Protection enviroment in Croatia

8/17/2019 Protection enviroment in Croatia

1/19

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti

Zagreb, Ul. I. Lučića 5

Predmet:

SUSTAVI UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA UREPUBLICI HRVATSKOJ

- SEMINARSKI RAD -

Student: Matični broj:D!"# N"$#%"& '()*'+++,

A!.en R/0e1"& '()*(2'++

Aademsa godina: !"#$%!"#5Zagreb, #&."!.!"#5.

#


2/19

SADR3AJ:

#. U'().....................................................................................................................................*

!. I+-UM/+-I ZA0-I-/ (1(LI0A.................................................................................5

!.# ZA1(+1A /2ULA-I'A......................................................................................................... 5

!.! I+P/13I41I +A)Z( ..............................................................................................................

!.* I +6(MA3I41I U-A' ZA0-I-/ (1(LI0A.............................................................................. &

!.$ Z +A+(- I AZ'(4................................................................................................................. &

!.5 ()2(4 I /)U1A3I4A................................................................................................................. 7

*. U)I(+I3I ZA0-I-/ (1(LI0A........................................................................................8

*.# UPA'+A -I4/LA...................................................................................................................... 8

*.! 4A'+A I PI'A-+A P()UZ/9A................................................................................................ #"

*.* 4A'+(- I I+-I-U3I4/ 2AA+1(2 )U0-'A................................................................... ##

$. 6I+A+3IA+4/ ZA0-I-/ (1(LI0A..............................................................................#!

$.# IZ'(I 6I+A+3IA+4A ZA0-I-/ (1(LI0A...............................................................................#!

$.! 6I+A+3IA+4/ ZA0-I-/ (1(LI0A U ;................................................................................#*

$.* 6(+) ZA ZA0-I-U (1(LI0A I /+/2/-1U U


3/19

1. UVOD

)e>ini?ija ooli@a sadrana je u Zaonu o Ba@titi ooli@a C++ ##"%"&D: E(oli@ je prirodno

oruenje organiBama i njiFoviF Bajedni?a uljučivo čovjea, oje omogućuje njiFovo postojanje

i njiFov daljnji raBvoj: Bra, vode, tlo, Bemljina amena ora, energija te materijalna dobra i

ulturna ba@tina ao dio oruenja ojeg je stvorio čovjeG svi u svojoj raBnoliosti i uupnosti

materijalnog djelovanja.E

Za@tita ooli@a je sup odgovarajućiF ativnosti i mjera ojima je ?ilj sprječavanje oneči@ćenja i

BagaHenja ooli@a, sprječavanje nastana @teta, smanjivanje i%ili otlanjanje @teta naneseniF

ooli@u te povrat ooli@a u stanje prije nastana @tete.

(oli@, ao spe?i>ičan medij u ojemu se odraavaju posljedi?e sviF ativnosti čovjea, ili, @to je

jo@ vanije, u ojemu su vidljive posljedi?e ativnosti oje smo morali poduBeti, a nismo iF

poduBeli, te@o se moe promatrati iBdvojeno iB @irega dru@tvenog ontesta. toga se i stanje

ooli@a te doseBi oji jesu ili nisu postignuti u promatranome raBdoblju mogu pro?jenjivati samo

u oviru uupne so?ijalne, gospodarse i političe situa?ije u Bemlji.

+eupitno je da je trenutni raBvoj na@e ?iviliBa?ije, uolio ne uslijede Bnačajnije promjene i

Baoreti, neodriv. )oaB tomu su brojni simptomi riBe ooli@a, vidljivi u raBličitim obli?ima u

?ijelome svijetu. I do poBornost javnosti najvi@e privlače dramatični i intenBivni dogaHaji, ao@to su nesreće tanera, industrijsiF i energetsiF postrojenja, daleo veći broj neeljeniF

promjena u ooli@u nastaje ao posljedi?a aumuliranog pritisa veliog broja trajniF, manje

intenBivniF pro?esa, oji upravo Bbog manjeg intenBiteta iBmiču na@oj panji i postaju normalan,

priFvaćeni dio svaodnevni?e.

aBvojem industrije i upotrebom ugljena u proiBvodnji energije u #7. stoljeću, dolaBi do

povećanja ispu@tanja ugljičniF, sumporniF i du@ičniF osida. +ovi val oneči@ćenja dolaBi

uporabom na>te i na>tniF derivata. aBvojem emije i primjenom emijsiF tvari u industriji,

rajem #8. i roB !". stoljeće raste doprinos i drugiF @tetniF tvari u oneči@ćenju ooli@a. Interes o

Ba@titi ooli@a roB povijest je bio malen i svodio se na sporadične slučajeve. -oom

industrijaliBa?ije elja Ba pro>itom je bila iBnad svijesti o potrebi očuvanja ooli@a. Prvi ora?i i

eolo@o osvje@ćivanje dolaBe te poslije #8$5. godine i to naon @to se Bapaa da se broj

bolesniF od odreHeniF bolesti Bnatno povećava u industrijsim sredi@tima. U tome su prednjačile

Bapadne Bemlje s veliim ?entrima oneči@ćenja ao @to su +jemača i 'elia =ritanija,

*

http://hr.wikipedia.org/wiki/Okoli%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1945http://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Okoli%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1945http://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanija


4/19

te 0vedsa. +o i dalje u suprotnosti Ba@titi ooli@a je elja Ba pro>itom @to usporava napore u

borbi Ba čisti i Bdravi ooli@.

druge strane, @iri dru@tveni, so?ijalni, pa i političi ontest, u ojemu je nunost Ba@tite ooli@a

prepoBnata ao jedan od dugoročniF prioriteta raBvita svae Bemlje pa tao i ;, bitno je

utje?ao na promjenu odnosa u ovom području. Porast broja nevladiniF supina oje promovirajuBa@titu ooli@a, i na dravnoj i na regionalnim i loalnim raBinama, osnivanje i rad niBa ?entara,

agen?ija i sl. oji uB ostale svoje Badaće promiču i Ba@titu ooli@a, sve veći interes javnosti i

porast osjetljivosti javnosti Ba pitanja Ba@tite ooli@a, predstavljali su vaan doprinos, djelujući i

ao e>iasan ataliBator politie Ba@tite ooli@a i uupnoga odrivog raBvita ;rvatse.

