Potato Towers

Potato Towers & Living Fence Posts

Potato Towers & Living Fence Posts!

Posted on June 15, 2010 by admin

When I was living in southern Mexico a few years back, there were many things that fascinated me about their methods of agriculture it often displayed a simple, straight-foward and low energy/resource input methodology. One example of this that fascinated me to no end was the use of a specific type of tree (dont ask the species, I couldnt remember even if faced with a firing squad!), which they planted in the ground and used as fence posts. I remember one too many days as a child installing barb wire fences on our family farm, which required the use of excessive brute force and a pile driver, or a bobcat/tractor. In contrast, the low tech approach to creating a living fence post entailed sawing off a branch from a living tree, and sticking it in the ground. The branch would root itself out, and then the fence was attached to the very solid small tree. Eloquent indeed.

As I pondered the need to create fence posts on the Growing Lot site, I did not relish the idea of pounding metal stakes or rebar through the asphalt of the old parking lot. I turned it over in my mind, and like all good composting processes, it eventually produced black gold! I decided to create potato towers as living fence posts. This is a multi-functional element and multi-functionality is a key component of Permaculture design. Not only does it act as a fence post, it allows me to grow a significant amount of food in a small space (think vertical!), and also add beauty. What is a potato tower you say, and how in the world do you make one? Well, follow me, and I will lead you down the proverbial rabbit hole to tater land

Step 1: Resources1. Here is a list of resources you should have on hand:

2. 3 to 4 tall Wire fencing something with sufficient gauge to retain its form, and be used for a few years,

3. Wire cutters,

4. Some sort of twisty tie or pliable metal,

5. Straw or hay,

6. Pure compost (no manure! not even composted!!),

7. Water source,

8. Potatoes (go for a mix, prettier that way),

Step 2: Create the frame

Use the wire cutters to cut out a section of the fence to create a cylinder container, about 2.5 to 3 ft in diameter. I personally find that a 4 tall, 14 gauge fence works well.

Use either a twisty tie, a piece of metal wire, or a pipe cleaner to tie the fence ends together.

The end product would look something like the bin to the left.

Then collect your compost. I tend to like a clean (meaning no rocks, plastics, etc.) leaf compost, which doesnt have a lot of large woody chunks.

3. Create the first layer

I personally like to use straw to create a barrier inside the bin to both help keep in the compost, and to reduce water-loss due to evaporation. Though it can be done without the straw, just make sure to use a fence with smaller holes to keep the compost from spilling out.

I first lay down a 2-3 layer of straw on the bottom then create a bird nest inside the bin. The straw naturally supports itself up the sides as you spread it, leaving a large central area for the compost.

Next, shovel in the compost. I aim to put in my first layer of potatoes about 1 ft above the ground, allowing the bottom layer of potatoes plenty of room to form potatoes.

Step 4: Lay-down potato layer and water in thoroughly!

Lay the potatoes about every 5-6 along the very outside of the bin. They can be literally right next to the straw layer, with the eyes pointed out. (See picture to left for an idea.) A note about potatoes:Use certified seed potatoes if possible they are guaranteed disease free. Though, I have personally used potatoes from the previous year, and even from the store, and had great success. Though its a little like playing Russian (..er Irish) Roulette.

Potatoes only need 1-2 eyes per piece to grow, so feel free to cut up the larger potatoes into 2 or more chunks, at least as big as a golf ball. The smaller potatoes can be simply planted whole. Ideally, cut the potatoes 24 hrs prior to planting, allowing time for a scab to grow over the cut, thereby reducing disease/rot issues. Though as a child, we would always cut and plant on the spot, and I always remember having to dig a lot of potatoes in the late summer(where were those child labor laws when you really needed them??)

If the potatoes are already sprouting, no worries. If the sprouts are less than 3-4 long, go ahead and plant them. Or you can simply break off the sprouts, as they will regrow. You can actually do this up to 5 times before you start affecting the potatoes ability to grow. Resilient little suckers for sure!

Next, it is important to absolutely soak the compost, as it often is on the drier side of things. Do this after every potato layer is planted.

Step 5: Repeat steps 3 and 4, laying down a new layer of potatoes every foot or so until finished. The whole bin will use about 4 lbs. of potatoes.

