AD\1153149HR.docx PE618.209v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

2018/2003(INI)

23.5.2018

MIŠLJENJE

Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

upućeno Odboru za razvoj

o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u

razvoju: šume

(2018/2003(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*):Kateřina Konečná

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PE618.209v02-00 2/12 AD\1153149HR.docx

HR

PA_NonLeg

AD\1153149HR.docx 3/12 PE618.209v02-00

HR

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za razvoj da kao nadležni

odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. primjećuje da su krčenje i degradacija šuma drugi najveći razlog globalnog zatopljenja

te da su odgovorni su za oko 15 % emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini1;

naglašava važnost poduzimanja ispravnih političkih pristupa za cjelovito i održivo

gospodarenje šumama kako bi se postigle i koristi povezane s ugljikom i one koje nisu

povezane s njime;

2. podsjeća na to da se u Pariškom sporazumu od svih strana zahtijeva da poduzmu mjere

za očuvanje i poboljšanje ponora, uključujući šume;

3. napominje da bi zaustavljanje krčenja i degradacije šuma te omogućavanje ponovnog

rasta šuma, pružilo najmanje 30 % svih mjera ublažavanja potrebnih za ograničavanje

globalnog zagrijavanja na 1,5 C2;

4. napominje da krčenje šuma predstavlja 11 % globalnih antropogenih emisija

stakleničkih plinova, više nego svi osobni automobili zajedno;

5. potvrđuje važnost vrste gospodarenja šumama za ravnotežu ugljika u tropskom

području, kako je naglašeno u nedavnim istraživanjima3u kojima se ukazalo na to da su

suptilniji oblici degradacije, a ne kako se prije smatralo samo krčenje šuma velikih

razmjera, vjerojatno značajan izvor emisija ugljika koji predstavlja više od polovice

emisija;

6. ističe da pošumljavanje, obnova postojećih degradiranih šuma i povećanje pokrivenosti

drvećem u poljoprivrednim krajobrazima preko agrošumarstva predstavljaju jedine

dostupne izvore negativnih emisija sa znatnim potencijalom za doprinos postizanju

ciljeva Pariškog sporazuma;

7. uviđa da se procjenjuje4 da je kriminal povezan sa šumama, kao što je nezakonita sječa,

tijekom 2016. iznosio 50 – 152 milijarde USD, što je porast u odnosu na iznos od 30 –

100 milijardi iz 2014., i prvi je na popisu ostvarenih prihoda u pogledu kaznenih djela

protiv okoliša na globalnoj razini; napominje da ima glavnu ulogu u financiranju

organiziranog kriminala te da znatno osiromašuje vlade, države i lokalne zajednice zbog

nenaplaćenih prihoda;

8. podsjeća na izazov iz Bonna5, namijenjen postizanju cilja obnove 350 milijuna hektara

1 https://www.forestcarbonpartnership.org/what-redd 2 Goodman, R. C. i Herold, M., Why Maintaining Tropical Forests is Essential and Urgent for Maintaining a

Stable Climate (Zašto je održavanje tropskih šuma ključno i hitno za održavanje stabilne klime) (studeni 2014.),

Radni dokument 385, Centar za globalni razvoj. McKinsey & Company, Pathways to a low-carbon economy

(Putovi prema niskougljičnom gospodarstvu) (2009.). Pathways to a low-carbon economy: Version 2 of the

global greenhouse gas abatement cost curve (Putovi prema niskougljičnom gospodarstvu: verzija 2. krivulje

troškova smanjenja emisija stakleničkih plinova) (2013.). 3 Baccini, A. i drugi, Tropical forests are a net carbon source based on aboveground measurements of gain and

loss (Tropske šume neto su izvor ugljika na temelju površinskog mjerenja dobiti i gubitka) (2017.). 4 UNEP, Izvješće o povećanju broja kaznenih djela protiv okoliša (2016.). 5 Vidjeti https://www.iucn.org/theme/forests/our-work/forest-landscape-restoration/bonn-challenge

