Poljski i Americki Jasen Rast

7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast

1/9

PRETHO DNO PRIOPEN JE PRELIMINARY COMM UNICATION umarski list br. 3-4 , CXXVI (2002). 145-153

UDK 630* 561

O S O B I T O S T I D E B L J I N S K O G R A S T A I P R I R A S T A S T A B A L A U S A S T O J I N A M A

P O L J S K O G I U N E E N O G A M E R I K O G J A S E N A N A

P O D R U J U S R E D N J E P O S A V I N E

T H E C H A R A C T E R I S T I C S O F D I A M E T E R G R O W T H A N D I N C R E M E N T O F

T RE E S I N T H E S T A N D S O F N A RRO W - L E A V E D A S H A N D

I N T RO D U CE D W H I T E A S H I N CE N T RA L P O S A V I N A

Juro AVLOVI* & Dar io KREMER*

Saetak: Dvije srednjedobne mjeovite sastojine poljskog i amerikog ja

sena, starosti 54 i 50 godina na podruju umarija Nova i Stara Gradika,

bile su objekt istraivanja. Snimanjem strukture sastojina n a lokalitetu uma

rije Nova Gradika, u sastojini staroj 54 godine koja se nalazi na nadmorsko j

visini od 94 m, utvrenje srednjesastojinski promjer od 30,9 cm, dok je na lo

kalitetu umarije Stara Gradika na nadmo rskoj visini od 104 m izmjeren

srednjesastojinski promjer od 22,7 cm.

U istraivanim sastojinama uzeti su uzorci izvrtaka duljine do 12 cm za

poljski i ameriki jasen sa stabala koja pripadaju debljinskom stupnju srednje

plonih stabala. Izvrtci su analizirani na nain da je mjerena irina svakog

pojedinog goda na desetinku milimetra, te debljina kore. Na temelju rezultata

dobivenih analizom izvrtaka dobiveno je kretanje irine godova za pojedina

stabla, kao i kretanje prosjene irine godova unutar pojedinog uzorka uzad-

njih 35 ili vie godina. Isto tako su na temelju ana lize izvrtaka dobiveni dije

lovi krivulje rasta promjera srednjeg stabla sastojine za svaku istraivanu

vrstu. Metoda je opisana u radu.

Rezultati su pokazali daje uprvom razdoblju ivota, prvih 15 godina, rast

promjera kod obje vrste podjednak, poslije ega dolazi do breg rasta pro

mjera poljskog jasena u odnosu na ameriki jasen, dakle debljinski prirast

poljskog jasena je vei tijekom istraivanog razdoblja, to upuuje na bolje

uvjete uspijevanja za domai poljski jasen.

Klj une r ij ei: poljski jasen, ameriki jasen, rast promjera srednjeg

stabla, debljinski prirast

1. U V O D , P R O B L E M I C I L J I S T R A I V A N J A

I n t r o d u c t i o n a n d a i m o f r e s e a r c h

Ameriki bijeli jasen

Fraxinus americana

L.) pri- ljen u Lipiku 1877. god ine, nalazi u herbariju Botani -

sutan je u Hrvatskoj v ie od 110 godina. Prvi ga sporni- kog zavoda Prirodoslovn o-matem atikog fakulte ta

n je E t t i n g e r (1889) navode i d rvenas te v rs te ko je Sveu il i ta u Zagrebu . E t t i n g e r (1892) u pop isu v rs -

rastu u perivoju M aksi mir u Zag rebu . Dru ga sjeverno- ta Bo tani kog vrta kr. sveuilita Franje Josipa I u Za-

amerika vrsta jasena in troducirana u Hrvatsku je pen- grebu navodi i ameriki b i je l i jasen i pensi lvanski ja-

s i lvanski jasen

F. pennsylvanica

Ma rshall) iji se je - sen. Prva poum ljavanja nizinskih um a ame rikim bi-

dan herbarski pr imjerak izbojka s p lodovim a, pr ikup- je l im jasen om preporua K o z a r a c (1898) i negdje

od tog vremena poinje unos ove vrste u Hrvatsku, na

*Doc.dr.sc.Juroavlovi,Mr

se.

