton) tanju dokumerminologijuprograma)
obađa dio Ri snimite naeno uklanj
le bar-a: na
e prozora -M
le bar) sadr
d aplikacijezora. Zavisno je prozor
apisano je izu (minimizeoj liniji i om
e proširuje prozor pro
a početnu vestore . oji ste uzeli solu, ali je jo
a, i on će po
menta u fau). Sad bi di uzimanje
RAM memora disk dokuanje prozo
aslovne trak
Minimize/M
rži ime pro
. no od tipa p
kreiran beza imena ape button) mogućava s
na pun eoširen na peličinu (Res
sa pisaćeg soš uvijek nanovo biti ak
asciklu u odo dokumene lista (od
rije koju je ument. Za rora sa ekra
ke
Maximize B
ozora (wind
prozora možez imena, taplikacije.
i maksmanjivanje
ekran (i napunu veličinstore button
stola i odloža dohvat rukktiviran.
ormar za denta dolazilidgovara pr
program zarazliku od ana (sklanj
Button
dow title) i
že da bude ad ima ime
ksimizaciju e prozora i
efektan i nu ekrana, n). Da biste
žili u ke. Treba
dokumente. i posredno, onalaženju
auzimao, a zatvaranja, anje zbog
·
·
·
·
·
Linija menus) trmenije: Fi
Paleta menija. Palatkama n
Većini ekranu kad
Okvir prozora. P(različitogpokazivačdok se nalga ili sman
Traka za pmože da sVeličina kne vide naAko je klividokrugaDa biste ih• Za pomjpomjeranj• Za brže k• Za "skokpozicionir
Pokazivačvidu streli Pokazivačse pojaviti(trepćućeg
Slide
menija (mrenutne aplile, Edit, Walatki (too
Paleta alatknisu obavezalatki sa p
da pokazivaprozora (w
Pokazivač mg izgleda: č). Ako pritlazimo na onjujemo zavpomjeranje tane u proz
klizača u oda ekranu. zač pomjere
a. h prikazali, eranje nagoe. kretanje, pok" na određerati klizač
č miša (moice.
č - kursor (i vaš tekst ag) uvećanog
ders kod zvu
enu bar), pikacije. Bro
Window i Heolbar). Nekki omogućazne i mogu palete pridruač miša stojwindow bormiša pri pomlijevo-desnotisnemo lijekviru) pomvisno od smkroz dokumor.
dnosu na trak
en za 10% u
primjenite jore ili nadol
ovucite klizaeni dio liste
ouse pointe
(insert poinako vršite ung slova I.
čnika
prozor aplikoj i vrsta melp.
ki prozori imava pristup da se ukljuuženi su kri na dugmerder) označmjeranju i no, gore-dol
evi taster mmjeranjem pmjera kud idment - kliza
ku klizača d
u odnosu na
jednu od slje, pritisnite
ač duž trakee, pritisnite t
er) pokazuje
nt), pokazujnos teksta, i
Klizači (omogućanekog pana linearodređivakod zvuč Rjeđe serazlikovaslične trakroz dok
26
kacije sadržimenija zavi
maju paletunajčešće k
učuju i iskljratki opisi fetu palete nečava krajevnailasku nale, ili kosa
miša dok je pokazivača mdemo). ač (scroll ba
daje vam pr
a veličinu tr
jedećih tehn odgovaraju
e za pomjeratraku klizač
e trenutni po
je na mjestoili odakle će
(sliders) avaju da vriarametra pornoj skali. Panje nivoa zčnika.
e koriste i treati od termiake za pomjkument .
i padajuće ise od potr
u sa alatkamkorišćenim jučuju iz mfunkcija (Tekoliko sekuve prozora. a okvir mijea, što zavipokazivač
mijenjamo i
ars) pojavlju
redstavu o to
rake, znači d
nika: uće dugme s
anje. ča otprilike n
oložaj miša
o gdje se naete crtati i sl
ijednost odesite Primjer zvuka
ebate ih nološki jeranje
menije (pueba aplikac
ma koja je skomandam
menija ViewoolTips). Oundi. Koristi se
enja izgled usi od polou obliku dvi dimenzije
uje se samo
ome koliko
da je 90% p
sa strelicom
na mjesto g
u radnom p
lazite unutal.) Obično j
kliza
ull down / dcije, no već
smještena ima menija. w. Opisi se poj
za promjenu dvosmjer
ožaja gdje vosmjerne sprozora (po
o kad cio do
ima podata
podataka van
m na kraju tr
gdje želite
prostoru. Ob
ar dokumente u vidu bli
ač (scroll ba
drop-down ćina sadrži
spod linije Palete sa
javljuju na
nu veličine rnu strelicu postavimo strelice (tj. ovećavamo
okument ne
aka koji se
n
rake za
bično je u
ta (gdje će inkajućeg
ars)
Padajući m Pri radu u
Na slic
Otvaranje naslov - laPojaviće stvoreni uPoslije otvdrugi men Aktiviranjlabelu (be Da bi aktiv
Pri pomjer(druge bojeKad klikneZavršetak -menija i vi Rad sa dijDijaog proWindows-dijalog proupozorenjKao i prozVećina dijliniju, i onKod većinSvaki dijaNo, CanceAko ste sana No, kad(prekid - n
Svaki dijaoznačeno Predefinisuvijek ćemAko su ne
meniji
Windows-i
ci se vidi nasl
menija (puabelu padajuse opcije kslovi za njevaranja me
ni.
je nekog drz klika preb
virali neku
ranju se prike, ili inverznete na selekt- prekid radi ćete ga nap
jalog prozorozor predsta-ima. Izvršeozora pružaa. zori aplikacjalog prozornda držeći pne dijalog pralog prozor el i Help. aglasni sa pod želite da pnapuštanje).
alog prozor debljim, ili
sano dugmemo aktivirateka dugmad
ima često su
lovna linija i
ulling downućeg menijakoje meni eno izvođenjenija možete
rugog menbacujemo se
od ponuđen
kazuje koja jno markirantovanu stav
da sa menijipustiti.
rima avlja standaenje određena mogućnost
ija i dokumra se može p
pritisnut lijevrozora dimesadrži dugm
orukom i inprekinete po.
sadrži predeicrtkanim o se može ak
ti dugme za d blijeda zna
u prisutni pa
i linija menij
n menus) i aa i kada pritsadrži. Blijje. e aktivirati
ija vršiće se sa jednog
nih i izvediv
je opcija seno - highlig
vku opcija ćema je jedno
ardni način rnih naredbi t da ih unes
menta i dijalopremještati,vi taster mišenzije su fikmad koman
nformacijamosao koji se
efinisano (uokvirom. ktivirati i prprekid - Ca
ači da se ne
27
adajući men
ja programa
aktiviranje jtisnete to dujeda oznak
neku od p
se jednostavmenija na d
vih opcija, p
elektovana tghted). e biti izvrše
ostavan; dov
razmjene inzahtjeva un
sete. Dijalog
og prozor im, tako što seša odvučem
ksne (ne mondi (comma
ma u dijalog izvodi unu
unaprijed po
ritiskom na ancel. mogu aktiv
niji (drop do
FronPage s
je jednostavugme, otvarka opcija (n
ponuđenih o
vnim pomjdrugi).
pomjerite se
tako što je n
ena. voljno je da
nformacija inos informag prozor će
ma naslovnue pokazivač
mo dijalog pogu se mijenand button
prozoru priutar dijalog p
onuđeno - d
taster <Ente
virati.
own ili pull-
adrži koman
vno. Postavia se lista opnaredbi) zn
opcija nared
eranjem po
e pokazivač
njeno ime in
kliknete bi
zmeđu koriacija i računse javiti i ko
u liniju, radnem miša porozor na žel
njati, ni dugn) i gotovo u
itisnite OK,prozora izab
efault key)
er>. Pritisko
-down men
nde File,Edit,
ite pokazivpcija. nači da tren
dbi, ili akti
okazivača n
čem miša na
ntenzivno os
ilo gdje van
isnika i računar vam u food poruka o
dni prostor i ostavimo u neljenu pozicigmadima, niuvijek dugm
, ako niste kbraćete Can
dugme. On
om na taster
nus).
,View ...
ač miša na
nutno nisu
ivirati neki
na njegovu
a nju.
svjetljeno
n prostora
unara pod ormi o grešci i
okvire. naslovnu iju. i mišom).
mad Yes,
kliknućete ncel
no je
r <Esc>
Ostali eleSem koma• Polja za
• Polje za Brojne vrikorištenjem
• Dugmadpolja za unPoznati suda biste gamišem i up • Dugmadsamo jedn
(aktivno) d
• Prekidačidozvoljavjukvadratićemponekad sečekiranje (
• Pomjeračvrijednostklikom na
(drag).
• Lista (listliste klikomlista sadržipomjeranje• Liste fiksaktiviranjakad u dijalomogućava
tasterom, bMada je ranapomena
menti dijalandne dugmunos teksta
unos broja ijednosti (cjm dugmeta
d za inkremenos broja. u i pod naziva smanjili. Dpišete broj s
d za izbor sane mogućno
dugme je is
i za istovremu da istovrem, i sa znake koristi i kvcheck) opci
č relativnogti prema relaa jednu od g
t box) sadržm na njegovi više elemee - scrol barsnog sadržaja samo jednoog prozor na da kretanj
biramo elemad sa dijaloga, koje će ol
log prozoramadi u dijaloa (text box,
(numeric bjelobrojne - za povećan
ent/dekreme
vom brojačDrugi načinsa tastaure.
amo jedne oosti (jedna is
spunjeno.
meni izbor vemeno budekom X oznavačica. Potvije.
g ulaza (scrativnom odn
graničnih str
ži popis - povo ime (takoenata nego šr. ja (combo bo polje liste
nema mjestajem kursora
ment liste. g prozoromlakšati snala
a og prozoru stext field) k
box ili numeinteger, dec
nje (inkreme
ent su preds
či. Pritisniten unosa vrije
opcije (optiosključuje dru
više mogućne izabrano vačavaju se avrda izbora
oll bar for nosu (brzo-rana, ili pom
onudu elemo da se autošto se može
box ili drope podataka (a za listu. Na, ili držanje
m, prilično jaaženje u jed
28
se mogu nakoja omogu
eric field) ncimalne ili ent) odnosn
stavljena kv
e strelicu naednosti je da
on butons),rugu). Preds
nosti (checkviše mogućnaktivirani (je(upis X ili k
relative inpsporo, 0-10
mjeranjem r
menta, uglavnomatski ubac
ispisati u p
p down list (data field) i
Na desnom kem pokaziva
asan sam podnom od naj
laziti i nekiućavaju uno
namjenjena sdatumske) s
no smanjenje
vadratićem s
agore da bista preko sad
, sa logikomstavljeni su k
k box), sa "nosti. Predstedan ili višekvačice) čes
put) omogu00%, i sl.). Pepera
nom sortiraci upiše u brostoru se p
box ili singi predstavlja
kraju liste seača miša na
o sebi, ipak važnijih ele
drugi elemos teksta i zn
su za unos bse mogu une predefinis
sa trokutom
te povećali ržaja polja z
m "ILl - ILI"krugom. Tr
I" logikom tavljeni su e). Umjesto sto se naziv
ućava unos nPomjerač se
nu po abeceoks), ili upi
pojavljuje po
gle line list a specijalni e pojavljuje a njoj, sa isto
ćemo dati joemenata Wi
menti: nakova sa ta
brojnih vrijenositi sa tastsane vrijedn
m koji se nala
broj, odnosza tekst pre
" dozvoljavarenutno izab
znaka X va
numeričkihe aktivira m
edi. Elemenisom sa tastolje - klizač
box) sadržeslučaj listi.strelica, na
ovremeno p
oš nekolikoindows-a.
astature.
ednosti. taure ili nosti.
azi pored
sno nadole evučete
aju izbor brano
h išom
nt se bira iz tature. Kad č, traka za
e prije Koristi se
a dole, koja pritisnutim
o
Na slici (iiz programdirektan p
Klik na popoint) unuPrelazak upolja do pistovremenVećina popritiskom tome standtastaturi; pekranu.
Rad sa ik Ikone su grVeličinu i alata u svak Prikaz ikoDesnim tapokažite mikone radnMožete odpovršini - mtrenutku. Npovršinu bstavljaju dekorištenim Ako želite programim(shortcut) Kratica je samu stavkAko obrišeizvorna stanjegovoj ik
spod) se moma Word, kopristup bilo k
olje za unosutar njega. u iduće poljeolja, s lijevanim pritisko
olja sadrži pna taster (ndardno, prvpa kad se ot
konama
rafički prikaizgled ikonkom otvore
ona na radnasterom mišmogućnost ne površine. dabrati koje možete dod
Neki ljudi voez ili sa samesetke ikona
m programim
jednostavanma s radne p
do njih. ikona koja
ku. Stavka sete kraticu, uavka. Kratickoni.
ogu vidjeti noji predstavkom polju.
s aktivira to
e je, sa tastaa na desno, om na <Shiodvučeno s
na tastaturi) vo pritisnemtpusti izvrše
azi koje prena možemo penom folder
noj površinša kliknite Prikaz, a p
će se ikonedati ili uklonole čistu, nemo nekolikoa da bi imal
ma, datoteka
n pristup ompovršine, stv
predstavljase otvara dvuklanja se s
cu ćete prep
neki od opisvlja standard
polje što se
ature omogui odozgo naft> i <Tab>
slovo, koje psa podvuče
mo <Alt> i dena je selekc
edstavljaju fpromijeniti
ru.
i radnu povr
potom klik
pojavljivatniti ikonu u epopunjenu o ikona. Druli brži pristuama i mapam
miljenim davorite kratic
a vezu do stavoklikom nasamo prečacoznati po st
29
sanih elemedan Window
e indicira tre
ućen pritiskadole. Pomj
>. predstavlja enim slovomdržimo pritiscija željeno
fajlove, foldpomoću du
ršinu, zatimknite Prikaž
ti na radnoj bilo kojem radnu
ugi na nju up često ma.
atotekama ilce /prečace
avke, a ne a prečac. c, a ne i trelici na
enata za radws program
eperenjem p
kom na tastejeranje u su
tipku u komm i <Alt> kusnut pa se og polja, što
dere, prograugmeta Mor
m ži
li
sa dijalog p.) Rad sa m
pokazivača
er <Tab>. Kuprotnom sm
mbinaciji tipursor se premnda pritisneće se indici
me ili njihore options, k
prozorom. (mišom omog
- kursora (i
Kursor se pomjeru je mo
pki. Istovremmješta u poe željeni tasirati promje
ove prečice.koje se nala
(Primjer je ućava
nsert
omjera od guće
menim olje. Pri ter na
enom na
azi na paleti
i
Windows Bilo koji na računanaziva. On omoguDa bi radifile. Za neiskuiskusnog Explorer jresursima Datoteka-fDatoteka,Fajl (file)
Pod podacprihvati i zO definisaLokacijompripadnošćPod progrNiz naredkoristi i tprogramskFajl karak(kad su njeOsnovni pzaglavlju kKonvenciIme (Namkasnije prZec, ako sSlužbeni pzavise od Nazivi fajrazmake islova/karaMada je dPreporučustare i novI iskusni kimena. ReNaime prizgubite dnajčešće 1
s Explorer
operativni saru. Kod W
ućava da činili sa Explo
usnog korisnkorisnika
je neophodaračunara (i
fajl , fajl (file) pznači papir
cima se smzapamti. Faanju imena m određuje ću fascikli (ramom se p
dbi se smještermin aplikkih i dokumkteriše veličega unošenipodaci o fkoje operatiije za davanme) koje dajronađete. (aste napisali put i tome verzije operjlova mogui tačke za oakteri, osim dopušteno trujem da za ve konvencijkorisnici poekli smo da jri najčešćemdio imena n128 slova.
