I

. ,

•

,

-

ACTA

•

. •

INSTITUTI A CA DEMIAE /UGOSLAI7ICAE SCIENTIARUM ET ARTIUM IN ZADAR

VOL. XX

Editionem curant .

GRGA NOVAK et VJEKOSLAV MASTROVlC

JA DERAE MCMLXXIII

SUMPTIBUS lNSTITUTI ACADEMIAE JUGOSLA VICAE SCIENTlARUM ET ARllUM rn ZADAR

I

-

•

•• •

-

RADQVI INSTITUTA /UGOSLAI7ENSKE AKADEMI/E

ZNANOSTI I UM/ETNOSTI U ZADRU

SV. xx

Uredili .

GRGA NOVAK i VJEKOSLAV MA$TROVlC

ZAD AR

1 9 7 3

•

•

-

,

• ,

,

ZDENKO BRUSIe •

PRIVLAKA KOD ZADRA, ARHEOWSKO·TOPOGRAFSKI PODACV •

Zapadno od Nina, na prostranom poluotoku kojeg sa. sJevero­istoene sttane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski ka­na!. nalazi se sela Privlaka. Sj'everozapadni dio poluotoka okrenut je plana otoku Viru. Izmedu Vira i poluotoka na kojem je smje­§tena Privlaka postoji uski prolaz - Gaz (T. I. i 11.), na najuZem mjestu Sirok samo stdtinjak. metara.

Imenom Privlaka naziva se zapravo GornJ~' i Donje seia, Mu­staei i Loznica koji, pored nekoli,ko prilienQ rastlI'kanih zaselaka (Batalaia, Ml'etak, Grbica stanovi, Glavanovi stanovi, Begonjici. SangiCi, Skoblari i dr.), smjeStenih na 7 kilpmetara dugom. i ' 4 kilometra sirokom. privlaCkom poluotoku tvore ' najveCu cjelinu (T.

"-I, A - F), Geolooki se ovaj poluotok sastoji od ructistnog vapnenca preko

kojeg je, na veeem "dijelu, nadoSla ilovaca i dUuvijalni pijescL I

Dijelovi ovih diluvijalnih naslaga, posebno oni uz more, odnooeni erozijom, stvorili su na veC'em dijelu ako poluotoka stnnu obalu, visoku negdje i do 20 metara. S druge je stTane morska erozija, uruSavajuci obalu od pijeska i gline, omogue~lVala valovima da raznesu i nataloZe ovaj materijal na pIOstor ispred obale tako da oko cijelog privlackog poluotoka stvore plitko pjeskovito podrucje.

Zahvaljujuci rasporedu slojeva i donjem nepropusnom glina­stom sloju, na cijelom se poiuotoku lako akumulira atmosferska voda, koja se moze susl esti vee na 2---.6 metara ispod povr·sine.

Velike povrS.i.ne obradive zemije, obilje vode, plitka obala bo­gata ribom, ~koijkaSima i dr. bili su jedan od cinilaca relativno ranog covjekova naseijavanja i kasnijeg kontinwn.na boravka na ovom poluotoku. Ovdje posebno naglaSavamo zemljoradnju, mo-

1 R. Sdlubert, Geologi,1a Dalmacije, Zadar 1909, ste. 88.

419

,

• • • •

•

•

,

gucnost ribolova pomoeu primitivnih -sredstava i sakupljanje !ko­ljaka, Sto je davalo pasebne pI'ednosti. neolitskom rovjeku, prvom

- do- sada utvrdenom stanovniku ovog poluotoka. -Neolitsko nalaziSte otkriveno je na poloz.aju Busje na sjevero­

zapadnom dijelu poluotoka, gotovo uza samu morsklA obalu (T. n, j).1 U nasipu dunne dvad'esetak metara, izlokanu marem, neposre­dna nad iiveem, nalazi. se trideseta:k. eentimetara deboo sloj crven­kaste i tamnosmede zemlje, u kojem su nal1eni fragmenti neolit­slee keramike, neobrat1ene kos'ti, nekoliko otkresaka kremena i 00-lomljen vrh kamene sjekire. Nalaziste nije sistematski istrafivano, a malobrojni primjerci keramike sakupljeni su u ovom sloju poSto 1h je abrazija otkrila. Jedino si.stematska istrafivanja mogu pruZiti sliku 0 velicini naselja, eventualnim stambenim obj'ektima i oota-10j problematici ovog neolitskog nalazista. Sakuplieni keramicki ulomci smede, ervenkastosmet1e do ·tamnosmOOe boje pripadaju po­sudama ukraSenim urezanim motiv1ma u obliku meandra (T. IV, s1. d), eik-cak ureza. (T. III, sl. b, e), srafiranih trokuta (T. IV, sl. b, e i g; T. VI, d. f), Ioulbova (T. Ill, sl. a; T. IV, s1. h; T. V. sl. a), spirala (T. VI, s1. a, e, die), i dr. Jedan fragmen~ ima plasticnu spiralu (T. VI, s1. b), a veeina nadenih fragmenata nije iroala nika­kav ukras. Bojana keramika nije nadena.

Keram1cki nalazi i ukrasi na njima iz neolitskog nalazista u Privlaei uklapaju se u vee dobro poDlati repertoar ukrasa poznat na Sirem podrucju u okviru danilske lrulture srednj'eg neolita. Naj­bIde 5U naSem nalaziStu nalazisla u SmilCicu i Danilu, gdje .se mofe ustanoviti i najveea slienost u ukrasavanju i ohJictma.' Ova faza srednjeg neolita, utvn1ena najprije u selu Danilu kod. Sibeni­lea,. a poslije u SmilCicu i drugim. nalaziStima, pripada u cijelos!1 · danilskoj kulturi.'

1 NoolihsJdh nalaza (otkresaka kmmena, vrhova streli.ea i dr.), nadeno je u l'rivlad na vffie mjE$ta, a ·pojedini .$\I primjerd d<x<Ipjeli u ArheoJ.o§.ki muze1 1,1 Zadnl (S. Bal.l::MC, Neolitski tragovl u sjevernoj Dalm&ciji, Radovi Ins!. .1AZU u Zadru 11/1955, sir. 3S8.). Neolitsko naselje u B\I6ju nabo jl' autor ovog rada 1959. pine, a arheolotk! mater:jal naden pri rekDgnosc:::­ranju, kao I onaj i:zva!ten iz profila ]toji je more otplahivalo, '{?redan je u ArheolOOkI mmej u Zadro.

3 S. Batovlt, Nln u prapoWjes:no dCJba, Radovi Ins!. JAZU u Zadru, XVI- XVlI/I969, str. 21; Isti, Biblj()grat' IJa mladeg kamenog doba u Dal­madji, Diadora 3/1~. str. 222. i dalje.

'.1. Korotec, Nova neolilska Iwlturna grupa na podru¢ju DalmaelJe, VJesnik, Split UV/1952, str. 91- 119; O&tala literawra: S. Balovil:, Biblio­gnfija ... o. c.

• OanUska kultura (kojo! se matieno podnuCje nalazilo na kapnenom podrucju izme<1u rijeke Zrmanje I Cetine) ima relaUvno dugl vijck traja­nJa i ispunjava eit.a·/ period srednjeg naolita. P :·! utvrdlvanju porijeklll danilske kuJture moramo jo~ ·uv lJek raeunat l s cinjenieom da se elementi danlls:kog ukrasa (spirala, meandar i dr.) , koji eine posebno dekoratlv:lu ker~ ovog ra2ldoblja, poJavljuju na matiCnom podrutju ove kulture

420

,

I

• ,

I

" • 'Neistra!'eDoSt oyog :Poo~cja ~ je Mo n'jsmo u moguenosti

dati viSe podataka 0 arheolookom materijalu, kontinuitetu naselja­vanja, odnosno sli jedu J20ied¥llh kul.:tUra na ovom ~nicju. Mo­!emo 'se sarno parcijalno ograru/!:iti ha. pojedine slucajne .Da1aze i pokuSati ih smjestiti. u odgovarajuCi period. Z_a neolitsko naselje n'emarrio gOtovo nikakvih, podataka, tako da ne mooenio pretpo­staviti ni kontinuitet naseljavanja u m!a"i neolit i eneolit.

NeSto jasniju sliI!:u. pru!a nam' jedan drugi nataz, on se odnosi na rano broncano doha. Nal!~ je takO<1er na sjevernom dijelu privlackog poluotoka.. To je z1altni n;tlaz otkriven prije II. svjet­skog rata u uvali Su~tar.' n'edaleko spomenutog .neolitskog . nala­ziSta i mjesta (u moIU ,usred prolaza ~Gaz) gdje je nedavno na.c1ena kamena sjekira 5 probuSenom rupom za nasad (T, n .). Na1az se sastoji od ogrlice od dvadesetak masi~ zma, dva dugmeta, ne­koUko komada tankog lima i dva smotka Dee.? Ovim zlatnim nala­zo~ iz Privlake pozabavio se posebno ~. 'Vinskli,' koji ga j'e, na osnavu analogija sa slicnim nalazima, datirao u ranG brontano doba s mogucim utjecajem kulture zvo~olikih pehara. Za pojedi­ne oblike zlatnih predmeta autor je na!iao slienost'i u Egeji i Pred­nJem Istoku.

Utvrdili smo, nairne, da su predmeti nadeni ispod j'ednog ka­mena u dnu uvale Supetar na podrucju Gaza (T. II, f). U nepo­srednoj blizini nalazi se veliki zemljani tumul koji stanovniStvo naziva Skornieal (T. II, h ; T. VD, s1. e), a n~daleko od Supetra,

7.a sada kao J"aZ'AiJenl ukrasl. Sloga Cemo «enezu ewe lwlture moei, einl se, utvrd..'1i tek onda kada se, nn ovoj regiji il.i moMa izvan nje, uspije jasnije i.2;dvojiti njez.in najraniji stupanj , odnosno (prelazni st:upanj lunoou _im_ p:i SO« talJe starlJcg lIleolita i danilske k).ilture. Vetik broj nalaztl:ta ove kulture (Danilo SrriiI~iC Privlaka, Br.iblr i dr.) '1.1 prvom redu je rewltat nagle populacij~ tokocn ~edn1eg noolita. Ov~ populacija sigurn~ je bazinma na novlm uvjetima privredivanja, intemivntJOID obradom zemhe, ~to pored starog saku,pljatko-lovaCkog natina pri-vred:ivanja daje glavn:, znacaj'ku ck.o­rwmskom rllZvoju. Nasel.ja damlske Jruiture nalaz.e s.e oblblo u plodmm vodom bogatim doJlnama, 1,17. prtro:\ne ,promemice, iii nt:pOS~o := ~ors~ obalu odnosno orijen"lil"ana na more. Motda je ovaltav naeUl lInvre<1ivanJa stano~tva odraz Il! uzrok mirnijeg nzdoMja, kada pojedln:m naseJj\.rna nioie prijetrila opasnost od v~ih sukoba. Taj mirniji ,period ogleda se u kon­tinui.ranu ran-oju kera.miJ&lh obli:ka i ukrasa na njima.

'M. Abramit , Tragovi najstarijeg livota 'II Splitu, Hrvatski glaosnik, _ D,~_,__ ...

, Z. Vinski, 0 prethistorijskim zlat.nim nalazima u JugosiaVI]I, Arheo-l~k:i radovi i rasprave I (1959, str. 209.- 213. i table I. iII.). . ..

I Z. Vinslci, o. c.; lsti, OSvrt na na}stari·je metalne nalaze u J.ugoslavl).1 _ izuzevlii bakrene -sjelrire, Praistori}ska sekcija ADJ Iil960, s tr. 61; lstl. o orntju ranog brontanog doba u Jugoslaviji, Vjesnik AMZ III .'Iv. JL'1961, str. 23.

I Seorn~ Gomilla, Ikliko je 7.:l.bilJefeno na tqpogralsko-katns tarskoj karti jz; 1849, ,Pnnl3 originalu iz 1675, a kIoja se Cuva u H lostorljskom arhlvu u Zadru. U daljem tekstu: kataslarnka karta Iz; 1615.