$

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedska


5/19

2. INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA

(pćepoBnato je da su preventivne mjere Ba sprječavanje nepoeljniF posljedi?a najsigurnije,

naje>iasnije i na raju, ?jelovito gledajući, najje>tinije. toga od Ba@tite ooli@a treba već na

početu teFnolo@og pro?esa primjenjivati suvremena teFnolo@a rje@enja oja onemogućuju

nastajanje otpadaa i @tetniF emisija. -eFnologije oje omogućuju tavu integralnu Ba@titu ooli@a

Bovu se neBagaHujuće, čiste ili beBotpadne teFnologije.

+aalost taav način Ba@tite ooli@a ne arateriBira većinu dana@nje teFnologije, već se @tetne

emisije nastale u proiBvodnim teFnolo@im pro?esima ulanjaju naon @to su nastale ori@tenjem

dodatniF ureHaja Ba proči@ćavanje. -o se naBiva aditivna Ba@tita ooli@a. +edosta?i tavog načina

Ba@tite ooli@a su djelomična Ba@tita ooli@a te nera?ionalno ori@tenje prirodniF energetsiF i

sirovinsiF resursa.

Mjere i postup?i u Ba@titi ooli@a imaju svrFu da smanje oneči@ćenja te pobolj@aju i očuvaju

valitetu ooli@a, a to podraBumijeva instrumente oji su navedene u nastavu.

2.1 ZAKONSKA REGULATIVA

Zaon o Ba@titi ooli@a iB #88$. godine propisao je obveBu iBradbe trategije Ba@tite ooli@a. -e

7 godina naon toga ; je dobila trategiju. Istodobno, !""!. godine iBraHen je i +a?ionalni plandjelovanja Ba ooli@. IBradba i usvajanje tiF doumenata oBnačili su bitan valitativni poma u

politi?i Ba@tite ooli@a.

=udući da je Ba@tita ooli@a vrlo sloena jer Badire u gotovo sve setore Cvode, @ume,

poljoprivredu, turiBam, energiju, ljudso BdravljeD, Ministarstvo Ba@tite ooli@a ne moe poriti

sve probleme, već se nadlenosti Ba njiFovo rje@avanje dodjeljuju raBnim tijelima dravne

uprave. 1oordina?ija sviF nadleniF tijela i jasno raBgraničavanje njiFoviF djelatnosti unutar

odreeniF nadlenosti je jedan od najvećiF iBaBova u postiBanju učinovitoga institu?ionalnog

ustroja Ba@tite ooli@a, ao na na?ionalnoj, tao i na regionalnoj i loalnoj raBini.

(snovni propisi oji materijalnim odredbama espli?itno ureHuju Ba@titu ooli@a u Frvatsom

Baonodavstvu su Zaon o Ba@titi ooli@a, Zaon o Ba@titi Braa i Zaon o otpadu. -a tri Baona

daju generalne odredni?e, ureHuju, uvode institute, odreHuju nadlenost, daju odredbe o pravnom

nadBoru te propisuju aBne: prer@aje i postupanje inspe?ije. Pored ova tri rovna Baona

imamo i Baone oji u svojim odredbama sadre Ba@titu pojediniF sastavni?a ooli@a, a to su Bra,

5


6/19

voda, more, biljni i ivotinjsi svijet u uupnosti uBajamnog djelovanja, te ulturna ba@tina ao

dio oruenja oje je stvorio čovje. Zaonsa regulativa Ba@tite ooli@a je sloena, te je

obuFvaćena i drugim Baonima oji ne ureHuju Ba@titu ooli@a, ao @to su Zaon o @umama,

Zaon o Ba@titi prirode, Zaon o vodama, Zaon o Ba@titi Braa i dr.

Ministarstvo Ba@tite ooli@a, prostornog ureHenja i graditeljstva vodi opću politiu Ba@tite ooli@a,Ba@tite Braa, lime, morsog ooli@a, tla i gospodarenja otpadom. Ministarstvo ulture unutar

svoje djelatnosti ima Ba@titu prirode i genetiči modi>i?irane organiBme.Ministarstvo regionalnog

raBvoja, @umarstva i vodnog gospodarstva nadleno je Ba setore @umarstva i Ba@titu opneniF

voda, a Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog raBvoja Ba setor poljoprivrede.

Minisarstvo Bdravstva i so?ijalne srbi ima u svojoj nadlenosti emialije odnosno odgovorno je

Ba provebu Zaona o emialijama, a u njFovoj je nadlenosti i bua, @to je propisano Zaonom

o Ba@titi bue. Ministarstvo mora, prometa i in>rastruture odgovorno je Ba Ba@titu mora od

oneči@ćenja brodova.

2.2 INSPEKCIJSKI NADZOR

+adBor, odnosno monitoring provoHenja BaonsiF i drugiF usvojeniF odredni?a, ljučni je dio

svaog sustava upravljanja, ojim se provjerava #D provode li se odredni?e propisane Baonom u

stvarnosti, te !D donosi li provoHenje propisanoga eljene reBultate.

Inspe?ijsi nadBor prvenstveno se bavi prvom od ove dvije Badaće, no svaao je oristan i s

obBirom na drugu. U ; je Ba inspe?ijsi nadBor veBan uB problematiu ooli@a Bnačajan veći

broj inspe?ijsiF slubi, uljučujući prvenstveno Inspe?iju Ba@tite ooli@a, Inspe?iju Ba@tite

prirode, 'odopravnu inspe?ija, no i niB drugiF, ao @to su 2raHevinsa, Urbanističa, 0umarsa,

udarsa, Poljoprivredna,'eterinarsa i anitarna inspe?ija.