r/ Istraživa
sistem trebaWindows-a t
nite baš to šorerom treb
nika ExplorExplorer
an alat koji li gotovo sv
predstavlja, dokument
matraju sve ajl je jedno(Name) vidpripadnost
(folderu). podrazumjevšta u fajl kokacija sa is
ment fajlova.čina izraženi podaci). fajlu: ime, ivni sistem nje imena jete fajlu tr
ako ste nacrizvještaj saslično.) Pr
rativnog sisu imati do odvajanje. Uznakova ko
reba izbjegapočetak pr
ije dat u okvonekad imajje moguće
m načinu ana arhivskoj
ač Window
a da omoguto obavlja W
što mu ime kbamo prihva
rer je alat kje alat
dobijate u vim).
a osnovnu ounutar fasc
vrste dokumznačno odrdi odjeljak inadređenoj
va niz nareoji se nazivstim značenj
na u bajtovi
lokacija, vsam kreira.
rebalo bi dartali zeca, loa službenogri davanju istema i orga
256 karakU dugim naoji imaju poavati naša slihavatite ovviru ispod.ju problemakoristiti 255arhiviranja j kopiji uko
30
ws-a
ući jednostaWindows E
kaže da istratiti hijerarh
koji omogukoji korissklopu Win
organizaciocikle.
mentata, apređen sadržispod. j cjelini. Lok
edbi, koje seva programjem. Sa asp
ima (Size)
veličina i d
a vas podsjeogično je dg puta, logičimena fajla
anizacije poktera, (tzv.azivima fajosebna značlova (dijakrivo jednosta
a sa arhivi5 slova u im
podataka oliko prekor
avno organiExplorer, il
ažujete svojhijski mode
ućava da sesti da orgndows-a, ko
onu cjelinu
plikacija i pžajem, ime
kacija datot
e izvršavajumski fajl, ilipekta Windo
i datum ka
datum kreir
eća na njegoda dokumenčno je da faa potrebno dataka. . dugački nlova, mogučenja. Tako itike-kuke i
avno pravilo
ranjem podmenu, ali i p
(snimanja račite limit
zovanje i pi samo Exp
j računar. el i definisa
e upozna štaganizuje poji Vam om
, u koju sm
programa, kenom i loka
teke (fajla) o
u u tačno od češće sam
ows-a ne p
ad je posljed
ranja smješ
ov sadržaj intu koji sadrajlu u koji gtreba pošto
naziv) ukljuu se koristit
su zabranjkvake).
o, a da kasn
dataka zbogpreporuku jna CD) pprograma
pretraživanjeplorer, kak
ati dva pojm
a ima u račpodatke u mogućava pr
mještamo po
koje računaacijom.
određena je
dređenom rmo programpostoji razli
dnji put faj
štaju se u
i da vam oldrži taj crtežga smještatovati konve
učujući tu ti sva malajeni : ? " /|
nije analizi
g prekoračeje da se kor
postoji mogza snimanj
e podataka o se češće
ma folder i
čunaru. Za računaru.
ristup svim
odatke.
ar može da
e
redosljedu. m. Često se ika između
jl mijenjan
posebnom
lakša da ga ž, date ime te date ime encije koje
ekstenziju, a, ili velika
< > * : .
irate odnos
enja dužine risti do 80. gućnost da je, a on je
Fascikla (Folder prepoznate pomotnica, sastoji od I folder jeJasna je apremještat
Hijerahijs Vaš računfajlova) i nHijerahijafoldera. Folder mokoja podsj Adresa fajU puno imimena svseparatoro RazumjevOvdje pre Kako pokrPošto smostartamo EPostoji (baExplorera
(omotnica/fedstavlja ve
pod imenomsa istim z
više fajlovae jednoznačanalogija sati iz registra
ska strukturnar može danormalno d
a direktorija
ože da se sasjeća i naziva
jla i folderame nekog
vih foldera om \.Tako b
vanje rada Ezentovane p
renuti Explo se upoznalExplorer. ar) deset nau taskbaru.
folder/direeću logičku
m direktorijznačenjem. a; kao fajl ččno određea klasičnoma u registar,
ra a ima nekoli
da je neophoa izgleda k
stoji od drua se stablo (
a naziva se pfajla (folde
od glavnbi C:\Rad\Z
Explorera znprocedure i
lorer li sa elemen
ačina da to u.
ektorij) u cjelinu u , a sad je Folder moiji su sadrž
en sadržajem organizaci
iz fascikle
iko hiljada fodno, da se tkao obrnuto
gih foldera,(tree), sa ko
putanja. (pra) bi se uk
nog korijenZec značilo d
nači razumjestrukture su
ntima kojim
učinite, ali k
31
koju se smtermin dir
ožemo shvažaj drugi faem, imenomijom podatau fasiklu; p
fajlova, (samti silni fajloo stablo k
, od folderaorijenom iz
path). ključivala ina do imeda se fajl Ze
evanje Windu osnov rad
ma želimo up
kod Window
mještaju fajrektorij zamatiti i kao ajlovi. m i lokacijoaka, koje m
praktično iz
mi Windowovi organizukoje počinje
i fajlova ilikoga se vrš
i putanja. Pena fajla (ec nalazi na
dowsa. da u Window
pravljati (faj
wsa7 je naje
jlovi. Ranijmjenjen sa t
specijalnu
m. možete, lista
foldera u fo
ws-i imaju neuju i smjestee iz glavn
i samo od faši grananje.
Putanja se (foldera) ma disku c u f
wsima a kro
jlovima i fo
ednostavnije
je su ove cterminom f
u vrstu fajl
ati pregledaolder.
nekoliko stote u neke već
nog (korjen
ajlova, po st
određuje nameđusobno folderu Rad
oz vježbu po
olderima) ka
e da kliknet
cjeline bile fascikla ili la, koja se
ati, vaditi i
tina će cjeline. skog-root)
trukturi
avođenjem odvojenih
d.
ostati jasni.
ako da
e na ikonu
Element
Naslovna Linija mestrukture čemu ćem U slučaju zbuniti. Podešavanmenija ToRazličita pExplorer iopcijama dvije grup Za početakProzor ExpredstavljeNa dnu prselektovanfolder (Di
ti Explore
O
traka prikaz
enija i palepodataka, d
mo kasnije go
da su pode
nje izgleda Eools izborompodešavanjaima tri glavkoje podrža
pe.
k izaberite Cxplorera se ena folderimrozora nalani folder (Osk free spac
era
Osnovni pro
zuje ime on
eta sa alatkda pojedineovoriti.
ešeni nešto
Exporera vrm Folder i da ostavljamo
vna foldera: ava Compu
Computer sastoji od
ma, a u desnzi se Status
Object(s)) i ce).
ozor koji se
noga što tren
ama sadrži e fajlove br
drugačiji p
rši iz menijdalje podešao za kasnijeFavorites,
uter, jer one
Local disk dva okna.
nom sadržajsna linija kokoliko je s
32
dobije nako
nutno pregle
i komande rišemo, kop
arametri mo
ja View čekavnjem Opte. Zasad ih iLibrararies
e sadrže pri
k D i analizirU lijevom
j trenutno aoja prikazuj
slobodnog p
on pokretanj
edate (na sli
koji nam opiramo i pr
ogli bi dob
kiranjem i iztions View .izbjegavajtei Compute
incipe koje
rajte sadržajm se nalazi
ktivnog folduje koliko oprostora na
nja Explorer
ici gore to j
omogućavajrebacujemo
iti i radno o
zborm ponu. e, samo će der, a mi ćemćete moći
j prozora. hijerahijsk
dera. bjekata (fajdisku kom
ra
e Libraries)
ju da vršimna druge p
okruženje k
uđenih opcij
da Vas zbunmo se uglavn
primjeniti
ka struktura
jlova i foldme pripada s
).
mo izmjene pozicije, o
koji će Vas
ja; kao i iz
ne. nom baviti i na druge
a podataka.
dera) sadrži selektovani
Osnovni ComputerNa disk sekao odvoj PC obaveimaju, ali folderi. (WDisk je odDavanje imSvaki foldNačin pridlokacije, jkoje postdisciplinovprobleme.
Explorer opregled njeelemenata.
elementi gr-a. e smještajuene cjeline.
ezno ima bapo princip
Windows-i dređen imenmena disku der može dadruživanja e proizvoljtoje među vani, možd
mogućava kegovog sadr.
gdje se smj
u folderi, a u
ar bar jedanpu ravnopraih tako i tre
nom (label) se vrši pril
a se sastoji o- smještanjan, no i tu
fajlovimada će nam
kretanje kroržaja, kao i
ještaju pod
u foldere fa
n hard diskavnosti fizičetiraju).
i jednim odikom njihov
od subfolderja fajlova use treba dr
a, odnosnoispočetka
oz strukturupremještanj
33
daci su dis
ajlovi. Ukol
k. Diskovi čkih i virtu
d slova abecve instalacijra, koji ondu određene ržati pravilao folderima
sve ići la
u računar ispje pojedinih
kovi koji
liko imate v
su određenuelnih uređa
cede a hard je.
da može da ifoldere i f
a i pridruživa, po pravako, ali će
pitivanje i h
su predstav
više diskova
i fizičkim kaja, mogu s
disk kao C:
ima svoj subfoldera u fovanje vršiti vilima hije
nam kad-
vljeni kao
va oni su pr
karakteristise shvatiti k
:.
bfolder itd. foldere tj. o
po logičkimerarhije. A-tad anarhij
subfolderi
edstavljeni
kama koje kao glavni
određivanja m vezama,
Ako nismo ja donijeti
Radsafa KopiranjeČesto imadrukčije). KOPIRANpod istim Obavlja se
• Selektuje• Izdate koalatki klik• Pozicion• Izdate koalatki klikOva komalokaciju, afasciklu i u
s Ovdje je msmješta dmemorijedisk.
ajlovimai
e fajlova ate potrebu d
NJE podrazuimenom nee u nekoliko
ete fajl koji omandu Cop
kom na ikonnirate se na lomandu Pas
kom na ikonanda vrši koali na orginau orginalno
slika i poru
momenat dadatoteku u pe RAM mem
ifolderim
da fajl imate
umijeva da može se koo faza:
želite kopirpy. Ovu kom
nu Copy. lokaciju gdjste. Ovu komnu Paste. opiranje (prealnoj lokacij
om fasciklu.
uka koju dob
a razjasnimoprivremenumorije raču
ma/selekc
e i na drugo
želimo datoopirati na is
rati mandu mož
je želite da mandu mož
ebacivanje) ji je zadržan
bijamo pri k
o: datoteke su memorijuunara. Kom
34
cija/kopir
oj lokaciji. T
oteku u cijesto mjesto (i
žete pronaći
smjestite kožete pronaći
sa orginalnna datoteke
kopiranju (v
se trajno čuu (Clipboarmanda Past
ranje/pre
Ta operacija
elosti prepisistu fasciklu
i u meniju E
opiju fajla.i u meniju E
ne lokacija (e koju smo k
većih fajlova
uvaju na diskrd), koja sete prebacuj
emještanje
a se naziva k
ati na drugou-folder).
Edit, ili je ak
Edit, ili je ak
(source) na kopirali, ona
a, kad je kop
kovima. Koe nalazi unuje datoteku
e/
kopiranje (a
o mjesto. Na
ktivirati iz p
ktivirati iz p
ciljnu (desta se nalazi i
piranje duž
omanda Coutar elektru iz RAM-a
a kako
aravno,
palete
palete
tination) i u ciljnom
že)
opy ronske a na hard
35
Premještanje fajlova Umjesto kopiranja često imate potrebu da fajl prebacite sa jedne lokacije na drugu. Operacija premještanja (Move) se razlikuje od kopiranja po tome što se datoteka sa izvorne lokacije prebacuje na ciljnu lokaciju. Procedura je slična onoj kod kopiranja, samo se umjesto Copy koristi Cut • Selektujete fajl koji želite iskopirati • Izdate komandu Copy. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Cut Ovdje je momenat da pojasnimo: datoteke se čuvaju na diskovima. Komanda Cut smješta datoteku u privremenu memoriju (Clipboard), koja se nalazi unutar elektronske memorije RAM memorije računara.. Korektnije bi bilo reći da se u privremenu adresu smješta ime i lokacija gdje se datoteka nalazi. • Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite fajl. • Izdate komandu Paste. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Paste. Ova komanda vrši kopiranje (prebacivanje) sa orginalne lokacija (source) na ciljnu (destination) podataka, ali na orginalnoj lokaciji nema više datoteke koju smo kopirali, ona se nalazi samo u ciljnom fasciklu. Umjesto izbora komandi Cut, Copy i Paste iz Edit menija možete da koristite tastaturu i kombinujete tastere. Na taj način možete zadati komande i to: Ctrl + C = Copy Ctr + V = Paste Ctrl + X = Cut Preimenovanje fajlova Ukoliko imate potrebu da nekom fajlu promijenite ime to ćete učiniti na sljedeći način: · Aktivirate Explorer · Pronađete i selektujete fajl kome želite promijeniti ime · Izdate komandu Rename: promijeni ime. Ovu komandu možete pronaći u meniju File. Eventualno možete potražiti ikonu sa istim imenom (uglavnom nije dio standardnog seta palete alatki). · Nakon toga će prozor koji sadrži staro ime postati aktivan i omogućiti da ukucate (prekucate preko starog) novo ime. Za pozicioniranje možete koristiti miša ili strelice. Sa BackSpace i Delete tasterima vršite brisanje viška. I pri izmjenama imena treba voditi računa o konvencijama za davanje imena. Višestruko označavanje (selekcija) fajlova Windows Explorer vam omoguućava da brzo i jednostavno kopirate ili pomjerate datoteke. Da biste datoteke iskopirali ili pomjerili prethodno ih morate selektovat-označiti. Ako želite označiti grupu datoteka koje su u nizu onda u desnom dijelu prozora Windows Explorera kliknete na prvu datoteku u nizu, pritisnete taster Shift i držite ga pitisnut, a onda kliknete na posljednju datoteku u nizu. Kad otpustite tipku Shift ostaće zatamnjena grupa datoteka. Ove datoteke su spremne za kopiranje, pomijeranje ili brisanje.
36
Kada označavate datoteke koje nisu u nizu onda označite (kliknete na), prvu od njih pritisnete taster Control (Ctrl) i držite ga pritisnutog, zatim birate (kliknete na) sljedeće datoteke koje želite selektovati. Kada odaberete sve potrebne datoteke otpustite taster Ctrl.