421

,

•

I

u samu Gazu, na~ena ie i spomenuta kamena alatka s rupom za nasad. Oka ovog prosfora, u mOnl, testo se nalaze -ulomci grubih kerami&ih posuda, sa &rokim trakastim ru&ama. Svi ovj nalazi mogli bi indicirati postojanje neokog nast>ija i.Z kasnog eneolita i rane bronce na podruCju Gaza. Ako U okviru ovih pretpostavki gledamo naj humak (Skornicu) kao i brajne druge humke poznaf'e iz starijih dokumenata,10 a koji su jos i danas vidljivi i kaje susre­cerna na cijelom podrutju Privlak'e, mogli bismo medu njima pret­postaviti i pojedine twnule iz ovog razdoblja rane bronce. Veliki zemljani humci nisu rijetlri na ovom podrufju; nedaleko Skornice nalazi se nek.oliko manjih humaka, a aka 500 metara juinije po­sebno je dominantan velild zemljani humak s crkvom sv. Vida na vrhu (T. XVIII, s1. a). Ovako veliki zemljani hurnci cesti su i na ninskom prostoru. Jedan, naroeito istaknu4 sa crkvom sv. Nikole na vrhu nalazi se u Prahuljama, juino od Nina. Drugi sliCnih di­menzija nalui se oko 2,5 kilometra istoCno od Nina, na brdu Straia. Oko samog Nina postoji nekoliko manjih humaka, od kojih je jedan i arheoloSki istrafivan. ll

ZIatni nalaz iz Priviake, kako smo vel: spomenuli, datira se u ranD bronfano razdoblj'e, a to odgovara vremenu od 1800. do 1700. go. Pl'. n . e.ll

It ~a gom.i:la, VuBna £jXIJila, Cti¢&l gomila I dr. n J . BeloieviC, S iavenska 'keram1ka liz ranosrednjovjekovlle nekropole

. ,Materi7.U kraJ Nina, Diadora III1962, sir. 237. 11 Ovo je razdobtje, kao uostakllll I djeJ.I.period od k<:>n<:a neoUta do

pOCetlca starijeg feljeznog <Ioba, na proi!Jlo.ru nak obale slabo lst.raZeno. Za sada msmo u moguCnasti arheol~ utvrditi kontinu1.tet fivota Jz, m1adeg neolita u eneolit I ratIO bron~ano doha. Ta'ko<!er nismo u mogu(:nosti j~jc predoclU van.l:S'te u~jeca~ na ovo ~je I pravee oda:kle su stiull. Veze !toje su u sre<injem i kasnom neolitu evidentne ~u ruffie abale i is (oenog Mediterana. pc s ::bno Gr&e i ItaUje. ienjavaju u razdoblju rane bronee. Sada su ~ Izrafenl utjecaji t;to i:z IIjeve~oe: Balkana i isbXno­alpsltih oblasti dolaze na naiu obalu. Nakon dani lske j hvarske faze mladeg noolita ovrlje se niie osjetlo jak IlItjecaj onih novih strujanja kooja !;\l III

PanoniJ i donije1a bitne promJene. P radoI' novih eJemenata, llos!:laca neol.it­skih kultura, na obalskom dijelu i na otocima jpOjavit Ce se u blafem oblilaJ I kasnijem razdoblju u odnoou na krajeve \IZ Dunav i S(tVU. Jafe pri$\.lStvo novih utjecaja osjeea se tokom ranob~anog perioda u vr~icme kada su neolitske kulture vee ne'ltale. Prodor ,",ufed.olskih elemenata i7. prostora ju­gozapadno oct Save. te 'Utjecaj kasnovutedolske tradidje, skupa s clemen­tlma kulture monoJikJh pehara iz IstoenoaJ.p$kog prostora [Ljubljaru>ka xul­tura). z.a nMU obalu z.nati poeetak novog bl'Olltanog razdoblja. U ok'Viru utjecaja koji su na podrufju .srednje Dalmacije re=ltiraij stvaranjem nove kulturne skupine tr(!ba tra!:iti i ~live klulture zvonoUkih pehara. posebno U okviI'l,l &trojanja koja su na ovo podl'Ufje dolaz1!a Iz Ist.oCnoaJ,pskih oblasti, odno51lO Liubljanske ,JruJture. Ove utjecaJe moiemo pra titi na pajedinim nal37.iUIma do! cijele na;e obale, parevii od Istre, P rivlake, peeine Tradnj~ koci Sibenika. vrela Cetlne, Hvara, pctine Gudnje na PeljeScu. Male Grude !cod Tivta do Rubeia kad Niidlica.

422

o •

Da 1i tumuli na podrutju Privlake i Nina pripadaju ovom 1'a­zdoblju rane bronce, ne mof.em.o govoriti sve dok arheoloSka istra­livanja to lle utvrde ill opovrgnu. Ipak .... kakD ukop u tumule u

- razdoblju rane b1'()Dce susreeen'lO na velikDm prostoru nsSe obale juinD od rijeke Krk'e (od UneSi~ kod Drni!a. dD Tivta u Boki Ko­tors}mj), mc>gli bismD zakljutiti da. je vjerojatnD neistruenost ove vrst.e arhe<>lookih spomenika kriva da ukopi iz DVog razdoblja nisu. registrirani sjevernije od rijeke Krke.

Kultura stal1ijeg zeljeznog doba, odnosno prva faza liburnsk'e kulture, dokumentirana je u Privlaci mat'erijalom iz uni~tenih gro­bova. U To su vr¢aste i rebraste narukvice, spiraino-naoearasti pri­vjesci, k.opee za pojas i dr. Ova najranija faza liburnske kulture dokwnentirana je uglavnom po materijalu iz grobova nadenih na vi~e mjcsta na podrutju L1burnije."

Gdje su u Privlaci nadeni grobovi iz ovog razdoblja ne znamo, a sudeCi po sacuvanim predmetima, medu kojima, osim predmeta iz starijeg zeljeznog doba ima takoder i predmeta iz latena," mo­terno pretpostaviti da je nekropoia u Privlaci imala dug vij'ek trajanja.

Arhe<>lookih potvrda 0 pootojanju liburnskog naselja, za koje b i eventualno mogli vezati i Dve grobne nalaz.e na privlafkom po­luotoku, za sada neroamo. Indikacija za takVD naselje i.ma na jui­nom dijelu poiuotoka, na rprostoru od uvale Bilotinjak do rta Kre­menjaC'e, na kojemu se naiazila i antifka luka Enone."

Za vrijeme istraiivanja anticke luke na rtu Kremenjaf i, na dijelu obale neposredno uz more, prona.sli smo sloj s keramikom starijom od antifkih ostataka i nalaza u Iud. Taj sloj debljine oko tridesetak cent4netara prol'cie re u more oko dvadesetak metara od obale, do dubine od 90-110 em, a svoj nastavak vjerojatno ima i na kopnu susjednc>g poiuotoka. Rt Kremenjafa naziva se jos joo i Gradina." Naziv Gradina odnosi $e na podvodne nastpe anti­t ke luke." Nedaleko rta Kremenjace, prema Privlaci, postoji i je­dan drugi predio 5 istirn nazivom Gradina. Naziv Gradina, oroa­tena i na karti iz 1675. god. (T. XV, 51. b),'" stari je naziv za danaS-

U S. Batovic, Iz ranog feljeznog <loba Libur:nije, Diadora 111960. str. 41.-44. I slike.

I. Sp. dj., str. 37.---a1. ,. Sp. dj., s tr. 42. 1& Z. Brusic. Istraiivanje antiCke luke kod Nina. Oiadora 4/1968, str.

203.-209: k;tl, Rezultat pOdvodnih istraiivanja \I Nin\l, Moman&;;' glasonik, sveska 22/ 1969, str. 215.-222.

" Sp. dj., 6tr. 204. ,. Sp. dj ., tabla I. '" Carta Topografica del territorio tnnto t>;pirituale Quanto temporale

dena Citta di Nona. (1675). Karta p>tj~ iZ QS'tav.§t!ne L. Jelica koja se rova u Am. muxeju u Splltu. U daljem tduiLu: karta !z 1675.

423

•

•

., • •

•

nj~. Skl?!jarsK.u ~un~ koja llValU Bfiotinjak zatvara s juhte strane .. UVJereru smo eta: hi arheoloSka :i:s'tn.:!ivanja· tta Kremenja~ potvr_ dila naSe pretpostavke, ' s tim ~ Ato je prisustvo LibUma U sloju na Kremenjati vee utvrdeiio,= .

U .t.oku p:vog ~enija sta:re ere Nin se razvijao U,ja.k C'entar ovog dl]ela LlbUrnije. P'lospentet Enone Og'leda se dllrtils u rulla­zima jz nekropola i rjaselja na OtoCiCll, a riarocito ixi VIeDlena mla­deg zeljeznog doha, pa do dolas:ka Rimljarui, karla IContakti 5 h'ele­nistitkim svijetom, trgowna i pira'terija Liburna rezultiraju poja­vom luksusnih predmeta iz belenistickih radionica ill onib nastalih na domacem prostoru po uzoru na njih.

Dolaskom pod rimsku vlast, posebno u periodu prvog stoljeca ~.e ere, dolazi do naglog priliva materijalnih i:l.obara antiCkog SVl]eta, procvata gractevinske djelatnosti baz:irnne na novoj tehno­logiji (upotreba !buke, 1 dr.), Posebno Ziv pomorski prvmet omo­gueava brzu razmjenu proizvoda i nabavu novih dobara koja broj­.ne radionice na obalama Medi'terana proizvode u velikim koIici­nama: Velika luka u Zatohu i danas u svojim slojevirna cuva frag­menlirane ostatke luksusn1h predmeta, kakvi se susreeu u Enoni bilo u slojevima u naselju ill u bogatim grobnim prilozima.

Iz toga vremena irna dosta nalaza i na cijelom podrucju Pri­vlake. Posebno su zanirn1jivi manji arhitektonski objekti, uz koje se ponekad prufaju manje nekropol<e, a takoder i lucice uz neke od ovih objekata na obali.

Opis ostataka arhitekture mozemo dam sada samo na osnovu rekognosciranja, ill pak moiemo ubicirati njihove ostatke vidljive n~on devastacije pri preoravanju t'Crena. Arheoloilka istrazivanja msu do sada izvriiena ni na jednom lokalitetu iz bilo kojeg perioda.

Na Gazu, u predjelu Solina, m oze se uoCiti jedan ovakav ma­nji kompleks arhitekture (T. II, d). Ostad tog kompleksa sacuvani su u temeljima na sarnoj obali kanala nasuprot otoka Vira, na prostoru od 20x30 m. U moru ispred arhitekture naSH smo ostatke l~cice. Ga't. lucice, napravljen od veCih nabacanih blokova pj~ca­nika, dug Je oko pedesetak metara, na kraju se lomi pod pravim ugl?ttl i produzuje joS dvadesetak metara, tvoreei tako i lukobran lubce prema zapadu (T. il, a). S obje strane toga gata na~eni su ostaci amfora, sitnij'e keramike i zeljezni noZ sa sirokom ootrieom (T. VII, sl. b).Zl

20 U sloju Il"irn$ke luke na Kremenjati naden je veei dlo t amca ose­bujne kOll$trukclje, koJl smo pripisaU Ilburnskom brodogradevnom oml jeeu (z. Brusie, Istra!ivanje... o. c. str. 203, 209.). Analizom drva spomenutog PI<:,vnog obJclcta dobili sm.o pomoCu radiokarbonskog mjerenJa godlnu 113. prije n. e. (D. SrdOC, B. Brayer, A. SJ.i.cpt:evic, Rudjer Bo!kov;e institute radioca.rt>on meal'lUrements 1. RadiocaT'bon 13-1/ 1971, sU. 139.).

ZI Slican no! prikauln je na re1Jefu ·Wara L. Kornelija Atimeta (MU!lci e GaUerie Pontificie, Vatikan).

•

-•

, •

- Amfora Cr. IX. sl. a) izra~ena od gline svijetle oker'bojel .de­bellh stijenki s masivnim drlkama, eliptien8 oblika, n'adeha je u fragmentiri)a .djelomieno zatr.pana ,pijeskOin. U otvoru -amfore na­lazio se kera.tri.icki disk s izb<:K:inom u sredini kao 'cep, koli ~'e vje­roja'tno bio odozgo zalijevan smolom kada se .amfora zatvarala. Oko owora amfore i na unutra!njoj stijenkli. vidljivi su ostaci smole (katraria) kojom su impregnirali -aIriforu da ·bi se postigla nepro­pustnost (T. IX, sl. e). Druga amfora (T. IX, sl. b), takoder gotoVQ zatrpana pijesk.om, sacuvana je skoro citava (ned05taje jedino jed­na drSka); na1azila 5e na PH16toru gdje' je bilo dosta ulomaka dru­gih amfora, a po sastavu keramike ne razlikuje se cd prethodne. -Istog sastava i tipa su i ulomci gornjih dijelova amfora na~enih u bli2ini (T. X, s1. 1, 2, 3. i 6.), osim dva ulornka (T. X, s1. 5. i 4.), koji se razlikuju od spom'enutih i koji pripadaju dvjema dru­gim tipovima. Ulomak gornjeg dijela amfore (T. X , ·s1. 4.) razli­kuje se po sastavu gline i debljini stijen'e od ostalih ulomaka, a najvjerojatnije pnpada jednom malo poznatom tipu amfora, tipu kod nas relativno dobro dokumentiranom u antickoj luci na rtu Kremenjacl i u Sibenskoj regiji." Ove amfore pripadaju tipu manjih amfora visine oko 50 em, a poSebno su karakteristicne po tome Sto im je donji, inaCe kod drugih tipova siljati, zavriietak izveden kao ravno dno, tako da mogu samostalno stajati. Pose-bno intere­santan primjerak ove amfore, koji se cuva u Muz.eju grada Sibe­nika, bio je upotrebljen kao grobna urna, a po ptilozima dade se datirati u I. st. nove e.