U ;rvatsoj je od !""". godine inspe?ija Ba@tite ooli@a ustrojena unutar Uprave Ba inspe?ijse

poslove Ministarstva Ba@tite ooli@a, prostornog ureHenja i graditeljstva. (d tada, broj BaposleniF

inspetora Ba@tite ooli@a raste te je on?em !""5. godine iBnosio 5&, @to je u odnosu na !""".

godinu povećanje od #"7,7 J. Inspetori Ba@tite ooli@a djeluju u oviru sredi@nje slube i !"

područniF jedini?a, smje@teniF u svim upanijsim sredi@tima. Inspe?ija Ba@tite ooli@a ostvarila

je napreda u stvaranju uvjeta Ba bolju teFniču opremljenost te Ba njeBino stalno usavr@avanje,

osobito uspostavom sustava Ba redovito osposobljavanje adrova roB priFvaćanje projeta

P;A/ !""5 KPrilagodba inspe?ije Ba@tite ooli@a Ba provedbu novog na?ionalnog


7/19

Baonodavstva. a svim navedenim pobolj@anjima, inspe?ija Ba@tite ooli@a nema dovoljan

broj inspetora Ba provedbu nadBora. -aoHer, ne postoji potrebna raBina suradnje i oordina?ije

meHu inspe?ijsim tijelima ao bi se povećala e>iasnost nadBora iao su poBitivni poma?i

ostvareni.

2.3 INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA

Preduvjet Ba e>iasno >un?ioniranje Ba@tite ooli@a jest valitetan in>orma?ijsi sustav. ustav bi

se trebao temeljiti na adevatnom monitoringu i brojnim so?ioeonomsim poda?ima, ali,

naalost, u ;rvatsoj je evidentan nedostata osnovniF podataa o stanju u ooli@u. IB toga slijedi

i nedostata već obraHeniF i valitetniF statističiF podataa. In>orma?ijsi sustav Ba@tite ooli@a

CIZ(D ; je niB meHusobno in>orma?ijsi poveBaniF eletroničiF baBa podataa i iBvora

podataa o stanju, opterećenjima pojediniF sastavni?a ooli@a, pritis?ima na ooli@, prostornim

obiljejima i drugim poda?ima i in>orma?ijama vanim Ba praćenje stanja ooli@a na na?ionalnoj

raBini. vaao vrlo Bnačajna i obećavajuća u niBu ini?ijativa oo uspostave in>orma?ijsog

sustava ooli@a ; je osnivanje Agen?ije Ba Ba@titu ooli@a CUredba o osnivanju Agen?ije Ba

Ba@titu ooli@a, ++ &5%"!D, ojoj je primarna Badaća Epriupljanje i objedinjavanje priupljeniF

podataa o ooli@u, obrada tiF podataa i iBrada iBvje@ća, praćenje stanja ooli@a, voHenje baBa

podataa o ooli@u i iBvje@ćivanje o ooli@u E N drugim riječima, uspostava i odravanje

in>orma?ijsog sustava ooli@a.

2.4 ZNANOST I RAZVOJ

U dana@nje vrijeme sve vi@e vrijedi pravilo da proiBvodi vrijede onolio olio je u njiF ugraHeno

Bnanja. Isto vrijedi i u setoru Ba@tite ooli@a. +aprosto, nije moguće valitetno upravljati

sustavom uolio ga ne poBnajemo, a to je vrlo često slučaj ada se radi o ooli@u u ;. 3ilj oji

u veBi s ovom temom postavlja na?ionalna strategija i plan djelovanja Ba ooli@ C++$%"!D, jače je veBivanje BnanstveniF istraivanja uB strate@e ?iljeve politie Ba@tite ooli@a. (sim do sada

ori@tenog oblia suradnje u obliu naručenog projeta, moguće je organiBirati i druge oblie

suradnje, ao npr. stimuliranje studenata da ao temu svojiF studentsiF radova CseminarsiF,

diplomsiF, magistarsiF, dotorsiFD biraju probleme Bnačajne Ba upravljanje ooli@em u ;,

&


8/19

uspostava trajnije suradnje sa ministarstvima oo su>inan?iranja neiF projeata od @ireg Bnačaja,

i sl. +ajbolja osnova Ba uspje@nu buduću suradnju je činjeni?a da se radi o obostranoj oristi.

jedne strane, ; dobiva valitetna rje@enja, a s druge strane, Bnanstveni?i i studenti dobivaju

priliu CroB suradnju relevatniF atera i su>inan?iranjeD raditi na Banimljivim, ivotnim

problemima.

2.5 ODGOJ I EDUKACIJA

(dgoj, edua?ija i raBvijanje svijesti o problemati?i ooli@a, s ?iljem usvajanja eolo@i

odrivijiF obraBa?a djelovanja, dugoročno je osnovni ?ilj i mjera Ba@tite ooli@a. Argument je

jednostavan: većinu problema ooli@a stvaraju ljudi svojim djelovanjem, pa je očito da djelovati

na uBro problema u osnovi Bnači djelovati na ljude, odnosno na obras?e njiFova pona@anja oji

nisu eolo@i odrivi.

(dgoj i edua?ije Ba ooli@ provodi se roB institu?ionalni Cpred@olsi i @olsi sustav, visoo

@olstvo i BnanostD i tBv. iBvaninstitu?ionalni Cspe?ijalističo obraBovanje uB rad, rad raBličitiF

vrsta udruga, itd.D sustav. U institu?ionalnoj iBobraBbi na svim se raBinama pojavljuju slični

problemi, meHu ojima se ao najBnačajniji ističu: nedostata atualnosti % Bastarjelost postojećiF

programaG raspr@enost relevantnog sadraja na velii broj tradi?ionalniF predmeta, odnosno

nedostatno nagla@ena interdis?iplinarnost nuna Ba ?jelovito raBumijevanje tematie ooli@a.