Kreiranjenovihfoldera Napokon je došao momenat i da objasnimo kako Windows-i kreiraju nešto novo. Pretpostavimo da želite rezervisati prostor za smještanje nekih Vaših podataka. To znači da je potrebno da kreirate fascilklu u koju ćete smještati Vaše dokumente. Procedura je sljedeća: • Pokrenete Explorer • Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite novu fasciklu Pozicija gdje se nalazimo treba biti folder koji omogućava skladištenje -pamćenje. • U meniju File izaberete New Folder i automatski će se kreirati novi folder sa ponuđenim imenom New Folder. Slika lijevo Vas podsjeća na to da je ime foldera jednoznačno, pa ukoliko o tome ne vodimo računa mi, računar to čini automatski. Sam unos imena izvodi se kucanjem sa tastature, držeći se pri tome istih preporuka koje smo dali za imena fajlova (jednoznačnost, dužina, naša slova...). Kod davanja imena sreli smo se sa tragovima vještačke inteligencije implementirane u Windows-e: predikacijom i radom sa neimenovanim dokumentima. Ovdje je to vrlo jednostavno i bilo bi zamorno i bespotrebno gubiti vrijeme na objašnjenjima kako Windows-i štite konzistentnost i jednoznačnost podataka, no ipak razmislite malo o tome. Ukoliko pokušate na istoj lokaciji (u istom folderu) dati isto ime, Windows-i će Vas upozoriti da to nije moguće. Šta je fajl, šta ekstenzija, prepoznaj različite tipove ikona, koje su ekstenzije Ako fajl postavimo na read only on se može samo čitati, promjene ne prima, ako hoćemo da mijenjamo status, desni klik na fajl, properties, to se isto odnosi i na foldere, s tim što se automatski odnosi na sve fajlove u folderu, a ne na naknadno ubačene fajlove. Sortiranje, preimenovanje(f2), označavanje više fajlova u nizu i ne, kopiranje i premještanje, brisanje(shift+delete, direktno brisanje), vraćanje obrisanih, Brisanjefajlova:RecycleBin Pri brisanju se treba držati jednog osnovnog pravila briše se samo ono za što smo sigurni čemu služi, pretpostavka da je nešto višak je vrlo opasna. Operacija brisanja fajla obavlja se u dva koraka: • Selektujete fajl koji želite izbrisati • Izdate komandu Delete Ovu komandu možete aktivirati direktno sa tastature pritiskom na taster Delete, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Delete Možemo shvatiti da se fajlovi prebacuju u specijalno rezervisan prostor, sistemski folder, nazvan korpa za otpadke: Recycle Bin. Unutar ovog foldera vrši se privremeno čuvanje fajlova i informacije o tome gdje su se nalazili prilikom (u momentu) brisanja.
Ovaj princfajlova. Trajno br Opisano bPotražite nunutar kojAko selekrekonstrui
Ako zaistaEmpty ReUkoliko sti fodere koslekotovan
cip brzog br
risanje i rek
brisanje (Dena Desktopujeg će biti sp
ktujete neki išete.
a želite da trecycle Bin i te neke fajlooje želite reni fajlovi i f
risanja naziv
konstrukci
elete) predstu ikonu korpisak ranijeod fajlova i
rajno uklonkliknete na
ove (ili foldekonstruisatifolderi biće
va se i recik
ija slučajno
tavlja samo pe za otpad
e izbrisanih iz korpe ima
nite ove datoa tipku Yes zdere) greškoi i i izdate ke vraćeni na
37
kliranje, jer
o izbrisanih
premještandke Recyclefajlova. ate ponuđen
oteke sa diskza potvrdu
om obrisali mkomandu zaa mjesto oda
omogućava
h fajlova
nje pokaziva Bin. Klikn
ne mogućno
ka onda u Fbrisanja. možete ih v
a rekonstrukakle su obris
a rekonstruk
ača iz kataloete na nju i
osti da ih tra
File meniju i
vratiti tako škciju (Restorsani.
kciju ovako
oga (tabele)otvoriće se
ajno izbrišet
izaberete ko
što selektujere this item
o izbrisanih
fajlova. e prozor
te, ili da ih
omandu
ete fajlove m) i svi
Control p Kao što mmjesto gdjeKontrolna Kakvih popromene u Kada klikn
U gornjemćemo preglKada odabpostoje u o
panel
mu govori ime se vrši potabla je sas
odešavanja?unutar opera
nete na start
m desnom uglati ikonice
beremo smaokviru kontr
me Controldešavanje kstavni segm? To su pativnog siste
t – Control p
glu nalazi si male “pro
all icons / mrolne table.
l Panel (Kokomponentiment operatiprije svega ema window
panel otvori
e opcija Viograme” kojmale ikone,
38
ontrolna tai operativnoivnog sistem
administraws 7.
iće vam se p
iew by: onaji se izvršavpojaviće se
abla/Upravog sistema.ma, u komeativna pode
prozor kao n
a omogućavvaju kada dve sljedeća s
ljačka tabla
e se nalazi ešavanja si
na slici ispo
a da možemvostruko klislika koja p
a/Nadzorno
čitav set poistema, pod
od.
mo birati naiknemo na n
pokazuje sv
mjesto) je
odešavanja.dešavanje i
ačin na kojinjih. e alate koji
e
. i
i
i
Pogledajm Desktop gGadget su sistema, a mKada se ak
mo one koje
gadgets/malmali progrmogu biti z
ktiviraju poj
se najčešće
li programrami koji raznačajne za javljuju se n
koriste. A t
i koji nose di u pozadikorisnika.
na desktopu
39
to su:
čitav spektini operativ
u računara.
Najči sat Slikprog
tar informavnog sistema
češće korišćt.
ka lijevo gramčiće.
acija a i ne opter
ćen gadget-
pokazuje
rećuju rad o
dodatak jes
kako poz
operativnog
ste kalendar
zivate ove
g
r
e
Display/poMoguće jeekrana: ovam odgopozadine epodešavanj Na primjpodesite daboja ili slnačin. Otvokliknete desktop bakao opcija Poslije odaste već vi changes.
Ukoliko žprozora udrugačiji oprozor Coopciju Chsounds on U okviru standarne izabrati koali i neke dU okviru možete mmnoge dru
odešavanjae podesiti od rezolucijovara, prekekrana, njegja skrin sejv
jer: ukolika na vašem lika to radorite controna displayackground sa lijeve str
aberete slikuodlučili, kl
želite da u kojima od standard
ontrol panehange the your comp
ove opcmogućnost
oje nudi samdruge.
ove opcijmijenjati scuge stvari
a izgleda eksve parameje ekrana kko definisagove boje slvera itd.
ko želite desktopu b
dite na sledol panel, potay i chan
koji se narane. u ili boju ililiknete na s
izgled varadite b
dnog, otvoel, i potra
visuals aputer ije nalazi
ti koje možm Window
je mogućecreen save
krana i prozetre koja anja ike,
da ude deći tom nge lazi
i šta save
aših ude
orite žite and
se žete
ws 7
je r i
40
zora
Region an
Ukoliko douvijek standefault inp
nd Languag
odamo višendarni font put languag
ge/podešava
e jezika, reci jezik koji
ge bar koji s
anje jezika
cimo srpskim kucamo
se nalazi u s
41
a i regiona
Ovo je mradimo. Onda kkeyboarddugme cAko želilatinicuadd, potserbian, kliknemoTada nam Standard
i latinicu, ćbude srpsk
samom vrhu
mjesto na k
kada otvorids and Lan
changes keyimo da dodto radimo
tom iz palelatin ser
o ok. m se taj jezi
dno, klikom
ćirilicu, engki latinica tou prozora, p
kome defin
imo ovaj pnguages. Uyboard. damo novi j
na sledeći te koja namrbia and
ik doda u pa
na apply p
gleski jezik o biramo takpotvrdimo n
nišemo jezi
prozor imaU okviru nj
jezik, na pr način. Kl
m se otvorimontenegr
aletu.
potvrđujemo
itd. i želimako što u oknaš izbor.
k sa kojim
amo opcijue se nalazi
imer srpskiliknemo na izaberemo
ro Former
o izbor.
mo da namkviru opcije
m
u i
i a o r
m e
Jednosta Cilj: upozsistemom,pa i Windo
U sklopuZa početak CalculatoProgram kranijim džPoziv proPozivom
Izbor se kao na sli
Naučni kaProgramepodržavajuBin), Standard(/), sabirapredznakaRačunanjUnos vrijukucavanjAko korisnumeričko<NumLocIzbor (i ibrojčani, sRezultat dugme = s
avneWind
znavanje sa, bez primjeows-a, je pru Windowk ćemo se up
or kalkulator
žepnim (stonograma vršdobijete pro
vrši iz menici lijevo:
alkulator (Serski kalkuu rad sa ra
ni kalkulaanje, oduzima. je se vrši unednosti se jem brojevastimo tastatog seta. Ack> taster štindikacija) sa <NumLse dobija (nsa kalkulato
dowsapli
a najednostene na aplikrije svega dws operativnpoznati sa n
omogućavanim) kalkulši se sa: Starogram kalku
nija View č
Scientic) saulator omogazličitim bro
tor (Standamanje, proc
nosom vrijevrši ili kl
a. turu mogu
Ako se korto je indicira
moda numock> važi znakon unos
ora.
kacije
tavnijom apkativne proa omogući knog sistemnajjednostav
a da se uz atorima. rt/Programsulator koji j
čekiranjem j
adrži dalekogućava i radojnim sistem
ard) sadrži cenat, kvad
dnosti u dijlikom na t
se koristiti risti numerano paljenjemeričkog seza sve progrsa brojeva i
42
plikacijom ograme, nemkonkretan rma isporuvnijim kao š
z pomoć ra
s/Accessorije integrisan
jedne od p
o veći broj fud sa logičkimima (heks
samo elemdratni korije
alog prozortaster - dug
brojevi iz rička tastatem svjetlosneta: da li rame. i operacija)
Windows-ma mnogo srad. učuje se što su kalku
ačunara vrš
ies/Calculatn u Window
ponuđenih o
funkcija, m operacijasadecimalni
mentarne open (sqrt), in
r Calculatorgme koji p
gornjeg reura ona sene indikacijda se kori
), pritiskom
a. Upoznavsmisla. Cilj
više aplulator, sat i H
e jednostav
tor. ws.
opcija
ama (u brojni - Hex, ok
peracije: mnnverznu vri
r-a. predstavlja
eda karaktere aktivira e. isti kao ku
na taster <
vanje sa oj operativno
likativnih Help.
vna računan
nim sistemiktalni - Oct
noženje (*)ijednost (1/
broj, ili s
r seta tasta- bira pri
ursorski (st
<Enter> ili
perativnim og sistema,
programa.
nja, slično
ima koji to t, binarni -
, dijeljenje /x) i izbor
a tastature
ature, ili iz tiskom na
trelice), ili
klikom na
.
PrivrememinimizacMinimizacsmješta u aktivirali WordPad-Ponovni pPostupak PomjeranPostavite destinacijudokument Napuštandugme –CProvježbajKalkulatorveć smo ododaju se
Podešava Unutar WKad pokre
Kad se pomoći da poAko želiteTu ćete mPrije, ili kprimjetite,prozor za
PromijenitKlikom nasekundi. Kad želitena njih. Ako se žeželi.
no napuštciju. cijom progrtaskbar. Aiz desktopa
-a, minimizapoziv minimminimizacij
nje prozorase u naslov
u. Pomjeranta, tako da v
nje programClose), ili koajte rad sa kar je jedan o
obradili većsamo nared
anje tačnog
indowsa imenete Windo
poziv
stavite u doogledate ko
e više detaljmoći da preg
kasnije, vri, jednostavnpodešavanjte - podesita inkrement
e promjene s
eli promjena
tanje -mini
ram ostaje aAktivan pos
a njegovomacijom se v
miziranog prje važi kod s
a kalkulatorvnu liniju nje naročitovam on prek
ma kalkulaombinacijomalkulatoromod najjednoinu radnji p
dbe vezane z
g vremena
mplementiranows-e tačno
v programa
onji desni ugoji je danas da pozovite plednije vidiijeme, koji no se postave.
te potrebnet-dekrement
sati, ili min
a vremensk
imizacija p
aktivan i dostaje prozor
m minimizaraćate u prorograma vršsvih Window
a je na stani držeći pri
o ima smislakriva podatk
ator se vršim tastera <A
m, mijenjajuostavnijih Wpotrebnih zaza specifičn
a kalendar
n je kalendao vrijeme m
gao Windowdan i datumprogram nate osnovne pokazuje
vite na sat u
e parametret strelice vrš
nuta kliknete
ke zone, iza
43
programa
stupan, ali sr, koji je pracijom se vozor WordPši se klikomws program
ndardan načiritisnut lijeva, ako kalkuke.
i na standaAlt> <F4>. ući vrstu kalWindows pra rad; tako nu aplikaciju
r i sat
ar i sat. moćete vidjet
ws prozora pm. azvan Kalen
informacijesistemski s
u Taskbar-u
e. šite promjen
e na njihovo
aberete karti
Calculator
se njegov prredhodno bvraćate u dPad-a i sl.
m na njegovuma.
in: vi taster miulator koris
ardan način:
kulatora i programa. Kće biti i kou.
ti u donjem
pojaviće se
ndar i vrijeme o vremenusat, će se r
u i kliknete 2
ne; mjeseca
o polje i ink
icu Time Z
r vrši se k
rozor uklanjio aktiviran
desktop, ako
u ikonu u ta
iša, pomjerstite za pror
: klikom na
provodeći raao, što ste d složenijih
desnom ug
(isplivaće)
me - Date anu i datumu. razlikovati 2 puta na nj
a, godine ili
krement-dek
one, klikom
klikom na
nja - minimin. Ako ste
ko ste ga ak
askbaru. - Po
rite prozor račun u proz
a dugme za
azličita izračvjerovatno
h Windows
glu.
balon u kom
nd Time.
od stvarnojega. Pojavi
sata, minut
krement će
m na područ
dugme za
zira i on se Calculator ktivirali iz
okušajte.
na željenu zoru vašeg
a izlaz ( X
čunavanja.primjetili, programa:
me ćete
og. Kad to i se dijalog
ta odnosno
se odnositi
čje koje se
Help - po Help predPoziv glaWindows-nismo akti
p
omoć i pod
stavlja obavavnog Help-ima. vršimivirali neki
poziv Helpa
drška
vezan dio usp-a, gdje su
mo sa Start/Hprozor).
a preko Star
ser friendlyu objašnjenHelp ili pri
rt dugmeta
44
y - prijateljskni svi pojmitiskom na t
kog okruženovi i procetaster F1 - a
pozi
Nakon štoprozor koji Kliknete nobjašnjenjaobjašnjenje
nja Windowedure, koje ako se nalaz
iv Helpa pr
o ste pozvje sam po s
na neki oda iz spiskae.
ws-a. srećemo p
azimo u desk
reko F1 tast
vali pomoćsebi jasan.