Drugi ulomak: (T. X, sl. 5.) pripada tipovima arniora (cestim na podvodnim nalaziStima) sto 1maju dclke sa p resjekom u obliku ostluee.Q Postoji nekoliko tipova i velik broj varijanti ovih vrsta amfora, koje GU se uglavnom upotrebljavale za spremanje vina . Gomji dio amfore iz Gaza odgovara t ipovirna 2.-4. i 44.-46. po Dresselovoj slcali (elL xv, 2), odnosno tipu 5. Lambogline revi­zije (Rivista di Studi Liguri, XXI, 1955, str. 243.), a izra~ivan naj­vjerojatnij'e u jufnoj Italiji i na nekim od otoka grckog arhipelaga (Kos, Rodos). ;Vremenski one su dosta dugo u upotrebi, a mozemo ih datirati u Siri period od. sredine I. st. stare ere do pocetka II. st. nove ere.:It .

:tI; Z. GunJal:a, 0 nekim problemima i :z.nacaju 'J'Odmorske 4rhoologijc s posebnilm osvrtom na .podru?:Je na k ojem djeluje M = j grooa Sibenika, MomariCki glasni.k 22/1969, str. 234, sl. 2.

Q F. Benoit, Typologie et ~i.graphie amphomQuas, les marq~s de Sesl.ius, Rivista di studi Llguri 3-411957, sU. 256.-268 ; F. Zevi, Appunli delle anfore rol"nalle, la tavola tipologiea del Dressel, Arehaoologia Classica 1966, str. 214 ; 1.. M. Beltran, Las anforaJI rornanas en Espana, Zaragoza 1970, str. 358.-381.

:It 1.. M. Beltran, Las anlora.9 ... o. c. su-. 359, 51. 136.

425

" .. •

,

"

•

Medu amforama iz Gua posebno su intere., entni spom'enuti primjerci prikazani na TabU IX. st. a i b i· ulomci istih tipova na TabU X , sl. 1.-.;l. i 6. Na veJik broj varijant!. ovih amfora karak­t.eristicnih pcf debeli.m 9lijelikama, masivnim ruckama krUzna i elipticna presjeka i grube izrarle, nalazi se eesto na podvodnim. naJazi!l;tima duz. na!<e obale.1:>

Poznate pnmj'erke ovih amfora (poznate kao tip 6. kod Dresse­la) obradio je F. Zevi, a nj.ihovu proizvodnju vezao je za Istru.:< Mi sma vee naponwmuli da se velik broj takvih amfora pojavljuje duX na.Se obale.tt Jednom, karla se prouCi cijeli fundus tih amfora i njihovi ohlict, moCi ce ISe bolje dolannentirati njihovo porije'klo i pul'eVi. transporta. Vee bismo se sada mogli iapitati da li su te amfore vezane iskljucivo za Istru ill su pak postojale i druge ra­dionice na Jadranu. Na podruCju privlackog poluotoka natteno je viAe ulomaka spomenutih amfora, a nR dva ulomka iz Nina vide se i Zigovi, jedan ANEPTES (T. IX, sl. dl, vee prije dokumentiran u Naroni,· i drugi HERMA (T. IX, 51. elf dosada nepoznat na am­forama,'"

Amfore iz luciee u Gazu svakako su va!na indikacija za trgo­vinu koja 5e' odvijala na ovom prostoru, n'edaleko jakog centra Enone. Neee.nto pogrijeSi'ti ako pretpostavimo da su naSe amfore sluZile za spremanje vina iz ovog dijela ninskog podrucja gdje je njihova proizvodnja svakako bila vrlo znacajna.

Jugozapadno od lucice u Gazu, u profilu pj~nog brijega, vidljivi su gtobovi manje nek!aopole koju more staIno EOdlokava (T. VII, s1. a). Grobovi sadrle paljene pokojnike, bez grobne su arhiiekture, s keramiCkim prilozima pol&enim u prostu zemlju. U jednom ad grobova na!ili SInO novae, ali se' ni keramicki prilozi ni novae nisu mogli identificirati, jer su vrlo loSe saeuvani zbog blizin'e m ora i njegova djelovanja.. Bolje sreee bili smo na drug:>j nekropoli, nOOaleko Gaza, koja je takoc:1er otkrivena neposredno uz spomenuto neolitsko nalaziSte, zahvaljujuci Ill"USavanju ohale zbog djelovanja mora.. Na potezu od dvadesetak metara bila su vidljiva tri groba.. Jedan od njih bio je vise uruS'en tako da smo mogli saJrupiti materijal. Ostali grobovi identificirani su po osta­cirna spaljenih kostiju i cmoj zemlji. Grobovi su se nalazili u sloju

u Z. Gunja~a , 0 neldm problomima .. . o. c. 51. 4; V. DauUWa-Ru:rev­ljan, Tipoloelja k vamerskih am1ora, Oiadora 511910, str. 161.- 163.

• F. :levi, Anlore l6triane ad Ostia, Atti e memorle N. S. XV/19f,1, str. 21.---31 .

21 Z. 8rosit , Podvodna istrati vanja na 2oadarskom podro~ju (u !tamp!). 21 K. Pa tscil, Arheoiotko-epigrafska IstrauvanJa povljesti rimske po­

la"ajine Dalmactje, GZMS XVI/ l904 ; M. Suic: NeobjelodattJeni rilMki natpisi 120 sJeveme Dalmacije .

.. Ime Herma javlja se na natpisu iz Blandone: VAHD LIV!1952, s t.:". 210, 18.

426

-

I

,

, ,. , humusa na dubini od. 30- em i djelomifulo ukoparil u idravicu (par­parot:). U grobu koji smo istralili. prilog su linlle dvije kerami~e

- posude, tanjur; koji se nije sa~uvao, i dio :.omegac kopee. Oko groba nadeno je malo spalj'enih kostiju, dosta ugljevlja i crne ze­mlje, u -kojoj se nalazilo joo i nekoHko zeljemih · ~vala.

ORis nadenih predmeta:

- k'eramicka posudiea s dvije trakaste ru~ke, radena od zuc­kastosmede gline (T. VIII, 51. f),

- manja posudica tankih stijenki, radena od svj'etlosive glil}.e, s dvije male rutke ispod oboda (jedna rucka nedostaje). Posudiea ima ukras od finih horizontal nih rebara preko ko­jih je vertikalno urez.ano nekoliko linija.. Povrlina posudiee imala je plemaz taIIUlosive boje (T. VUI, sl. c, e),

- brontana kopta. tipa :.om-egac kvadratna presjeka, doota j e korodirana (T. VIII, 61. d).

Po kcramickim oblicima taj bismo grob mogll datirati u I. sto­ljeee n. e.-

Od ostale anticke arhitekture, osim spomenutih ostataka u Solinama, na eijelom privlaekom poluotoku susreCu se ostaci ma­njih arhitektonskih kompleksa. NajceY:e su to manje gomile u po­Jju iii u vinogradu na povrSini koiih S\.I vidljivi osta.ci · arhitekture ili pak uni.Steni ridovi koji vire iz profila gomile. Pojedini ~ takvi PI"ostori preorani pa se ostaci ridni h i malternih masa ill obradeno kamenje v ide ugradeni u okoIne ridave. Vjerujemo da ima i vise takvih ostataka arhitekture koji nisu vidljivi na povrlrini, tako da ih u toku rekognosciranja terena nismo mogli dokumentirati.

Na sjev'eI"oistoCnoj strani poluotoka u vinogradu na predjelu Sabunike nalazi se poveea plitka gomila na cijoj se povrSini vide dijelovi zidova, JOOan taraco od debelog maltera s komadicima ope:ke u strukturi, a do njega bazen. Nakon ciSCenja unutr"aSn je strane bazena dubokog 60 em, ustanovili smo da bazen na dnu ima podnicu od I"flalih cigli zidanih u t'ehnici opUS spicatum (T. XI, sl. a , b). Zidovi na toj gomili, koju stanovnici zovu Kopana gom ila (T. I A.), bili su oblofeni debelom ibukom. U jednom uglu bazena podniea je na manjem kvadra tnom prostoIU bila napravljena od d rukCije postavijenih cigli i na neSto nizem nivou od ostalog pod a bazena (T . XI, s1. b). Nasuprot tog kvadratnog prostora sigurno sc nalazio otvor za vadenje sadrline tog, naj vjeroja tnije pokrivenog, ba:tena. Od sitnijih nalaza u Kopanoj gomili spomenut cemo ulom ­ke zbuke s ostacima ervene boje. Po ostacima arhitekture koji se

• 1.. Plesni~ar-Gec, Severna emoll3ko grobi:iCe, Kalal. 8/ 1972, grub : 93, tab. XXIV, 726, t ab. CLXVlI, '140, tab. CLXX.

42'7

,

.J -- •

•

-

susreCu na povrSini ne veCoj od 20x20 m, moZemo takljuCiti da ' !!e ovdje, u rimsko vrijeme, nalazila manja r.grada. · .~

JOOan drugi ovakav objekt nalazio se oko 500 metara jugoza'-- padno . od Koparre go~e. U ~, uz put koji vodi ii predjela

Sabunike u zaselak Grblca stanOVl; nalaze se ostaci cigli i obraden1 kamen sa zbukom, f to potjeee od arhitekture u susjednom Vino­~u, uniStene pri duboku oranju za sadnju move loze. Uz sjevero­lStoCnu sb anu pula !ito vodi za Nin, na platou manje uzvisine. tako­der su vidljivi _ ostac1 arhit'ekture. Na tom prostoru, koji stanovnici zovu Grudine, joS se i danas na povrlini zemlje nalazi velik kameni blok, orlno5no dio praga neke zgIade. Do pred desetak godina tu se nalazio i dio kamenog stupa. Zidovi koji se mogu pratiti ha povrSini bretuljka u duiini od desetak met-ara vj'erojatno pripadaju objektu slicnu onima kOje smo vee opisali, ill mo!da nekom sakralnom ob­jektu iz kasnijeg razdoblja. Po pricanju mjcltana zaseoka Grbici, arhltektura je nadena i nedaleko samog zaseoka, u gomili oko 300 .metara zapadno, a na proStoru gdje su danas njive. Tamo joe naden i veliki profilirani blok koji se danas nalazi u spomenutom zaseoku Grbi6. Ostaci uI).iStene zgrade vidljivi su joS i u ogradi puta 8to od zaseoka Mletak vodi u uvalu Bilotinjak. Ovdje se osim ostataka ka­mene mase i maltera vide i veCe gromade poda bazena radenog od cigle u tehnici opus spicatum. Zgrada se nalazila u susjed.nom vi­nogradu.

J05 eetiri .anticka objekta nalaze se na jugozapadnoj strani 'priv­laCkog poluotoka, jedan u uvali Tiraboskovica, dva na rtu Bctatic i jedan u uvali Bilotinjak. Njihova arhitektura vidljiva je danas zahvaljujuci djelovanju morskih valova, odnosno otplavljivanju d i­jela humusa i pij'eSka koji je zidove pokrivao, tako da su se oni ~aSli ogoljeli na obalnom dijelu poluotoka. Ovu pojavu, nastalu usli­Jed djelovanja valova i tektonskim spuStanjem naSe obale, susre(:emo cesto dui naSe obale, kao npr. u Istri,31 sjevernoj DalmacijiJ:l i dr.

Ostaci zgrade u uvali T iraboSkovica na jugozapadu privlaekog poluotoka (T . I A2) nalazi se danas na nekoliko metara sirokom i trid'esetak me-tara dugom potezu uz more (T. XII, sl. a, b). Vidljivi tidovi najvjerojatnije pripadaju prednjoj, prema moru ok renutoj strani rimske zgrade. Perimetralni dvoriSni zid zgrade pru!a se p;;J.­ralelno s obalom u duzini od 32 metra. Kako je more ovdje pod­lokalo arhitekturu iSpod temeljnog rujela, zidovi su S'e uru.sili. Dvo­riSte te rimske zgrade lmalo je ulaz na zapadnom dijelu zida. Na jutnoj strani kompleksa vide se ostaci dvaju bazena (T. XII, s1. a, c); od njih je sacuvan sarno jedan tid joS vezan sa zemljom. Na dijeiu zida vidljiv je i red bijelih mozaicnih kockica, jedini danas vidlj iv ostatak mozaicnog dna bazena.

31 V. Sribar, Arheolooko-topograiSloo ugotovive v Simonovem :r.:aliV'll p rl JZoIl, Am. vestnik, IX- X, 3-4/ 1958, sir. 271.-286.

II Kao na primjer ostaci arhltekt.ure u MaloJ Proveni. Murteru i dr.

-<28

I

!

--, •

. Sljedeea dva kompleksa arhitekture ri~J8z.e se na dvama rtovima

poluotoka Brtaliea (T. I AI). Na zapadnom rtu ostac:i su nekoliko zidova, jedan veCi i dva manja bazena:,. 'sto eve skupa pripadi' istom kompleksu. Od veeeg bazena vide se samo dva zida u visini temelja, a izmedu njih dio ~ podloge, rat1ene od maJtera s aosta prunjesa usitrljene cigle. Manji hazen; neMo su bolje saCuvani. Zidovi bilzena rac!eni su od boljih t: anika, a bazeni smjeSteni jedan uz drugoga odijeljeni 5U debljim zidom (T. XIII. sl. a, h, c). S vanjske stranc bazene prate dva deblja zida, koji ulaze u zemljani nasip. Te bazene nisrno istra.livali, nego sma sarno snfmj)j postojeeu situaciju, tako da ne marno kakva je njihova podnica. Zanimljivo je spom.enuti da joe s laj zemlje koji pokriva te bazene, a / i Citave kompiekse zidova duz jugozapadne obale Privlake, visok preko jednog metra iznad temeljnih zidova. Arheolooka istraZivanja tih objekata sigurno bi otkrila dobrim dijelom sacuvanu arhitekturu.