Postoje, meHutim, i sve masovniji, roB raBličite projete i programe artiulirani, napori naunapreHenju situa?ije. Za @olsi sustav najBnačajniji taav projet je onaj oji resorno

ministarstvo provodi od #88.g., s ?iljem unapreHivanja odgoja i iBobraBbe Ba ooli@, oji se

realiBira roB program stručnog usavr@avanja odgojitelja, nastavnia i ravnatelja. +a raBini

visoog @olstva, osim @to se temama veBanim uB ooli@ daje sve vi@e prostora unutar

dodiplomsiF programa, u aspetima oji se najvi@e dotiču pojedine tradi?ionalne dis?ipline

porenuto je Cili je u >aBi poretanjaD neolio poslijediplomsiF programa oji problematiu

ooli@a nastoje tretirati na ?jelovit, te stoga nuno interdis?iplinaran način.

7


9/19

3. SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA

3.1 UPRAVNA TIJELA

pe?i>ična Badaća ove supine atera je osiguravati uvjete drugim aterima, te sluiti ao glavni

uslaHivač, >a?ilitator, integrator i ataliBator ?ijelog pro?esa Ba@tite ooli@a. uladno tome,

učinovitost ove supine atera vaan je čimbeni i Ba učinovitost drugiF supina atera.

Upravna tijela u ; postoje na tri raBine: sredi@njoj CdravnojD, regionalnoj CupanijsojD, te

loalnoj CgradsoOopćinsojD.

0to se tiče d!41ne !5"ne, učinovitost Ba@tite ooli@a u dravi osiguravaju ;rvatsi sabor,

'lada ; te predstavniča iBvr@na tijela, jedini?e loalne samouprave i područne CregionalneD

samouprave. U ;rvatsome saboru Ba Ba@titu ooli@a nadlean je (dbor Ba prostorno ureHenje i

Ba@titu ooli@a te drugi odbori. +a raBini iBvr@ne vlasti Ba@tita ooli@a u nadlenosti je

Ministarstva Ba@tite ooli@a, prostornog ureHenja i graditeljstva, ali su Ba pojedine dijelove

ooli@a nadlena i druga ministarstava i dravne upravne organiBa?ije CMinistarstvo

poljoprivrede, @umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, turiBma, prometa i raBvita,

Ministarstvo Bdravstva i so?ijalne srbi, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduBetni@tva,

)ravna uprava Ba Ba@titu i spa@avanjeD.

+a %#$%n#/, odnosno 6#d!u0n#/7!e8"#n%n#/ !5"n", djeluju tijela dravne uprave i tijelaloalne samouprave i područne CregionalneD samouprave. Za@tita ooli@a Ba raBinu upanije do

!""#. godine bila je u djelorugu Ureda Ba prostorno ureHenje, stambeno‐omunalne poslove,

graditeljstvo i Ba@titu ooli@a. (d !""#. godine to su Uredi dravne uprave u upanijama,

odnosno njiFove ustrojstvene jedini?e ClubeD nadlene Ba Ba@titu ooli@a. U prosjeu te lube

raspolau jednim do dva djelatnia Baduena Ba Ba@titu ooli@a, čiji je opseg posla iBnimno @iro:

voHenje atastra emisija u ooli@, iBdavanje doBvola i%ili rje@enja prema propisima Ba@tite ooli@a

te iBvr@enje obveBa oo provedbe propisa o Ba@titi prirode, a nei porivaju i poslove poveBane s

prostornim ureHenjem.

3iljevi planiranja Ba@tite ooli@a na loalnoj raBini uB uljučivanje Bajedni?e su:

omogućiti loalnom stanovni@tvu iBraavanje potreba i problema

omogućiti loalnom stanovni@tvu sudjelovanje u iBradi i provoHenju programa Ba@tite ooli@a

unaprijediti Bnanja i vje@tine loalnog stanovni@tva, te vjeru u vlastite sposobnosti u ?ilju

njiFova uljučivanja u ativnosti ojima mogu pomoći sami sebi i smanjivati ovisnosti o drugima

8


10/19

stvoriti dugoročno partnerstvo iBmeHu javnosti, Bajedni?e, ?ivilnog i privatnog setora te tijela

loalne samouprave.

3.2 JAVNA I PRIVATNA PODUZEĆA

ve gospodarse djelatnosti imaju odreneni utje?aj na ooli@, od ojiF su nee ujedno i najveći

oneči@ćivači pojediniF sastavni?a ooli@a. Prema vaećim Baonima, tvrte su, o svom tro@u,

dune voditi brigu o praćenju emisija oneči@ćujućiF tvari u ooli@ i oličinama proiBvedenog

otpada uB obveBu prijave navedeniF podataa u egistar oneči@ćavanja ooli@a. MeHutim, uB ove

administrativne mjere, @ire valitetno uljučivanje ove ategorije neopFodan je preduvjet Ba

učinovitu Ba@titu ooli@a. Postoji neolio indiatora osvije@tenosti ovog setora veBano Ba

problematiu Ba@tite ooli@a ao @to su uvoHenje sustava upravljanja ooli@em Cstandardi I(,

/MAD, iBrada poslovniF planova i strategija oji uljučuju brigu o ooli@u, ini?iranje i uvoHenje

projeata čistije proiBvodnje i dr.

PosljednjiF deseta godina jača pritisa na poduBeća da njiFovo poslovanje bude @to odgovornije

prema ooli@u. Poretače sile tiF promjena su vi@estrue: podiBanje standarda Ba@tite ooli@a od

strane Baonodavstva, pobolj@ana in>ormiranost i briga javnosti Ba ooli@, stvaranje organiBa?ija i

udruga oje promoviraju brigu Ba ooli@, pojava QQBeleniF investitoraQQ oji investiraju isljučivo u

poduBeća s dobrim per>ormansama u Ba@titi ooli@a i sl.

Poslovanje u sladu s ooli@em BaFtijeva predanost poduBeća i prilične resurse, no moe donijetiniB oristi ao @to su:

U@tede u proiBvodnom%uslunom pro?esu i povećanje produtivnostiG

Povećanje mogućnosti prodaje noviF proiBvoda%uslugaG

UnaprjeHenje onurentsog poloajaG

Mogućnost utje?aja na Baonodavstvo,

Motivirana radna snaga, pobolj@anje imida poduBeća itd.