Dario Kremer

s t a n i t a

d

J

e

n i

J

e

m o

a o

P

s t a t i

Poljski jas en (ili obini

umarski fakultet Sveuilita

u

Zagrebu, Svetoimunska cesta

25

jasen, jer tada

F. angustifoha

Vahl jo nije razluiva n

145


2/9

J. avlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA...

umarski list hr. 3-4, CXXVI (2002). 145-153

od F. excelsiorL.). O sadnji am erikog bijelog jasena u

Posav in i p i u Pe ru i (1925) iS t repak i (1931) .

Zajedno s amerikim bijelim jasenom saden je i pensil-

vanski jasen, pa tako Dekan i (1974) pie da su u

bare jugoistone Slavonije, u kojima se dulje vrijeme

zadravala voda, sadeni ameriki bijeli jasen i pensil-

vanski jasen. Sadnice ovih dviju vrsta uzgajane su u

umskim rasadnicima. Dekani takoer navodi da su

podizane i mjeovite kulture euroamerikih topola i bi

jelih vrba s poljskim jasen om , amerikim bijelim jas e

nom i crnom johom. K r e m e r (2001) je utvrdio da su

u naim nizinskim umama i danas prisutne obje sje-

vernoamerike vrste jasena koje se vode pod imenom

ameriki jasen .

Istraivanja u sastojinama poljskog jasena kod nas

vrena su unutar vie podruja ( A n i 1997, 200 1;

B e n i 1955, 1956; D e k a n i 1970; Fukarek 1960;

G l a v a 1 9 5 9 ; M a t i

1971;

P l a v i 1 9 7 0 ;P l a v-

i & K l e p a c 1960; P r p i 1966). Novije istraiva

nje odnosa prirasta poljskog i amerikog jasena u mje-

Metoda rada sastojala se od terenskog prikupljanja i

izmjere podataka, te analize, obrade i prikaza podataka.

Terenski rad sastojao se u izmjeri sastojinskih eleme

nata i uzimanju uzoraka izvrtaka. Nakon to su dobiveni

podaci o promjerima srednjih stabala za obini i ameri

kijasen na oba objekta, s uzorka stabala koja pripadaju

promjeru srednje plonog stabla, uzeti su izvrtci duljine

od 7 do 12 cm radi dobivanja uvida u rast stabala tije

kom stoje mogue duljeg razdoblja.

Izvrtci su analizirani na nain da je mjerena irina

svakog pojedinog goda na desetinku milimetra, te

debljina kore.

ovitim sastojinama nalazimo kod K r e m e r a (2001).

O debljinskom prirastu amerikog jasena na podruju

Amerike postoje brojna istraivanja ( C l a u s e n 1984;

H a n

at ali

1 9 9 1 ; H o r n b e c k

at ali

19 88 ; P a a l a

at

al i1 994; S i n c l a i r at ali 1993).

U raduje cilj utvrditi osobitosti rasta i prirasta pro

mjera srednjih predstavnika populacije stabala polj

skog i amerikog jasena u mjeovitim sastojinama, kao

i usporediti rast i prirast istraivanih dviju vrsta u poje

dinim razdobljima ivota.

Kako teajni debljinski prirast zadnjeg razdoblja

(zadnjih 10 godina) ne moe dati potpunu informaciju

o obiljejima rastaiprirasta (K r e m e r 2001), jedan od

ciljeva rada bio je istraiti mogunost dobivanja zad

njeg, najveeg dijela krivulje rasta prsnog promjera

srednjesastojinskog stabla, ali na temelju izvrtaka koji

e se uzeti sa vie stabala koja padaju u debljinski stu

panj srednjeplonog stabla poljskog i amerikog jasena

u istraivanim mjeovitim sastojinama.

Na temelju analiziranih podataka svakog pojedinog

uzorka izvrtaka, dobiveno je kretanje irine goda poje

dinanih stabala od godine izmjere prema unazad.

Unutar svakog uzorka odreeno je i kretanje prosjene

irine goda za svaku pojedinu godinu.

Rast srednjeg promjera stabala poljskog i ameri

kog jasena u istraivanim sastojinama dobiven je upra

vo iz kretanja prosjene irine goda unutar pojedinog

uzorka izvrtaka. Za svaki pojedini izvrtak (stablo), rast

promjera zavr io je u trenutku izmjere (uzimanja) iz-

vrtka (kraj 2001. godine). Zato su nepotpune krivulje

rasta promjera prikazane na nain da se zavravaju u

2. O B J E K T I S T R A Z I W

Predmet ovog rada predstavljaju dvije mjeovite sas-

tojine poljskog i uneenog amerikog jasena, i to jedna

na podruju umarije Nova Gradika, a druga na po

druju umarije Stara Gradika.