Na jugoistoenom rtu Brtalica nalan se i trel:i kompleks arhi­tekture. Voidljiva 5U dva rida, duli koji vodi prema moru gdje se gubi, i na nj'ega okomito pos'tavljen zid. Na sarno; obali,' djelomicno danas pod vodom, vidi se manji bazen, zapravo u fivcu iskopan i obzidan proStor (T. XIV, s1. a). U profilu zemJje naziru se dijelovi debele malteme podloge (T. XIV, sl. b).

Ostaci arhitekture vide se joo i u dana!njoj Iud Bilotinjak, ju­goistoCno od rta Brtalica. Ovdje se uz .arhitekturu na kopnu nalaze i dij"alovi nasipa u moru. Nasip se pruza do dvadesetak metara 0:1 obale, do dubine od 140 em.

Precizni.ju vremensku interpretaciju gradevina na prlviackom poluotoku nije moguce dati dok se ne izvcie arheol05ka istraZivanja. Po oblicim.a zidova i rijetlkirn sitnim nalazima, posebno figovima Pansiana, moze se jedino zakljuCiti da joe veeina tih gradevina na­stala u toku I. i poeetkom II. stoljeea n. e. Za!to se na tom pod.­rucju susreCu manji objekti, cemu su slutlli i tko su Un bili vlasnici poku.sat temo objasniti. · ,

Najprije moramo naglasiti da mali kompleksi arhitekture na privlackom poluotoku najvjerojatnije cine Bospodarske obj'ekte, sli­eno onima i~zenim na zadarskom ageru.

Objekt istraZen u MulinamaH na otoku Ugljanu imao je gospo­darsku namjenu, bio je pogon za preradu maslina, uljara. Ako po­gledamo danamju gospodarsku situaciju na tom d ijelu otoka, vidjet Cef!1o cia je i danas taj kraj pokriven maslinjacima. Drugi jedan obj'ekt, gospodarska zgrada u Maloj Proversi,3$ vezana je za ribar-

II U okolici primJer .u Kofinu,

H M. Sulc, Ljel~s J A!ZU,

M. Sulc, sIr. 156.- 188.

Una nekoliko veCih korn,pleksa arhitekture, kao na , Punlamici, Sl.ikooanu I nekollko na oloku Ugljanu.

IstraiivanJa u Mullnama na oloku Ugljanu, . 230.-249. rimske vme u Maloj ProversI, VHAD, UV/1 952,

<2'

•

• • ,

• •

stYo. Kaka se m&e vidjeti. iz navedenih p,nmjera. namjena gospo­darskog objekta je usko vezana s osnovnom granom privrede pod_

- rucja na kojem je objekt podignut. " - -Ako s te sliane gledamo kompleks arbitekbure na 'privlackom

poluotoku, za koje smo vel:: naglasili da sa gospodarski objckti. i akCi pogledamo kOja je osnovna grana prrivrede tog kraja, onda nam se namel::c sarno jedan zaldjucak, zakljuCak da su manji gospodarski objekti u PrivIaci, ill barem vel::ina njib, bili mjesta za pr'cradu g~a. I danas je na ovom podrucju glavna grana privlede uzgoj vmove lore, kojaj kulturi, za razliku cxi maslinarstva, m anje skode oStre bure. Zem1ja pjeskulja nepogodna za rast maslina upravo je pogodna za vinovu lozu.

Sto se bice vlasnistva nad tim obj'ektima i njihove brojnosti, odgovor nam daje struktura stanavtUStva na niskom podruCju u vri· jeme nastanka tih objekata. .

Po miSljenju M. Suica,· na prostoru oko Nina nije bila velikih parcela, ocinoono one nisu ni po velicini ni po strukturi vlasnika odgovarale posjedima kakve $usre<:emo na zadarskom ageru, §dj'e se nakon provedene centurijacije i dodjele eenturija kolonima stva­raj.u v.eli~ posjed.i, u okviru kojih se pojavljuju veti gospodan>ki obJektl (v.lae rust!eae), kao npr. spomenuti objekt u Mulinama i 05-

tali objekti :81binje, Diklo i dr. Ako pogledamo situaciju na zadar­skom ageru u toku 1. st. n. e., vidjet c-emo da se ona u rnnogome ra­zlikuje od prilika na ninskom podrul!ju. Ninsko podrucje nije pretr­pjelo promjena onakvih kakve su se dogadile na zadarskom ageru, nego je po misijenju M. Suicax " posjed nad zemljiStem ostao viSe manje u istim relacijama u kojima se nalazio i u predrimsko doba ~. Dakle, 5 velikom sigurnoSi:u mozemo izvesti zakljueak da je veeina g~spodarskih objekata u Privlaei rezultat vec·,.:!g broja rnanjih zem­Ij iSnih parcela, kojih su vlasniei po ugledu na susjedne latifundiste nastojali ici u korak 5 vremenom, odnosno, po ugledu na njih, ali u

. $.kladu 5 veliCinom samih pareela, unaprijediti svoju poljoprivredu. U prilog, pretpos'tavci da su posjedi na privlackom poluotoku

bili vlasnistvo domorodaca Liburna govore i neki epigrafski i topo­nomasticki podaci. Na tom podrucju nadeni su i Pokretni arheo­loski spomeniei. Ara od vapnenca s profilacijom i na tpisom: Curtic [us] Ser(gia tribu) ... v(otum) s(olvit) 10bens) m(erito) danas je ug­radena u zidanu klupu u staroj kuCi pok. Aleksandra Kolanovica na Kolistu u Privlacl (elL III 14322~).31 Natpis na ari danas je neeiUj iv.

II M. Suic, AntiCki Nin (Aenona) i njeg<>vi spomenloi, Radovi Inst. JAZU u Zadru, XW-XVIIf1969. stl'. 85.

... M. S ui{:. Ndl:oliko p itaIl'j a u vezi s municLpalitctom ant!~kog Zadr .. . Zadar (Zbornik). 1964. s tr. 120, 121.

430

II IsH. AntiOki Nm ... o. 0., str. 85. .. Sp. dj., str. 70.

I

•

\ " ,

Druga, djel~&:J.o 04teCena (danas se tuva u muzejskoj zbirci u Ninu, eLL III 143221

), nadena j'e u Glavanovim stanovima. 00 Na ari je fi­g'Uralna predsfava SUvana Mess ora i natpis -u kraticania (P.M.S.s. V.S.L.M.). Iako hi se maglo pretpostaviti da su te dvije are done­sene 1.z susjednog Nina, mislimo da su ti spomeniei primarno ipak bili inventar gospodarskih zgIada na privlackom paluob:lku. I u bli­wj okoliei Nina, izvan o~Ca, nadeno je nekoliko spomenika kuHne . namj'en.e. Natpisi Venere-Anzotike i njezina statua nal1eni su unutar arhitekture gospodarskog iIi kultnog karaktera zapadno ad otoCil:a." Ostali spomeni.ci nall:eni su uz obalu Zdrijaca, istOC-no od Nina, ne­daleko ostataka arhitekture, vjerojatno gospodarske namjene.'" Ve­l:ina t1h sp<>m.enika ima izrazite autohtone eiem'ente, sto je i r ... -zumljivo, jer je epihorsko stanovniStvo ninskog podrutja njegovalo domace, odnosno lokalne kultove, unutar gospodal"Skih objekata. gdje je i tradicija Uovanja epihorskih boianstava imala cvrSCe kor­jene, za raz.liku ad gradske jezgre gdje se u to vrijeme vise stu ju ofieijelni lrultov1. .

Topografski podaci na sirem ninskom prostoru jos su jedna potvrda za pretpootavku 0 domaCim vlasnicima imanja i gospodar­skih zgrada na privlackom poluotoku. Gotovo svi toponimi na nin­skom ageru mladeg su datuma i golovo da nema toponima koji se mogu izvoditi iz Iatinskih imena, iz vremena prije doseljenj a Hr­vata. Ovdje nije slueaj, kao na zadarskom ageru, da se za adredeni braj danaSnjih naziva (Bibinje, Ugljan i dr.) maZe naCi izvor u 13-tinskim imenima vlasnika posjeda - kolona.': Na ninskom podrucju dana.snji toponimi uglavnom su nastali nakon doseljenja Hrvata.

Arheolo~ke potvrde za kontinuitet naseljavanja privlaekog po­luotoka u vrijeme kasnog earstva i u periodu prije doseljenja H r­vata manjkave su ovdje kao i na sirem prostoru ninskog podrueja. Osim slucajnih nalaza kasnoantickog novea nadena je joS i kasno­an'titka lueerna, i to u moru ispred rta Brtalica (T. VIII, sl. a, b).

Sigurno je da s::! iivot na tom podrutju nastavio i u vrij'Zme prije doseljen;a Hrvata, kao nastavak zivota onih zajednica nastal.ih jos u toku rane antike. Prve provale barbarskih naroda svakako su i na to podrucje imale jak utj'eCaj, a stanovniStvo je najvjero jat­nije potrazilo spas na nekom ad brojnih atoka zadarskog arhipelaga. Da su ovi otoci bili refugium za veCinu stanovnistva kopnenog dijeia,

'0 Sp. dj., st r. 76. gdje je navedena i ostala literabura. Nin prchlemi arheolOOlc.ih II;lrativanja. Zadar 1968. tabla XXI, s1. 3.

' 1 M. SulC, Antil:1cli Nin ... , o. c., sU. 73. U Z. Brusic, PodrrIorSka &rheolooka is traiivanja kod Nina, Radovi In­

sutula JAZU XIX/l972, str. 250. U P. Skok, Pri10zi k i"Spitivanju hrva ttA:h imena mjesta, Nastavni vje­

sni·k XXlVi1916, str. 659; isU, Postanak hrva tskog Zoora, Rad:wi Institut!l JAZU. JlI954. s tl'. 39.-43.

43!

I

-- -- ------------

.<

•

•

. . govore nam 1 arheolooki o:Mci sakri:Llnih oI?jekata, k.c?ii Btl se zbog svoje namjene jedini i Sablvali. Mo!em.o p retpostaviti da se i u toku posljednjeg avaro-slavenskog-prodora, ~etkom VII. stoljeea, dogo­dila ista situacija, bar 8to se ti~e onog dij'ela st<movniStva koje je !ivjelo podalje od jacih urbani.h centara. Bez obz.ira- eta Ii je staro­sjedilatko stanovniStvo docekalo eve prodore ill se vratilo nakon mirnijeg vremena., moramo raeunati s izvjesnim s'tarijim supslIatom koji je postojao na ovOm. prostoru, ali koj1 sigurno nije ni u poli­tickom ni u druStvenom smislu pr'edstavljao !l.eku snagu koja bi mogla imati jaceg utjecaja na evrstll. zajednicu doseljenika Hrvata. Ti su utjecajf hili jos jace izraZen.i u ' kultumo-ekonor'nskom. pogle­du, odn09l10 U okviru onih grana (grat1evinarstvo, brodarstvo, inte­zivna zemljoradnja i dr.) koje suo na obalama Mediterana imale tisu­eugodimju tradiciju.

Na cijelom nmskom podrucju n'ema znaeajnijih nalaza sve do iz vremena poeetka VIll. stoljee3, kada prve nekropole" novm do­seljenika Hrvata daju nadopune historijskim podacima 0 njihovt! boravku U ovim krajevima. Nin se ubrzo razvija kao politic-ki, kul­tumi i crkveni centar starohrvatske zajednice, a arheolooki i histo­rijski podaci su sada brojniji.

Na privlackom poluotoku bismo j'edino za neke sakra!ne obj ekte mogli pretpostaviti da pripadaju vremenu prije zametka hrvatske driavne samostalnosti, ali tu ce arheoloSka istraZivanja ipak dati zadn ju r ijeC. U kolikoi ·mjeri· se na ovorn po[uotoku oCuvala anticka tradicija, teSko je raspravljati, ali neke indikacije upueuju na to da je ona postojala. Vee sam raspored naselja na privlackom poluotoku uklapa se u jednu raniju tradiciju. DanaSnja naselja, rastrkana na ~irokom prootoru neminovno asociraju na starije tradicije, iako su nastala u vrijeme srednjeg vijeka, a najveeirn dijelom nakon jenja­vanja direktne turske opasnosti, nemaju neposredne veze s an­tiOkim gospodarskim objektima. Ne smijemo zaboraviti da se i sta­ri,e sakralne gra~evine nalaze na v iSe mjesta na ovom poluotoku, a neke su od n jih (Sv. Vid, a moida i Sv. Barbara) i jedini ostatak stari jih naselja (kao npr. Kupara), koja su nestala u toku turskih provala. Ova ranij a n3$el ja rnogla bi biti bliZe tradicij i naseljava­nja privlal:kog poluotoka j o~ iz vremena antike. Na privlackom polu­otoku, poeevsi od XII. st. (kao prvog dosad poznatog pociatka) u pisanim izvorima stalno se spominju ~posjedi vinove loze pojedinih vlasnika (najceSf:e iz Nina i Zadra), sto upuf:uje na kontinuitet u poljoprivredi, posebno v inogradarstvu, kojem smo zacetak pre~po­

stavili joo u vrijeme ran'e antike.