=udući da poduBeće svojim poslovanjem mora Badovoljiti raBne interesne supine, dobar imid u

Ba@titi ooli@a od nepro?jenjive je vanosti. PoduBeća s najboljim QQeo ugledomQQ imaju vi@e @ansi

Ba priFvaćanje od strane upa?a, udruga potro@ača i medija. astu im i @anse Ba dobivanje

raBličitiF doBvola, sredstava iB >ondova dravne uprave te, eventualno, ?arinsiF ili poreBniF

povlasti?a.

#"


11/19

3.3 JAVNOST I INSTITUCIJE GRAĐANSKOG DRUŠTVA

'eća parti?ipativnost i uljučivanje javnosti u pro?es odlučivanja u veBi s problematiom ooli@a

jedan je od osnovniF trendova raBvoja prasi Ba@tite ooli@a. aBlog je jednostavan: Bdravi ooli@

javno je dobro i jedno od osnovniF ljudsiF prava svaog pojedin?a, pa stoga svai pojedina? ima pravo i odgovornost sudjelovati u odlučivanju o načinu na oji će se on oristiti, @tititi i

odravati. trategija i na?ionalni plan djelovanja Ba ooli@ C++ $%"!D prepoBnaju tri uloge oje

svai pojedina? treba osvijestiti i odgovorno preuBeti: #D uloga pojedin?a ojega moe

Babrinjavati opće stanje ooli@a, osobno Bdravlje i avoća ivljenja nara@taja oji dolaBe, te oji

stoga ao odgovoran graHanin utječe na politiu i odlue veBane uB tu problematiuG !D uloga

neposrednog proiBvoHača oneči@ćenja i otpada bilo u vlastitom domu, bilo ao Baposlenia i

poslodav?a, bilo ao sudionia u prometu i rerea?iji, ili na nei drugi načinG *D uloga potro@ača

roba i usluga oji svojim potro@ačim iBborom moe Bnačajno utje?ati na proiBvodne prase.

U raBmatranju ovoga trenda, odnosno načela Ba@tite ooli@a, vano je uočiti da Ba valitetno

uljučivanje javnosti nije dovoljno to uljučivanje samo doBvoliti, već je potrebno i proativno

djelovati s ?iljem poti?anja javnosti na veće uljučivanje. U svijetu obilja in>orma?ija u ojemu

su limitirajući resursi već odavno postali panja i vrijeme raspoloivo Ba njiFovo pro?esiranje,

uolio se javnost eli potanuti na neu ativnost, neopFodno ju je prvo senBibiliBirati na

problem, odnosno uloiti napor u in>ormiranje i edu?iranje o problemu, njegovoj vanosti i

mogućnosti svaog pojedin?a da svojim djelovanjem utječe na isFod Ba oji je sudbinsiBainteresiran. 0to se tiče institu?ija ili udruga graHansog dru@tva, moda najjača udruga Ba

Ba@titu ooli@a u ; je Zelena a?ija, oja je osnovana #88". godine. )jelovanje Zelene a?ije

Basniva se na radu volontera oje podrava mali pro>esionalni tim. 3ilj djelovanja je Ba@tita

ooli@a i prirode, te promi?anje odrivog raBvoja. +ajveća panja pridaje se ativnostima

usmjerenim na poti?anje sudjelovanja javnosti u dono@enju odlua o ooli@u i na pobolj@anje

valitete ivota u ;rvatsoj. Zelena a?ija potiče promjene roB projete, ampanje i nenasilne

diretne a?ije. -aoHer proslijeHuje in>orma?ije, isustvo i stručnost u području Ba@tite ooli@a

drugim udrugama, pojedin?ima, Bajedni?ama i @olama u ;rvatsoj i iBvan nje. Zelena a?ija je

člani?a najveće mree udruga Ba Ba@titu ooli@a na svijetu 6riends o> tFe /artF i partner RR6Oa u

;rvatsoj. (tvorenost u omunia?iji s udrugama i javno@ću općenito te javna dostupnost sviF

relevantniF podataa o stanju ooli@a i mogućim utje?ajima neog projeta na ooli@ svaao će

smanjiti jaB iBmeHu institu?ionalniF i iBvaninstitu?ionalniF organiBa?ija, te tome nadlene

institu?ije trebaju posvetiti veću poBornost.

##


12/19

4. FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA

4.1 IZVORI FINANCIRANJA ZAŠTITE OKOLIŠA

Politia Ba@tite ooli@a je dugoročna djelatnost oja BaFtijeva velia >inan?ijsa sredstva. (na

moe biti uspje@na samo ao se osiguraju dostatni, stalni i stabilni iBvori >inan?iranja te politie,

tj. njeBiniF ?iljeva i mjera Ba Ba@titu i unapredenje ooli@a. -ro@ovi >inan?iranja Ba@tite ooli@a

javni su rasFodi namijenjeni Ba@titi i unaprjedivanju valitete ooli@a. edamdesetiF godina !".

st. javni tro@ovi Ba@tite ooli@a podmirivali su se preteito iB proračuna, do se osamdesetiF

godina sve vi@e primjenjuju eonomsi instrumenti ojima se osiguravaju sredstva Ba javne

iBdate Ba Ba@titu ooli@a. +a taj način eonomsi Ceolo@iD instrumenti obavljaju dvije vane

>un?ije:

#. stimuliraju sprječavanje oneči@?enja ooli@a,

!. postaju stalan iBvor >inan?iranja Ba@tite ooli@a.

)o se u neim Bemljama osobita poBornost pridaje Ba@titi voda C6ran?usa, +jemačaD, u

drugim se Bemljama ona pridaje Ba@titi Braa CA), 4apanD. -o je i raBumljivo Bbog raBličitiF

limatsiF, geogra>siF i raBvojniF uvjeta oji postoje u tim Bemljama. Zbog toga se pri

usporedbi visine sredstava Ba Ba@titu ooli@a mora biti opreBan pri Baljučivanju.

