1

1

Pravni sustavRepublike Hrvatskeu međunarodnom kontekstu

Prof. dr. sc. Alan Uzelac

2

Prvo predavanje

“Plain-English” & “Legalese”O poteškoćama pravnog prevođenja

2

3

Kako prevoditi?In this last will and testament of mine, I make,

publish and declare what shall and will happen to my goods and property in the case of my death. I promise, agree and covenant to tell the truth, the whole truth, and nothing but the truth. In this act and deed I give, devise and bequeath any and all rights that I have to lands, tenements, and hereditaments to my son who will be the sole and exclusive heir of mine. Hereby, all previous wills are canceled, annulled and set aside, and this last will and testament will enter into force in lieu, in place, instead and in substitution of them.

[Signed, sealed and delivered in Zagreb, January 2007]

4

Izrazi istog i različitog značenjaDUBLETE

doublets

TRIPLETEtriplets

SINONIMIJA

BINOMIMULTINOMI

M. Gačić, Odvjetnik 9-10/2006

3

5

Jezik i društvena funkcija

6

LegaleseDefinicija (Wikipedia)

Legalese is a term for legal writing that is difficult for nonlawyers to understand. […] Legal writing tends to be very formal. This formality is manifested in long sentences, numerous modifying clauses, complex vocabulary, high levels of abstraction, and a general lack of sensitivity to the needs of the nonlegal reader. Legalese arises most commonly in legal drafting […] Today, the Plain-English movement in legal writing is gaining a foothold, and experts are busy trying to debunk what they see as the myths of legalese.

4

7

Legal writingPREDICTIVE LEGAL ANALYSIS

LEGAL DRAFTINGPERSUASIVE LEGAL ANALYSIS

pravna mišljenjapravne analize

problema

podnesci(motions,

briefs)

zakoniugovori

pravilnici

8

Glavne značajke pravnog engleskogdrugačije značenje riječi iz svakodnevnog jezika

(npr. Tort)korištenje staroengleskih i srednjo-engleskih riječikorištenje latinskih riječi i sintagmikorištenje starofrancuskih i anglonormanskih riječikorištenje stručnih termina i žargona, formalnih riječinamjerno korištenje riječi i izraza s fleksibilnim znančenjemnastojanje za krajnjom preciznošću izraza

The Language of Law, David Melinkoff

5

9

10

6

11

Pravni sustav i pravo - osnove

12

Pravni sustavdržava i pravo: kako pravo uređuje državu?

politička sfera: tip vladavine• demokracija, tiranija...• republika, monarhija...

pravna sfera: sustav ograničavanja političke vlasti:• konstitucionalna demokracija;• pravna država (Rechtsstaat)• vladavina prava (rule of law)

granice demokracije“svaka vlast korumpira, apsolutna vlast korumpira apsolutno” (lord Acton)

• politička vlast ograničena je pravom

7

13

Tranzicija i pravni poredakjedinstvo vlasti

sva vlast koncentrirana je u parlamentu (skupštini);neograničena suverenost političke volje naroda;

primat zajednice pred pojedincempravo kao volja vladajuće klase

quod principi placuit, legis habet vigorem

podjela vlasti (separation of powers)

zakonodavna, izvršna i sudbena vlast/legislative, executiveand judicial branch of government/

zaštita individualnih (ljudskih prava)pravo kao instrument ograničavanja političke moći

checks and balances

14

Rule of lawvladavina prava;

vladavina zakona, ne ljudi;zakon (law, statute...)

u formalnom smislu:• legalnost:

– predstavnici naroda;– procedura donošenja;– efikasno provođenje formalno valjanih propisa.

• Rechtsstaat – pravna državau sadržajnom smislu:

• legitimnost:– opći akt;– određenost;– ne-retroaktivnost (prospective v. retrospective)

• poštovanje ljudskih prava– suverenost pojedinca u odnosu na državu

8

15

Zakonodavna vlastSabor kao parlament;

parlamentarna vlada;Sabor kao ustavotvorac:

donošenje ustava;hijerarhija pravnih akata:

Ustav;ustavni zakoni;zakoni (sistemski i “obični”)podzakonski akti;

međunarodne konvencije:nadzakonska snaga ratificiranih međunarodnih konvencija.

16

Ljudska pravaljudska prava i slobode (rights & freedoms)

ljudska, politička, socijalna prava;stara doktrina: prirodno pravonovo: međunarodne obveze RH

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 1950.)

• Europski sud za ljudska pravaUstav i ustavna vladavina

ustav kao brana neograničenoj vlasti;Ustavni sud kao jamac ustavne vlasti

• apstraktna kontrola – ispitivanje ustavnosti zakona i općih akata;

• odlučivanje o ustavnim tužbama (konkretne povrede).