Prva sastojina, odsjek 48c, nalazi se u umskom pre

djelu K rasno, gospodarska jedinica Kljuevi . Uz po

vrinu sastojine od 7,52 ha, navodimo iz Osnove gospo

darenja za gospodarsku jedinicu Klju od 1999. do

2008.

sastojinske i stanine elemente kao obrast: 0,85;

starost: 54 godine; ekoloko-gospodarski tip: II-G-30;

ureajni razred: sjemenjae jasena; ophodnja: 90 godi

na; nadmorska visina: 94 m; sklop: potpun do nepotpun;

razvedenost zemljita: depresija; tip tla: movarno glej-

no (euglej) - amfiglej; fltocenoza: uma poljskog jasena

s kasnim drijemovcem. Sastojina je nastala sadnjom

poljskog i amerikog jasena 1947. godine. Uz stabla

amerikog jasena u sastojini pridolaze poljski jasen,

3.

M E T O D A R A D

[JA - Object of research

hrast lunjak, bijela topola

i

bijela vrba. U sjevernom di

jelu sastojine prevladava ameriki jasen, aujunom di

jelu poljski jasen.

Odsjek 29d ini drugu sastojinu, koji se nalazi u

umskom predjelu Raljevo u gospodarskoj jedinici

Podloje . Podaci o sastojini i stanitu slijede kako je

navedeno prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku

jedinicu Podloje od 1999. do 2008. g., povrina

11,98 ha; obrast: 0,92; starost: 50 godina; ekoloko-gos

podarski tip: II-G-30; ureajni razred: sjemenjae jase

na; ophodnja: 90 godina; nadmorska visina: 104 m;

sklop: potpun; razvedenost zemljita: vlana greda; tip

tla: movarno glejno (euglej) - amfiglej. Sastojina je na

stala umjetnim putem nakon neuspjele oplodne sjee.

Uz poljski i uneseni am eriki jasen u sastojini se nalaze

stabla hrasta lunjaka, obinog graba, bijele topole, crne

johe,bijele vrbe, poljskog brijesta i brijesta veza.

- Method of work

146


3/9

J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBL.IINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153

istoj vremenskoj toki

(2001.

godina), bez obzira na

razliitu starost prosjenih stabala. Krivulje rasta

promjera dobivene su na nain da su najprije udvostru

ene vrijednosti kretanja prosjene irine goda. Defini

rana su 5-godinja razdoblja od godine izmjere prema

unazad, ovisno o tome koliko je vremensko razdoblje

zah va eno izvrtcima. Vrijednost promjera prosje

nog stabla prve granice petogodinjeg razdoblja na

vremenskoj osi obuhvaenoj izmjerom, dobivena je

tako da se dvostrukoj irini godova (1 ,2, 3 ili 4 goda)

koji se nalaze prije godine koja oznaava poetak pr

vog punog petogodita na izvrtku, dodaje razlika izme

u prosjeka prsnih promjera stabala s kojih su uzimani

izvrtci, umanjenog za dvostruku prosjenu irinu kore i

ukupne dvostruke irine godova (duine) izvrtka. Vri

jednost prsnog promjera na kraju sljedeeg petogodita

odreivana je tako da se vrijednosti promjera na kraju

prethodnog petogodita dodaje dvostruka irina sljede

ih5godova. I tako dalje, sve do kraja zadnjeg pe togo

dinjeg razdoblja, godine mjerenja.

Na primjer ako je:

dio izvrtka od centra prema kori s naznaenim

granicama 5-godinjih razdoblja (2001, 1996, 1991,

1986, 1981, 1976, 1971), s vrijednostima dvostruke i

rine goda

1981

0,35

1980

0,38

1979

0,40

1978

0,63

1977

0,60

1976

0,68

1975

0,75

1974

0,71

1973

0,70

1972

0,81

1971

0,60

1970

0,63

1969

0,65

E2ir=15,44cm -

ukupna dvostruka irina godova (dvostruka duina izvrtka)