Step 6: Toppin er off

There are a couple options for finishing off the potato tower. You can finish it off with a top layer of potatoes (with about 5 of compost laying over-top) along both the outside and also an inner circle (these will sprout out the top of the bin see image below).

Though I chose a different option at Growing Lots. I lay down 3 layers of potatoes along the outside (up to 3 ft), but then lay down a thick layer of straw and filled the top 1.5 ft with a soil/manure/compost blend for veggies. Then I planted a variety of plants into the top of each living fence post.

Step 7: Keep it well-wateredIt is important to keep the bin moist, from top to bottom. I have found the easy approach to watering is to create a moat along the top of the bin, and then put a hose in the moat at a flow-rate so that it is absorbed at about the same rate. Do this for about 20 minutes, once per week, and you should have sufficient moisture.

Step 8: grow, Grow, GROW!

In about 10-14 days you will see your first little potato shoots sprouting out the side of the potato tower.

In about a months time, the Potato Medusa is born! This picture is one of the potato towers planted through Backyard Harvest. You can see in this potato tower, we did not use straw, and simply used a fence with smaller holes.

Step 9: The HarvestOnce the potatoes have all died back in the late summer/fall, its harvest time! No shovels, no digging.. simply tip over the potato bin and pick out the potatoes. Experience has shown that a bin that uses about 4 lbs of potatoes can produce upwards of 25 lbs of potatoes. Of course this will vary depending upon the potato variety chosen, and if any disease problems cut short the potato plants life.

Ganoes Stabro Paran Ja sam skroz kasno posadio svoj, ista fora. Nedavno probio slamu i dobro napreduje. Moguce da sam ga stavio preblizu sredine stupa. Ovaj izgleda fenomenalno. :)

Iva Benko hmmm i ja mislim da sam svoj stavila premalo uz rub, to u idue godine popraviti, trebalo mu je due da se probije ali sada stvarno dobro napreduje (ako ga ne ubije ovo vrijeme koje najavljuju :( )

Anamarija Lackovi molim vas pomozite savjetom, posadila sam krumpir pod zemlju, al ibih sad (vani je vec cca 20 cm) pometala okolo mal od sijena, umjesto da ga navrem zemljom. ima li to smisla il isam trebala odmah pod sijeno?

Iva Benko stvarno ne znam, mislim da mu mal ne moe tetiti, ak dapae samo koristiti i spasiti te od "nagrtanja"... ja sam uzgajala pod slamom ali sam ga otpoetka tako sadila, nisam u zemlju, i bio je jako dobar... vie mi ne trebaju tolike koliine pa se sada zezam sa ovim mreastim uzgojem...

Marija Oruli Paro ovo je predivno... :)

Iva Benko nije ba predivno, moglo je to i bolje ali ja sam hiperaktivac i sve radim na brzaka tako da sam i ovdje neke svari sfuala...:P biti e bolje idue godine, na pogrekama se ui :D

Ganoes Stabro Paran Ja cu definitivno stabljike iz jednog stupa savijati da iskoristim juznu stranu sto je vise moguce, a drugu ostaviti kak raste pa usporediti. :) Iduce godine idem masovnije.

Iva Benko kako misli savijati... meni je sa svih strana ovakav, izlazi iz svih rupa i nivoa samo to je ovaj gornji obini bijeli krumpir, a ovaj okolo plavi, andski pa malo sporije izlazi... imam ja jo slika sa svih strana ali blesavo mi bilo da ih sve stavljam... malo sam zeznula jer sam ih stavljala previe prema sredini ali sada vidim da ako se stave dovoljno uz rub nee biti nikakvih problema, svi nivoi e izai ravnomjerno...