9

17

Pravo kao skup propisapravo (law): skup pravnih normi;

pravni pozitivizam i normativizam;subjektivna prava i obveze (rights and obligations);

pravo kao sustav:pretpostavka o zatvorenom sistemu;

• logička konzistentnost;• vrijednosna neutralnost;

sudska praksa nije izvor prava;grane prava:

javno pravo:• odnos između vlasti i pojedinca;• prisilna narav propisa;

privatno pravo:• odnosi između pojedinaca.

materijalna i procesna pravila;pravne discipline:

kazneno pravo (materijalno i procesno);građansko pravo (materijalno i procesno);upravno pravo;nove (emancipirane) grane prava – trgovačko, radno i socijalno, porezno...

18

10

19

Pravosuđesudovi (sudbena vlast);

ustavna jamstva u sustavu podjele vlasti;• nezavisnost pravosuđa (sudbene vlasti):

– nezavisnost u odlučivanju;– interna nezavisnost;– organizacijska nezavisnost:

– Državno sudbeno vijeće kao tijelo za imenovanje sudaca i državnih odvjetnika.

• odgovornost pravosuđa:– efikasnost?– organizacija poslova: uloga predsjednika sudova.

ostali sudionici:

20

Organizacija pravosuđainstitucije

sudoviodvjetništvojavno bilježništvodržavno odvjetništvo[Državno sudbeno vijeće][Ministarstvo pravosuđa][strukovne organizacije]

• HOK• Udruga sudaca• Javnobilježnička komora

sudionicisucisudski službenici

• zapisničari• sudski savjetnici• dostavljači• ovršitelji

vanjski sudski suradnici• vještaci• tumači• procjenitelji

odvjetniciostali sudionici

• [državni odvjetnici]• centar za soc. skrb• pučki pravobranitelj

11

21

Sudbena vlastglava IV.4 Ustava: čl. 117.-123.

Članak 117. (1) Sudbenu vlast obavljaju sudovi. (2) Sudbena vlast je samostalna i neovisna. (3) Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

Članak 118. (1) Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnostgrađana. (2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog sudaRepublike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješujeHrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. (3) Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima uređuje se zakonom.

22

Članak 119. (1) Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske. (2) Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskomdruštvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radizaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem, iliradi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo uopsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla bitištetna za interese pravde.

Članak 120. U suđenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.

Članak 121. (1) Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. (2) Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje iliglasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kaznenodjelo. (3) Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti bitipritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća.

12

23

Članak 122. (1) Sudačka dužnost je stalna. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će seimenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. (3) Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: – ako to sam zatraži, – ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost, – ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti, – ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće, – kad navrši sedamdeset godina. (4) Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke,podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenomUstavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. (5) Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od danadostave odluke, pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i popostupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. (6) U slučajevima iz stavka 4. i 5. ovoga članka Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitkažalbe. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. (7) Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda uskladu sa zakonom. (8) Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću.

Članak 123. (1) Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučujeDržavno sudbeno vijeće. (2) Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnogodbora Hrvatskoga sabora. (3) Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnihprofesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Većina od ukupnogbroja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. (4) Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. (5) Članovi Državnoga sudbenog vijeća biraju se na vrijeme od četiri godine, s time da članom Državnogasudbenog vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce. (6) Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenogvijeća na vrijeme od dvije godine. (7) Djelokrug i način rada Državnoga sudbenog vijeća uređuje se zakonom.

24

Organizacija sudbene vlastiVrhovni sud

Županijski sudovi(21)

Visoki trgovački sud(1) Upravni sud Visoki prekršajni sud

(1)

Prekršajni sudovi(110)

Općinski sudovi(105)

Trgovački sudovi(12)

Sudovi opće nadležnosti Specijalizirani sudovi Specijalizirani sudovi

podaci na 31.12.2003.

Ustavni sud(1)

13

25

Ustavni sud kao “četvrta vlast”kontrolne funkcije Ustavnog suda

USTAVNOSTOPCIH AKATA

USTAVNA TUZBA

ZAKONITOSTIZBORA

kontrolademokratskih mehanizamakontrolademokratskih mehanizama

kontrola zakonodavne/izvršnevlasti

kontrola zakonodavne/izvršnevlasti

kontrola izvršne i sudbene vlasti

kontrola izvršne i sudbene vlasti

26

Evaluacija europskih pravosudnih sustava

periodički pregled osnovnih podataka o pravosudnim sustavima VE

European Judicial Systems 2002• Facts and Figures on the basis of the

survey sonducted in 40 Council of Europe Member States

Edition 2006 (2004 data)http://www.coe.int/cepej

sadržajusporedni prikaz podataka za više od 40 država;odgovori na više od 100 pitanja (kvantitativni i kvalitativni pokazatelji)

14

27€ /# stanovnika 36,17Irska

32,99Francuska

5,48Rumunjska

27,00Mađarska

51,03Finska

21,86Češka

51,42Slovenija

30,43Hrvatska

69,63Austrija

Izdaci europskih država za pravosuđe

podaci 2002.