d ponuđena i dobijet
pri radu sa ktopu (ako
era
ć dobijate
ih topika-te detaljno
Paint Šta je Pai Program zskromnih lne zahtjevaOvaj dizajkreiraju neIsporučuje Bitmapir Računarsk
Primjer
Pojam pik
Red Greendruge bojeslika crno bbita (RGB)Kvalitet jesvaki pojedznači boljurazne vrsteslike u tomJPEG (JPGizvesti, ali Paint koris
int
za obradu blikovnih stvaju kompleknerski alat
ezahtjevne cse i nanalz
ana grafik
ka grafika se
r bitmape i
ksela
n Blue - to e osim ove trbijela to zna) po jednomedne bitmapdinačni piku sliku kao ie sažimanjam formatu sG) format kje blizu stv
st PNG saže
bitmapiranihvaraoca. Akksnu obradunamjenjen
crteže. i se integris
ka
e dijeli na dv
pikselizacij
znači da svri osnovne. ači da pikse
m pikselu. Cpirane slike
ksel (dubinai vjerodosto
a. Bitmap (Bsu veoma vkoji sažima varnosti. eti (komprim
h slika, zvako radite sa u, Paint je, v
je amaterim
san u sklopu
va dijela: bi
je
Bitmkori(najsnimili TBitmgubiBitmpravnekili n
Pielepla Svdapik
vaka boja imŠto je više
el zahtjeva sCrno bijele s
određuje uboje). Ako
ojniji prikazBMP) je nevelike, za ra
sliku a da s
movani) form
45
ani Paint (ekranskim više nego doma, ali i pr
u Windowsa
itmapirana g
map grafičisniku omočešće fotog
mi u neki veTIFF. map slika jei svoj kvalitmapirana vougaonu
kom grafičkna papiru.
ksel (PIX emenat na avi, crveni i
vaka boja pa (kao primkselu, svaki
ma svoju vrovih vrijed
samo jedan slike su upraukupan broj o je dubina . Slike zahtjsažeta datot
azliku od njse ne primj
mat kao sta
slikati, obosnimicima obar izbor. rofesionalci
a 7.
grafika i vek
čki programogućuje dagrafiju) pomektorski for
e slika kojatet, tj. dolazgrafika jmrežu pi
kom izlazn
(picture) ekranu il
i zeleni pod
ojedinog pimjer) RGB
i bajt sadrži
rijednost, mdnosti slika ć
bit za razlikavo radi togpiksela (reboje veća, jevaju mnoteka koja njega mnogojeti gubitak
ndardni form
ojiti), u stan(screenshot
ima omogća
ktorska graf
m je račua crta slik
moću računarmat kao što
a prilikom pzi do pikselije podataiksela ili oom uređaj
ELement -i nekoj bit
dpiksel ( sub
iksela je poslike sadržejednu pose
mijenjanjem će zauzimatku od slike
ga manje po zolucija) kaviše se nijago memorije koristi nij
o popularnijna kvalitet
mat u kome
nju je da it) ili fotogra
ava im da
fika.
unarski proku, ili ureara i monitoo su JPEG,
povećanja -izacije.
ak koji pobojenih tju kao što j
- Pixel) jetmap slici bpixel).
osebno define tri bajta
ebno definis
vrijednosti ti više prostu boji koja zauzimanjuao i broj vriansi može pje, zbog togjednu vrstuji i češće koti iako je to
e pamti slik
ispuni željeafijama koji
brzo i lako
ogram kojieđuje slikuora, te da ih PNG, GIF
- zumiranja
predstavljatačaka, naje monitor
e najmanjikoji sadrži
nisana takopo svakom
sanu boju.
se dobijajutora. Ako jezahtjeva triu prostora.ijednosti zaprikazati, toga se koristeu sažimanja,orišteniji je
o nemoguće
e.
e i
o
i u h F
a
a a r
i i
o m
u e i
a o e , e e
Pokrenite
Elementi Nakon pokcrtanje.
Pri radu saalate za crtSam postup
e Paint
2
i rad sa al
kretanja Pain
a Paint-om ktanje. pak rada je
1
2
latima Pai
nta dobićete
koristimo se
standardan
inta
e standardn
e mišom i T
za program46
ni Windows
Toolbar-om
me ove vrste
Kliknite menu) lijstavku Alu prikazAccessorinjega, a z(i ponovona) ikonipaletom (p Alternativprogram alijevo) upritisnuti
prozor unu
(trakom sa
e.
na dugmejevim tastel programs zanoj listies (pribor, zatim u novoo lijevim taicu Paint, pored tačke
vno, možeand files (obukucati izrataster ENTE
tar kojeg m
alatima), ko
e Start meerom miša,(svi progra
ti pronađi oprema), ootvorenoj asterom miprikazanu
e 1).
ete u polbilježeno kaaz PaintER.
možete da za
oji sadrži sv
enija (Start, zatim na
ami). Potomite folderkliknite nalisti, uočiteiša klikniteslikarskom
lje Searchao 2 na slicit, a zatim
apočnete
ve osnovne
t a
m r a e e
m
h i
m
Iz Toolbar-utiskivanjePotom se pKad završi
Osnovni al Nacrtajte n Izbor tipaBrushes (čIzborom nerezultate (nitd). Biranjem ooblik direknemate slikDijagonalnmiša, dobij Pri radu sa
Dodatni al Rotacija i
-a izabereme (osvjetljavprebacimo uimo rad sa j
lat su četkic
nekoliko jed
a četkice za etkice) služeke od četknalik na vod
oblika iz sekktno na slikuku za podlonim potezomjate oblike r
a Paintom m
lati
zakrivljen
mo (kliknemvanje) ikoneu radnu povednim alato
ce- Brushes.
dnostavnih o
crtanje že za direktnica dobijaćedenu četkicu
kcije Shapeu (odnosno
ogu). m (uz pritisnraznih velič
moguće je da
nje
mo na) alat sae, koju smo ršinu i radim
om, selekcij
. Izbo
oblika koris
no bojenje sete različite u, marker, s
s, crtate izabcanvas, uko
nut lijevi tasčina.
a selektujete
47
a kojim želiizabrali. mo sa tim aja novog se
orom četkic
steći četkicu
slike. e sprej,
abrani oliko
ster)
e određeni d
Selena s
Kl(rookr90 okr18verhorPolije
imo raditi. I
alatom. vrši jed-nos
ce omoguće
u.
dio crteža –ekcija oblaslici lijevo.
iknite lijevotacija) akorenete. Na stepeni uli
retanje “nag0), kao i rtkalnoj (Flrizontal) os
onuđene opcevi taster m
Indikacija d
stavnim klik
eno nam je p
oblast- i da sti obavlja s
im tasteromo sliku na kraspolaganjijevo (Rotaglavačke” zodrazi u ip vertical) i.
cije iz liste biša.
da je alat iza
kom na nov
prostoručno
ga obraditee alatom Se
m miša na kojoj raditeju su vam: ate left 90) za 180 stepogledalu o ili horizon
birate pritisk
abran je
vi alat.
o crtanje.
e. elect, kao
alat Rotatee, želite darotiranje zaili udesno,
peni (Rotateokrenuti pontalnoj (Flip
kom na
e a a , e o p
Alat za raKliknite namnogo opcdok sve droblika) hoprimjenom
Desno, u sprimjenjenObično se Boje se mijboja (klikoraspolagannijanse.
d sa kontura ovaj alat cija. Prva (ruge boje (a
omogenim pm efekata ne
sekciji Coloni na izabranna konture
ijenjaju takoom na lijevinju je alatka
rama (Outli dobićete
(No Outlineali samo kopremazom ke od četkic
or, ponuđenne alate. primenjuje
o što lijevimi taster mišaa Edit Colo
line). padajuću lie) ukida koonture ozna(Solid Colca.
e su standa
Color 1, a nm tasterom ma) izaberete ors (izmjen
PromjenIspod tekAko na Rkojim je uokvirenoVertical uslike (broveće uradProcentuakružić popikselimavisini) unkvadratićobilježenće uticati Drugi uoslike u Horizontadejstva. Sve promtasterom
48
istu sa onture, ačenog lor) ili
PoIzaunuO (poPriobpopU pon
ardne boje.
na boje za pmiša izabere drugu. Za
ni boje) gdj
na veličine sksta Crop, Resize klikn
moguće slom bloku -unosite procojčane vrijediti obrnuto)alna izmjenored teksta a (broj svjetnositi ako oć pored teksn, promjena na drugu, š
okvireni blostepenima. al i Vertic
mjene u dijalmiša klikne
opuna bojomabrani oblikutar granica
ovome vopuna). incip je isti lik, primenjpunjavanja sekciji Sizenuđenim linColor 1 i C
popunu Coloete Color 1 one kojimae iz bogate
slike uočićete te
nete lijevimliku umanji Resize, u pcentualnu vednosti man).
na veličine Percentage
tlosnih tačkobilježite krusta Maintain
a jedne brojšto znači daok Skew (D
Isto unoscal ali ovo
logu Resizeete na dugm
m k može bia kontura. vodi račun
kao kod alanjuje se nek
bojom. e, bira se dnijama. Color 2 su u
or 2. ili Color 2,
a ponuđene e palete boj
ekst Resizem tasterom miti, uvećati, polja pored
vrednost za unje od 100 ć
se izvodi e (procenti)
kica za prikaužić pored n aspect ratjčane vrijeda ne morateDegrees) odsite brojčanoga puta n
e an Skew izme OK.
iti popunje
na alat na
ata Outline:ki od izabra
debljina čet
uzorci boja
a onda desnboje nisu dja možete b
e (promjenamiša, dobić ili iskositi
d tekstova Huvećanje iliće je uman
samo ako j), dok ćeteaz na ekranunatpisa Pix
atio (zadrži dnosti, prope obje mijenjdnosi se nane vrednosnema propo
zvršiće se k
en bojom i
azvan Fill
: na iscrtanianih načina
tkica, među
koji će biti
no iz paletedovoljne, nabirati druge
a veličine).ćete dijalogi. U prvomHorizontal ii umanjenje
njiti, dok će
je obilježenveličine u
u po širini ixels. Ako jeproporciju)
porcionalnonjati. a zakošenjesti u poljaorcionalnog
kada lijevim
i
l
i a
u
i
e a e
. g
m i e e
n u i e ) o
e a g
m
Pamćenj
Pamćenje cStandardni PNG (Porstvoren kakPNG podržslike (sivihza profesio Izmjena -izunutar dija
Ukoliko imPNG prepo
eslikeiiz
crteža obavi format sa k
rtable Netwko bi poboljžava slike z
h tonova) i Ronalnu upot
zbor drugoaloškog proz
mate namjeroruka je dai
zborform
vlja se komakojim Paint
work Graphjšao i zamje
zasnovane nRGB slike. Ztrebu, tako d
og formata zora za pam
ru da vaše cih pamtite u
mataslike
andom - klikt radi je PNG
hics) je bitmenio GIF forna paleti (s pZamišljen jeda ne korist
slike, kod Pmćenje):
rteže dijelitu JPEG form
49
e
kom na ikonG.
map rastersrmat. paletom defe kao grafičti profesiona
Painta, vrši
te sa drugimmatu.
nu
ski format
finisanom 2čki format zalne palete
se u naredb
m (ili ih distr
koji koristi
4 bitnim RGza razmijenuboja (kao š
bom Save as
riburate na I
i kompresij
GB bojama)u preko intešto je CMYK
s type (koja
Internetu) u
ju. PNG je
), greyscaleerneta, a neK).
se javlja
umjesto
e
e e
vježbe Pa Nacrtaj slij
vježba
Vježba
Vježba
aint
jedeće crtež
a1:
a 2:
a 2:
že i spremi iih u svoj fol
50
lder:
Dodatak: Task manaAko želite Windows Tkombinacij
ZatvaranjeCtrl+Shift+ Pravilno re Isključivanjisključiti, pControl Papower settpodesiti vrna dugmetPower butt Korisničmožete prinalogu pomPostoje tri 1. Standruge koris2. Adm3. Nalvršiti instal
: Vježbe, z
ager da vidite koTask Manajom tipki <
e aplikacije+Esc, kartic
estartovanj
nje računarpređe u stananel – Powtings / chorijeme za isktu pisati Shton action (
čki nalog istupiti, šta moću korisnvrste nalogndardni –msnike, OS trministrativnlozi gosta (liranje, mije
zadaci i do
oje se sve pager' je progCTRL> + <
e koja ne ca Applicati
je računara
ra – Start/Snje spavanj
wer Options ose what thključivanje
hut down ilbuđenje iz
– skup infmožete da
ničkog imenga: možemo da raži lozinkuni – obezbje(Guest) – naenjati postav
odatne mog
programi „vrgramska po<ALT> + <D
reaguje –ions, označi
a – Start – st
Shut down, ja, hibernac(Appearan
he power bmonitora i
li nešto druspavanja –
formacija kpromijenite
na i lozinke.
radimo gotou za adminiseđuje najvećamijenjen ovke ili prav
51
gućnosti W
rte“ pri raduodršaka za zDEL>.
Najlprekprocako SvakizboNekzaus'nest U inicisistepad Zato
– desni kliimo proces
trelica pored
ako pritisncije ili ništance and Perbuttons do vrijeme po
ugo, desni kdugme za n
koje OS ukae na računa.
ovo sve, alstrativni nalću kontrolu osobama koviti lozinke)
Windowsa
u pokrenite zaustavljanj
ljepši dio jekopira imecesa i oprikuzme ime a
ki od prikaorom |End Pkad trebastavljanja vtao s popisa
osnovi jeirane od stremskih proc
sistema ili
o OPREZ pr
k na Taski End Task
d ikonice Sh
nemo dugma. Šta će se sonalization), tu može
oslije kojeg klik na Tasnapajanje na
azuju na toaru. Svaka o
i ako hoćemlog nad računa
oje privreme
Task manage tekućih p
e kad neki nekog od
kazuje se kaantivirusne p
zanih proceProcess| zausa postupaviše puta pa', odnosno d
bezbolnorane korisncesa može ureset račun
ri korišćenju
k bar i Sta
hut down i R
me za napajdesiti post
n / change emo preko odlazi u sta
skbar / Propa kućištu)
o kojim datosoba pristu
mo da uradi
arom eno koriste
ager. procesa, koj
zločesti 'virsistemskih
ao sistemskpodrške.
esa može sestaviti i ugaak označponoviti dada je zausta
o zaustavitnika, dok zauzrokovati
nara.
u ove opcije
art Task M
Restart
janje računatavljamo prscreen saveChange pl
anje spavanperties / St
totekama ilupa svom k
dimo nešto š
računar ( n
ji se poziva
rus' ili 'crv'programa-
ki resurs, ili
e označiti iasiti. čavanja ia bi procesavljen.
ti proceseaustavljanjei blokadu i
e.