Anamarija Lackovi hvala, probam pa javim... divim se vaim svim majstorijama, bravo za sve

Iva Benko Anamarija Lackovi ovo stvarno nije problem... ima gore link i sve je objanjeno... vrlo jednostavno, isto i ne zauzima puno mjesta.... a i primjetila sam da mi ga nikakve bube (za sada) nisu napale i nadam se da nee.... svia mi se i nain vaenja - samo ga istrese, preberes i to je to, a icu spremi za iduu godinu...:D

Ganoes Stabro Paran ... i imas finu hrpicu slame i humusa za kompost. :)

Anamarija Lackovi hvala, ove godine je ve kasno za probu, ali nagodinu definitivno isprobavam 'stupove'. nadam se da pie i koliko krumpira stavljam, a koliko cca sijena, bojim se da bi mi bilo pregusto il iprerijetko, nisam ba iskusna vrtlarica

Iva Benko nemooj pretjerati sa sijenom sa strane (to sam ja napravila pa sam ga kasnije vadila kroz rupe) jer onda krumpiru treba puno da se izbori i izae na svjetlo... dovoljno je u tankom sloju tek toliko da ti zemlja ne ispada van....

Iva Benko evo i prijevod s engleskog, ako je kome potrebno: Uzgoj krumpira u tornju

Lista potrebnog materijala: 1. Farmer mrea2. Klijeta za icu3. Paljena ica za vezivanje4. Sijeno5. isti kompost6. Voda 7. Krumpir

Pomou klijeta za icu izreite mreu dovoljno dugo za formiranje cilindra promjera cca. pola metra. Nakon to ste porezali mreu, pomou ice poveite krajeve kako bi cilindar ostao fiksan, a zatim sakupite kompost i sijeno.

Sada je vrijeme da ponete slagati.To ete uiniti tako da na dno cilindra i po rubu sloite sijeno u obliku gnijezda, a u sredinu stavite kompost. Nakon to ste sloili prvi sloj sjena i komposta po rubu ete poslagati krumpir pogodan za saenje i sve dobro zaliti. Krumpir moete slagati doslovno na sam rub komposta. Ovaj postupak ete ponavljati sve dok u potpunosti ne ispunite cilindar do vrha. Nemojte nikako zaboraviti zalijevanje svakog sloja posebno.

Nakon to ste sve posloili biti e potrebno osigurati dobar nain navodnjavanja za kasniji uzgoj, a jedna od metoda bi bilo formiranje malog "bazenia" na vrhu tornja. Kada krenete zalijevati inite to uz mali protok vode da se bazeni nikada ne prepuni i zalijevajte 20-tak minuta. Cjelokupno zalijevanje je potrebno ponavljati jednom tjedno.

Nakon 10- 14 dana pojaviti e se prvi izdanci krumpira po obodu, a nakon mjesec dana cijeli cilindar e se zazeleniti.

Kada ljeto proe, a krumpir odbaci lie, vrijeme je za berbu :DZaboravite na nepotrebno kopanje, rizik od oteivanja ploda, nepotreban gubitak energije i sve popratne elemente jer ovaj puta berba e biti naj jednostavnija do sada. Jednostavno prevrnite svoj cilindar istresite cijeli sadraj na tlo i proberite krumpirie. Cilindar spremite za sljedeu godinu i uivajte u plodovima vlastitog truda :)

Iva Benko s malom napomenom, ja sam i dno napravila od ice i tek onda stavljala sijeno jer mi se ini praktinije, u sluaju da cilindar moram seliti nee iz njega sve ispasti kada ga podignem...

Peruanska jagoda - Physalis peruviana

Peruanska jagoda je trajnica iz obitelji Solanceae pomonice (srodnik je rajice, krumpira). Porijeklom je iz June Amerike, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Kako ne podnosi mraz, u naim krajevima se uzgaja kao jednogodinja biljka. Ipak, ako ju uzgajate u tegli i premjestite u zatvoreni prostor, moe prezimjeti. Ima puno raznih naziva, izdvojiti u nekoliko: asteka bobica, zlatna bobica, peruanska trenja.kod nas se je udomaila kao peruanska jagoda. Rije physalis znai mjehur, pa se esto spominje kao vrsta mjehurice. Srodnik je i nae autohtone mjehurice, physalis alkekengi.