Proračun zasudove+Besplatnapravna pomoć

28

Financing of courts

Annual budget allocated to all courts (excl. legal aid and public prosecution) per 100.000inhabitants)

15

29

Broj profesionalnih sudaca na 100.000 stanovnika

(data 2004: source Council of Europe 2006)

30

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Hrvatska

Slovenija

SrbijaMakedonija

Mađarska

ČeškaNjemačka

Slovačka

Austrija

PoljskaBugarska

LitvaŠvedska

Estonija

FinskaLatvija

Rumunjska

IslandUkrajina

Portugal

Norveška

Moldova

Švicarska

ItalijaNizozemska

Francuska

MaltaTurska

DanskaGruzija

Armenija

Velika Brit...

Azerbejdžan

Irska

Broj sudaca na 500.000 s tanovnika

16

31

Broj sudaca na 100.000 st.

Makedonija (32)Grčka (33,5)Srbija (33,5)Slovenija (39,5)Hrvatska (41)

Poljska (20,5)Austrija (21,5)Slovačka (23)Njemačka (25,5)Češka (26,5)Mađarska (27)

Španjolska (10)Francuska (10)Nizozemska (11)Italija (12)Ruska Federacija (12)Moldova (13)Švicarska (13)Norveška (14,5)Portugal (15)Island (16)Finska (17)Rumunjska (17)Latvija (17)Estonija (17,5)Švedska (19)Litva (19,5)Bugarska (19,5)

Irska (3)Velika Britanija (4)Azerbejdžan (4)Armenija (5)Danska (7)Gruzija (7)Turska (7,5)Malta (9)

> 3020 do 3010 do 20< 10

Facts and figures: 2002

32

Plaće sudaca?Švicarska (100)Irska (108)Liechtenstein(111)Engleska (167,6)Škotska (218,6)

Finska (48+)Švedska (53,2)Andora (61,19Nizozemska (61,2)Island (76)Danska (77,2)Norveška (81)

Hrvatska (21)Slovenija (22)Francuska (23,7)Austrija (28,1)Malta (31,6)Portugal (32,2)Italija (33,3)Njemačka (35,5)Španjolska (42,8)

Slovačka (10,3)Poljska (12,5)Litva (12,7)Češka (15,1)Mađarska (17,2)Estonija (18,7)

Latvija (6,3)Rumunjska (8,4)Srbija (9,1)

Moldova (1,5)Ukrajina (2)Gruzija (2,7)Bugarska (3,2)Azerbejdžan (4)Armenija (4,1)

> 100.000 €50.000 – 100.000 €20.000 – 50.000 €10.000 – 20.000 €5.000–10.000 €< 5.000 €

minimalna godišnja bruto plaća (u €)

17

33

Odnos minimalne i maksimalne sudačke plaće

Češka (210%)Italija (226%)Austrija (293%)Ukrajina (479%)

Slovenija (100%)Švicarska (100%)Finska (106%)Bugarska (124%)Njemačka (132%)Portugal (140%)Litva (154%)Španjolska (161%)Hrvatska (163%)Francuska (175%)

Rumunjska (55%)Engleska i Wales

(59%)Švedska (67%)Moldova (69%)Irska (74%)Poljska (75%)Nizozemska (78%)Mađarska (95%)

Škotska (13%)Island (13%)Malta (15%)Armenija (16%)Gruzija (26%)Azerbejdžan (29%)Srbija (36%)Estonija (37%)Norveška (41%)Latvija (47%)Slovačka (48%)Danska (48%)

> 200 %100 – 200 %50 - 100 %< 50 %

34

0

30000

60000

90000

120000

150000

180000

210000

240000

270000

300000

UK

Northern Ireland

UK

Scotland

UK

England & W

ales

Ireland

Iceland

Liechtenstein

Denm

ark

Norw

ay

San M

arino

Luxembourg

Netherlands

Andorra

Belgium

Finland

France

Spain

Austria

Monaco

Germ

any

Italy

Portugal

Cyprus

Malta

Bosnia and H

erzegovina

Sw

eden

Croatia

Slovenia

Hungary

Estonia

Slovakia

Czech R

epublic

Lithuania

Turkey

Poland

Russian Federation

Latvia

Albania

Ukraine

Azerbaijan

Arm

enia

Georgia

Bulgaria

Rom

ania

Moldova

Countries

Gro

ss a

nnua

l sal

ary

in e

uro

Q80 Gross annual salary of a judge of the Supreme Court or of the highest appellate court Q79 Gross annual salary of a 1st instance professional judge at the beginning of his/her career

Q4 Average gross annual salary

Gross annual salaries of judges at the beginning of their career and the salaries of High Court/Supreme Court judges