.. J. Be\ooevle , Slavenska kera.mika . . . , o. c., str. 237.- 248; isti, VHAD. LXV- LXVIII1972., Arb. prcgled. 10. 11. i 12.

432

•

•

I

I

k

d

lkm I

0,

m

-

I I

IN

, •

T. L

•

" • •

•

-

•

•

-

Polo!aj pojecfin.ih toponlmel ito Ie IUSreeu od X1l1. do XVI. ,tolje&.;

4). Wattu (1290. godine), UlIrtu (lJI3.), V Artu (1327.) - dcmas ARTIC

bJ. DTa.sa:niU4 (1560.' - DRAGA

cJ. Dogne Selto (152B.) - DON}E SELO

d). Sebaceua (1296.'. S<:ebacheua (1302.) - SEBACEVO

e). Borda (1615.) - BRDIN!:

fJ. Ograllenig (1279, 1289.), Ourage­nik (1301.), OgTaaenik. (1313.). OgTagienleh (1675.) _ GRADE­NIK (naziv ZCl bubar)

g,. Nadogragenik (1296.' super OgTO­genik (1313.)

h}. wlane i kod njill polo!aj SUi­monno Caminie (1350.). soWn.e (1398.) - SOLINE

i). 5COTnizza Comma (1675 .) SKORNICA

i). Terbttcina blata (1675.)

k). PTadi (1615.'

I). Cupari (1586.), Kupari (1600.), Kupan (1675.) ~ KUPARI

m). LapzaDomilla (1375.), Lapza DO­milia (1675., ~ LAPCA GOMILA

n). Vodizze (1510.), Vodiue (1675.) -YODICE

0). Prapatnic (1363.), PTapratnic (1385.), PTapra tnich (1381.), Pap­Tatnich (1512.), PapTot ine (1615.)

pl. CTapsa QomiUa (1675.) r). SeurDlicane (1615.)

•

$), Bertaldlchiarat (1297.). Bertaldi­gera.h! (1400.), Berta rich i Bn-ta­

. rich (1615.) - BRT ALlC

f). Belotina Loculi. (1289.). Belotil1{l LocwJ (1302.), BeUoUni4ch (161S., - BELOTINJAK

u). Cleaglcevaz (1675 .)

v). Cicogliet)a (167S.), uvota.

Priviaka z(l.1eoci:

AJ, Skoblan

B). BeQonjo

C). Batalaia (Santi)

D). Crbiti

E). MZetak (Glavani)

F). Cla t-uni

Poloia; sakralnih ob;ekata:

1). Sv. Kristo/OT

2). Sv. Pelar

3). Sv. Vid

4). Sv. Katanna (Kala)

5). Sv. Barbara

6). Iupna crkva S v. Manja

PoloIo; antitldlt z\7I'"ada:

Al). Goz

Al). uvala TiraboJkovica

A1). r! BTtalit

A.). Kopana Domila

A.). Grudine

•

, •

T .

• • • z

f

SUPETAR

!

• A J

V. V I D

,r •

• • ,

T. III. -

b

•

•• •

,

tv. T. VI. • , \

\'

• •

• • .' •

T. VII. T.VIII. - -

b

•

b

d

,

• 1:25 , ,

" . , •

, ,

I'" J >Jl . ~.,

,

•

•

T. IX. T. X .

•

1 :10

•

. , •

,

•

T. XI. T. XII .

•

•

_I

. , •

• ,

II. 1: XI V. -

• , • • •

b • - r

, b

, . . ,

•

•

. -•

• •

i f , ", ~ • • i

T. XV .

, . . ' . " ~ .

•

, . • • , ,

r 0 I

•

. '

T. X·V I.

2 • ' , ,

,

,

, •

• •

•

•

T. XVII. T. XVIII.

',-, _~,~....Jt m

•

,

• ,

• ,

• ,

T. X IX .

,

b

.. •

Ove naSe pretpostavke upotpunjuje i podatak s kraja XIII. st­u kojemu se u \tUpoprodajnom ugovoru (uz poojed na predjelu Nadograc!enik u Privlaei) $pOlniQje naziv • Vinea Latinorumc,"

Na prostoru privlackog poluotoka ubicirali SInO veei broj 53-kralnjh objekata, od kojih je d.anas samo joS jedan u upotrebi, a ostali su u rmevnu stanju ill hl nisu viSe ni vidljivi. Najstarij i objelcti svakako su Sv. Barbara, Sv. Petar i Sv. KriStofor, a neSto mladi Sv. Vid i Sv. Katarina (dams Sv. Rata). DanaSnja zupna crkva, posveeena sv. Martji podignuta je godine 1863. na mjestu gaje je b ila starija crkva, ~ena 1715, a posveeena takoder sv. Mariji.'" Na dana!njem privlackom grohlju nalazila se kapelica (vje­rojatno je danaSnja mrtvacruca ostatak te kapelice) pOOignuta ne­gdje koncem XVI. st. Priulijev vizitator splroinje je kao kapelicu SV. Marije nedavno podignutu.u

Sv. BaTbara (T. I, 5.)

Crkva sv. Barbare nalazi se kod zaseoka GrbiCi sa sjevern'e strane ceste koja iz Nina vodi u Privla:ku. Od one arhitekture koju je L. Jelic naertaon danas nije nista vidljivo. Po Jelicevu crtezu, crkva sv. Barbare je crkva s tri apside. Centralnu apsidu Jelic je utvrdio a dvije boCne sarno pretpostavio. Vjerojatno je uz crkvu bila i druga arhitektura. Na katastarSkoj karti iz 1675. god." vidi se i zvonik sto se nalazio uz crkvu. Oko tog prostora (danaSnji izgled Tabla XIX, s1. d) prije nekoliko godina na(!eni su grobovi u kojima je bilo i priloga, koji su izgubljeni. Iz crkve wtjeeu i dva kapitela i pravoku'tna d'ebela ploea s pet u rezanih krizeva. Kri­zevi koji imaju raSirene krajeve rasporedeni su tako da. je u sre­dini ploee urezan vee! kriz, a u sva'kome uglu place unutar kra­kova velikog kriia urezani .su manji krizevi. Gotovo identitna plo­ta nalazj se u Ninu (hila j'e do nedavno ugra(!ena u jednu terasu u Klanicama), pa mozemo pretpostaviti da je i placa iz Sv. Bar­bare donesena iz Nina. Takoller ce iz Nina biti donesena i dva kapitela." Jedan od kapiteia (T. xrx, s1. a), gotovo identiean ka­pitelu u ArheoloSkoj zbirci u Ninu na(!enu kod gornjeg mosta,

" CD, VII, str. 259; P. Skok, Pl"il(1Z.\ ... , o. c., str. 41 ; E. Pericic, Nin u doba hrvatsklh narodnih vladara I njegova statutarna autonoml1a, Radovi Institula 107 .

.. C. F. Zadar 1880, str. 179 .

., A. R. dokumentlma iz 1579. i 1603. godine, Radovi Instit\lta str. 511.

.. I. Petrictoll, njeg i novog vljeka, 19, uzeto lz osta\f!tine

~i N, naJstarljJ mje§tani lekture .

.. 1. Petricioll, Osvrt ... , o. c., su". 338.

U IJAZ Z"D"~ '33

•

pripadat Ce \'j'etojl!-tno ranoromani&om perlOdu. . Drugi kapitel je .sigurno raniji, starokrSCanski (T. XIX, .sl <b). Iz Sv. Barbare po­tjefu i velild tesani blokovi danas uzidarti: u kuCi Grb1ea na Ko-liStu u Privlaci~ -

PM spomen Sv. Barbare imamo 1249. {iodine.S! Poslije se spa­. minje 1289,u 1321.53 1449.'" i 1512. godine, i to u dokumentima gdje se polm;ajem Sv. Barbare ozoafuju pOsjedi (vinogradi) koji su se oko crkve plvsLirali. Crkv:u spomi.nj~ 1603. god. Priuli i ka!e da je bez krova i vrata. K P05jedi crkve bili su uvclteni u javni ka::tast:ik. a poslije su dati ninskoj biSkupiji."

Sv. Katarina (Sv. Kata) (T. I, 4.)"

Crkva $V • . Katarine nalazi se na manjoj UZVlSmi usred vino­grada, oko jedan kilometar sjevernij e od Sv. Barbare. Crkva je jednobrodna, manjih diml:!nzija, kao 5to su to bile i ostale crkvice. Zidovi su mjestimieno sacuvani do visine 00. 150 centimetara. Ulaz u crkvu je uniSten, tako da ne znamo njezinu pravu duZinu (T. XVII, sL a, b, c). Sv. K atarina se spominje 1319. god. u doku­mentima De Grassisa, u kojima se navodi da se nalazila u vlasti­toj parceli.M Priuli je spominje poru.senu i b:ez krova." Crkva $V.

Katarine oznacena je i na dvije karle, topografskoj iz 1675. (T. XV, sl. b) i na Coronellijevoj kart\ iz 1678. god.'"

Sv. Vid (T. I , 3. i T. II.)

Crkva sv. Vida, jedina starija sacuvana cl'kva na privla&om poluotoku, bila je fupna crkva sela Kupara.·' UzdiZe se na bre­fuljku, vjerojatno prethis'torijskom tumulu, a orijenlirana j'e istok­-zapad. Crkva je jednobrodna s apsidom koja se posebno ne izdvaja od crkvene lac.1e nego je koncipirana 'kao njez'in zaobljeni zavcletak

.. CD, IV, 6'lr. 390. U M. Zjal:it, Spisi zadarskih biljefnika Henrika ! Creste Tarallo 1279-

-1306, Zadar 1959, str. 120. A CD, IX, str. 8. !H J. Kolanov~. Zbomik ninskih isptava ad XIII do XVII stoljel!a, Ra­

dovi Instituta JAZU, XVI-XVIU1969, str, 514, Iz zbomika D. F. de Grass[sa, Monumenta Ecclesie cathedralis None .. .

.., S. Gunjaca, Repertorium actuum domini Antonii de Zandonatls oHm publici et !urati Jadre, Starine, 4211949, str. 276.

M A. R. Fillpi, Ninske crk:ve .•. , o. c., str. 569. $1 C. F. Bianchi ... , str. 268. M A. R. F.iJipi, Ninske crkve •.. , o. c ., str. 569. ~ Sp. dj., str. 569. '" M. V. Coronelli, Marl , golli, isole, m»aggie, porti, citta, fortezze ed

altri kiogh! deJl'Istria, Quamer, Daln'IaUa, Alban!a, Epiro e Livadia, Velle­C'ija 1678-1708.

II A. R. FiHpi, Ninske cr1tve ... , o. c., str. 537., C. F. Bianch! .. . , o. " str. 17a

I

I

-•

1 ~ (T. xvm s1. b). Fasada 'pkve .rad:ena je od tesanika, a 1I1ar j'e uz­dignut s PruazoIn ad n~olUro stepenica. Dovratnici.i nadvra~ rw1eni su od lijepo t; anih .~a. Povrh n advratnika nal8.ZL se manji rasteretiii Ink, a povrlt-zabata uzdife se preslica (T. XVIII, sL a). I avdje se na §iren PI06toru aka crkve susreCu. grobovi,a §to je razumljivo kada je ona bila fupna cr.kva spomenutih Kupara .

Sv. Vid ~je se 1357. god., u vrijeme biskupa Demetrija de Matafarija. Bila je fu~n~ crkva (s groblje~ mjesta Kupar~ a poslije i Privlake. Spomm]e ~ tak~er 151.2, pa 1598. god". kada je vjerojatna blla dosta 05teCena sLradavSl ad Turaka za Vr!­

jeme ciparskog rata (1570.-1~73. god.), i iste te godine ~oc:!: Far­latija - Priuli 1603. god. sponunje crkvu kao saeuvanu, ali n]e:ti~u funkciju glavne crkve preuzela je u to vrijem~ vel:. kapela u Pnv­lad.'" Sv. Vid ostala je poljska crkva.