D-

31,19 cm

- prosjek prsnih promjera stabala s kojih su uzeti izvrtci

d.k. = 0,73 cm

- prosjena debljina kore

d

l9JI

= D-2d.k. - S2ir) 2ir

m9

2ir

im

2ir

im

= 31,19-1,46-15,44) +0,65+ 0,63 +0,60-

d/976

=

dm i

+

2ir

l972

2ir

im

2ir

l974

2ir

I975

2ir

l976

=14,89 3,65=

d

1976

=

18,54 cm

Krivulja debljinskog prirataje dobivena derivacijom krivulje rasta.

d

197I

=14 89

cm

4. REZULTATI S RASPRAVOM - Resul ts and d iscusion

U tablicama

i 2 i slici

prikazana je struktura is

traivanih sastojina s obzirom na raspodjelu stabala i

temeljnice po debljinskim stupnjevima. Iako je razlika

u starosti samo 4 godine, na slici se uoava znaajna

razlika u strukturi ovih dviju sastojina. Srednji promjer

svih stabala u odsjeku 48c iznosi 30 ,86 cm, a u odsjeku

29d svega 22,71 cm. Poljski jasen u obje sastojine do

minira prsnim promjerima i visinama. Dok je broj sta

bala poljskog jasena u odsjeku 48c slabo zastupljen u

odnosu na ameriki jasen, znaajnije je zastupljen u

sastojini 29d. Prostorni raspored stabala u ovim sasto-

jinam a takav je da poljski i ameriki jasen dolaze u od

vojenim skupinama.

Tablica 1. Struktura sastojine poha-G.j. Kljuevi , odsjek 48c

Table Structure of the stand perha-M.u. Kljuevi , compartment 48c

Prsni promjer

cm

12,5

17,5

22,5

27,5

32,5

37,5

42,5

47,5

52,5

57,5

62,5

67,5

72,5

Ukupno

Poljski

N

kom.

3

10

8

6

5

4

4

3

1

3

1

48

jasen

G

m

2

0,04

0,24

0,32

0,36

0.41

0,44

0,57

0,53

0,22

0,78

0,31

4,21

Ameriki jasen

N

kom.

22

24

23

25

17

11

6

128

G

m

2

0,27

0,58

0,91

1,48

1,41

1,21

0,85

6,72

Hrast lunjak

N

kom.

1

1

1

1

4

G

m

2

0,08

0,14

0,31

0,36

0,89

Bijela topola

N

kom.

1

2

2

3

2

10

G

m

2

0,04

0,28

0,35

0,92

0,83

2,42

Bijela

N

kom.

5

15

21

15

12

3

3

74

vrba

G

m

2

0,12

0,60

1,25

1,24

1,33

0,43

0,53

5,49

Ukupno

N

kom.

25

39

47

52

38

27

16

8

1

3

5

1

2

264

G

m

2

0,31

0,94

1,87

3,09

3,15

2,98

2,27

1,42

0,22

0,78

1.53

0,36

0,83

19,74

147


4/9

J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

umarski list br. 3 4, CXXV1 2002 ), 145-153

Tablica 2. Struktura sastojine poha-G.j. Podloje , odsjek 29d

Table 2 Structure of the stand per ha-M.u. Podloje , compartment 29d

Prsni promjer

cm

12,5

17,5

22,5

27,5

32,5

37,5

42,5

47,5

52,5

57,5

Poljsl n r - - ^ ~ r *

_

) i r > r - - o H -

(

i n r o '

_

^ ^ _ ^ _

^ ^ - ^ _ , _ CN

Vrijeme - Time (godine - years)

Slika2 . Kretanje irine godova istraivanog u zorka stabala i prosjene irine godova za poljski jasen

- umarija Nova Gradika

Figure 2 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of narrow-leaved ash

- Forest office Nova Gradika

T t ^ D D O O r N ^ t - ^ C O C O r N l ^ v O O O O f N ^ T O O C O

\ 0 ^ 0 s o t - - r - - r - t - - r - o c o c o o o c o o c * . c ^ o v o v o ^ o

0

s

0

s

O^ O O Q~ ^ CT* CT* O* . O O ^ C^ O* . 0

s

C T< O ^ O

__ _ ^ ^ _^ ^ ^ _^ __ _^ _ __ r^l

Vrijeme - Time (godin e - yea rs)

Slika 3. Kretanje irine godova istraivanog u zorka stabala i prosjene irine godova za ameriki

jasen - umarija Nova Gradika

Figure 3 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of white ash

- Forest office Nova Gradika

iste vrste. Tako je razlika krajnjih vrijednosti promjera

na krivulji rasta kod poljskog jasena 5,43 cm, a kod

amerikog jasena 5,73 cm, u korist sastojine na lokali

tetu u umariji Nova Gradika. To se moe dijelom

objasniti u znaajnoj razlici struktura sastojina kao

posljedica gospodarenja i stanita. Sigurno je da na to

ima znaajan utjecaj stanite. Sastojina na lokalitetu

umarije Stara Gradika je po nadmorskoj visini via

za 10 m i vjerojatno su tu uvjeti za rast i razvoj obiju

vrsta manje povoljni.