V IV III II I

18

35

Number of courts: a comparison

01020304050607080

Spai

n

Turk

ey

Cro

atia

Switz

erla

nd

Isla

nd

Portu

gal

Mal

ta

Slov

enia

Scot

land

Nor

way

Aust

ria

Fran

ce

Italy

Serb

ia a

nd M

onte

negr

o

Bulg

aria

Lith

uani

a

Geo

rgia

Ukr

aine

Latv

ia

Den

mar

k

Mol

dova

Ando

rra

Nor

ther

nd Ir

elan

d

Ger

man

y

Finl

and

Hun

gary

Irela

nd

Swed

en

Azer

baid

jan

Esto

nia

Slov

akia

Pola

nd

Cze

ch R

epub

lic

Rom

ania

Source: CEPEJ - European Judical Systems 2002

231 first instance courts, 5,2 per 100,000 inhabitants

36

Judicial organization (court locations (general competence courts and specialized courts) per 100.000 inhabitants (data 2004. Source Council of Europe 2006)

Edition 2006 /2004 data/

19

37

Comparison of the Current and Future Situation

COUNTY COURTSMUNICIPAL COURTS COMMERCIAL COURTSMISDEMEANOUR COURT

LEGEND:

COUNTY COURTS MUNICIPAL COURTS MISDEMEANOUR COURTSCOMMERCIAL COURTSALL UNOPENED COURTS

266

126

38

Lawyers in Europe

0

50

100

150

200

250

300

350

Azerbaijan

Poland

Arm

eniaG

eorgiaB

osnia Herzegovina

Northern Ireland

FinlandM

oldovaA

ustriaLatviaLithouaniaE

stonieR

ussian FederationA

lbaniaS

weden

Slovenia

Croatia

FranceTurkeyR

oumania

Montenegro

Slovak R

epublicN

etherlandsC

zech Republic

Denm

arkM

onacoH

ungaryN

orway

Andorra

Belgium

Bulgaria

Luxemburg

Germ

anyM

altaS

cotlandE

ngland and Wales

Portugal

IrelandIcelandItalyS

painS

an Marino

Greece

Cyprus

Lawyers (excl. legal advisors)

20

39

Enforcement agents and notaries

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

Cyprus

FinlandS

weden

Russian Federation

Ukraine

ItalyM

oldovaIcelandN

orway

England and W

alesA

rmenia

Monaco

Andorra

Germ

anyC

zech Republic

FranceB

elgiumLatviaA

zerbaijanP

ortugalA

ustriaM

altaM

ontenegroLuxem

burgS

cotlandE

stonieA

lbaniaLithouaniaS

lovak Republic

Bulgaria

Georgia

Netherlands

Hungary

TurkeyP

olandR

oumania

IrelandS

loveniaN

orthern IrelandS

painC

roatiaS

erbiaB

osnia Herzegovina

Denm

arkG

reeceS

an Marino

Enforcement agents Notaries

40

Europski prosjek

60%

13%15%

6%

6%

Suci Državni odvjetnici Odvjetnici Javni ovršitelji Javni bilježnici

Pravne profesije u Europi i Hrvatskoj

21

41

42

Tri najvažnije teme u pridruživanju Europi od 2000.

Gospodarske reforme Suradnja s HaagomReforma pravosuđa

22

43

Nefunkcioniranje pravosuđa kao prepreka europskom pridruživanju

Prioriteti: što nas danas udaljava od Europe? političke teme: ZERPodnos prema ratnim zločinima (Haag)zaštita manjina i povratak Srbakorupcija, sporo restrukturiranje upravenepouzdano i sporo pravosuđe

• ljudska prava• liberalizacija ekonomije• vanjske investicije

44

Avis o hrvatskom pravosuđu...

23

45

Avis o hrvatskom pravosuđu...

46

Avis o hrvatskom pravosuđu...

24

47

Avis o hrvatskom pravosuđu...

48

EU Progress report for Croatia (XI/2006)

25

49

EU Progress report for Croatia (XI/2007)

50

Organizacija sudova u RHSudovi u Republici Hrvatskoj

Vrhovni sud RH

Županijski sudovi(21)

Županijski sudovi(21)

Visoki trgovački sud(1)

Upravni sud(1)

Visoki prekršajni sud(1)

Općinski sudovi(115)

sudovi općestvarne nadležnosti

Trgovački sudovi(13)

specijaliziranisudovi

Prekršajni sudovi(115)

26

51

Sudski zaostaci

0,40,50,60,70,80,9

11,11,21,31,4

1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Suds

ki pr

edm

eti (

u m

iliju

nim

a)

Neriješeno

PrimljenoRiješeno

52

Povjerenje u sudove kao društvenu instituciju (IDEA Stockholm/PULS - II/2002)