Manager ili
ar se možereko Start –er / changelan settingsnja. Da li ćetart Menu /
i folderimakorisničkom
što utiče na
ne može se
a
' -i
i
i s
e e i
i
e – e s e /
a m
a
e
52
Izaberemo Start – Control Panel –User Accounts / opcija Manage another account, Create a new account ili izmjena, označimo korisnika i vršimo izmjene. Standardni nalog pomaže u zaštiti računara sprečavajući korisnike da vrše promjene koje utiču na sve osobe koje koriste računar, kao što je brisanje datoteka koje su računaru potrebne za rad. Kada ste prijavljeni na Windows sa standardnim nalogom, možete da radite gotovo sve što možete i sa administratorskim nalogom, ali ako želite da uradite nešto što utiče na druge korisnike računara, kao što je instaliranje softvera ili menjanje bezbednosnih postavki, Windows će vam možda zatražiti da obezbjedite lozinku za administratorski nalog. Biblioteke – mjesto na kojem upravljate dokumentima, muzikom, slikama, slično folderu ali biblioteka obuhvata fajlove koji su uskladišteni na nekoliko lokacija. Windows sadrži četiri podrazumijevane biblioteke: documents, music, pictures, videos. Biblioteka obuhvata sadržaje iz raznih foldera, u istu biblioteku možemo uključiti foldere s različitih lokacija, include in library ili pored stavke includes izaberemo stavku locations i remove. Biblioteke su novost relizovana kod Windowsa 7. One olakšavaju pronalaženje datoteka razasutih po čitavom računaru i mreži te rad s datotekama i njihovo organiziranje. Biblioteka sjedinjuje vaše podatke na jednom mjestu bez obzira gdje su stvarno spremljeni. Rezultat? Veća efikasnost pri radu i brži pronalaženje dokumenata Primjer: Zamislite da pokušavate sastaviti porodični foto album od fotografija smještenih na vaš hard disk i vaš laptop. Ranije je traženje određenih snimki bio težak posao. Kod Windowsa 7 jednostavno stvorite biblioteku, nekako je nazovete ("Album", na primjer), a zatim Windows kažete koje odlutale foldere želite obuhvatiti svojom novom bibliotekom. Vaše će slike i dalje fizički ostati na različitim mjestima, no sada se prikazuju u jednom prozoru. (Normalo laptop i vaš stoni računar trebaju biti umreženi.) Biblioteka može da uključuje do 50 lokacija. Takođe možete da kreirate nove biblioteke – i da ih nazovete kako god vi to želite. Na primer, arhitekta može da kreira biblioteku za planove, ugovore i fotografije u vezi sa građevinskim projektom. Student može da organizuje istraživačke radove i snimke predavanja na osnovu predmeta. Volite da kuvate? Biblioteke mogu da budu savršene zbirke recepata. Windows 7 sadrži biblioteke za dokumente, muziku, slike i videozapise. No možete personalizirati postojeće ili stvoriti vlastite biblioteke putem samo nekoliko klikova. Ali to nije sve. Bibliotekama je veoma jednostavno baratati, a i brzo se sortiraju – dokumente možete sortirati po vrsti, slike po datumu snimanja, a muziku po žanrovima. Snimanje cijelog ekrana - Taster PrtScn- slika ekrana se kopira u Clipboard
• zadatak: prebacite sliku desktopa u Paint, proučite Paint, sliku sačuvajte pod imenom Slika1 u svom folderu koji se zove Prvi koji ste kreirali na Desktopu.
Snimanje aktivnog prozora Alt + PrtScn
• zadatak: otvori fajl Slika1, ubaci sliku u Paint i sačuvaj kao Slika2 u svom folderu Gadgets (spravice- sadrži programe koji se lijepe za radnu površinu, praćenje vremenske prognoze, razmjene trenutnih poruka i slično) Quick Launch ne postoji, ikonu aplikacije koja nam treba samo prevučemo na task bar i onda pokrećemo jednim klikom. Jump List – iskačuća lista za prelazak
Snap – pripolovinu epovršinu.Npojavljuju KomprimoSmanjenje su winzip raspakivan
Slika pokaz Zadatak1: Zadatak2:klik na task Zadatak3:
ioni uz – pekrana, akoNa krajnjoj
se, isto i W
ovanje prostora zai winrar
nje, desni kl
zuje moguć
: otvorite N
: otvorite jokbar), kako
: kreiraj fold
pomjeranje po prozor po
desnoj iviWindows+D)
a skladištenj( nisu micik i extract
u proceduru
Notepad, dije
oš jedan Nose prebacuj
der pod svo
prozora uz omjerimo doci taskbara)
je i prenos, crosoft) -all.
u za kompre
elovi prozor
otepad, prikjemo sa pro
ojim imenom
53
desnu ili lo vrha ekra
a je dugme
najpoznatijdesni klik
esiju fajlova
ra, mijenjan
kaži oba proozora na pro
m u my docu
ijevu ivicu ana proširi Show des
ji programi na stavku
a uz pomoć
nje veličine
ozora kaskaozor( alt+tab
uments
ekrana, onse tako da
sktop (otvor
za komprimu i send to
winzip prog
prozora, po
adno, naporb)
n se proširi a zauzme coreni prozor
movanje i rao, compres
grama.
omjeranje, z
redo, naslag
da zauzmecijelu radnuri nestaju i
aspakivanjesed folder,
zatvaranje
gano (desni
e u i
e ,
i
Microsof
ProcjenjujeWord je pposlovanjeWord će Vpisanih fori druge dijeMikrosoft odnosu na Unaprijeđeunaprijeđenobuhvaćaju DefinitivnoWorda 200 Uvod u ra Nakon poprazan listUnos teksse na ekra
Tastatura
ft Word 2
e se da blizuprogram za e Microsoft Vam omogurmi. Kad ovelove OfficeWord 2010prijašnje ve
en je rad san rad sa fu trodimenz
o je kao sta07).
ad: Pisanj
kretanja Wt papira u pita se vrši je
anu, u prosto
sadrži sva s
2010
u 50% upotobradu tekOffice-a.
ućiti potpunvladate tehne paketa. 0 je verzijaerzije. a trakama, pfontovima, zionalne obl
andardan pr
e dokume
Word-a ispreisaću mašinednostavnimoru radne po
slova,cifre, z
rebe računaksta koji se
nu poslovnunikama zastu
a Word pro
poboljšana npobiljšana
like, prozirn
rihvaćen no
enta
d vas se ponu. m kucanjemovršine.
znakove int
54
ara pripada,
dobija u s
u korespondupljenim u W
ograma sa n
navigacija, izrada gra
nost, padaju
ovi format z
ojavljuje pro
m po tastatur
terpunkcije,
na ovaj ili klopu prog
denciju, kaoWord-u, uz
nekoliko zn
povećan brafikona, duće sjene i d
zapisa doku
ozor radne
ri. Znak koj
, kao i speci
onaj način, gramskog pa
o i izradu i malo truda
načajnih izm
roj gotovih dijagrama idruge efekte
umenata: do
površine, b
i pritisnete
ijalne znako
obradi teksaketa za ka
prelom jeda moći ćete
mjena i po
uzoraka i pi slika kojie.
ocx (koji se
baš kao da s
na tastaturi
ove.
sta. ancelarijsko
dnostavnijihda koristite
boljšanja u
predložaka,i mogu da
e javio kod
smo stavili
i pojavljuje
o
h e
u
, a
d
55
U tabeli je dat pregled i značenje specijalnih tastera. TASTER UPOTREBA
Alt Koristi se u kombinaciji sa drugim tasterima za formatiranje teksta i manipulaciju, prozorima, makroima i obilježjima
Backspace Koristi se za brisanje nepotrebnih znakova ulijevo od kursora
CapsLock Koristi se za trajno pisanje velikih slova (odnosno promjenu iz velikih u mala i obrnuto)
Ctrl Koristi se u kombinaciji sa drugim tasterima za formatiranje znakova redova i pasusa
Delete Koristi se za brisanje znakova na ekranu udesno od kursora End Skok na kraj reda
Enter Upotrebljava se za završetak pasusa ili umetanje praznih redova u tekst, kao i za zadavanje naredbi iz menija
Esc (Escape) Koristi se za poništavanje naredbi menija i izmjena koje ste napravili u okvirima za dijalog
Home Skok na početak tekućeg reda Page Down Prelazak na idući ekran naniže (listanje ekrana naniže) Page Up Prelazak na idući ekran naviše (listanje sadržaja ekran po ekran naviše)
Shift Omogućava kucanje velikih slova, a koristi se i u kombinaciji sa drugim tasterima za izdavanje naredbi i makroa
Strelice Koriste se za pomjeranje tačke umetanja - kursora gore - dole lijevo - desno
Tab Koristi se (slično pisaćoj mašini) za postavljanje lokacije tabulatora - fiksni skok za određen broj mjesta ulijevo; ali i za kretanje kroz okvire za dijalog i tabele
Razmještaj slova na tastaturi je u Windows-ima (i u Word-u, koji je tipičan Windows program) vezan za jezik. To znači, ako izaberete (u instalaciji) srpski (Serbian), imaćete ćirilični raspored slova. Ako izaberete Croatian, imaćete latinični raspored, koji se razlikuje od ćiriličnog. Nažalost, ovo nije u skladu sa našom praksom da pišemo i ćirilicom i latinicom. Ako ste izabrali ćirilična pisma, pritisak na taster Q davaće slovo Љ, W će dati slovo Њ, X je Џ. To znači da je promijenjen i programski razmještaj slova na tastaturi. Moraćete da se odlučite za jedan raspored, a ostaje da se nadamo da ćemo dobiti (od Majkrosofta) posebnu kodnu stranu koja bi povela računa o našim specifičnostima. Poželjno je imati tastaturu na kojoj su ugravirana naša slova, tzv. YU tastatura. Tasture sa našim slovima bazirane su na njemačkim tastaturama (prepoznaćete ih što je prvi red karakter seta QWERTZ, za razliku od američkih, gdje je QWERTY). Moguće je raditi sa bilo kojom tastaturom (softverski prilagoditi izgled tastera i njihove kodove), ali tad treba da se naviknete da pritisak na jedan taster ne odgovara prikazu na ekranu. Vertikalna trepćuća linija (uvećano slovo I) predstavlja tačku umetanja (insert point), ili kursor. Tačka umetanja pokazuje gdje će se pojaviti znak koji otkucamo sa tastature. Treba razlikovati kursor od pokazivača miša (mouse pointer). Pokazivač miša, kao i kod drugih Windows programa, se koristi za zadavanje naredbi. Izgled pokazivača miša razlikuje se u odnosu gdje se postavimo mišem i obično je ili iskošeno uvećano slovo I, ili bijela strelica. (Kod početnika zabunu izaziva to, što kad kliknemo mišem dođe do pomjeranja - prebacivanja kursora na poziciju na koju je ukazivao pokazivač miša.)
Radno ok
1.Dugmad 2. Naslovn3. Kartice /
o Dao Počo Umo Izgo Reo Pošo Prio Pog
4. Trake s
o neko zaso naralatn
5. Radna p6. Tačka um7. Trake za
dvos8. Statusna
prikaspeci
9. Linijari Bijelo pod
kruženje
za manipulna traka – im/ tabs
atoteka / Filečetna / Hom
metni / Insergled straniceference / Rešta / Mailinikaz / Reviegled / Viewalatima / To
ke naredbe sivljene nareredbe s tri tane trake zajepovršina – pmetanja, mja horizontaltruka strelic
a traka
azuje podatkijalnih funk-Ravnala - h
dručje ozna
- Elemen
laciju prozome dokumen
e me rt e / Page Layeferences
ngs ew w oolbars
skrivene, imedbe se ne mačke imaju edno se nazipapir, ovdje jesto gdje trlnu i vertikaca gore/dole
ke o trenutnkcija Microshorizontaln
ačava prost
nti Word p
orom – mininta, ekstenz
yout
maju strelicumogu trenutslijed daljnjivaju vrpca upisujemo
reperi kursoalnu navigace prebacuje
nom položajsoft Word-ani i vertikaln
tor za pisan56
prozora
imiziranje, mzija (.docx) t
u pokraj za tno izvršiti jih naredbi (ribbon) tekst, ubacu
or ciju (klizačipogled za j
ju tačke uma ni linijar, izn
nje, sivo po
maksimizirate ime prog
otvaranje d(na slici: Ch(na slici: D
ujemo objek
i) jednu strani
metanja na ra
nad i s lijev
dručje pre
anje, zatvarrama
dodatnih opchange List Lefine New B
kt
cu više/man
adnoj površi
e strane rad
dstavlja m
ranje prozor
cija Level) Bullet...) �
nje
ini i stanje n
dne površine
margine.
ra
kartice i
nekih
e
Trake predzadatku, a U programnalaze na iKad se nakorisnicimefikasnost.
Kartice Grupe u komand
Daćemo prupoznate s File karti
Kreiranje Otvaranje pOtvaranje vAlat Zapam Spr Ime Zap
dstvljaju (rnaredbe koj
mu Word 20istom mjestuaviknete na
ma kojima j.
se prvenstvunutar svakedna dugmad
regled svih a detaljima
ica
novog dokpostojećeg više od jednmti-Spremremi u / Save datoteke / pamti kao ti
relativno nje češće kor
010 možete u. a raspored je Word o
Prim
veno odnosee kartice raz
d u svakoj gr
kartica sa e.
kumenta: Ndokumenta nog dokume
mi (Save) (prve in - u koj
File name -ip / Save as
ove) kompristite uvijekčak i prilag
novih komosnovni ala
mjer komand
e na zadatkezdvajaju zadrupi izvodi
elementarnim
New > Blank- alatom O
enta: uz pomrečica na tasu mapu de s- upišemo ntype – prog
57
ponente kork su pri rucgoditi traku
mandi vidjeat za rad o
dne dugmad
e. datke na podnaredbe ili
m komentar
k documentOtvori / Openmod tasterastaturi Ctrl se dokumennaziv datotegram u koje
risničkog ii, tzv Office
u tako da se
ećete da suomogućava
di kartice i g
dzadatke. prikazuju m
rima njihov
t > Create (pn (prečica nCtrl ili Shif+ S)
nt zapamtitieke m spremam
interfejsa i e Fluent. e naredbe ko
u one pažljvelke ušte
grupe
meni naredb
e funkcije, a
prečica na tana tastaturi Cft
mo dokumen
grupišu a
oje se najče
jivo grupisede i bitno
bi.
a na Vama j
astaturi CtrlCtrl + O)
nt (MS Wor
alate prema
ešće koriste
sane. Onimo povećava
je da se
l + N)
rd .docx)
a
e
m a
Olakšano jOptions > Štampanje Prin Pag Cop Colkopija; Unc Ma Orij o P o L Kartica: P
Vrsta slova Veličina sl
FormatiraPodebljan- Ctrl + B
Primjena e Pre Ind Eks
Kliknemo mogu prim(Outline), velika slov
Mala slova - VELIKA- mala slov
Text Effec
Text Highl
Sjenčanje /
e kreiranje kartica Sav/ Print:
nter – izborge range: Alpies – broj kllated – ispi
collated – isargins – od nijentacija / Oortrait (vert
Landscape (h
Početni/H
a (font): Tim
lova / Font S
anje -oblikonje (Bold)
efekata (prececrtani tekst deks (Subscrsponent (Su
na sivu stremijeniti su:Reljefno (E
va (All caps
a pretvoriti uA SLOVA / va / lowerca
cts - s
light Color
/ Shading
novog dokue > Save Au
remo štampall – sve Curkopija dokuisuje se cije
spisuje se pnekoliko poOrientation:tikalan papihorizontalan
HOME
mes New Ro
Size – padaj
ovanje teksZakošenje - Ctrl + I
crtavanje, in(Strikethro
ript) H2O >uperscript) 5
elicu pokraj: DvostrukEmboss), U), Skriveni t
u velika ili UPPERCA
ase
sadrži opcije
- ala
- alat
umenta koriutoRecover
ač rrent page –umenta li dokumen
rva stranicaonuđenih ve
ir) n papir)
oman, Verd
ajudi meni
sta: (Italic) Po
- C
ndeksiranjeough) nekak> H2O; 5 m2 > 5 m2
aj „Font“ ko precrtanoUgravirano tekst je skri
obrnuto ASE
e oblikovan
at za isticanj
za bojanje p58
ištenjem prer info every
– trenutna Pa
nt od početk
a prema zadeličina marg
dana, Ariel,
odvlačenje (Ctrl + U -
, eksponentkav tekst
2
(ili prečico (Double (Engrave),
iven pri ispi
:
nja teksta: Sj
nje teksta bo
pozadine te
edloška – ek(odrediti )
ages – izbor
ka do kraja, a
danom brojugina odabere
Calibri (na
(Underline) prečice
t)
ca na tastatuStrikethrou
, Smanjenaisu (Hidden
jena / Shad
ojom
ksta
kstenzija.
r stranica
a zatim prem
u kopija, zatemo jednu
slici) itd.