Ako se promatraju odnosi krivulja rasta izmeu

dviju vrsta untar iste sastojine, moe se vidjeti da su

oni slini u obje sastojine, samo to su pomaknuti po

osi y. Interesantno je daje na poetku, 1966. godine u

petnaestoj godini ivota, razlika u promjeru poljskog i

amerikog jasena na lokalitetu umarije Nova Gradi-

149

ka bila svega 0,33 cm u korist poljskog jasena, da bi se

ona tijekom vremena sve vie poveavala i na kraju do

segla vrijednost od 6,2 cm. To govori u prilog pu no bo

ljim uvjetima za rast i razvoj poljskog jasena na tom

stanitu. Slino je i u sastojini na podruju umarije

Stara Gradika. U poetku je razlika u promjeru izme

u poljskog i amerikog jasena bila 0,92 cm u korist

poljskog

jasena.

Razlika u promjeru ve nakon 5 godi

na vrlo se brzo poveala, te na kraju postigla iznos od

6,5 cm. Iz toga se isto tako vidi da su i na ovom stani

tu, koje je openito nepovo ljnije za obje vrste u odno

su na stanite na lokalitetu umarije Nova Gradika,

povoljniji uvjeti za rast i razvoj poljskog jasena u od

nosu na am eriki jasen.

Iz krivulja rasta promjera dobivene su krivulje deb-

ljinskog teajnog prirasta (Slika 8). Na slici se moe


6/9


7/9

J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITO STI DEBLJINSK OG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTO JINAMA ... umarski list br. 3- 4, CXXVI (2002), 145-153

Slika 6. Kretanje prosjene irine godov a poljskog i ameriko g jase na u istraivanim sastojinama

Figure 6. Trends in average ring widths of narrow-leaved and white ash of the studied stands

3

Slika 7. Krivulje rasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasen a

Figure 7 Grow th curves of mean stand diameter of narrow-leav ed and white ash trees

Slika 8. Krivulje prirasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasen a

Figure 8 Radial increment curves of mean stand diameter of narrow-leav ed and white ash trees

151


8/9

J. avlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

umarski list br. 3-4. CXXV1 (2002), 145-153

5. ZAKLJUAK - Conclusion

Mogue je, na nain opisan u radu, dobiti krivulje

rasta, razvoja i prirasta prsnog promjera prosjenog sas-

tojinskog stabla, vaenjem izvrtaka sa uzoraka stabala

koja se nalaze u debljinskom stupnju srednjesastojin-

skog stabla. Takva krivulja rasta, temeljena na veem

broju jedinki, puno bolje predstavlja osobitosti rasta i

razvoja prosjenih stabala sastojine nego krivulja rasta

temeljena na jednom stablu. Prema tomu, kada je cilj

utvrditi obiljeja rasta i prirasta promjera jednodobne

sastojine, bolje je uzeti uzorak izvrtaka sa srednjesasto-

jinskih stabala, nego obarati stabla za totalnu analizu.

Pomou opisane metode, praenjem kretanja pro

sjene irine goda srednjesastojinskih stabala, mogue

je istraiti dogaaje koji su utjecali na promjene u deb

ljinskom prirastu, te nain na koji su srednjesastojinska

stabla reagirala na utjecajne imbenike na rast i prirast

promjera stabala.

Razlike u rastu promjera i postizanju konane vri

jednosti promjera srednjesastojinskih stabala unutar

iste promatrane vrste, ukazuju na utjecaj strukture sas

tojine koja se vjerojatno razliito razvijala kod proma

trane dvije sastojine. Isto tako, s obzirom da se sasto

jine nalaze u razliitim staninim uvjetima, moe se

rei da je tu znaajan utjecaj i staninih imbenika.

Kako se radi samo o 4 godine razlike u starosti izmeu

sastojina, ne moe se govoriti o starosti sastojine kao

znaajnom imbeniku.