66% 83% 84%55%

76%35% 37%

58% 69% 58% 66%40% 47%

91% 79%61% 53% 46%

69%33% 44% 38% 50% 32% 24% 35%

76%54% 50% 36% 35% 27% 22% 32% 32% 21% 30% 22% 26%

60%43% 37% 42% 31% 25%

55%26% 17% 22% 24% 25% 30%

44% 31% 28% 41% 27% 22%54%

33% 35% 31% 31% 34% 26%

64% 55% 45% 51%24% 25% 28% 30% 22% 19% 21% 27% 20%

48% 50%30% 21%

44% 33% 37%20% 32% 18% 18% 23% 23%

51% 53%26%

53%33%

57%17% 31%

12% 27% 19% 9% 9%

50% 55% 40% 24% 39% 26% 29%12% 20% 17% 13%

35%14%

KOSOVO

ROMANIA

R. SRPSKA

CROATIA

MONTENEGRO

SERBIA

BOSNIA

BULGARIA

MACEDONIA

Chu

rch

Arm

y

Uni

vers

ities

Pre

side

ncy

Pol

ice

Mas

s m

edia

Priv

ate

entre

pris

e

Gov

ernm

ent

Cou

rts

Loca

l aut

horit

ies

Par

liam

ent

NG

Os

Trad

e U

nion

c

http://www.idea.int/balkans/survey.cfm

27

53

Efikasnost pravnog sustava...(ili kako smo otkrili samopomoć)

/…pomozi sebi i Bog će ti pomoći… (narodska poštapalica)/

54

Što je stvarno za suđenje?

31%

1,4%

12,3%

13%

1% 1,3%

0,5%

3%

32%5,5%

ParničniTrgovačkiStečajniKazneniKazneni - KVOvrheOstavinskiZemljišnoknjižniIzvanparničniUpravni

=> 19,5 % ili 233.979 pravesudske stvari

udjel u ukupnom broju sudskih predmeta (podaci: statistika MP 2003)

28

55

56

Vrste postupakaPostupci

SudskiSudski UpravniUpravni

KazneniKazneni GrađanskiGrađanski

ParničniParnični Izvanparnični(u širem smislu)

Izvanparnični(u širem smislu)

IzvanparničniIzvanparnični

OvršniOvršni

StečajniStečajni

Statusne stvariStatusne stvari

Imovinske stvariImovinske stvari

Produženje (liš., vr.)roditeljskog prava

Produženje (liš., vr.)roditeljskog pravaProglašenje

nestalih umrlima

Proglašenjenestalih umrlima

Lišenje i vraćanjeposlovne sposobnosti

Lišenje i vraćanjeposlovne sposobnosti

Dozvola zazaključenje braka

Dozvola zazaključenje braka

Priznanje očinstvaPriznanje očinstva

Prisilna i dobrovoljnahospitalizacija

Prisilna i dobrovoljnahospitalizacija

NasljeđivanjeNasljeđivanje

Uređenje međaUređenje međa

Dioba stvariDioba stvari

Obiteljske i.s.Obiteljske i.s.

Podjela imovinePodjela imovine

Ostali

Redovni postupak

Posebni postupci

Obiteljske stvari Bagatelne stvari

Platni nalozi Radni sporovi

Trgovački sporovi

29

57

Suđenjesudski postupak (court proceedings)rasprava (oral hearings, trial?)kazneni postupak (criminal proceedings)

optužba (charges)

građanski postupak (civil proceedings)građanska tužba (civil suit)parnica (litigation)

58

Parnični postupakOpća i redovna metoda pružanja pravne zaštite.

Dolazi do primjene za rješavanje svih sporova, ako zakon ne propisuje drugu vrstu postupka.

• Čl. 6. Europske konvencije za zaštitu lj. prava– PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Osnovna svojstva:Dvije stranke (tužitelj i tuženik)

• Ravnopravnost stranaka (↔ kazneni postupak)Rješavanje spora o pravu (kognicijski postupak)Formalnost, stroga pravila.

• Posebna pravila za rješavanje posebnih vrsta sporova.

30

59

Pravna zaštita u parničnom postupku

Tužbeni zahtjev (petitum)?zahtjev tužitelja za pružanjem pravne zaštite određenog sadržaja.

Povod tužbenog zahtjeva?tvrdnja tužitelja da su njegova prava u odnosu na tuženika ugrožena ili povrijeđena.

Predmet spora, meritum?(ne)osnovanost tužbenog zahtjeva

60

Vrste parničnih postupakaRedovni parnični postupak;

Pravila po kojima se rješava većina sporova u parničnom postupku • Sporovi iz ugovornih odnosa;• Sporovi o vlasništvu i drugim stvarnim pravima;• Sporovi o naknadi štete itd.

Posebni postupci:Postupak u bračnim i obiteljskim sporovima:

• bračni sporovi: razvod, poništaj, utvrđenje da brak postoji/ne postoji• paternitetski i maternitetski sporovi• sporovi o zajedničkom životu roditelja i djece

– s kojim će roditeljem dijete živjeti;– održavanje osobnih kontakata;

• sporovi o roditeljskoj skrbi;• sporovi o uzdržavanju;

Ostali posebni parnični postupci: radni, smetanje posjeda, trgovački, bagatelni (male vrijednosti), sporovi o najmu stanova; postupci u medijskim parnicama; zabrana djelovanja udruge; nepošteno tržišno natjecanje

31

61

Parnica kao trostrani odnosSUD - IUDEX

TUŽENIK - REUSTUŽITELJ - ACTOR

TUŽBENI ZAHTJEV - PETITUMpokre

tanje

parni

celitispendencija

stranke - partes

62

Načela parničnog postupka?Smjernice za organizaciju postupka.Metodički naputci.Nisu zakonske norme u strogom smislu.Ne pripadaju nacionalnom pravu.Ne određuju prava i obveze.Određuju prioritete u propisivanju.Orijentacija u interpretaciji.Pomoć u snalaženju u propisu.Ravnoteža suprotstavljenih interesa.