Sv. Peter (T. I, 2. i T. II, g)

Od crkve sv. Petra danas na povciini zemlje nije niSta vidlji­va, jedino se u ogradama oka mjesta gdje se ana nalR:Zila vide uzidani tesanici s ostacirna maltera. Prij'e petnaestak godlna autor ovog rada naSao je na tome mjestu ulomak s pleternom ornarnen­tikom, ali je ulomak na falost nestao. Crkva se nalazila na &stici 1257, na desnoj strani. uvale Su.pet3:r, .koja i. nosi. ime.po ~j cr~vi . Danas je na tome m]estu oraruca I livada, te bi se IstrazlVan]em mogli pronai::i ostaci crkve i ,utvrditi njezin oblik. Crkva sv. Petra spotninje se 1459. god.- Iz izvjcitaja Prl.u1ije~a iz . . 16~3. ~. ~­znajemo da je crkva sv. Petra bila bez krova 1. vrati)u .~.da je pn­padala, zajedno sa zemljom na kojoj se nalaZlla, apab~~ Sv: Am~ broza u Ninu." Ona je takO<ter ubiljezena na CoronelhJevo] karU (T. XV, st. a) j. na katastarskoj karti iz 1675. god.;\!

Sv. Kristojor (T. I , L i T. II, e)

Najraniji spomen crkve sv. Kristofora je prema Bianchi ju iz 1242. godine; on je smjeSta u Nin," aI~ kako se posli~e. spomen ~e crkve ne javlja unutar Nina, moglo bl se pretpostavlh da se B;-

a Grobov! se uglavnom susrel:u po bretuljku na Irojemu je podignuta crkva.

II C. F. Bianchi .. . , o. c .• str. 267. M S. Gunjafa, Raper toriwn ... , o. C., str. 276. IS J. Kolanovll:, Zbornik ... , o. C., sIr. 513. • D. FaI'lat.i, 11Iyric! sacri, TCJI1U5 IV, Veneclja 1769, str. 229. I'T A. R. Filip\' Ninske c,.kve .... SIr. 57 1. • G. Praga. AMi e diplooni di Nona (t 284-1509), Rim 1936, str. 95. .. A. R. Filip!, Ninske crkve ... , 0 C. , 5t r. 570. IG Sv. V.id Je obiljeten I na topografskoj kart i iz 1675, viii: bllj~ku 19.

II C. F. Bianchi ... , o. c. , str. 266.

•

I I

•

•

janchijev ,POd!ltak odD.OtSi na crkvu sv. "Krtrlofora kOja se nalazila izvan gradskih zidina, lli So pa:k postOjil'e dvije istoimene crkve, jedna unutar grada a jedria izvan njega: Godine 1308. spominje. se Sv. ""Kristofor u povelji kojom ban Pavao Siibic opraSta Trogira-n1ma sve steie u&.njeoe u prija!.njim. razmi.rima ( ... in territorio civitatis None proJ1e ecc1"eSiam sancti Ctiristophori .. . ).n Postoje jos dva spomena ·.te crkV'e, ,oba u vez:l. s odredi.vanjem poloiaja solana koje se nalaze u Privlaei pokraj puta koj1 vodi Od Sv. Krlstofora, kako se spominje u ·dokumen"tu iz 1350. godine. U cln.Igom doku­mentu iz 1398. god.. spominju se talroder solane koje se nalaze u Privlaci iduci prema crkvi"SV. Kristofora.1I U Priulijevoj .vizitaciji iz 1603. god. takOOer ·se spominj'e ta crkva, ali s napomenom da je nije uspio pronal::i, a da se Iflalarila U · p'redjelu Nina, pokraj pula koji vodi prema Viru oa morskoj obali. · I u De · Grassisovu zbor­o iku dokumenata nalazimo da se crkvica nalaz.ila izvan Nina."

Na osnovu izoesenih podata:ka maZe se lako zakljuciti da se crkva sv. Kristofora nalazila u P rivlaci, na morskoj ohali, ,neda­leko solana i uz put sto vodi prema Vim . Taj polozaj jedino odge­varn prostoru Gaza, odnosno Solina (T. II), kuda j't! prolazio stari pu t (vjerojatno ona »via comunis_ sto se spominje u dokumentu iz 1350. godine) prema· Vim. Taj put ubiljeien je na katastarskoj ma­pi jz 1826. god./· a vodl.o je iz Nina na otok Vir preko danalinjeg Gaza, koji je u to vrijeme bio prohodan.

Solane s10 se spominju u dva dokumenta nalarile su se na ovom podrucju, a i danaSnji naziv tog mj'est.a Soline to potvrduje. RekognoscirajuCi taj teren .naisli smo na ostauke crkve u dosta ru­sevnom stanju, na plitku poluotoku sto sa sjeverozapada zatvara uvalu Supetar. Prostor gdje b i trebala b iti apsida crkve zasut ;e vel::om izdufenom gomilom kamenja, ispod koje se naziru zidovi (T. XVI , s1. a, h, c). Na toj gomili, sto pokriva i joS neke prostorij~ iza apside, nac1eoi su komadi sadre od svodnih i luCnih konstrukcija.

Sv. Knstofor, cije stovanje poeioje j oS u III. stoljecu (ked nas u Rabu u XI. st.), stuje se kao zastitn:i.k putnika na moru, vino­gradara i dr. Mozda baS u okviru ovih stovanja mozemo gledati i podizanje crkve sv. Kristofora u Privlaci ·kao vinorodnom kraju i kraju uz more.

n CD, VI II , str. 197. !3 •.• \'ersus viam comunis que tendit ad sanctum Christophorum ...

G. I7aga, AUt ... , o. c., sIr. 40. 1 •.. • pasitas in Pritlacha eundo ad sanctum Christoforum ... Sp. dj.,

sIr. 65. 1. A. R. Filipi, N~e crkve .. . , o. c., sir. 570. .. Na katastarskoj mapi ucrtan Je dio danas nepoostoje":eg p:.lta, kojl je

i~ao uz more (sJeverno ad kabe19ke k\lt':ice na G~) I 7.avrlavao [la kraj ... pje:!:l!aIWf poluotoka u SOlinama.

436

, " •

" • Po P. Skoku ime Privlaka dolazi od stare hrvatSkerii~ .koja

oma(lsVa j'ez:i.~ !tn spaja kopno s otoB.~em..". Ovaj naziv ~_ je-u vrijr.me kada je privlal-ki poluotok ~l() ~len s otokom Vll~1 i to na mjesbJ. dana.snjeg Gaza. Za "aZlV Gaz mo.zerno . pret~~­viti cia je kasnij,eg porijekla, odnosno iz vrem~a ka~a l~ ovaJ ~o zemlje usljed poniranja abale i morskom eroZl]Om bla prep1av1len morem ali :;e mogao pICgaziti.

- Ime Privla:ka susreee se 1296. godine" U obli:ku Prlulacha, te 1307 .... kao Prlulaka, 1327," Priul~. 1350,' 1 . Pri~acha, 1363.: Prillacha, 1398.u Prluilaqu8, 1457." PnUlUaqua 1 PrlUilaqua, 1429. Priuilaqua. 1459,- Priui~qu~ i. lS12.

n ~vla:a. ... ... r.

Naziv Brevilaqua poJ8vlJuJe se 1457. godine. Po Skoku,. oval naziv naoko cisto talijanski, u stvari je talijanski obrnuta Pnvl~a. Naziv je poslije ceSte u upotrebi, pOOebno u XVII. st., u m1e~~ izvjeStajima i na geografskim kartama iz tog vremena, a spomm]e se kao Brevil ua 1457 to Brevilaqua 1560,'1 Dreuilaqua XVI. st.': Breu­ilaqua 168~ ill eak Granlaqua na topografskoj karti .iz 167~. god. (T. XV, ;;;1. b)," ·Binilacqua 1646.101 i Biuilaqua na karti Mateja Pa­gana iz XVI. stolj e~a.M ..

Naziv Privlaka sigumo S'e upotrebljavao. ~~ta d~go ka~ ~Il"l pojam za cijeli poluotok. Ime Privl~ za oblllez<:,-v~Je d~nle: nas'elja vjerojatno je mla~eg datuma, st~ po~v~c1ulu I sakralru ob jekti koji se ovdje (u Gomjem seIu) pOlaviJulu ~k koncem ?,Vl. st kada je na danaSnjem groblju podignuta kapelica. U prvOj po-, .

n P . Sk~, Prllozi k ispitivanju sIlPSlW-hrvat!lki.h Imena mjesta. Rad JAZU. 22411921, str. 143; IstI , Slaven5tvo I romanlltvo na jadransklm otocl­rev!ja 5/1959, str . 526.

,. M. Zja~, Spisl ... , o. c, str. 90. ... CD, VIIl, 5tr. 131. to CD, IX, $Ir. 331. tl G. ?raga, Atti ... , o. c., sir. 40. II S p. dj., str. 43. 13 S p. dj., str. 66. .. Sp. dj., str. 95. IS Sp. dj., 51£. 75. .. Sp. dj., rtr. 95. 111 S. Gunja~a, R(gertorlwn ... , o. c., rtr. 276 . .. G. Praga, Alti ... , o. c., str. 94 . • P. Skok, Slavenslvo ... , o. c., su. 17. til G . P raga, Atti ... , o. c., str. 94. I S87 n S. LjublC, Dva popisa manaostira sv. K.rlevana, Starine, XIX I ,

SIr. 1:26. Novak, Comm.'6Siooes et telaCones vene:ae, IV/1964, sir. 498. II G. Novak, Commrs.sc.ones et relationes venetae, IV/19M, sU. 375. .. Vld! bilje6ku 19 . ., Karta iz 1646, G. Praga, AUi ... , o. c., str. 2. . . .. I. Petricioll , ZorarriCeve [)efelje na jednoj suvremenol kart!, Zadarska

revija ~1969, str. 52(1.

437

,

--

., •

• ,

, \

lovini XVI. sl Donjeg sela (Dogne Sella),"" Uo govori da je u 10 i Gamje selo. Pocetkom XVII.

-st. u - Gomjem -sein je kuca --=- ljetnikovac, zvana BiskU-pija," u kojoj su biskupi boravili tokom Ijeta. K-uca je danas vlasnihvo MaIka Pupovca, a ad nedavna potpuno preurede­na. K uca je imala karakteristi~n veliki dimnjak (T. XIX, 5l. c) koji danas n'e postoji, a na njemu je na dije1u ispod malog krovn. na vrhu bila urez.ana godina. Cijela brojka nije se vidjela nego sarno pOCetni brojevi 16 ...

Na privlakkom poluotoku, osim Gornjeg i Donjeg sela, bila je viSe rnanjih grupa ku(:a, odnosno z.asdaka. JedDO takvo naselje b ila je naselje Kupari, kaj'e se nalazilo sjeveroistoeno od crkve sv. Vida. Po Bijanchiju, to je naselje stradalo ad Turaka 1570. god.,· a ma­IOOmjno stanovni!;tvo kaje se poslije opet vratilo (sklonilo se pred najezdom Turaka), i kaje se spominje 1586. gOO. lIlO kasnije se raselilo ili postalo zrtvom kuge kOja j'e U ovo vrijeme harala. Vet 1600. godine naselje se spominje kao nenastanjeno,lOL Vetina stanovnika naselila se u Privlaku (SeIo), gdje je bila vee podignuta kapelica koja je sada postala tupna crkva umjesto crkve sv. Vida, zupne crkv'e Kupara. Ostaci naselja Kupari naziru se dana5 na prostoru kod Vrila, 1,5 kilometar daleko od sv. Vida, nedaleko mora (T. I, h). Tu se na nekoliko mjesta vide ostaci arhitekture i jedna izdu­fena gomila 5 ulorncima cigli. Ovo podrucje se i danas naz.iva Kupari.

Droge manje zaseeke na privlackom poluotoku ni5mo mogH utvrditi, ali polo!aj i ,crkvica mogli b i indicirati i manja naselja uz njm. Isto tako mozda 5e na n'eko naselje odnosi toponim Cherdo~ gninasela,'Ga ali isto tako on se moze odn05iti na neku zemlju -posje<f Na rtu Sebacevo1a i na mjestu is~1lO od Gaza"" nalaze 5e ostaci vjerojatno srednjovj ekovne arhiteklure. Na jednom i drugom poloiaju susreC'e se tOPOhim Kulina,'tJ a na Gazu se ona

., Miscelanea II-IV/19!lD--52. str. 62. M C. F. Bianchi .. . , o. c., s lr. 179. ., Sp. dj .. SLr. 176. '00 G. Novak, Commissionos . .. , o. c .... , sir. 375. '.1 S. M. TralJie, Nin pod udarom tursko~mletackih ratova, Radov!

Insti tuta JAZU, XVI- XVII/1969, sir. ~2; in'ornl podaci \.z de Grassisa Monum. Eccles .. . , o. c., str. 283 284.

, ... G. Praga, Atti . .. , o. C .. sir. 75. ,OJ Na nu Sebarevo danas nema vidljivih ostataJca arhit.e:tture. '1M Arhltektura na rtu K-ullna ill Kraljev muja nala:ti se danas u moru

ako stotinJak metara cd. obale. lunedu spomenute arhitelrture i plitkog p~anog poluotoka nasuprot .spome:ntlte arhitelcture nalau se u moru vi~ dljivi ostacl borovlh oblica ikojl su pobodeni u p·.jesaJc u du!ini od pedesetak metara. Ove gredloo, kojih ima oko 70, sigUmo su podrlavale neku kon~ 6't.rukdju koja je oslguravala prolaz prema Kulin!.