PE618.209v02-00 4/12 AD\1153149HR.docx

HR

degradiranih i iskrčenih zemljišta do 2030., čime bi se moglo stvoriti oko

170 milijardi USD godišnje neto dobitaka od zaštite slivnih područja, povećanog

prinosa usjeva i šumskih proizvoda te sekvestrirati do 1,7 gigatona ekvivalenta

ugljikova dioksida godišnje;

9. napominje da šume nisu samo ključni izvor drva, hrane i vlakana, nego se u njima

nalazi i 80 % svjetske zemaljske bioraznolikosti, glavni su pružatelj različitih usluga

ekosustava te imaju značajnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika;

10. ističe da sekundarne šume, koje se uvelike regeneriraju prirodnim procesima nakon

značajnih ljudskih ili prirodnih narušavanja primarnih šuma, također pružaju, uz

primarne šume, ključne usluge ekosustava, sredstva za život za lokalno stanovništvo te

izvor drvne sirovine; smatra da bi, s obzirom na to da je njihovo preživljavanje

ugroženo i nezakonitom sječom, svaka radnja koja se odnosi na transparentnost i

odgovornost pri gospodarenju šumama trebala biti usmjerena i na sekundarne šume, a

ne samo na primarne;

11. napominje da je potvrđeno i nepobitno da se prenamjenom tropskih šuma radi

poljoprivrede, plantaža i drugih uporaba zemljišta uzrokuje znatan gubitak vrsta,

posebice vrsta tipičnih za šume;

12. poziva Komisiju da poštuje međunarodne obveze EU-a, među ostalim one preuzete u

okviru Pariške konferencije o klimi (COP21), Foruma UN-a o šumama, Konvencije

UN-a o biološkoj raznolikosti, Deklaracije iz New Yorka i cilja održivog razvoja br. 15,

a posebice cilja 15.2. kojim se želi promicati provedba održivog gospodarenja svim

vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma, rehabilitirati degradirane šume te znatno

povećati pošumljavanje i ponovno pošumljavanje u svijetu do 2020.;

13. posebice podsjeća na to da se Unija obvezala na ciljeve iz Aichija u okviru Konvencije

o biološkoj raznolikosti, kojima se zahtijeva da se sačuva 17 % svih staništa, obnovi

15 % degradiranih ekosustava te da se gubitak šuma približi nuli ili barem prepolovi do

2020.;

14. posebice podsjeća na zajedničke obveze Unije u okviru Deklaracije iz New Yorka o

šumama da se obnovi 150 milijuna hektara degradiranih krajobraza i šumskih zemljišta

do 2020. te da se znatno povećaju stope globalne obnove nakon toga, čime bi se

obnovilo najmanje dodatnih 200 milijuna hektara do 2030.;

15. pozdravlja objavljivanje dugo očekivane studije izvedivosti o mogućnostima jačanja

djelovanja EU-a u pogledu krčenja šuma1, koju je naručila Glavna uprava Komisije za

okoliš; napominje da je ta studija usredotočena uglavnom na sedam dobara kojima se

ugrožavaju šume, odnosno palmino ulje, soju, gumu, govedinu, kukuruz, kakao i kavu,

te priznaje da je „EU očito dio problema globalnog krčenja šuma”;

16. u potpunosti je svjestan složenosti problema krčenja šuma i naglašava važnost

donošenja globalnog rješenja temeljenog na kolektivnoj odgovornosti mnogih aktera;

čvrsto preporučuje da to načelo poštuju svi sudionici u opskrbnom lancu za drvne

sirovine, uključujući EU i druge međunarodne organizacije, države članice, financijske

1 http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/feasibility_study_deforestation_kh0418199enn_main_report.pdf