Uupni iBda?i Ba Ba@titu ooli@a tro@e se Ba:#. sprječavanje, Ba@titu i nanadu @teta Bbog oneči@ćenja:

!. ontrolu i praćenje oneči@ćenjaG

*. provedbu mjera politie Ba@tite ooli@a,

$. upravljanje ooli@em.

6inan?iranje Ba@tite ooli@a moe se osigurati iB:

#. proračunsiF sredstava drave i jedini?a samoupraveG

!. općiF ili posebniF >ondova Ba Ba@titu ooli@aG

*. sredstvima gospodarstva,

$. ombiniraniF iBvora.

aBvijene su Bemlje ve? &"OiF godina usvojili načelo QQoneči@ćivač pla?aQQ, prema ojemu je

oneči@ćivač obveBan snositi sve tro@ove sprječavanja, ontrole i otlanjanja @tete oju je

prouBročio. -o načelo isljučuje pruanje >inan?ijse pomo?i oneči@ćivačima, osim ada se

#!


13/19

uvode velie novine u politiu Ba@tite ooli@a, odnosno ada su pojedine grane u veliim

eonomsim te@oćama, a trebaju uvesti nove, eolo@i priFvatljivije teFnologije.

UbrBo se medutim uvidjelo da to načelo nije dovoljno Ba poriće tro@ova Ba@tite ooli@a pa se

uvelo i načelo QQorisni plaćaQQ, jer oneči@ćivač ne samo da oneči@ćuje ooli@ ve? i oristi

prirodne resurse @to mora platiti. Primjenjujući načelo QQorisni plaćaQQ, moe se stvoritiautonomni meFaniBam Ba >inan?iranje Ba@tite ooli@a, pri ?emu oneči@ćivač i orisni prirodniF

dobara osiguravaju sredstva Ba Ba@titu ooli@a oji ugroavaju.

Proračunsa sredstva Ba Ba@titu ooli@a priupljaju se na temelju BaonsiF odredaba, pri čemu se

često ustraje, Bbog ontrole tro@enja tiF sredstava, na podno@enju javniF iBvje@taja. +edostata je

tavog priupljanja sredstava @to su ovisna o stanju ili eonomsoj snaBi proračuna i poreBniF

obveBnia. U slučaju nanada ao @to su orisniče nanade Ba uporabu vode, nanade Ba

priupljanje i odlaganje otpada, nanade Ba uporabu ?este ili parirali@ne pristojbe oje porivaju

tro@ove, priupljeni priFodi pomau omunalnim slubama odrati valitetu svojiF usluga

spram ooli@a, a omogućuju puni povrat tro@ova ao se odrede na dovoljno visooj raBini.

6ondovi Ba Ba@titu ooli@a Bnačajan su obli >inan?iranja politie Ba@tite ooli@a. (ni mogu imati

opći ?ilj da >inan?iraju Ba@titu ooli@a u ?jelini i postaju dopuna dravnom proračunu. Mogu se

>ormirati i sa spe?i>ičnim ?iljem da >inan?iraju spe?i>ičnu Ba@titu ili poseban eolo@i program,

npr. uvoHenje beBopasne teFnologije.

4.2 FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA U RH

'rlo je te@o dati objetivnu o?jenu sustava >inan?iranja Ba@tite ooli@a u ;rvatsoj jer je odvojen

na priFodovnoj i na rasFodovnoj strani. Promjene u budetsom >inan?iranju, u poreBnom i

gospodarsom sustavu vrlo su brBe i nepostojane. Ipa se mogu navesti glavni iBvori >inan?iranja

ooli@a:

#. orisniče nanade oje se plaćaju Ba ori@tenje prirodniF iBvora Cnpr. @ume, vode,

poljoprivredno Bemlji@teDG!. nanade Ba Ba@titu ooli@a Cnpr. Ba@titu vodaDG

*. novčane aBneG

$. poti?ajni eonomsoOeolo@i instrumenti Cnpr. oslobaHanje od ?arine i poreBa, Ba uvoB

opreme Ba Ba@titu ooli@aDG

5. proračunsa sredstva drave, dravniF poduBeća i loalne samouprave,

#*


14/19

. strana sredstva.

'ećina priFoda oji se priupljaju putem eolo@iF nanada i poreBa u ;rvatsoj ima prije

svega >isalnu, a te onda eolo@u svrFu.

/ologiBa?ija poreBnog sustava ; vi@e je nego nuna Bbog stanja ooli@a oji je Ba vrijeme

ratne agresije vi@estruo devastiran, a to je i obveBa oja proiBlaBi iB meHunarodniF ugovora, te prema budućim nara@tajima. (snovni smisao eolo@iF poreBa je smanjenje @tete ooli@u

povećanjem tro@ova @tetniF a?ija CdjelovanjaD, ao @to su iBgaranje >osilniF goriva. -rgovača

dru@tva bi tada bila prisiljena uračunati e>ete vlastitog djelovanja na ooli@ u ?ijenu proiBvoda ili

usluge. 1ao bi navedeno dobro >un?ioniralo, vano je da veličina poreBa bude jednaa

novčanoj vrijednosti @tete prouBročene u ooli@u. Ulasom ; u /uropsu uniju u ?ijelosti se

uveo sustav oporeBivanja motorniF voBila na temelju emisija ugljičnog diosida. (vaj eolo@i

riterij oporeBivanja trebao bi potanuti upnju eolo@i priFvatljiviF voBila te smanjiti ?ijene

motorniF voBila s nisim emisijama ugljičnog diosida.

ustav instrumenata treba pomno raBraditi, u početnoj >aBi dati prednost lasičnim instrumentima

eolo@e politie i nanadama Ba eolo@e usluge a Batim postupno uvoditi eolo@e poreBe,

omer?ijalne doBvole, stroe aBne i Babrane obavljanje djelatnosti. Priupljena sredstva dijelom

se iBdvajaju u poseban 6ond Ba Ba@titu ooli@a i energetsu učinovitost. Zaon o Ba@titi ooli@a u

;rvatsoj daje mogućnost uspostavljanja sustava >inan?iranja oji ombinira sredi@nje i loalno

upravljanje Ba@titom ooli@a jer predviHa dono@enje na?ionalne strategije i loalniF programa

Ba@tite, proračunse i iBvanproračunse iBvore >inan?iranja i mogućnost utvrHivanja loalniFdoprinosa i nanada.