Peruanska se jagoda uzgaja iz sjemenki. Sjemenke se siju rano na proljee u posudice, na prozorske daske (ili u klijalita) te se kasnije presauju u aice/teglice. Ja ih sijem prilino rano, ve krajem sijenja ili u veljai (ali moe i sve do travnja), u male teglice na prozorskim daskama. S klijanjem imam svakakvih iskustava, nekad brzo niknu, nekad traje due, nekad ne niknu pa moram ponoviti sjetvu, zato i poinem rano s sjetvom. U svakom sluaju, ostavite si dio sjemena eventualnu drugu sjetvu ako prva ne uspije. Bitno ju je sijati im ranije i zato jer jer joj treba dosta vremena da se razvije u odraslu biljku i procvjeta, te poinje roditi.

Ve tek niknule biljice prepune su sitnih dlaica, njima je prekrivena cijela biljka.

HYPERLINK "http://www.biovrt.com/uploads/2009/11/Peruanska-jagoda-Physalis-peruviana-16.jpg"

.

Na otvoreno se presauju tek kad prestane opasnost od mraza. Prije presaivanja bitno ih je prije postupno privikavati na vanjske uvjete, dakle odnositi van dio dana malo na sunce, jer ako ih direktno iz zatvorenog presadite van na otvoreno, nerijetko dobivaju opekline od sunca dijelovi listova potpuno se isue i pobijele. Mogu se od toga oporaviti i potjerati nove listove, ali je to ipak bolje izbjei.

Sade se na sunanu gredicu, ali po mogunosti zatienu od vjetrova, te podalje od "srodnika radi istih bolesti ili nametnika koji bi je mogli napasti. Kod nas ju uglavnom ne napadaju bolesti i tetnici, ali na Wikipediji postoji poprilina lista bolesti i tetnika zabiljeenih u svijetu da su ih napali, pa stoga bolje biti oprezan. Moe uspijevati i u laganoj polusjeni, i voli vlano tlo.

Naraste u visinu do 1,5 metara, s time da razvija i 7-10 grana, te raste kao malo razgranato stabalce. Nakon presaivanja vodite brigu da ima dobre uvjete rasta, zalijevajte ju po potrebi i po mogunosti malirajte, jer ako nee imati dobre uvjete rasta, nee stii roditi te godine, odnosno poeti e roditi jako kasno.

Cijela je biljka prekrivena dlaicama, a lie je mekano, mogla bih rei "barunasto mekano


.

.

.

.

Poinje cvasti u lipnju/srpnju, pupoljci se pojavljuju u pazducima listova. Cvjetii su uto-crni, zvonoliki i okrenuti prema dolje.


.

Nakon cvatnje na mjestu cvijeta se formiraju zeleni lampioni unutar kojeg se razvija plod. Lampioni su isprva zelene boje, i plod bobica je u njima zelene boje.


.

Kako plod zori, tako lampion poprima isuenu smeu boju, a plod dobiva naranastu boju. Uglavnom prvi plodovi kod mene dozrijevaju krajem kolovoza/poetkom rujna. Plod je egzotinog, jako finog slatkasto-kiselog okusa, sadri puno vitamina C, moe se jesti sirov ili se ukuhava u marmelade i sl. Prema nekim literaturama svjeeg se ne preporua pojesti vie od 6 odjednom (a teko se je zaustaviti) Jedna biljka daje ak 100-150 plodova koji postepeno dozrijevaju na granama sve do mrazeva. Ovojnica je otrovna i ne smije se jesti, a ima funkciju zatite ploda od vanjskih utjecaja i nametnika.


.

Iako u nekim literaturama pie da ova biljka trai puno vode, iz osobnog iskustva mogu napisati da izrazito dobro podnosi suu (naravno, uz maliranje). Za dozrijevanje plodova bitnije je da ima puno sunca. Pretprole godine koja je bila izuzetno kina godina, dakle kad je biljka imala jako puno vlage i malo sunca, plodovi nisu naalost stigli dozrijeti prije mrazeva, veinu ih je nedozreljenih unitio mraz. Prole, izrazito sune godine, od kraja kolovoza/poetka rujna pa sve do prvih mrazeva stalno sam brala zrele plodove.

Iako je ovo trajnica, kod nas ne uspijeva prezimjeti jer ne podnosi mrazeve. Stoga je prije mrazeva poeljno pobrati sve zrele plodove, jer mrazevi unitavaju i biljku, ali i bobice. Plodovi s vanjskom ovojnicom mogu stajati ak i preko mjesec dana nakon berbe.