32

63

Načela parničnog postupka?načelo ustavnosti i zakonitosti;načelo dispozicije i oficioznosti;raspravno i istražnonačelo (načeloakuzatornosti i inkvizitornosti);načelo pravnog interesa;načelo javnosti;načelo saslušanjastranaka;načelo ekonomičnosti;č l t ž j i ti

načelo neposrednosti;načelo usmenosti i pismenosti;načelo koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave;načelo pružanja pomoći neukim strankama;načelo savjesnog korištenja proc. ovlaštenja(pravo na suđenje u razumnom roku)

64

Uravnoteživanje suprotnosti

pismenost

ekonomičnost

razumni rokzakonitost

traženje istine

usmenost

33

65

Načelodispozicije i oficioznosti

Raspravno i istražno načelo

sličnosti/razlike

66

SUD - IUDEX

TUŽENIK - REUSTUŽITELJ - ACTOR

TUŽBENI ZAHTJEV - PETITUM

34

67

Tko ima inicijativu u parnici?

SUD STRANKEnačelo dispozicije i oficioznosti

raspravno i istražno načelo(načelo akuzatornosti i načelo inkvizitornosti)

68

35

69

Načela dispozicije i oficioznostiodređuju tko ima inicijativu zapokretanje, održavanje u tijeku i okončanje parničnog postupka

ako je inicijativa u rukama stranaka: • NAČELO DISPOZICIJE

ako je inicijativa u rukama suda:• NAČELO OFICIOZNOSTI

određuju granice raspravljanja u sporuo čemu će se postupak voditi?

70

Tijek postupka

OkončanjePokretanje Tijek postupka

36

71

Dispozicija i oficioznost u hrvatskom parničnom postupku

pokretanje postupka?određivanje granica raspravljanja?daljnji tijek postupka (održavanje postupka u tijeku)razvoj po pojedinim stadijimadonošenje odluka (presuda)kontrola odlučivanja – pravni lijekoviokončanje postupka

72

Načela dispozicije i oficioznostiodređuju tko ima inicijativu za pokretanje, održavanje u tijeku i okončanje parničnog postupka: stranke (disp.) ili sud (ofic.)

Pokretanje:

·nemo iudex sine actore;

·nemo iudex ultra et extra petitapartium

Tijek:·ex offo: zakazivanje ročišta, određivanjeredoslijeda koraka

Okončanje:- stranke: materijalneprocesne dispozicije; nekeformalne (povlačenje tužbe);- sud: donošenje meritorneodluke

OkončanjePokretanje Tijek postupka

37

73

Raspravno i istražno načeloodređuju tko ima inicijativu za prikupljanjeprocesnog materijala: stranke (raspr.) ili sud(istr.) procesni materijal?

sve ono što je sudu potrebno za meritornosuđenje;

meritorno suđenje?primjena prava na utvrđeno činjenično stanjeutvrđivanje činjenica dokazima

pravni silogizam kao shema zaključivanja

74

Pravni silogizam

“Tko drugome učini štetu, dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.”(čl. 154. st. 1. ZOO)

premissa maior;• pravna norma

Osoba X učinila je dana … osobi Y štetu u visini od zz kuna.

premissa minor;• utvrđeno činjenično stanje

Osoba X dužna je naknaditi štetu osobi Y u iznosu od zz kuna.

conclusio;• “sankcija”, izreka presude

(deklaratorni preambul?);

Premissa maior

Premissa minor

Conclusio

38

75

STRANAČKA SPOSOBNOST

PARNIČNA SPOSOBNOST

Osoba i njene sposobnosti

PRAVNA SPOSOBNOST

POSLOVNA SPOSOBNOST

Materijalno pravo Procesno pravo

=?

=?

Sposobnost osobe da vlastitomvoljom stječe prava i obveze.

Sposobnost osobe da bude nositelj MATERIJALNIHprava i obveza.

Sposobnost osobe da bude nositelj PROCESNIH prava.

Sposobnost osobe da U POSTUPKU vlastitom voljompoduzima radnje.