#$


15/19

4.3 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UINKOVITOST

6ond Ba Ba@titu ooli@a i energetsu učinovitost osnovan je na temelju odredbi člana ". stava

5. Zaona o Ba@titi ooli@a CE+arodne novineE, br. 7!%8$. i #!7%88.D i člana ##. Zaona o energiji

CE+arodne novineE, br. 7%"#.D. Zaon o 6ondu Ba Ba@titu ooli@a i energetsu učinovitostobjavljen je u E+arodnim novinamaE br. #"&%"*D, a primjenjuje se od "#. siječnja !""$. godine.

Prema odredbama Zaona o Ba@titi ooli@a 6ond se osniva radi osiguranja dodatniF sredstava Ba

>inan?iranje projeata, programa i sli?niF ativnosti u podru?ju o?uvanja, odrivog ori@tenja,

Ba@tite i unapredivanja ooli@a. 6ond je osnovan ao iBvanproračunsi 6ond u svojstvu pravne

osobe i s javnim ovlastima utvrHenim Zaonom. 4avne ovlasti odnose se na dono@enje upravniF

aata u sveBi plaćanja nanada i posebne nanade, voHenje očevidnia obveBnia plaćanja,

propisivanje uvjeta oje moraju ispunjavati orisni?i sredstava 6onda i uvjeta Ba dodjeljivanje

sredstava. epublia ;rvatsa solidarno i neograni?eno odgovara Ba obveBe 6onda.

Iao 6ond nije orisni dravnog proračuna, ipa je riječ o javnom nov?u oji plaćaju graHani i

oji se njima vraća. 6ond se >inan?ira iB para>isalniF nameta, dale to je eo renta pri registra?iji

voBila, nanada oneči@ćivača temeljem emisija, nanada proiBvoHača otpada, s tim da je eo

renta oletivna jer ju pratiči plaćaju svi graHani.

redstva 6onda oriste se Ba >inan?iranje Ba@tite ooli@a i energetse u?inovitosti, a osobito Ba:

• Ba@titu, očuvanje i pobolj@anje avoće Braa, tla, voda i mora te ublaavanje limatsiF

promjena i Ba@titu oBonsog omotača,

• saniranje odlagali@ta otpada, poti?anje iBbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada,

obradu otpada i isori@tavanje vrijedniF svojstava otpada,

• poti?anje čistije proiBvodnje, odnosno iBbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija

u proiBvodnom pro?esu,

• Ba@titu i očuvanja biolo@e i rajobraBne raBnoliosti,

• provedbu na?ionalniF energetsiF programa,

• poti?anje ori@tenja obnovljiviF iBvora energije Csun?e, vjetar, biomasa i dr.D,

• poti?anje odrive gradnje,

• poti?anje čistijeg transporta,

• poti?anje odrivog ori@tenja prirodniF dobara,

• poti?anje odrivog raBvoja ruralnog prostora,

#5


16/19

• poti?anje odriviF gospodarsiF djelatnosti, odnosno odrivoga gospodarsog raBvoja,

• unapreHivanje sustava in>ormiranja o stanju ooli@a, praćenja i o?jenjivanja stanja ooli@a

te uvoHenje sustava upravljanja ooli@em,

• poti?anje obraBovniF, istraivačiF i raBvojniF studija, programa, projeata i drugiF

ativnosti, uljučujući i demonstra?ijse ativnosti, ostvarivanje djelatnosti 6onda.

(d !""$. do !"#". godine uupno isplaćena sredstva 6onda bila su priblino #,5 milijardi una

oja su porenula investi?ije u uupnom iBnosu od preo & milijardi una, a samo Ba projete

energetse učinovitosti i ori@tenja obnovljiviF iBvora energije isplaćena sredstva 6onda od

priblino !55 milijuna una porenula su investi?ije u iBnosu od preo ! milijarde una.

#


17/19

5. O!RAZOVANJE KAO RJEŠENJE

ustav obraBovanja o pitanjima Ba@tite ooli@a /U je uglavnom prepustio dravama člani?ama, a

očeuje se da će one i u tom sustavu učiniti sve @to je u njiFovoj moći Ba @to bolju primjenu

standarda. Preduvjet odgovornog pona@anja pojedina?a prema ooli@u je omogućavanje stje?anja

Bnanja o meHuovisnosti raBvita i ooli@a u odgojnoOobraBovnom pro?esu. Pored toga, potrebno

je pruanje in>orma?ija o odrivom raBvitu, načinu njegove implementa?ije i ostvarenim

reBultatima. -im se načinima moe utje?ati na podiBanje svijesti stanovni@tva o utje?aju na ooli@,

pa se povećava motiva?ija i osobna odgovornost Ba ooli@.