Unutar istih staninih uvjeta, rezultati su jasno po

kazali da stabla poljskog jasena puno bolje uspijevaju,

odnosno da u dobi od oko 50 godina znaajno domini

raju po promjeru u odnosu na uneseni ameriki jasen.

S obzirom da nakon prvih 15 godina ivota sastoji

ne gotovo da i nije bilo razlike u promjeru izmeu polj

skog i amerikog jasena, moe se rei da u prvom raz

doblju ivota sastojine obje vrste podjednako uspijeva

ju, poslije ega dolazi do postupnog zaostajanja u raz

voju promjera amerikog jasena.

Prvi maksimum teajnog debljinskog prirasta dogo

dio se prije kod obje vrste na podruju Stare Gradike,

na manje povoljnom stanitu. Poljski jasen je domi-

nantniji po debljinskom teajnom prirastu od ameri

kog, posebno na lokalitetu umarije Nova Gradika.

S gledita proizvodnje volumnog prirasta po kolii

ni i kvaliteti, kao i proizvodnje i svih opih dobara

ume, jasno je da do mai, poljski jasen ima dominant

nu ulogu. M eutim, s obzirom na svoja obiljeja rasta i

prirasta, uneseni am eriki jasen je imao i moe zadrati

svoj znaaj kao pionirska vrsta koja treba popravljati

uvjete na tekim i ekstremnim stanitima za dolazak i

uspijevanje poljskog jasena.

6 . LITERATURA

A n i , I., 1997: Regeneration of narrow-leaved ash

stands

{Fraxinus angustifolia

Vahl) in Central

Croatia. Glas. um. pokuse 34: 1-40. [

A n i , I., 200 1: Uspijevanje i pomlaivanje sastojina

poljskog jasena


Vahl) u

Posavini. Disertacija. umarski fakultet, Za- \

greb,

197 pp.

B e n i , R., 1955: irina goda kao inilac kakvoe

\

poljske jasenovine. umarstvo, 534-545, Beo

grad.

B e n i , R., 1956: Istraivanja o ueu i nekim fi

zikim svojstvima bijeli i sri poljskog jasen a. G


Vahl). Glas. um. pokuse,

12:13-104.

C l a u s e n , K. E., 1984: Survival and early growth of

white ash provenances and progenies in 19 plan

tations. Canadian Journal of Forest Research.

14:6,775-782.

D e k a n i , I., 1970: umsko uzgojna svojstva polj

skog jasena


Vahl). u

marstvo 1/2: 3-9, Beograd.

D e k a n i , I., 1974: Znaajke uzgoja uma jugoisto- K

ne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici umar

stva jugoistone Slavonije, JAZU Centar za

- References

znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Slavonski

Brod, pp. 11-41.

ttinger, J., 1889: Priegled drvea i grmlja od oso

bite vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. um.

list. 13(3): 112-119.

t t i n g e r , J., 1892: Botaniki vrt kr. sveuilita Franje

JosipaIu Zagrebu. um. list 16 (9-10): 409-422.

ukarek, P, 1960: Poljski jasen i njegova morfo

loka varijabilnost

Fraxinus angustifolia

Vahl

(=

Fr.oxycarpa

Willd). Glas. um. pokuse, 14:

133-258.'

a v a , V , 1959: O umi poljskog jasena sa kasnim

drijemovcem {Leucoieto-Fraxinetum angustifo-

liae

ass. nov.). um. list 83 (1-3): 39-45 .

H a n , Y . , C a s t e l l o , J. D . & L e o p o l d , D . J., 1 99 1:

Ash yellows, drought, and decline in radial

growth of white ash. Plant-Disease. 75: 1,18-23.

H o r n b e c k , J. W , S m i t h , R. B . & F e d e r e r , C . A .,

1988:

Growth trends in 10 species of trees in

New England, 1950-1980. Canadian Journal of

Forest Research. 18: 10, 1337-1340.

o z a r a c , J., 1898: Amerikanski jasen

{Fraxinus

americana

L .). um. list 22(11-12): 451-453.

152


9/9

J. Cavlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153

K r e m e r , D. , 2001 . Zas tupl jenos t amer ikog b i je log

j a s e n a Fraxinus americana L.) i pensi lvansk og

jasena Fraxinuspennsylvanica Marsh al l) u Po

kuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. Magistar

ski rad, umarski fakultet, Zagreb, 227 pp.