10$ B. F.:nka, Obalna toponomastika u sjevernoj zooar6koj reg'ij i, Radovl Instituta J AZU, 6-7/1960, IItr. 430.

438

•

•

, \ • •

zove joo i Kraljev m~ja.l'" Moguce su. fu~bUe strale za pratenje­kretanja brodova ) i b~meno javljane ~ 0 pribl1!a.vanju nepo-Cudnih. . - - -

Osim imena Priv1aka, na poluotoku postoje i drugi nazivi koji se uglavnom odnose na posj~e, ad koj ih je najve(:i broj pripadao vinogradima. Po poloiaju pojed1nih toponjma, bilo onih sm· su se do danas sacuvali, iii pak onih za koje znamo mjes'to na koje su . se odnosili ali se nisu saeuvali, moZ.emo zalr1 jucrti da se najveei broj posjeda, posebno vinograda, nalazio na centralnom i jugoza~ padnom dijelu privIackog poluotoka i to viS'e na onim prostorima gdje SInO ut.vrdili polofa.je rimskih g0s;x>darSkih objekata. Sjeve~ rozapadna strana poluotoka vjerojatno' je bila manje obradena, a i veei njezin dio bio je pod. pa!njacima. Na katastarskoj karti iz 1675. godine, na prostoro danMnjeg Gaja, Busja i Sabunika, vide se velike n'eparceiirane povrSine. Ova su podrucja sve do nedavno bila javno vlasniStvo. Za uzgoj vinove laze nisu bila pogodna zbog blizine mora i jake bure. Toponimi koji se na privlackom polu­otoku pojavljuju od XIII. do XVII. st. brojni su, a zanimljivo je da se dobar d ·o tih naziva sacuva() u istom ili ne§to izmijenjenu obliku sve do danas, !ito nam opet potvrduje pretpostavku 0 kon­tinuit'etu u naseljavanju ovog poluotoka.

Poku.1iat cemo nabrojiti toponime koji 5e u tom periodu ja­vljaju na privlackom poluotok u. Veeina till toponima joS se susre{:e u nekim i menima podruCja. Pojedini toponimi nisu se sacuvali, ia"ko su nam poZna'ta podrucja za. kOja su se oni upotI'ebljavali, a postoje i takvi za kOje imamo pGdatke da 5U postojaii u Priviaci, ali ne znamo gdje su bili.

- Belotina Locua 5usrece se u dokumentima iz 1289.'01 i 1302.'· godine, a do danas se saCuvala u nazivu Bilotinjak, kako se zove predio oko uvale jugoist.oCno od rta Brtalic (T. I, t) . U starije vrijeme taj naziv obuhvaCao .j'e sire p<Xirucje, od danaSnjc uvale Bilotinjak do ceste !ito vocti od Nina u Privlaku.'·

- Ogragyenig (Ogra~enik), kao p<Xirucje vinograda, spomi­nJe se godine 1285,"0 1307,"' 1313,'" i 1339,'" a u XVI. stolj ecu

'01 Sp. dj., Sir. 430. ,01 M. Zj~ic. ,. Isti, Zaplsl

Gerarda iz Padove I ... Ovaj

Xl. lit. Slitan Belos.evic, 5/1970. s.tr. 207 (BelOtina_.,;

110 ... po.sltam In l.'

Spisl .. . , o. c .. str. 16. m CD, VIII . str, 137. 'u G . Praga, AUl ... , II: Sp. dj., sir. 38.

c .• $lr. 137. biljeinlka Ivana Qual iG Nlkole pOk. Ivana

1111969, sir. 43. cd litnQg imena Belota. rostog imooa ed

se na pagu (Stara Povljana) uporedi : J. ked Povljane na oloku P agu, Diadora

ad puthewn Ograyenig ... , M. Zjafle,

o. c., sIr. 26.

439

•

-

,

•

-

~Je Be kao OgradjelH (Ograc1e). Na k~tastarskoj karti iz. 1675. g.,(hne ovaj p~!o oznaren joe kao Ograbenic;:h. 1 danBS se taj naziv sa~uvao, .te se :un.enom Gra(!enik naziva podrutje stare Ograd:e- ­nice. Gnu!enik se dan as naziva pr ostor oka bunara nedaleko Kur­tiea slana na tzv. erkveni.m livadama (T. I, f),Il'

- Nadogragenik: (Nadogiad:enik) spominje se 1296.- godin'e.". Vj.erojatno se predio s tim nazivom nalazio povrh Ograd:enika, U

P:U0g f~ govori jedan drugi toponim koji Be odnosi na isti pre­dlO, a to Je toponim super .0gragenik. koj i se spommje skupa sa Ogradenikom u dolrumentu iz 1313. godinelI1

- Dana!nji poluotok Artie, na 'zapadnom kraju Privlalre (T. I, a) spominje se godine 1290.'" kao naziv Wartu (va Arlu). ili godine 1313.'" kao Uartu (U Artu), a 1327." kao V Artu.u,

- Prapratnic (1363. god.),1%1 Prapratnich (1381. god.)/2S Pra­pratnich (1385. god.l,U! Papratnich (1512. god.l.w P rapratnik je pre­dio koji se vjerojatno nalazio nedaleko crkve sv. Katarine, a na katastarskoj karti iz 1675. god. nalazirno ga kao Paprotine.WI

- Poluotok sto se nalazi juZno ad spomenutog Artiea danas se naziva Sebacevo, a kao Sebacheua sUSI'eeemo ga 1296.1n i 1302.~ godine. Na rtu tog poluotoka na katastarskoj mapi iz 1826. god. nacrtana je neka grac1evina S oznakom »porto eli Kulina«.

- Jtdno od poluotoka Sebaceva postoji JDS jedan poluotok koji se 1297. godinea. spominje kao Bertaldichiarat, a 1400. godine kao Beltardigeraht,'· i na kataStarskoj karti iz 1675. god. kao Bertarich. Danas S'e taj poluotok, kao i clio pocirucja sj everoistoCno od njega, wve Brtalic.

' " S. Gunjab., Repertorium ... , o. e., str. 276.

P~'.I$ Cest toponim, dohw od ograditi. Na~ toponim odnos1 se na bunar, upoiool bilje/l;lru llO, P. Skok, Prilozi ... , o. C., s tr. 135, vidi ograda.

III CD, VII, sU'. 259. 111 UpOredi biJje§ku 112. III CO, VI, str. 685. ,Ie G. Fraga, Attl . . . , o. e., st r. 26. "0 CD, IX, sU'. 331. 121 Arat je stan. hrvatska rIJ«:, a pojavljuje se duf na~ obale kao

r.t i rat (P. Skok, Siavenstvo ... , o. e., str. 82. I 87.). 111 G. Fraga, A1ti •.. , o. c., str. 43. ID ~. d j., 5t1'. 54. 1M Miscelanea ... , o. c., str. 19. ,:15 S. Gunj~a, Repertorium ... , o. e., str. 276. 121 Slitni toponJm1 susreeu se na ~irem prostol'U olto Nina (praprasanich,

1415. god.). Praprasanik se nalazlo negdje 'kod dana!njih G ma (i.s(o¢no od Nina). Papra.chiane 1579. Papra~ani na ,podl'U~u Nov:ia:rada I Paprat 1511.

12'1 CD, VII, sU'. 219.

440

121 G. Fraga, Attl ... , o. e., Sir. 24. 121 Sp. dJ., str. 21. I. G. PI ga, Att:i ... , o. e.., str. 68.

I

I

,

\ .' ,

_ Nedafeko crkve sv. Katarine ~ora cia su se na1ariH predjeli zvani Baschine kao i spomenute Paprotil:1e. Na takav zakljucak navodi nas nacin obiljefavanja ovih ~cja na ~atasLaf;;koj karti iz 1675. god., odnosno na legendi ove katastarske karle.

_ Oko danaSojeg mjesta Privlake spominje se nekoliko topo­nima Jedan od njib je Drasanizza koja se sporninje 1560. god.,'.1:1 a odnosi se sigurno na danaSnju Dragu, podrucje sjeveroistoCno od sela Privlake (Gornjeg sela). Uz podruCje na koje s~ odnos1. toponim Drasanina pruZa se velika parcela na ~tastarskoj karti iz 1675. godin'e, na kojoj ~ nalazi ucrtana ruSevma, nedaleko d':l-­na.snjih Skoblara i oznaka Villa Vect;ia. Toponim Do~e Se1l6 . 1~ 1528. god.l:al odnosi se na dana.snje Donje selo, ~ ono le uertano 1

na katastarskoj karti iz 1675. god., na mjestu gd]e se dan-ils nala:re stare kuce obitelji Zanki .

_ Nekoliko toponima spominje se i na prostoru izmedu. Seba­c-eva i dana~njeg Grac1enika. Povrh'M sam?g Se~ce~a ~alaz1la se, danas nepoznata, Gurba (1302. god.). Tal PI~lO .~rerolat~? odgo­vara proowru dana~njeg z.~ka Batalaia, .kop s~ prlle zvao $ariCi. Borda koja se spommlU na katastarsko] karti lZ 1_67.~. god. odgovaraju danaSnjim Brdinama, koja se nalaze oko danasn]lh Be-gonjica. .

_ Sjeverozapadno od sv. Barbare, na katast. k.arti i.z 16'15. god., ubiljefena je Crapsa Gomilla, dana:;;. ~e~na~l .nazIv, ~ u ovom 'podrucju vjerojatno bi se trebao nalazltI 1 polO~l Seurghca­ne, Sto se spommje u legencli spomenute karte.1JI

_ Na jugozapadnoj strani ovog poluotoka nalazi se vee spo­menuta uvala TiraboSkovica."rI Na katast. karti jz 1675. god. ta uvala oznacena je imenom Cicaglieva. Nedaleko nje nalazi S'e vje­rojatno i polozaj Cleaglicevaz.

I" Na spomenutoj k art! i itlgend( crkva sv. Ka tarlne oz.na~ena je sa ,Iovom (velikim) F , a Baschine i Paprotine s oznakom slova (malo) f: O~na~a Baschina i PaproUna nije ucrlana na karti, nego sarno u legend!. ~:'I 51~<:n..m ubilje±avanjima, gdje su obje mnake (velIka I mala slov~) . UbllJete!'le ~a karti vidi se da one Illijedc joona iza. druge, a da Sf'! predJeh oznarenl t n\ $Iov.~a nalaze u b1i:rlni. Do tih grclaka vjerojatn;) je d~lo za vrijemc prapi.sa ove kartc (1849.), leada ove o:n.na·ke nisu unescme, jer nisu bUe vijM IJ!ve na jako I'Uin'Jranom originalu iz 1675. god.

III S. Ljubi~, Dva popiSa .. . , o. e., str. 162. ,~ Miseclanea ... , o. e., str. 62. ,:M G. Praga, AU1 ... , o. e., str. 24. us Taj naz:iv nastao Je .poslije jer :se po¢etkom XIX. 5t. za dan~nj!

zaselak Batalah susrete nauv Sari~L I.Ovdje ta.1coder nedost.aju ()'Z.I\ake na kartl (vidi bllje§ku 131.).

m Takoder kasnlji naz.iv , motda nastao od imena T irabosko.

441

•

• ,

-- Uz sjeveroistoCnu stranu prdvlaCkog poluotoka, tauti oct Ni­

~ D ai1atlmo na nekoliko toponima. Uz obalu, tamo gdje visoka PJeR:ana oba!a prelazi u nizinu zvanu PlUa'" (Olueiluta prana Ninu), ubiljezcn je u dokumentu iz 1510. god.,UIt te na katastarskoj i topografskoj karti i.Z 1675. god. naziv Vodi.zze (T, XV, sl . b). Taj se predio i danas zove Yodice.

- Na ovorn dijelu poluotoka, u oporuci Draioja 12 1375. god. spominje se toponim Lapzagomille kao podrucje vinogiada. Isti toponim (Lapza gornilla) ubiljeien je na katastar. i topografskoj karti iz 1675. god. (T. XV, s1. b). Kako se na ovom dijelu polu­otoka nalazi viSe uzvisenja (mel1u njima i Kopana gomila i go­mila zvana Zvonigrad), to danas niSInO u mogucnosti sa Sigurn05CU utvrditi na koju se od ovih gomila odnosi spomenuti toponim.

- Na katastarskoj karti iz 1675. god., zapadno ad Vodka, ubiljezeno je ime Terbucina Blata. Ovaj polotaj nalaxio se neda­leko danaSnjeg Vrila, prirodnog izvora lIZ more, ispod danaSnjih Kupara. Na ovu vrulju cdnos. se i , Zoraniceva prica 0 Sokolaru ("Planine«). Naziv Socolar ubiljeze:n je na legendi 'katastarske kar­te iz 1675. god.,'" a i danas se tako rove.

- Na privlackom poluotolru spominju se JoS nazivi Niko­lamzi 1528. god.,'" Cherdogninasela 1429. god.,' Vucina Ghrebo. i Lasenaz 1512. god.'u ali za njih nismo mogli nac1 danaSnja imena niti ih preciznije uhicirati.