(braBovanje o Ba@titi ooli@a i odrivom raBvoju ne postoji u redovitom obraBovanju, već se u

osnovnim i srednjim @olama većinom pojavljuje roB prirodoslovne predmete, ao

iBvannastavna ativnost, iBborna, >aultativna ili dodatna nastava preo oje se radi na neom

projetu oji je veBan Ba Ba@titu prirode i ooli@a. Projet /oO@ole meHunarodni je projet

meHunarodne Zalade Ba odgoj i obraBovanje Ba ooli@ C6oundation >or /nvironmental

/du?ationO6//D oji se provodi s ?iljem pruanja Bnanja o odrivom raBvitu i onretnog

angairanja mladiF u njegovoj implementa?iji. Započeo je godine #88$., a provodi se u osnovnim

i srednjim @olama diljem /urope i svijeta. U ;rvatsoj je projet /oO@ole Bapočeo @olse

godine #887%88. (snovni je problem postojećiF ativnosti odgoja i obraBovanja ras?jepanost

gradiva oja ne omogućava stje?anje ?jelovitijeg Bnanja o Ba@titi ooli@a, prostornom ureHenju iodrivom raBvoju. =olja budućnost vidi se u A?ijsom planu Ba obraBovanje Ba odrivi raBvoj

preo ojeg se Ba@tita ooli@a nastoji implementirati u obraBovanje. 'lada ; je taj plan usvojila

u travnju !"##., u ?ilju provoHenja trategije odrivog raBvoja. (dredni?e odrivog raBvoja

porivaju Bnatno @ire područje od Ba@tite ooli@a, ali je Ba@tita ooli@a njiFov Bnačajni dio.

+ositelj iBrade je bilo Ministarstvo Ba@tite ooli@a u suradnji s Ministarstvom Bnanosti,

obraBovanja i @porta. -aj plan je instrument promi?anja odrivog raBvita u >ormalnom Cnastavne

institu?ijeD, ne>ormalnom Cativnosti nevladiniF organiBa?ijaD i in>ormalnom Cputem medijaD

obraBovanju.

Uloga visoo@olsiF institu?ija u promo?iji i obraBovanju odrivog raBvoja, Ba@tite prirode i

ooli@a evidentno je ljučna, jer se istovremeno radi o edua?iji ljudi oji će usoro donositi

nove raBvojne odlue, ali i o edua?iji ljudi oji će sami usoro edu?irati mlaHe nara@taje.

(braBovanje učitelja i odgojitelja na dodiplomsoj raBini smatra se najučinovitijim načinom

promi?anja odrivoga raBvoja i Ba@tite ooli@a.

#&


18/19

". ZAKLJUAK

Za@tita ooli@a sloen je sup meHusobno poveBaniF ativnosti oje se provode ili bi se trebale

provoditi roB sve ljudse djelatnosti. toga nito ne moe Bnati ?jeloupnu Ba@titu ooli@a, a

iluBorno je i očeivati da se jednim olegijem ili studijsim programom moe naučiti ?jeloupna

Ba@tita ooli@a. adi se o multidis?iplinarnoj Bnanosti oja predstavlja sinteBu mnogobrojniF

drugiF BnanstveniF dis?iplina i istraivačiF metoda: biologije, eologije, emije, tosiologije,

>iBie atmos>ere, graHevinarstva, geologije, geoteFnie i FidroteFnie, strojarstva, preo pravniF

mjera i dr. Iao se ne mogu naučiti svi elementi Ba@tita ooli@a, to nije opravdanje da se ne nauče

osnovni prin?ipi Ba@tite ooli@a i uloga čovjea u očuvanju ooli@a.

PosljednjiF godina svjedo?i smo globalniF promjena na ?ije je stvaranje u velioj mjeri utje?ao

?ovje, a ve?ina tiF problema uBroovana je industrijaliBa?ijom i primjenom teFnologija oje

nisu vodile ra?una o ooli@u. 1ao bi se pristupilo rje@avanju tiF problema, potrebna je dru@tvena,

teFnolo@a, eonomsa, eolo@a i politi?a integra?ija temeljena na prin?ipima odrivog

raBvoja.

jedne strane imamo nei moralni poriv da ne dopustimo ugroavanje ooli@a, ali s druge strane

je nova?. =ogate Bemlje imaju prin?ip rada taav da svoj opasan otpad odlau u siroma@ne Bemlje

ne bi li se tao Ba@titili od njegovog utje?aja, ali ao da ne raBumiju da će taj otpad i s drugog

raja svijeta, adOtad, utje?ati i na njiF... 'aljda je poanta da ivimo do ivimo, a @to će biti ad

nas ne bude, nije na nama da brinemo.Ao elimo da Zemlja bude u stanju podmiriti potrebe ljudsiF bića oja je nastanjuju i e>iasno

rje@avati probleme ooli@a, ljudso će se dru@tvo morati preobraBiti. +i@ta osim promjene na@eg

pogleda na svijet ne moe proiBvesti pravu, Bnačajnu i trajnu promjenu. -a preobraBba treba

Bapočeti u @olstvu od najranije dobi. -o će se moći postići uolio mladi nara@taji budu

edu?irani i odgajani tao da svaodnevno otrivaju svoj puni poten?ijal vlastite reativnosti

oristeći ispravnu per?ep?iju, Bdravu logiu i raBmi@ljanje.

Zagreb, #&."!.!"#5. godine

Arsen ajčević

)ario +iolić

#7


19/19

#. LITERATURA

KNJIGE

C#D 3rnjar, Mladen: /onomija i politia Ba@tite ooli@a, /onomsi >aultet ijea, ijea,

!""!.

C!D Udovčić, =oo C!""8D. Boeu.Fr

• Ministarstvo Ba@tite ooli@a, prostornog uredenja i graditeljstva: Fttp:%%SSS.mBopu.Fr • Agen?ija Ba Ba@titu ooli@a: Fttp:%%SSS.aBo.Fr%)e>ault.aspT

• Zelena a?ija: Fttp:%%BelenaOa?ija.Fr%

• Za@tita oolia N in>ormiranje i sudjelovanje javnosti: Fttp:%%SSS.ij>.Fr%/u!%=an.pd>
http://www.fzoeu.hr/http://www.mzopu.hr/http://www.azo.hr/Default.aspxhttp://www.azo.hr/Default.aspxhttp://zelena-akcija.hr/http://www.ijf.hr/Eu2/Ban.pdfhttp://www.fzoeu.hr/http://www.mzopu.hr/http://www.azo.hr/Default.aspxhttp://zelena-akcija.hr/http://www.ijf.hr/Eu2/Ban.pdf

Documents

Protection enviroment in Croatia