76

Stranačka sposobnostpravo biti stranka u postupku

ius standi in iudicio;pravo da se bude nositelj procesnih prava i tereta;povezana s pravnom sposobnošću: sposobnost biti nositelj prava i obveza građanskog prava;

imaju je:sve fizičke i pravne osobe;iznimno: može se priznati i oblicima organiziranja koji (još) nemaju pravnu osobnost;

39

77

Parnična sposobnostsposobnost da se vlastitom voljom poduzimaju parnične radnje;

povezana s poslovnom sposobnošću –sposobnošću samostalno zaključivati pravne poslove;imaju je:

• sve fizičke punoljetne osobe kojima nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost;

• sve pravne osobe;

razlika poslovne i parnične sposobnosti:

78

Zastupanjedobrovoljno zastupanje: punomoćnici;

Profesionalni zastupnici: odvjetnici;Bliski srodnici stranaka, zaposlenici

zastupanje pravnih osoba: zastupnici po zakonu ili statutu pravne osobe;

uprava trgovačkog društva; direktori; ravnatelji;zastupanje parnično nesposobnih osoba: zakonski zastupnici

roditelji, skrbnici;

40

79

Pravo na praviPravo na praviččan an (po(poššten, ten, fairfair) postupak) postupak

““SvatkoSvatko ima pravo da ima pravo da o njegovim o njegovim građanskim građanskim pravima i pravima i obvezamaobvezama i optui optužžbi bi za kazneno djelo odluza kazneno djelo odlučči i u u pravipraviččnomnom ii javnomjavnompostupku i postupku i u u razumnom razumnom rokurokunepristrannepristran i i

nezavisannezavisan sudsud””..

““In In thethe determinationdetermination of his of his civil civil rightsrights and and obligationsobligations or of or of anyanycriminalcriminal chargecharge againstagainst himhimeveryoneeveryone is is entitledentitled to to aa fairfair andand publicpublic hearinghearingwithinwithin reasonablereasonable time time byby anan impartialimpartial andandindependentindependenttribunaltribunal””..

80

StrasbourgStrasbourg

EuropeanEuropean CourtCourt of Human of Human RightsRightsEuropski sud za ljudska pravaEuropski sud za ljudska prava

ECHR

41

81

Čl. 6. EK u hrvatskom pravučl. 29. st. 1. Ustava:

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama...

čl. 4. Zakona o sudovima:Svatko ima pravo da o njegovim pravima i obvezama građanske naravi ... pravično [i javno] u razumnom roku raspravlja i odluči zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud.

82

Čl. 6. EK u hrvatskom pravučl. 10. st. 1. ZPP:

Sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.

čl. 4. ZPPSud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

čl 5. ZPPSud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke.Samo kad je to ovim zakonom određeno sud je ovlašten da odluči o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni.

42

83

Elementi prava na pošteno suđenjepravo na pristup sudu (access to court)

pravo na sud (right to a court)pravo na pravnu pomoć (right to legal aid and advice)

pravo na postupak odgovarajuće kvalitete: pravičan (fair) postupakprocesna ravnopravnost i ostvarenje načela saslušanja stranaka (equality of arms)pravo na javan i kontradiktoran postupak (public trial)pravo na saslušanje (fair hearing)pravo na javnu objavu presude (public pronouncement of judgments)pravo na dokaz (right to proof)

pravo na nezavisan i nepristran sud (tribunal)nepristranost (impartiality)nezavisnost (independence)sud uspostavljen zakonom (established by law)

pravo na suđenje u razumnom roku (within reasonable time)pravo na učinkovitu ovrhu presuda (effective enforcement)

ostala pitanjaprekomjerni formalizam (excessive formalism)institucionalni kapacitet i sustavni problemi u funkcioniranju (systemicproblems)

84

Gdje hrvatsko pravo prelazi, a gdje zaostaje za jamstvima iz EK?

Područja povećanih standardapravo na “sud” (definicija suda iz čl. 29. Ustava)pravo na žalbu u građanskim postupcima

Područje smanjenih standardaupravno sudovanje: rezerva na čl. 6. EK (o javnosti postupka - ??)

Kritična područja: pravna praksainstitucionalni kapacitet i sposobnost sustavaosiguranje učinkovitog i kvalitetnog pravosuđenja

43

85

Rezerva na čl. 6. st. 1. EK

NN, MU, 18/97 (Zakon o ratifikaciji), 28.10.1997.

86

Hrvatsko pravo i pravo na pristup suduopći problemi s pravom na pristup sudu

načelno jamstvo (uz povremena kršenja)izravna zakonodavna intervencija

• prekid postupka za naknadu štete u odnosu na državu –teroristička djelatnost i štete od vojnih jedinica (Kutić)

• trajanje prekida može dovesti do povrede!• mogućnost zakonskog oduzimanja prava dosuđenog

sudskom (ili arbitražnom) odlukom (Stran Greek)radikalna odstupanja od prava na postupak u razumnom roku

• ekstremna neučinkovitost može dovesti do povrede prava na pristup sudu! (Immobiliare Saffi)

Uskrata prava na sud u konkretnom slučaju [?]• Lesjak: analiza…

44

87

Hrvatsko pravo i pravo na pristup sudupravo na besplatnu pravnu pomoć

odnosi se i na građanske predmete (Airey)u RH: paralelizam više režima

• Zakon o parničnom postupku• Zakon o odvjetništvu

pravna nesigurnost, netransparentnost standarda• HOK: kriteriji neeksplicirani, isključenje stranaca• sudovi: zaobilaze odredbe ZPP-a i prebacuju odgovornost na

HOK• otvoreni dani na sudovima – ukinuti 1996.

nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći• opasnost da novi zakon pogorša aktualno stanje: birokratske

prepreke; nizak imovinski cenzus; nedorečenost; opasnost negativnog refleksnog djelovanja na druge akte.