Turska haranja, posebno u vrijeme ciparskog i kandijskog rata, za sobom su ostavila uni!tena sela i raseljen velik broj stanovni­ka. Iako je poeetkom XVII. stoljeea u mnogim mjestima ninskog podrucja evidentan jak priliv novog stanovnistva, bilo da su bje­Zali odnosno preseljavani pred turskom najezdom,''' ili su naselja­vani u granicna podrucja za suzbijanje turskih napada, rnislimo da je Privlaka ostala poStedena vise od istocnih diielova ninskog podrucja. U prilog tome govore i postojeei toponimi, koji su se sacuvali bas zahvaljujuc: nepr'ekinutoj tradiciji naseljavanja n3 OVO!Il poluotoku. I kada 1655. godine I?rovidur prekorava Morlake sto napadaju stanovnike Prlvlake, jer ovi neee s njima da se dizu na turske krajeve, stanovnici Privlake se opravdavaju time da nistl

III B. Finka, Obalna t()J>Onomastika .. . , o. c., s tr. 4.30. I'lli S. GW'lja~a. Repertorium . ..• o. c., s ir. 326. • .0 Oznaka n il legendi spomenute kane niJe umana na kart! (v~di bi-

lje§ku 131.). m Miscelanea . . .• o. c ., s tr. 62. m G . Praga. Aui . . .• Q. c., st:'. 75. " : S. Ganjata, RlWCrtorium .. . , str. 276. 14~ Tam je .pol:etJtom 1647. god.. voci broJ stanovnika Jesenica preho

Ml~anima I b!o naseijen na otok. Pag, a .stanovnlct 17; wwlice Vrane nase­Ijen! 9U na otok Vir I Murter.

44'

\ • -

, ,

upuceni u ratovanje ,8 'l\lrcima.'u Ovo takoc1a- upucuje na cin je-nicu da se starosjedllaeko ~ovniStvo sklanjalo kada je opasnost bila prisutna, a vracalo - (skupa sa svojom stokom, jedinim bogat­stVOI!'l. koje je posjedovaJo) kad;a je ova ~ost jenjavala! ne i~­juCi direktne; kontakte s Turcnn a, za razhku o:i stan~vmka bhZili granici, koji su se, prognani sa svojih posjeda, dooavSl u nove ob­lasti, pretvorili u ratnike.

•

OpisujuCi arh'eOloSki materijal koji se sacuvao na privlacko;n poluotoku i analiziraju Ci neke topcmime, ne moiemo a da se ne osvrnemo i na one oblike etnolo:ike grade koji nas uputuju na daleku tradiciju . Stariji stanovnici Privlake JDS se sjeeaju nekih naCina ribolova od kojih su pojedini i clanas u upotrebi. V'eC smO u privredivanj~ ranijih neolitskih stanovnika Pri~lake napo~en.uli sakupljacku privredu i najprimitivniji naCin nbolova. Po]edine oblike ta:kva nacina privredivanja susreeemo do danas.

Sve do nedavno loy cipala i druge ribe mio se na taj nac :n da bi se manje uvai'e na plicadrna (jazovi)'M pregradivale kame­njem iii Sibljem u kojem bi se ostavio otvor za ulazak ribe (plimom iIi plaSenjem) . . Nakon ulaska ribe otvor bi se zatvarao, a ri.ba iz plil:aka hvatala iIi nakon povlacenja mora pobirala. Lov rlbe II

pHtku moru u nOl:i uz upotrebu svjetla zvao ~ .• iCi na lu~« (s ob­ziro::n na osvjetljenje koje ~ .. e upotrebljavalo) Ih " na macmu «, sto dolazi od mata Hi Zeljezna predrneta slicna maeu kojim se ' ubijala riba u jatu koje bi se skupilo na svijetlo. J oS jedan. interes an.tan nacin lovlj'enja ribe, a koji se sacuvao do danas, Jest .lov sIP.a . Grane crnik'e povezane medusobno u snopove (fraSkum) bacaJu se na pjeskovito dno (od mjeseca oZu~~a do lipnja) _u ~rijeme mrijeStenja sipa, a obilaze se ujutro III naveeer, gazen~e~ . po plitku moru ili barkom. Sipe koje dolaze ispod ovog granJa lit u hlad iii da odloZe jaja, hvataju se rukom iii ostima. N'e~ada !iU

bili u upotrebi monoksili (tzv. lade"') koji su ima li ~irokl jaram za veslanje i stabilnost i po jedan red dasak.a doc:amh sa . strane da se pove(:a pr&.:."tor. Analizirajuci ove nac~ne nbolov~ I vrste plovnih objekata ne moferno a d a ne asocuamo kontmental~u rijeenu tradiciju ribolova koja joe na ovim lagunama nasla svoJu

I4l B. Desnka, Js lorija kotarskih uskoka, 1'\'. I , BeQ&rad. 1 9~, s tr. 85 . Tutba koja se OIdnOl5i na 1655. god. 'k rivQ je a t ri~!ra:n a .s t.anov:n!c:ma Qt~a Vira, s \.avljajue l u reg istru, na s tranl 455, z.a nQZ.lv BrevIlaequa oz.naku Vu, a Pontadura je b@ ozna.k.e. •

I ... V. Braj lrovli:, Odredbe prava mora I ribolova " s taw tu Uge. kotara nin.skog, Radovl Instc.tuta 3 AZU, XVI- XVlIf1969, str. 430 ; ovdje , ostala Ji teratura.

lOT 3. Basioli, Razvojni put ribarskih brodova I famaca, Pomorsk! zbcr-nile .11966, s tr. 285.

443

•

•

• •

- •

primjenu, a- mof.da je i bila svojirui. dOlIlflceg fivlja donesena jo~ iz pradomovrne.

Na temelju iznesenih arbeolpSkib i toponomasti&ih podataka nete Dam biti teSko uoeiti vamost privlaCkog poluotoka., gledajuci ga U okviru ninskog pt06tora. Grad Nin, swjim polo!ajem na otoCicu unutar ninske uvale, imao je strat:eSkih prednosti, a , eko­no~ke uvjete i prosperitet u svojoj najranijoj aglomeraciji stan Enona duguje .u prvom redu prostranu ekonomski bogatom pro­storu koji je okruZuje. Mf!\1u tim ptostorima sigurno je vicinu ulogu jmao i prl.vla~ki poluotok, koji je prirodnom kopnenom komunikacijom dir ektno povezan s Ninom. Romanizacijom Libur­nije jata i prosperitet Enone U okv;ru novih napr ednijih oblika proizvodnje, trgovine i dr. Sada jos viSe dolazi do izraiaja zaledc ovog municipija, koje sigurno daje jak peeat njegovu razvoju.

U to vrijerne na privlackom poluotoku znacajnu granu pri ­vrede tim vinogra<iarstvo, koje se njeguje na ovom p;)luotoku a mofda i na ostalom dijelu ninskog podrucja. Ne zaboravimo da je uzgoj vinove loze bio veorna unosna grana privrede u antici. Po rijeeirna Katona, vinograd je posjed koji se najvise isplati uz­gajati, cak ispred maslinarstva i vrtlarstva.

Ta privredna grana nije izgubila na va!nosti ni konU!:Ill car­stva, a vjerojatno ni u novim. 'uvjetima, nastalim na ninskom podrucju u vrijeme dolaska Hrva'ta i stvaranja cirlavnopravne za­jedniC'e novih doseljenlka, vjerojatno zahvalj ujuci tradiciji koju su oCuvali malobrojni ali prisutni ostaci starosj'edilaca, potomci vee davno romaniziranih i kristijaniziranih LibUTlla, cije go:;po­darske objekte susreeemo u ranom carstvu na ovom pOdrucju. Poljoprivredna i stoearstvo davali su svakako glavnu znacajku privredn om razvoju ovoga kraja, sve dok 'nemirna vremena rusu uzdnnala za ovo vrijeme veliki ninski teritorij . Na privlackom poluO'taku gospodarske prilike ocrtavaju nam se jedino preko skr­tih kupoprodajnih ugovora i oporuka, gdje se zbog Cesta spome­na pojedinih parcela s vinogradima moze pretpo3taviti primar­nost ove grane poljoprivred.e na poluotoku.

U vrijeme neposredne turske opasnosti i pustoSenja ovoga kr3-ja privlaCki poluotok bio je u neSto povoljnijem polobju od osta­lih dijeiova ninskog teritorija, posebno on'h istocno od Nina.

Otok Vir, nikada direktno ugrozen od Turaka, bio joe odlican refugij za obliinje stanovniStvo i nj ihovo blago.' oU Latentna opas­nost ad turskih pradora, potenciranih epidemijama kuge, imala je vidan odraz u depopulaciji cijele regije. PridoSlo stanovniStvo sigurno se uz starosjedioce brzo prilagodiJo novom nacinu Zivota, a nakon smirivan ja ratnog stanja ubrzo kultiviralo r atam opustoSe­nu zeml ju , ali osj'eCajuci joS dugo posljedke minulog vremena.

loU S. M. Traljlt, N in pod udarom ... , o. c., str. 5-12.

.44

•

\ .' ,

." PRIVLAKA NEAR ZADAR" ~ ARCHAEOLOGICAl. !J 1 . j .. .... : .t TOPOGRAPmCXL DATA

, , .

, •

S·u.mmary . , • • •• •

• The Peni~la 'of Privlaka lies to .the west of Nin, and it is

bOrdered by the Zadar Channel, the Bay of Nin and the Sea of Vir: This flat area, whose coasts fall steeply towards the sea had had all conditions for an 'early settling by man. ':Fhe first settle­ment thus fat discovered belongs in the time of the Middle Neo­lithic, while by the shapes of pottery objects an'd the ornaments found on them. this settlement cou'esponds in entirety to the already well known repertoire of the Dimilo culture, into which circle it belongs a nyway (T. Il, T. III- VI.). A neolithic site was found in the area of Busija, almost along the sea itself, but, regrettably, it has not been investigated, the material having been collected for purposes of pIOspecting.

Another find, dating back to the Early Bronze Age, had been discovered a long time ago in the area of Supetar, not far from the aforementioned neolith:c station. This find is composed of a major number of gold objects (pearls from necklaces, folia , wi­res etc.) - all of which belonging in the period of the Early BronZ'e from 1800 to 1700 B. C. Innumerable earthen tumuli (T. VII Fig. a) situate on the Peninsula of Privlaka and in the neighbouring area of Nin have not yet been eJq)lored, but, judging by similar finds recovered in tumuU to the south of the Krka River, we might expect to find also in these tumuli burials from the tiI1l'e of the Early Bronze.

From the period of .the Older Iron Age or the Earliest Libur­nian phase tombs have been found on the Peninsula of Privlaka . Gifts coming from these tumuli (rib-shaped a nd band-shap'ed bra­celets, s~tacle-fonned tags etc.) constitute, along with other similar finds in the region of Llburnia, the r emains of the ma­teria l culture from the earliest period of Liburnian domination. The settlement at Nin (on an islet) was destined to b'e settled more intensive ly after this earliest phase, whilst the prosperity of this Liburnian settlemen t is refl\:!Cted in numerous gifts reco­vered in the largest necropolis in the region of Liburnia within the space around the islet.

445

•

•

---- ---------------------------

• •

Marijpne contacts, tz:a,de, piracy etc. were J"eSponSible for the relatively early appoearance of products from Greek .and Hellenistic wO'I'k.sb.ops in _the area of Nin. With ilie arrival of the Romans this area did not ex#ence such changes as did Some -other towns along our coast. No centuriation bad been performed h'ere, and soil was not given to colons, as had been the case in the neighbouring lader. It is believed that in th'e Nin area the soil remained in the hands of the native Liburnians, which must have conditioned another development of the native sb:atum, which had acquired certain pI'eIogatives on the arrival of the Romans.

On the Peninsula of Privlaka we are bound to encounter in those times a major number of smaller architectonic complexes lying along the sea or in the middle of the peninsula (T. XI- XI'\Il_ We arc of the opinion that these minor economic objects were spaces where grap'es were processed from vineyards surrounding these spaces. Our assumption on these economic objects is corro­borated by innumerable remains of small pools, a comparison with other similar objects situated in th'e Zadar area, as well as finds of wine amphorae in the smaller harbours around the peninsula (T. IX- X).

With the arrival of the Croats there was no discontinuation in the economy of this region. In numerous documents - be­ginning with the 13th century - one encounters all the time ownerships of vineyards on this peninsula. A number of sacral objects (St. Vid, St. Barbara, St. Katarina, St. Petar, St. Kristofor and others) that are scattered over this peninsula are the only remains of settlements that had earli'er been in existence and had ,disappeared in the time of Turkish invasions or even earlier. This economically rich region then experienced n\'!w misfortunes in the time of Turkish invasions into these regions. The destructions were especially catastrophic during the Cyprian and Candian Wars, when the fr'equent penetrations by the Turks into these regions as well as the plague constituted the main causes of the depopu­lation of the regions in question. Although the inhabitants would flee before the Turkish onslaughts and return lat'er, the number of original natives was considerably reduced, so that the newly arrived population would settle well-nigh deserted villages and start I'eViving the economy that had been annihilated by the wan;. On the other hand, thanks to the scanty old-timers, the tradition was not broken off but survived .

. 446