M a t i , S . , 1971 : P r i rodno pomla ivan je po l j skog

jasena Fraxinus angustifolia Vahl) u P osav ini.

U: J. Kovaevi & Z. Racz (ur.), Savjetovanje o

Posavini, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u

Zagrebu, Zagreb, pp. 343-346.

P a a l a , S . W ., C a n h a m , C . D . , S i l a n d e r , J. A . Jr.

& K o b e , R. K., 1994 : Sap l ing g rowth as a

function of resources in a north temperate forest.

Canadian Journal of Forest Research. 24: 11,

2 1 7 2 - 2 1 8 3 .

P e r u i , A . , 19 2 5 : K r aj i ke I m o v n e O p in e . u m .

list 11(49):

631-641 .

P l a v i , M . , 1960 : P r i log is t ra ivan jima u i s tim i

mjeovit im sastoj inama poljskog jasena Fraxi

nus angustifolia

Vahl) . Glas . um. poku se, 14:

259-313.

P l a v i , M ., & K l e p a c , D . : 1 96 0: S tr uk tu rn i

odnosi posavskih uma obzirom na broj s tabala ,

temeljnicu i drvnu masu. Glas. um. pokuse, 14:

314-358.

P r p i , B., 1966: Kori jenov s is tem poljskog jasena

Fraxinus angustifolia Vahl) u razliitim tipovi

ma posavskih niz inskih uma. Doktorska diser

tacija. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,

Zagre b, 101 pp.

S i n c l a i r , W . A ., G r i f f i t h s , H . M . & T r e s h o w ,

M., 1993: Impact of ash yel lows mycoplasma-

like organisms on radial growth of naturally in

fected white, green, and velvet ash. Canadian

Journal of Forest Research. 23: 12, 2467-2 472.

S t r e p a k i , V , 1 9 3 1 : O r en t ab i li te t u o d vo d n ja v an j a

bara u slavonskim umama. um. list 7 (55):

308-311.

Osn ova gospodarenja za Gosp odarsku jedinic u Klju

evi od 1999. do 2008. godine. Hrva tske u

m e p. o . Zagreb, Uprava uma Nova Gradika,

Odjel za ureivanje uma, umari ja Nov a Gradi

ka, Nova Gradika, 1999.

Osno va gospodarenja za Gosp odarsku jedinicu Po -

dloje od 1999. do 200 8. godine. Hrv atske u

m e p. o . Zagreb, Uprava uma Nova Gradika,

Odjel za ureivanje uma, umarija Nova Gradi

ka, No va G radika, 1999.

ZAHVALA - Acknowledgement

Na vel ikoj pomo i pr i obavljanju terenskih is trai- Nov a Gradika, te Uprav e uma Nov a Gradika,

vanja zahvaljujemo se djelatnicima umarija Stara i

SUMM ARY: The research was carried out in two middle-aged mixed stands of

narrow-leaved ash and white ash aged 54 and 50 years in the area of the forest

offices Nova an d Stara G radika. The recordings of stand structures in the locality of

the forest office of Nova Gradika showed the mean stand diameter of 30.9 cm in the

54-year-old stand at an altitude of 94 m. In the locality of the forest office Stara Gra

dika situated 104 m above sea level, the mean stand diam eter was 22.7 cm.

Samples of increment cores of 12 cm in length w ere taken for narrow-leaved ash

and white ash from the trees belonging to the diameter degree of mean b asal area

trees. The increment cores were analysed by measuring the width of every individual

ring by a tenth of the millimetre. The thickness of the bark was also measured. The

results obtained from the analysis of the increment cores gave the trends in ring

widths for individual trees, as well as the trends in average ring widths within indi

vidual sam ples in the last 35 or more years. Also, on the basis of the increment core

analysis, parts of the diameter growth curve of the mean stand tree for every studied

species were obtained. The method is described in the paper.

According to the results, the diameter growth was equal in both species in the first

period of life, that is, in the first 15 years, followed by a more rap id growth in the

diameter of narrow-leaved ash in relation to white ash. In other words, the diameter

increment of narrow-leaved ash was higher during the studied period which in

dicates better conditions for the growth of the autochthonous narrow-leaved ash.

Key words: narrow leaved ash F.

angustifolia

Va hl), white ash F.

americana

L.)

growth of mean stand diameter; radial increment

153

Documents

Poljski i Americki Jasen Rast