)
uri Ctrl + Dugh), Sjena
velika slon)
ow, Odsjaj
ma zadanom
tim druga it
D) - ostali efa (Shadow
ova (Small
/ Reflection
m broju
td
fekti koji sew), Kontura
caps), Sve
n
e a e
Obrubi / B
Bojenje te Grafičke i
Grafičke li umetanje n
PoravnanjPoravnaj: l
Izbor prore Prikazivanj Stilovi: „pr
Ili pritisnem
izmjena sti
izrada novo KARTIC Koristi se z
Umetanje um o il prolijeve taste ure > Sjenčanj nak
orders
eksta različ
i numeričke
iste / Bullets
nove označe
je teksta lijevo / Alig
eda unutar p
nje i sakrivan
rimjena stil
mo u m
ila - pritisne
og stila: ozn
CA: UMET
za umetanje
(insert) tabetanje tabelli odaberemomjena poloera miša u žeđivanjetabe
e / Shadingknadno ume
- alat za
itim bojam
e liste:
s N
ene stavke –
gn Left, po s
pasusa - alat
nje znakova
a nakon ozn
eniju stilov
emo > P
na.imo teks
TANJE / IN
e različitih e
bele le: mišem p
mo opciju Umožaja tačke ueljenu deliju
ele: Table T
g etanje retka
postavljanj
ma: al
Numeričke
– Enter na ta
sredini / Ce
t Line Spac
a koji nisu z
načavanja te
a > izaberem
Primjeni stil
t sa .eljenim
NSERT
elemenata k
relazimo prmetni tabeluumetanja: tau
Tools > Obru
ili stupca:
59
je raznih vr
lat Font Co
liste / Num
astaturi, pre
entar, desno
cing
za ispis - Al
eksta, klikn
mo stil > Pr
l > Izmjeni (
m oblikovan
koji se koris
reko kockicu / Insert Taaster Tab, ta
ubi / Border
sta linija ok
lor
mbering
estanak ozna
/ Align Rig
lat Show / H
nemo na pon
rimjeni stil /
(Apply Styl
njem, pritisn
te pri uređe
a čime odreable i upišemastera sa stre
rs
ko označeno
ačavanja – d
ght, obostran
Hide
nuđeni stil /
/ Apply Sty
le > Modify
nemo kod
enju teksta
eđujemo bromo brojeve elicama na t
og teksta
dva puta En
no / Justify
style
yle
y)
menia sti
oj kolona i r tastaturi, pr
nter
ilova >
redova;
ritiskom
tačktaster miša(Below) ili U bris oznColumns) i bris
UMETAN oznna obrubu za pPicture > L pod ručn upiza visinu (H Zaglavlje uređivanjemiša i izbopovršinu ap
Umetanje pvrijeme, au Automatsk Umetanje s
ku umetanjaa te na brzom
Umetni > ko
sanje reda ilnačimo red iili Obriši re
sanje tabele
NJE Slike načavanje sldobije kvadpomicanje sLayout > W
dešavanje vno: označimsom vrijednHeight) i šir
i podnožje -editiranje:
or naredbe Uplikacije
polja utora/icu do
ko numerisa
simbola € £
a pozicionirm meniju od
olona lijevo
li kolone ili kolonu, p
edove (Dele
e: označimo
like radimo dratide slike na pro
Wrap, odaber
veličine objmo objekt, pnosti: desni rinu (Width
(Header andvostrukim
Uredi / Edit
(Qokumenta, it
anje stranica
£ © ∞ itd.
ramo u ćelijdaberemo U
o (Insert > C
pozovemo bte Rows)
tabelu i pri
pritiskom l
izvoljno mjremo stil
jekta pomičemo nklik na obje
h)
nd Footer) m klikom u p
izlazimo iz
Quick Parts td.
a
60
ju gdje želimUmetni > red
Column Left
brzi meni te
itisnemo tas
lijeve tastera
jesto: označ
neke od rubnekt > Forma
prostor zaglz polja zagla
> Field...) m
mo umetnutd iznad (Ins
ft) ili desno
izaberemo
ster Delete
a miša na že
čimo sliku, d
nih točaka nat Picture >
lavlja ili podavlja/podno
možemo um
ti red ili kolsert > Row A
(Right)
opciju Obr
eljeni objek
desna taster
na okviru obkartica Siz
dnožja; ili: pžja: dvostru
metnuti: bro
lonu, pritisnAbove) ili i
riši kolone (
kt, nakon če
r miša > For
bjekta ze > unijeti v
pritisak na duki klik na r
oj stranice, d
nemo desni ispod
(Delete
ga objekt
rmat
vrijednosti
desni tasterradnu
datum,
Kartica iz
Margine / M Orijentacijpapir, Veličina / SAutomatsko None (ni Okvir stran Uvlaka / In Kartica P
Cirkularn Kre 1) I • Pi • Po • O • N • Im 2) I • U • Po • Po 3) I • K • Iz
zgled stran
Margins: od
a / Orientat
Size - podeka funkcija zikakva), Au
nice / Page b
ndent - uvuč
Pošta/MAI
no pismo, pieiranje: StarIzbor vrste dismo – tekstoruka e-pošmotnice – i
Naljepnice menik – cije
Izbor polaznUpotrijebi tek
očni od predostojeći dok
Izbor primaKoristi postojzaberi među
ne / PAGE
daberemo p
tion: Portrai
šavanje dimza rastavljan
utomatic, Ma
borders – ra
čenost pasu
ILINGS
ismo s istimrt Mail Merdokumenta t koji se raz
šte – kao i kispis imena
eli dokumen
nog dokumekući dokumdloška – odkument – na
aoc ojeći popis –u kontaktima
E LAYOU
onuđene ma
it – okomito
menzija papinje riječi / Hanual
azličite vrste
sa - reda
m sadržajemge > Step bna kojem ž
zlikuje samokod pisma
i adrese pri
nt predstavlj
enta ment – dokumdaberemo pravigiramo d
– koristimo a u Outlook
61
UT
argine s obz
o postavljen
ira Hyphenation
e i debljine
m koje šaljemby Step Maielimo kreirao po umetnu
imaoca
ja ispis po p
ment koji uredložak do i otvorim
imena i adrk-u / Select
zirom na že
n papir; Lan
n
linija mogu
mo na više al Merge Wiati cirkularnutim poljim
poljima pod
upravo koris
mo postojeći
rese iz datotfrom Outlo
ljenu visinu
dscape – vo
u biti okvir i
adresa izard (kao nno pismo a
ataka iz baz
timo
dokument
teke ili bazeok contacts
u, širinu
odoravno po
i cijeloj stra
na slici iznad
ze podataka
e podataka s
ostavljen
anici
d)
a
• U 4) Oodredimo m 5) P 6) Z Kartica: P
rije pod Alaignoriši sve akodesne taste Kartica: P
OmogućavkompletnoPrint Layopogled Full ScreenWeb LayouOutline – pteksta te prDraft – pog Zoom – izb
PageText WhoTwo
Ukucaj novi
Organizacijmjesto u do
Pregled svoj
Završavanje
Prikaz / R
eči koje su p
dešenja: Revat Spele, promjeni
o se neka rijera miša nad
Pogled/VI
va definisano uređenje izout - kako d
n Reading -ut - pogled pogled na sromjenom ngled na dok
bor ponuđene Width - pr
Width - priole Page – p
Pages – pri
popis > kre
a svoje datookumentu te
je datoteke
e cirkularno
REVIEW
pogrešno na
view > Langlling and Gri, promjeni seč ne nalaz
d označenom
IEW
nje izgleda rzgleda prozode se na isp
pogodan zase koristi za
strukturu donivoa naslovkument kao
ne (izraženerikaz po širinikaz po širinrikaz čitaveikaz dviju s
iraj / Type a
oteke / Arra kliknimo n
/ Preview y
og pisma / C
apisane biće
guage > Setrammar - otsve (Ignore i u rječnikum riječi > A
radne površora. isnoj stranic
a čitanje doa izradu weokumenta; ova na nacrt; od
e u procentini straniceni teksta e stranice tranica
62
a new list >
ange your dina jednu od
your directo
Complete th
e podvučene
t Proofing Ltvara se dijaonce, Ignor
u tada ju moAdd to dictio
šine, postav
ci raspodije
okumenta eb stranice olakšan rad
dređeni elem
ima) ili uno
> Create
irectory – dstavki: Adr
ory – takođe
e merge
e crvenim, v
Language aloški okvirre all, Chan
ožemo unijeonary
vljanje pom
eliti tekst i r
sa premješ
menti kao np
s vrijednost
odajmo inforesni blok, P
e možemo u
valovitim lin
r sa opcijamnge, Changeti u rječnik
moćnih alata
azličiti obje
štanjem, kop
pr. zaglavlje
ti:
formacije o pPozdravi itd
urediti popis
nijama
ma: ignoriši je all) označivši je
a za rad (np
ekti, najčešć
piranjem, u
e se ne vidi
primaocu: d.
s primaoca
jednom,
e > pritisak
p. linijara) i
će korišćeni
uređivanjem
i
i
m
Uređivan Prije negotermiologiteksta. Ovaj izboosnovnih d Formatiran
Postoji mnKlikom na
Layout dabrojeva strPri formatdimenzije odštampatMogućnosraspolagan Mjere su sizaberete i
nje teksta -
o počnemoiji potrebno
r se običnodimenzija s
nje veličine
noštvo opcija trokutić po
aje neke dodrana, načinatiranju strankoje on ne
ti.) st promjenenju), dobiće
standardno-i cm.
- Formatir
pisati doko je odrediti
o naziva forstranice.
e stranice i m
ja i mogućnored koman
datne mogua poravnanjnice trebate
podržava. (
e parametaraete klikom n
-difolt-prede
ranje stran
kument, poti na kakvom
matiranje s
margina se v
nosti i mi ćende PageSet
ućnosti uređa, postavljavoditi račun(Word će pr
a štampača na dugme Pr
efinisano da
63
nice
trebno je dm papiru i s
stranice, a o
vrši ikonam
emo obradittup dobijate
Maivicteks Propokprozveliklik Listveli Orie(Popejsod d
đenja (formaanja bordurana o mogućrihvatiti raz
ili izbor jedrinter.
ate u inčima
definisati iza kakvim o
ovdje se kor
ma iz PageLa
ti neke. e mogućnost
argins (marce papira, osta i 'bjeline
mjene, kojkaznoj stranzora PageSičine koje knite na OK
ta Paper Sičinu papira
entation ortriat), kod sažnu (Landdužine. atiranja) straa i slično).ćnostima vašzličite forma
dnog od štam
a (1"=2,54 c
zgled stranidnosom bje
risti u smisl
ayot trake
t elementarn
gine) definiodnosno grae'.
je zadate, nici (PrevieSetup-a. Ka
želite da K.
ize definiša.
orijentaciju koje je duždscape), ko
anica teksta
šeg štampačate, ali štam
mpača (ako
cm), no post
ice. Analogelina ćemo
lu definisan
nog uređenj
nišu prazan anice stvar
možete ew) u gornjad ste defi
a ima vaš
še (omoguć
papira: žina veća odod koje je š
a (različitu n
ča, pa ne zampač ih neće
ih imate vi
toji mogućn
gno ranijoj vršiti unos
nja i izbora
ja stranice.
prostor od rnog unosa
pratiti na njem dijelu finisali sve a stranica
ćava unos)
portretnu d širine, ili širina veća
numeraciju
adavati e
še na
nost da
SkrolovanKad pokušprenos rijeAutomatsse automastalno premAutomatskračuna, dPageSetupuzima u obIndikacijaPonekad, zaplikacije.povećavatubacujete Skrolovantekstom, dkucamo teTreba obrakoristi iskred prepuš
NumeracijKod formasloženih doTo su, prijepozivom ru
Pri numeraporavnanjevanjsko poimaju nuIzbor poravPozivom mbrojeva (ardokument Zaglavlje složenih doNamjena p
nje -Automašate sa unoseči u novi reski prenos ratski prebacmotava i poki prelom
dužina dokup-a automatbzir paramea prelaska zabunu izaz. Veličina ete i smanjiteu štampač.
nje omogućadođe do autoekst, a on seatiti pažnju
ključivo kad šta Word-u,ja stranica
atiranja stranokumenata.e svega, broutine Page N
aciji stranice) ili u ugaoravnanje kumeraciju vnanja se vr
menija Formrapski, rimsnastavlja). (Header) s
okumenata podnožja (F
atski prenossom teksta, ed, automatriječi znači, uje u idući
odešava zadstranice omumenta je tski. Vi preetre zadate Psa jedne st
ziva ekranskkranske stra
e prozor), do
ava da, kad omatskog pe sam pomje
na upotrebuje taj novi
, automatskoa, header, fonice mogli s
ojevi strana.Numbers (v
a data je mao marginekod obostra
u desnomrši u meniju
mat... dobijaski, slovne o
stranice se olakšalo pro
Footer) je s
s i prelaz navrlo brzo p
tski prelom da vi ne voako ne mož
danu na veličmogućava p
proizvoljnelazite sa jePageSetup-otrane na drka i stvarna ane zavisi ook je PageS
se dođe do omjeranja tera. To omou tastera <Ered početakom prenosuooter, footnste vidjeti o
. Numeracijvidi sliku) iz
mogućnost dae (vanjsko pano štampanm uglu u Aligment.aju se dodatoznake), ili
obično koronalaženje plična zaglav
64
a iduću straprimijetićetestranice i sk
odite računaže. Imate utčinu stranic
prelazak nana, a stranedne stranicom.
rugu strana. Ekr
od tipa moniSetup-om de
kraja radnoteksta; tekstogućava unoEnter>. On ok novog pasu riječi. note osnovne elem
ja strana se z menija Ins
a se broj strporavnanjenih dokume
margine, tne mogućnnumeracija
risti za ispispojedinih cjvlju, mada s
anicu e mnoge prekrolovanje ta o tome da tisak da piš
ce. a iduću straničenje se ce na drugu
ranska stranitora i vaše efinisana fik
og prozora, t se pomjeraos teksta neomogućava usa (paragr
mente stran
u Word-u msert.
ranice posta). Pri tom enata. Naim
a parne
nosti definisa od nekog
s naslova iljelina. se ono rjeđe
ednosti, a prteksta. li riječ mož
šete na besk
anicu a da obavlja pru, a računa
na odgovara volje (nauč
ksna i stvarn
kad ispunima naviše - skograničene prelazak u aph). Inače
nice koji olak
može obavlj
avi na sreditreba biti
me, neparne(Event
sanja numerbroja (naro
li podnaslov
e koristi u ov
rije svega: a
že da stane konačnoj tra
vi o tome rema paramar prilikom
a veličini pročili ste kakona veličina p
mo radnu pokroluje, takodužine. naredni redse prelazak
akšavaju pra
jati automat
inu marginepažljiv ako
e stranice (Opages) u
racije, kao očito zaniml
va da bi se
vu svrhu.
automatski
u red - ona aci, koja se
ne vodite metrima iz
štampanja
ozora da
papira koji
ovršinu o da mi
d, ali se k u novi
aćenje
tski,
e (centralnoo se koristiOdd pages)u lijevom.