Naalost, uvijek na peruanskim jagodama najesen ostaje mnotvo nedozreljenih plodova. A kad biljka raste u tegli da bi se spremila na sigurno prije mrazeva, nikad ne naraste tako lijepa i bujna radi toga jer u tegli nema pristup svemu to treba kao u zemlji. Probala sam preko zime odrati nekolicinu manjih biljaka koje sam iskopala na vrtu na jesen, i uspjelo mi ih je odrati do idue godine u negrijanom svjetlom zatvorenom prostoru.


.

S obzirom da kod mene ostaju vani nedozreljeni plodovi, esto mi se od tih sjemenki u plodovima i sama zasijava. A ako elite uzeti sjeme sami, otvorite zreli plod i isperete van sjemenke, posuite i spremite za iduu godinu (postupak je isti kao da uzimate sjeme rajice). Plodovi su prepuni sitnih okruglih plosnatih ukasto-krem sjemenki.

Svi dijelovi biljke osim plodova su otrovni. Tokom godina uzgajanja imala sam svakakvih iskustava s njima, jedne su godine ak i imale "alergijsku reakciju, neto to sam nedavno pisla i o Nicotiniana rustici, srodniku peruanske jagode. Jednostavno joj susjedstvo neke biljke nije odgovaralo i povrina listova postala je naborana. Objanjenje ovog je da biljke sadre fitoncide. Fitoncidi (Phytoncide) su razliite bioloke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a djeluju na ivotne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili spreavajui. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. Oigledno je da se pomonice ba ne slau s nekim biljkama. A upravo radi ovakvih iskustava, nastale su tabele biljaka koje se sade skupa, i koje se ne smiju saditi jedne pored drugih. Ali niti to nije tako jednostavno, jer cijela situacija nikad ne ovisi samo o 2 biljke, nego o cijelom biosustavu u kojem rastu.

Peruanska jagoda se smatra izuzetno zdravim voem, sadri vitamin C, vitamin A dio B-vitamina (tiamin, niacin i B12). Za voe ima veliki udio proteina i fosfora. A osobno, preporuam ga svima jer je izuzetno nezahtjevna vrsta, a opet, izuzetno fino, neobino egzotino voe. Svakako ju vrijedi probati uzgojiti na svom vrtu, jer se cijena plodova u duanima penje ak i do 100 kn za kilogram.

umske jagode mjesearke - fragaria vesca var semperflorens

umske jagode mjesearke su jagode pomalo drukije od klasinih umskih jagoda ne ire se vrijeama i imaju puno dui i vei korijen od klasinih umskih jagoda, a razmnoavaju se tako da se biljka svake godine umnoi u samom grmu, tako da na mjestu jedne posaene sadnice do jeseni ta ista biljka se moe rasaditi na oko 5 sadnica. Rode obilno od proljea pa sve do mrazeva, a plodovi su im jako slatki i aromatini.

Preporuam ih sijati u rano proljee u teglice na prozorske daske, ili na proljee kasnije u tegle na otvorenom iz mog iskustva sijanja na otvorenom i u teglama primjetila sam da biljke puno uspjenije niu u teglama jer se tamo bolje odrava vlanost, a najuspjenija od svih metoda se pokazala sijanje u 4. mjesecu na terasi dakle vani kad je toplije, negdje zatieno od vjetra I direktnog sunca tako je biljka odmah otpornija na vanjske uvjete od one koja je nutra u toplijim uvjetima te treba due razdoblje prilagodbe kad se jednom presadi van.Ove vrste jagoda cvatu neprekidno i rode od kraja proljetnih mrazeva do poetka jesenskih mrazeva, pa ak ve i prve godine kad su sijane mogu ve na jesen roditi ako im odgovaraju uvjeti.

Sjeme ove jagode se uzima s sasuenog neubranog ploda na jagodi ostavite nekoliko plodova da se potpuno osue i bez problema ete skinuti sjemenke s suhog ploda on se ostaje drati za peteljku. esto se i same zasijavaju, pa i ako recimo preselite jagode na drugu gredicu, na prvotnom mjestu nerijetko idue godine niu mlade biljice jagoda.

Documents

Potato Towers