• v. Steel & Morris: bpp nije ograničena na socijalne slučajeve!• Best Practices u olakšanju pristupa pravosuđu.

88

Hrvatsko pravo i pravo na pristup suducaveat: gdje pravo na pristup sudu može isključiti prema praksi suda:

sloboda procjene pojedine države (margin of appreciation)slučajevi dopuštenih odstupanja

• nagodba (i u kaznenom postupku)– ali: “osobito pozorno ispitivanje” odricanja od prava;

• arbitraža i ADR (u granicama slobode ugovaranja)– odredba čl. 186a ZPP ???

• postupci u odnosu na parnično nesposobne– žalba protiv odluke o zadržavanju u mentalnoj instituciji

(Ashingdane)• imunitet (Fayed)• ostalo: maloljetnici, obijesni parničari, postulacijska

nesposobnost pred višim sudom; aktorska kaucija;

45

89

Pravo na fair suđenjetrial - suđenje ili postupak?otvorena, rezidualna kvaliteta

striktniji standard u kaznenom no u građ. postupku;ocjenjuje se iz cjeline postupka

Barbera, Messegue & Jabardo v. Španjolska – povreda;Stanford v. UK – nema povrede unatoč nesaslušanjasvjedoka.

niz specifičnih prava; n. saslušanja stranaka?etablirana prava:

• pravo na usmen i kontradiktoran postupak;• pravo na jednakost sredstava (equality of arms);

ostali elementi• “pravo na dokaz”; zabrana samoinkriminiranja;• akuzatoran postupak; obrazloženje presude

90

Nezavisnost i nepristranost sudanezavisnost;

od koga? – od izvršne vlasti i stranaka;• sud nije nezavisan ako prihvaća kao obvezatnu pravnu interpretaciju

ministarstva: Beaumartin v. Francuska;– hrvatska praksa obavještavanja o sadržaju stranog prava (ZRSZ)

• sudjelovanje sudskih savjetnika u suđenju? (čl. 13. ZPP)način imenovanja: “imenovanje sudaca od izvršne vlasti je dopustivo, štoviše normalno” – Campbell & Fell v. UK;

• ali: zaštita od smjenjivanja;• trajanje mandata – može i relativno kratko (3. g. za disc. tijelo)

jamstva protiv vanjskog pritiska: dosta je da se u stvarnosti priznaju i poštujuizgled nezavisnosti (appearance of independence):

• Sramek v. Austrija: zastupnik stranke u postupku je državni službenik nadređen u odnosu na suca – legitimna sumnja;

• hrvatski slučajevi: položaj u odnosu na predsjednika suda?nepristranost;

odsutnost predrasuda i naklonosti (prejudice & bias);subjektivan i objektivan test (justice must be seen to be done);

• hrvatski slučajevi:– slučaj Podoreški; slučaj Mežnarić; slučaj Parlov-Tkalčić

46

91

Pravo na postupak u razumnom rokujustice delayed, justice denied;

sporost pravde: ovisi o konkretnom slučaju;Čimbenici:

• kompleksnost slučaja; ponašanje tužitelja; ponašanje nadležnih tijela; vrijednost zaštićenog dobra; broj procesnih stadija.

Nema isprike zbog lošeg stanja pravosuđa;• Također ne ispričavaju: sporost registarskog postupka i sudske

uprave; odgađanje ročišta zbog izvođenja dokaza; čekanje na rješenje prethodnog pitanja od drugog tijela.

– Ali: nema povrede ako trajanje proizlazi iz okolnosti koje se razumno nisu mogle predvidjeti, a država je poduzela odgovarajuće mjere u razumnom roku: Buchholz v. Njemačka;

Vremenske granice:– Gotovo uvijek ako postupak traje više od 8 g.;– Iznimno – kod hitnih postupaka: 2 g. može biti nerazumno!

92

Pravo na žalbunije sadržano u čl. 6(1) za građanska prava;

u kaznenom postupku: Protokol 7, čl. 2;u građanskom postupku?

• samo ako u prvom stupnju nije odlučivalo tijelo koje zadovoljava kriterije čl. 6;

– ali: De Cubber v. Belgija: ako u prvom stupnju odlučuje “sud klasične vrste”, sva jamstva čl. 6. moraju postojati u svim stadijima postupka;

– ipak, povreda iz prvostupanjskog postupka može se sanirati u drugostupanjskom;

• dopustivost isključenja žalbe;– slučaj Francuske – tribunal d’instance; Njemačka – do 600

EUR– EU – Small Claims (do 2.000 EUR)