što su vrstaljivo kad se
pri čitanju
o i ) .
a e
u
U podnožjobavještenjAko u tekkreiranjeu komentarisWord će VAutonumb
Kreiranje Unutar doposeban m
Za rad sa tkapacitetured, ćelija
Naredbamsadrži naš
Kad proveautomatskumetanja (
Kretanje Kroz tabelPageDown
e se standarnja i ilustrackstu želimo
i poziv nasati i pozoveVam ponud
ber, automat
e tabela
okumenta semeni koji om
tabelama jeu, ali je, ugla.
ma Insert Taa tabela.
edemo procki se vrši kr(kursor).
kroz tabelulu (iz ćelije n...), na što
rdno smještija tipa datu
o da koristiaredbom Foemo naredbditi način dtski će preba
e često javljamogućava d
e poželjno davnom, dov
able dobijam
eduru na slireiranje tabe
u u ćeliju) seste već nav
a broj stranum, verzija,mo koment
ootnote iz mbu Footnoteda poveže aciti kursor
a potreba zaa se kreiraju
a znate neštvoljno da mo
mo mogućn
ici u koraciele na pozic
e može kretavikli pri uređ
65
ne, ali ga je m logo itd.
ntare, tzv. fmenija Inse. komentarena dno stra
a korištenjeu razlčite fo
to matematiožete prepo
nost da defi
ima 1- 4 nakciji na kojoj
ati mišom ilđivanju teks
moguće kor
fusnote, Wert. Postavim
sa ranijimane gdje se u
m različitihorme tabela
ike, ukolikooznati eleme
finišemo bro
kon klika naj se prije po
li upotrebomsta.
ristiti i za sm
ord dopuštamo se na k
m (ako postunose kome
h tabelarnih .
o želite da ihente označen
oj kolona i
a matricu kooziva ovih n
m tastature (
mještanje n
ta njihovo kraj riječi k
toje), a akentari.
prikaza. W
h koristite une na slici;
redova koj
oja predstavnaredbi nal
(tasteri Tab
ekih drugih
automatskokoju želimo
o izaberete
Word ima
u punom kolona,
je treba da
vlja tabelu, azila tačka
b, PageUp,
h
o o
e
UređivanjUnutar Touređivanjei dodijelitiUkoliko uView. Bitno je p Ako obratsegmenatatabela.) PoPromjena
Desnim klTable propWord dopIzbor i dedobijete m
U oknu Prtabele odn
je tabela oolbar-a (koe različitih vi različite vr
unutar Ribon
primijetiti d
timo pažnjua koliko imaomoću Ruledimenzija p
likom mišaperties
pušta da tabefinisanje vr
meni kao na
rewiev (pognosno okvira
oji kod Wordvrsta linija trste formi zna nemate o
a se svaka p
u, vidimo daa kolona uner-a možempomoću Rul
a unutar tab
ele imaju rarši se pozivoslici ispod.
gled prije izma.
d-a ponekadtabele. Alatia pojedine t
ovih alata, p
promjena od
a je i Ruler pnutar tabele.o mijenjati ler-a je najj
ele dobijate
azličitu bordom naredbe
mjena) mož
66
d nazivamoi su intuitivtabele.
provjerite (i
dnosi samo
promijenio (Ruler će uširinu pojedednostavnij
e mogućnos
duru (linije oe Border an
žete pratiti n
o i Ribon) mvno jasni i m
podesite) v
na selektov
izgled i da juvijek mijendinih kolonaji metod za
st podešava
okvira) ili dnd Shading
na kako se m
moguće je smmožete ih sam
vaš radni pro
vani dio tabe
je podijeljennjati izgled ka i redova. definisanje
nja izgleda
da ih ne kori(iz Table P
mijenja izgl
mjestiti alateamostalno pr
ostor pomoć
ele.
n na onolikokad je selek
e izgleda tab
tabel pomo
isti. Properties) n
led ćelija ili
e za rovježbati
ću menija
o ktovana
bele
oću menija
nakon čega
cijele
Dodatne e
Ovdje je p
SortiranjePodaci ununjima, ali mogućnos Sortiranje a potom oVjerovatn“A” do “Z Ako sortiobrnuto.
Prije sortirHeadings U protivno
efekte nudi k
preporuka d
e podatakautar tabela mza naš poče
st sortiranja
ćemo obavdredimo tip
no ste primijZ” ili od “Z”rate kolonu
ranja potreb
om će se so
kartica Desi
da ne pretjer
a mogu biti raetni nivo nei korištenja
viti tako da pp sortiranja, jetili i dugm” prema “A”u koja sadrži
bno je da oz
ortiranje pro
ign.
rate sa efekt
aznovrsni i ćemo se zada pojedinih m
prvo selektunpr. alfabe
mad na Toolb”. i brojeve, uz
značite imen
vesti tako d
67
tima, previš
Word omogdržavati na matematičk
ujemo kolonetski. lbar-u koja v
zlazni niz z
OvdupozavkoriAutelempriplogi
na kolona, tj
da se i naziv
e vrsta linij
gućava i slodetaljima, v
kih operacija
nu (rjeđe re
vam daju is
znači od man
dje treba obotrebu decimisnosti od isti. tomatsko mente tabelpadajućih ično).
tj. zaglavlje
vi kolona uk
a odvlači pa
ožene operaveć ćemo saa (sabiranja
d) po kojoj
tu mogućno
njeg prema
bratiti pažnjmalnog zarekodne stra
sortiranje e, tako da selementa
tabele i ukl
ključe u sort
ažnju od sa
acije i manipamo spomena).
želimo da s
ost, tj. sortir
većem, a si
nju na formeza, odnosnane i zemlj
se odnosise vrši sort
(što je
ljučite opcij
tiranje, tj. p
držaja.
pulaciju nuti
sortiramo,
ranje od
ilazni
mat zapisa i no tačke u je koja se
i na sve tiranje svih
apsolutno
ju Table
remjeste.
Ilustracija
Ukoliko usortiranje Spajanje Spajanje -1. selektuj2. U Tabl
Djeljenje -1. Selektuj2. U Tabl3. U menijselektovan
KorištenjWord dop
Poziv za fPostavimoNajčešće sPostoji mona slici, pNo, to ssabiranja smjestiti r
U slučaju proračune
a procesa sor
unutar kolonneće biti m
i dijeljenje-Merge Celjte ćelije kojle Tools, (ak
-Spit cells- ujte ćelije kole Tools, (akju Split cellnoj ćeliji
e formula pušta i jedno
formule vršio se na pozise proračunogućnost dapozivom i su samo jeelemenata, ezultat.
da želimo , a da se po
rtiranja, po
ne nemate ismoguće, ili će
e ćelija lls- oje želite spoktivana Lay
oje želite poktivana Layls (koji sam
ostavan pror
i se iz trake ciju (ćeliju)
n svodi na raa izvršite i nunosom foednostavne iznad ili p
kompleksntom izvrši u
prezimenim
sti tip promje biti pogre
ojiti (prelaskyout kartica)
odjelit (samoyout kartica)
m ispliva) up
račun unuta
Layout. ) gdje želimačunanje zbneke druge oormula u di
operacije ored ćelije
niji račun, pubacivanje E
68
ma odnosno
jenjivih (npešno.
kom miša d) izdajte kom
o se pozicio) izdajte kom
pišete koliko
ar tabela.
mo smjestiti bira elemenaoperacije, kijalog prozo
množenjau koju žel
preporuka jeExcel-ove t
o gradu:
pr. kombinov
držeći pritisnmandu Mer
onirate-postmandu Splio kolona i re
rezultat. ata kolone.kao or.
a i lite
e da se kortabele kao o
vane slovne
nut lijevi tasrge Cells
avite unutart Cells edova ćelite
risti Excel, objekta.
e i brojne vr
ster)
r ćelije)
e da se smje
program za
rijednosti),
esti u
a tabelarne
Umetanje Kako pov umetanje ProceduraJednostavn
Jednostavnklikom nanalazili. No, ovdje Prvo crtežzadovoljenPostoje odAnaliza ovWord dokJednostavnpripremljeVećinu koštampaju n
e objekata
vezati tekst crteža u W
a je istovjetnno pozovem
nom navigaa Insert impo
ćemo dati nž (slika) trebn, podržani dređeni probvih problem
kument za štno, Word (jen dokumenorisnika će ona štampaču
a
dokumet iWord
na ubacivanmo crtež kom
acijom krozortujemo (u
nekoliko naba da bude usu svi stand
blemi sa crtma prevazilatampu, kolojoš uvijek) nnt može se kovakva pripu; problemi
i crtež
nju bilo kog mandom Ins
računar (nauvezemo/ub
apomena. u formatu kdardni formežima u kol
azi ovaj priror priprema nema mogukoristiti samprema zadov se odnose n
69
drugog objsert Picture
a način sličabacimo) je u
koji Word mmati JPG, TI
loru. ručnik i rećiu ovom pro
ućnosti profemo kao predvoljiti, naročna ofset ili n
ekta (formu.
an Exploreru naš dokum
može da prihF, BMP, GI
i ćemo da ukogramu nećefesionalne seložak. čito ukolikoneku zahtje
ule, simbola
ru) pronađemment na pozi
hvati. Taj usIF...
koliko imate dati profeeparacije bo
o imaju namevniju tehnik
a dijagrama
mo željenu iciju gdje sm
slov je uglav
te namjeru desionalne rezoja i ovako
mjeru da dokku štampe.
...).
sliku i mo se
vnom
da koristite zultate.
kumet
Korišćenj U slučajugrafičkih dWord imaDa biste isKad to učigrafičkom
Chart podrbirate odgPostoji monekih drug Naslovi i Word podSadržaj Ova opcijizmjena uz
Kad je aktSvakom nKod složeHeding3,
je i izrada
u da koristitedijagrama.
a mogućnostskoristili ovinite onda ć
m predstavom
ržava različgovarajući tiogućnost dagih program
kreiranje
država moguse formir
ja je izuzetzrokovala m
tivane Homnaslovu se auenih tekstovšto dodatno
a grafikona
e tabele za p
t jednostavnvu mogućnoćete jednostam brojčanih
čite izglede ip. a izvršite koma za tabela
sadržaja (
ućnost kreirra tako tno praktič
mukotrpan p
me tab, u gruutomatski pva su dopu
o doprinosi e
a i dijagra
prikaz nume
nog kreiranjost prvo trebavnim poziv
h podataka.
dijagrama i
onverziju porni proračun
(TOC)
ranja automašto se nna kod već
posao ponov
upi Styles grpridružuje bušteni različefikasnosti
70
ama kod W
eričkih pod
ja grafikonabate ovladatvom koman
i, u zavisnos
odataka ili izn, npr. iz Ex
atskog sadrnaslovima ćih dokumevne numera
roup, izaberbroj stranicečiti nivoi ni pregledno
Worda -Ch
ataka, zgod
a i dijagramti radom sa nde Graph m
sti od podat
z tabela kojxcel-a.
ržaja (ConteHeading
enata, gdjeacije sadržaj
rite (kliknitee. naslova i posti.
hart-
dno je da se
ma. tabelama.
moći da vaš
taka (njihov
e ste kreiral
ents). pridružujusu česte i
a.
e na) stil koj
odnaslova
oni ilustruju
dokument
ve pregledno
li u Wordu,
u brojevi izmjene, pa
oji želite.
Heading1,
u preko
obogatite
osti),
ili iz
stranica.a bi svaka
Heading2,
Nakon štokursor na Table of C Ponuđenodirektno, iJoš jednom
• Un• Na
I ništa višeZnači unuPostavite sstranica) Tako smosadržaja, kKliknimo predloženeprimjera il
Izborom n
o smo unutapoziciju g
Contents (TO
je nekolikili modifikum da ponovnutar Word aslovu pridre Word sam
utar teksta mse na mjesto
o završili pkoja će namna karticu e oblike kali kliknite n
nekog od sti
ar dokumendje želimo OC) iz men
o stilova naujemo premavim šta treba
dokumentaružimo (odr
m odrađuje omarkirate nao gdje želite
postavljanjem se nalaziti
REFERENako može
na "Table of
ila sadržaj je
nta svim poda bude sa
nija Insert/In
aslova (slova želji. a da uradima selektujemedimo) nivoostalo. slove. e da bude sa
e stilova zana samom
NCES pa poizgledati va
f contents" .
e kreiran.
71
otrebnim naadržaj (na ndex and Ta
va, poravna
mo: mo naslov o 1,2.3... He
adržaj (To j
a Naslove početku ili
otom na dugaš sadržaj. .
aslovima dopočetak ili ables.
anje i slično
eading1, He
e obično po
i Podnaslokraju dokum
gme Table oDakle mo
odijelili stilkraj knjige
o), koje mo
eadig2...
očetak ili kr
ve. Sada idmenta. of contentsžete odmah
: Heading, e) i pozove
ožemo da pr
raj knjige i č
demo kreir
. Uočite dah klknuti n
postavimo emo opciju
rimijenimo
čista
rati tablicu
a već imate na neki od
Korišćenj
Word podkorištenja JenostavnoSamostaln Štampanj Kad urediFile/Print
je Word A
država i mogza grafikčko se koristi
no provježba
je dokume
imo dokum.
Art-a
gućnost autoko naglašavpozivom izajte neke od
enta
ment, obično
omatskog kanje pojedin
z WoraArta d efekata.
o želimo da
72
kreiranja defnih fraza i riz menija In
a ga odštam
formacije slriječi. nsert.
mpamo. To
lova i riječi
se iz Word
u cilju njih
d-a postiže
ovog
naredbom
73
Word 2010 je raniju funkciju Print Previw bitno unaprijedio dajući prikaz dokumenta u desnom prozoru. Ukoliko imate dokument (knjigu) na više strana prije štampe je obavezno prelistajte
koristeći dugmad za inc/dec: sa brojevima strana koja se nalazi pri dnu ove naredbe.
Koristeći klizač za zum imate mogućnost i da prije štampe pogledate izgled više strana, što je gotovo neophodno kod uređivanje složenijih tekstova (knjiga).
Slanje faksova pomoću Worda Ukoliko računar ima ugrađen faks/modem, na isti način na koji se dokument štampa (šalje na štampač), moguće je dokument poslati kao faks poruku. Word i Windows-i će se pobrinuti da sve što ste unijeli u dokument bude poslato kao faks. Po izboru File/Print naredbe u Printer listi, jedan od štampača biće faks/modem i njega treba odabrati. Dok je za štampač dovoljno potvrditi štampanje, za slanje faksa biće potrebno zadati i kome se faks šalje. Na računaru bi se vodio imenik primalaca faksova, pa bi izborom primaoca (ili unosom telefonskog broja) bio poslan faks. Dovoljno je da imate faks/modem karticu koja je pet puta jeftinija od faks mašine, a ne zahtijeva papir. Praktični primjeri, zadaci i vježbe izrade Word dokumenata Kada je više dokumenata otvoreno, kartica view, swich windows, view side by side(istovremeno prikazivanje dva dokumenta), možemo koristiti i split za pregledavanje velikih dokumenata. Dodjela lozinke dokumentu File-info-protect document/ encrypt password i napišemo lozinku, uklanjanje, isto samo obrišemo lozinku, naravno za svaku akciju save. zadatak, proučite šablone unos teksta prilikom ukucavanja teksta koristimo mod insert ili overtype, u kartici file, options, advanced označimo use the insertkey to control overtype mod riječ se označava sa dva klika, pasus sa tri klika, red- klik na marginu, pasus dva klika na marginu, cio dokument tri puta na marginu umetanje blokova za gradnju kartica insert- quick parts-building block organizer (cover page) Zadatak: Kreiranje i snimanje nove datoteke Startujemo program Word. Uočavamo da je ime fajla Document 1. Odredimo tip i veličinu fonta (Times New Roman, 12). Postavimo margine na 1 inch (2.54 cm). Ovaj tekst kopiramo još dva puta. Sačuvamo ovaj fajl pod imenom Word 1 u svoj folder Ix na desktopu. Određivanje margina je u kartici Page Layout, a čuvanje fajla u kartici File.
74
Startujemo program Word. Uočavamo da je ime fajla Document 1. Odredimo tip i veličinu fonta (Times New Roman, 12). Postavimo margine na 1 inch (2.54 cm). Ovaj tekst kopiramo još dva puta. Sačuvamo ovaj fajl pod imenom Word 1 u svoj folder Ix na desktopu. Određivanje margina je u kartici Page Layout, a čuvanje fajla u kartici File. Zadatak: Isticanje (selektovanje) teksta:
1) Riječ – dva klika 2) Pasus – tri klika 3) Cijeli dokument – tri klika u marginu 4) Red – klik u marginu
Zadatak: Korištenjem tabulatora uradi slijedeće:
1. Uvod ................................................................. 64 2. Pasusi ................................................................ 78 3. Praktični rad .................................................... 101 4. Rezime ............................................................ 152
Ako su mjere u inch prebaci ih u cm – file options-advanced Zadatak: Napravi tabelu kao na slici
ponedeljak utorak srijeda četvrtak petak
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Zadatak: Napravi tabele kao na slkamai
☺
a
a
a
a
prvi
Ukloni i postavi vodeni žig- page layout-watermark
Dodaj komDodaj komFusnota jeili odjeljka Dodaj refe Izvrši pronKartica hom Korišćenje File – optSlovo a zam Izvršu porReview – c Kreiraj saMarkiraj –Postavi se i pozovemoTable of co Kreirajte
0
5
10
15
20
25
30
broj učenika
mentar teksmentar, pa e napomena a, postavi i u
erecu tekst
nalaženje ime-editing,
e opcije autions – proomijenite sa
ređivanje dcompare
adržaj knjig– postavi oznna mjesto g
o opciju Tabontents.
slične grafi
1.razred
13
23
18 1
stu ga obriši koja se poj
ukloni
tu
i zamjenu t, replace
tocorrect ofing – auto1, pa to obr
dokumenat
ge nake naslovgdje želiš dable of Conte
fikone
2.razred
1817
2218
1
g
pregled
javljuje na d
teksta
correct optirišite
a
va –Headinga bude sadržents (TOC)
3.razred
27
11
16
12
godine
prolaznos
75
dnu stranice
ions
g ržaj klikom na k
d 4.razr
1714
6
1
15
sti
e, a endnota
karticu REF
red
11
17
a se pojavlj
FERENCES
1995
1996
juje na dnu
S pa potom
dokumenta
na dugme
a
Umetanje oInsert – tex Respoređivforward (je Više objeki group Za oštrinucolor
DodavanjeInsert – sm
Ovo je tga kopirgdje želitd
okvira za text box
vanje po sedno mjesto
kata možem
, promjenu
e smartart grmartart, doda
text box, morati, premjeimo, poravn
ekst
lojevima o unaprijed)
o da grupiš
svjetlosti i
rafike (dijagavanje oblik
ožemo eštati navati
format arra
emo u jedan
li kontrast
grami) ka, design, a
76
ange, send
n – sa ctrl o
koristi se d
add shape
to backwa
označavamo
dugme corre
ard(jedno m
o objekte i d
ections, za
mjesto una
desni klik n
promjenu b
zad), bring
na označeno
boje dugme
g
o
e
Power Po Kratki prePower Poiprikaza gdjna cjelokup
Šta1. Do2. Do3. Prik4. Do5. Sm6. Tab7. Do8. Um9. Pre10. Do11. Do12. Um13. Kar14. Šta15. Prik
Uvodne n PowerPoinbar osnovnse brzo uvjPrezentacijgrafikone prezentiramPowerPoinskupu, takolakšava pOvakva prkompleksnčest slučaj Prije nego prezentacijdefinisanjeZa prave dU ovoj fazeventualnu 1 Prezentacionprikazivanje na
oint
egled int je progrje imamo gpnu prezent
a je potrebndavanje i urdavanje slajkaz slide sodavanje tem
martart bele davanje gra
metanje slikaetveranje lisdavanje anidavanje pre
metanje i odrtica slide s
ampanje prekaz
napomene:
nt je zgodannim tehnikajeriti. ja koju kreii eventualn
mo. nt je prije sko da se naraćenje matrezentacija ne crteže i o
u panel disšto startate
je. Plan pree sadržaja i bdizajnere prizi bi trebal
u upotrebu s
ni slajdovi mogua filmskom platn
ram za prezgotove šablotaciju, pri čeno znati: ređivanje tejdova sa oz
orter ma iz kartice
afikona i urea (artistic efste za nabrajimacija elaza izmeđusjecanje vidhow – set o
ezentacije
: pripremn
n alat da brzama izrade p
iramo na ovno dodajem
svega prezea monitoru terije. olakšava i
objašnjenja,kusijama. e sa izradomezenatcije pbroja stranaipremna fazli definisatispecijalnih e
u se dalje upotrnu.
zentacije. None. Prikaz Semu Slide M
eksta nakama za
e design ( u
eđivanje ffects) janje u smar
u slajdovadea i muzikeoptions
na faza
o i jednostaprezentacije
vaj način jemo efekte, d
entacija kojaili platnu
govorniku ili da onem
m prezentacpredviđa daa i okvirno vza je najvažni, broj i vrefekata i mu
rebiti za izradu
78
Novu prezenSlide Sorter
Master omo
nabrajanje
u slide sorter
rtart dijagra
e (trim vide
avno naprave upotrebom
e zapravo nda bi dobili
a govornikuprojektora1
u prikaz damogući da s
cije neophoa definišetevrijeme trajnija, kasnijestu slika, iultimedije.
folija za grafos
ntaciju možr dozvoljavagućava kon
(sa tab pods
r označimo
ame
eo)
vite prezentam PowerPoi
niz slajdova i na dinam
u omoguća1 prikaže n
ajući mu mse zaboravi
odno je da o cilj i poranja budućee je sve stvalustracija, n
skop, 35 mm sla
žemo početa da vidimo
ntrolu forma
simbol)
sa ctrl slajd
aciju. Zato snt-a, korist
(sličica) u ičnosti i za
va prikaz pniz slajdova
mogućnost di previdi ne
obavite pripruku, a običe prezentaciar tehnike. način kretan
ajdove, štampa
ti praviti izo kako novaatiranja svih
dove i dodaj
se potruditeje višestruk
koje umećanimljivosti
prezentacijea, koji zain
da unaprijeeka sitnica,
premu i napčno se podije.
anja kroz pr
anje reklamnog
z Backstagea tema utičeh postavki.
jemo teme)
e i ovladajteka u to ćete
emo tekst ii onoga što
e na nekomnteresovama
ed pripremi što je tako
pravite plandrazumijeva
rezentaciju,
materijala ili za
e e
e e
i o
m a
i o
n a
,
a
79
Ovi parametri se grubo govoreći definišu na osnovu dva parametra: • sadržaja prezentacije • ciljne grupe prezentacije.
Ako imate više ciljnih grupa, razmislite o tome da napravite više prezentacija, pokušaj da se napravi univerzalna prezentacija, koju će svi razumjeti i prihvatiti, gotovo uvijek znači lošu prezentaciju, koja nikog ne interesuje. Pošto je pretpostavka da ste ovladali Word-om, predlažemo da u Word-u napravite grubu skicu buduće prezentacije. Tu ne bi trebali gubiti vrijeme na finese, dovoljno je da napravite grubi raspored. Bez dodatne analize daćemo nekoliko savjeta: • Slike za prezentaciju birajte i kreirajte u .jpg formatu. • Za ekranski prikaz slike treba da budu maksimalno iste rezolucije kao i ekran (monitor)
preporuka 800X600. • Za prikaz preko projektora slike treba da su u rezoluciji projektora • Audio fajlove pripremite u .wav formatu, a ukoliko su veći u midi, ili .mp3 formatu (ali u tom
slučaju obavezno provjerite audio kodek). • ako koristite video zapis provjerite koji video kodek imate instalisan, ili koristite Windows avi
fajl
Ma koliko autori i Microsoft tvrdili da su prezentacije prenosive, jedini pouzdan način da pokrenete prezentaciju je da ponesete svoj računar i da Vaš laptop podržava izlazne elemente u projekcionoj sali (da postoje drajveri koji će pokrenuti projektor, odnosno grafoskop, ili čak jednostavano veliki monitor), ili i da njih ponesete sa sobom. Snimanje prezentacije na CD je način da prezentaciju ne demonstrirate, ili da je prezentirate u osakaćenoj formi. I kad obezbjedite prenosivost, nije sigurno da ćete uskladiti snagu Vašeg računara sa onim koji treba da pokrene prezentaciju. Računari treba da budu apsolutno usklađeni. Osnovni pojmovi i izgled prozora PP Datoteka prezentacije: Datoteka koja se pamti na disku i koja sadrži sve slajdove, govornikov podsjetnik, skice, itd. koji čine prezentaciju. Dokument u PowerPoint-u se naziva prezentacije i ima ekstenziju ppt. Dokument se sastoji od slajdova. Slajd: Pojedinačan prikaz u toku prikazivanja slajdova. Predstavlja jednu stranicu na koju unosimo različite podatke odnosno predmete. Predmet: Bilo koji element u slajdu, npr. crtež, tekst, tabele, zvučni zapisi ili video klipovi.
Ako slajd shvatimo kao osnovni samosvojni element: entitet, predmet možemo shvatiti kao elementarni element koji gradi taj entitet.
Slajd šou: Prikaz serije slajdova koji se pojavljuju jedan za drugim. Može se kontrolisati ručno ili automatski. Prelaz: Specijalni efekti koji se koriste za spajanje slajdova tokom slajd šoua.
Kad pogledprozora. U centralnobilješke (NNapomenimpo sopstveNećemo dese upoznat Izrada pr Pokrenite pIzaberite F
Pojavljuje
date osnovn
om dijelu pNotes), gdje mo da je monim potrebaetaljnije anati kroz prakt
rezentacije
program PoFile/New
se ponuda k
ni prozor Po
prozora nalase mogu unoguće izvršama) upotrealizirati mnotičan rad.
e od nule:
owerPoint.
kao na slici
owerPoint-a
azi se okvir snositi eventuiti personal
ebom naredbogobrojne o
Blank pre
ispod:
80
a vidjećete d
slajda sa izaualni komenlizaciju i ov
dbe Customiopcije i dugm
esentation
da se sastoji
abranim slajntari. og prozora ize i izborommad iz ovog
i od standard
jdom, a ispo
(tj. definisam željenih og prozora, s
rdnih elemen
od njega ok
anje radnog opcija. sa nekim od
nata Ofis
kvir za
okruženja
d njih ćemo
Ovaj dijalosa praznomIzbor Blansamostaln Dodavanj Šablon Titnekog doku
Unos tekst1. Kliknit
ukazuje2. Ukucaj Unos tekst1. Izabere2. Pokaziv
bude is3. Pojavi 4. Izabere5. Izvršim
Kasnije je pozicionirapomjerimo
og prozor num prezentacink Presenta
no dizajnitr
je teksta s
tle Slide sadumenta (ko
ta u naslovte u polje ze da je aktivjte naslov.
ta kao komete Insert/Tvač miša se
spisan tekst.se okvir ka
emo font komo unos tek
moguće izamo iznad to na novu po
udi rad po pijom (Blankation daje rate slajd ko
lajdu
drži polja zag smo ranij
v za tekst Titvirano.
mentar slajdText Box. e transformi. o na slici.
oji želimo kosta.
zvršiti promteksta pojavoziciju.
predefinisank Presentatiprazna rad
oji želite da
a tekst, za ne pripremili
tle. Pojavić
da
iše u produž
oristiti.
mjenu pozicvi se sidro št
81
nim obrascimon) .
dnu površinprikažete.
naslov i podi).
će se široka
ženu strelicu
cije teksta (to je znak d
ma (uzorcim
nu što Va
dnaslov. Te
a siva okvir
u kojom ma
pomjeramoda je selekto
ma) Templa
m omoguć
ekst može d
rna linija o
arkiramo mj
o ga kao obovan objekat
ates ili samo
ćava da u
da se kuca i
oko polja z
jesto gdje že
bjekat). Kadt i onda mo
ostlan rad
potpunosti
ili kopira iz
a tekst, što
elimo da
d se mišemžemo da ga
i
z
o
m a
DodavanjeU slučaju dnormalno,
DodavanjNa slici vid
Prelazak Pretpostavslajdu, i sa• Prelaz
Kliknit(nalaze
• Prelaz usmjer
Sa slajda n Smjena sl
e slike slajdda želimo dvršiti poziv
je sljedećedite vidite k
sa slajda nimo da ste
ada želite dana prethodnte mišem nae se u donjemna idući slaenim na dol
na slajd mož
lajdova
du da prezentacvom opcije P
eg slajda komandu Ne
na slajd napravili n
a pogledate ni slajd: a dugme sa m desnom uajd: Kliknitlje (nalaze s
žete prelazit
cija sadrži slPicture iz m
ew Slide (u
nekoliko slasve slajdov
duplim streuglu) te mišem nase u donjem
ti i upotrebo
82
like (a to uvmenija Insert
meniju-trac
ajdova za pve.
elicama usm
a dugme sa m desnom ug
om tastera P
vijek želimot.
ci Home).
prezentaciju
mjerenim na
duplim streglu)
Page Up i Pa
o) ubacivanj
u. Završili s
gore
elicama
age Down.
je slika ćem
ste rad na p
mo,
posljednjemm
83
Na kraju još nekoliko riječi o načinu kako definišemo smjenu: prelaz sa slajda na slajd u okviru prezentacije. Prelaz sa slajda na slajd (Transition) može da bude izveden upotrebom nekoliko predefinisanih efekata, koji simuliraju najosnovnije efekte montaže: prelaz sa slajda na slajd je ekvivalentan prelazu sa kadra na kadar kod filma.
Predefinisano je bez efekata: No transition, a u zavisnosti od verzije imate više načina da povežete slajdove. Pošto svaka promjena (unutar Effect options menija) podržava nekoliko podopcija eksperimentišite i izaberite onaj prelaz koji Vam se čini primjeren sadržaju i dizajnu. Postoje mogućnost da definišete način pojavljivanja pojedinih elemenata slajda.
Ukoliko imate zvučnu karticu imate mogućnost da prelaz sa jednog slajda na drugi indicirate i zvučnim efektima. Ovo je zgodna opcija koja će bar djelimično privući pažnju slušatelja.
Animacija teksta (naslova ili pojedinih komentara) je privlačna opcija, ali odvlači pažnju od drugih detalja. Zato imajte mjeru ako koristite ovaj efekat. Zabavite se samostalno istražujući ponuđene opcije.