AD\1153149HR.docx 5/12 PE618.209v02-00

HR

institucije, vlade zemalja proizvođača, autohtone narode i lokalne zajednice, nacionalna

i multinacionalna poduzeća, potrošačke udruge i nevladine organizacije; osim toga,

uvjeren je da svi ti akteri trebaju napraviti svoj dio koordinacijom uloženih napora kako

bi se riješili mnogi ozbiljni problemi povezani s krčenjem šuma;

17. pozdravlja činjenicu da su se glavni akteri privatnog sektora (koji su vrlo često iz EU-a)

obvezali na zabranu krčenja šuma u svojim lancima opskrbe i ulaganjima; međutim,

napominje da EU treba dorasti izazovu i ojačati napore privatnog sektora politikama i

odgovarajućim mjerama kojima se stvara zajednička osnova za sva postižu i postižu

jednaki uvjeti za sve; smatra da bi se time potaknulo obvezivanje, stvorilo povjerenje i

učinilo poduzeća odgovornijima za svoje obveze;

18. primjećuje otvaranje javnog savjetovanja o području primjene proizvoda Uredbe o drvu;

smatra da mogućnost odabira u upitniku o smanjenju područja primjene koje će se

obuhvatiti Uredbom nije opravdana jer je nezakonita trgovina u porastu u okviru

trenutačnog područja primjene Uredbe; nadalje, napominje pozitivno stajalište Europske

konfederacije drvne industrije o proširenju područja primjene Uredbe o drvu na sve

drvne proizvode;

19. napominje da u reviziji Uredbe EU-a o drvu (SWD(2016)0034) iz 2016. nije bilo

moguće procijeniti učinkovitost, proporcionalnost i sposobnost odvraćanja kazni koje su

uspostavile države članice jer je broj kazni do tada bio vrlo nizak; osporava što

određene države članice primjenjuju kriterij „nacionalnih gospodarskih uvjeta” za

određivanje kazni, s obzirom na međunarodni aspekt tog kaznenog djela i činjenicu da

je na prvom mjestu na popisu kaznenih djela protiv okoliša u svijetu;

20. napominje da je otkriveno da se dozvolama za izvoz u okviru provedbe zakona,

upravljanja i trgovine u području šuma (FLEGT) omogućuje da se drvo nezakonitog

podrijetla miješa s drvom zakonitog podrijetla te se stoga takvo drvo može izvoziti u

EU kao drvo koje je sukladno s Uredbom EU-a o drvu (EUTR)1;

21. poziva Komisiju da ažurira smjernice Uredbe EU-a o drvu kako bi se riješilo pitanje

drva iz područja zahvaćenih sukobima i da predloži detaljnije mjere za ublažavanje

rizika kako bi se ojačala provedba, uključujući zahtjev za povećanje dužne pažnje

subjekata koji uvoze iz područja pogođenih sukobima ili visokorizičnih područja,

uspostavu odredbi i uvjeta protiv podmićivanja u ugovorima s dobavljačima, provedbu

odredbi za poštovanje mjera za borbu protiv korupcije, revidirana financijska izvješća i

revizije protiv korupcije;

22. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu i primjenjuju Uredbu EU-a o

drvu te da se njome obuhvate svi proizvodi koji su napravljeni ili mogu biti napravljeni

od drva ili koji sadržavaju ili mogu sadržavati drvo; naglašava zahtjev koji se odnosi na

provedbu odgovarajućih i djelotvornih provjera, uključujući složene lance opskrbe i

1 U izvješću o dopuštanju kriminala Agencije za istrage o kaznenim djelima protiv okoliša (EIA) i indonezijske

mreže za praćenje šuma (Jaringan Pemantau Independen Kehutanan/JPIK) iz 2014. navedeno je da su određena

društva s dozvolama sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) uključena u takozvano „pranje

drva” miješanjem drva nezakonitog podrijetla s drvom zakonitog podrijetla. Danas se to drvo može potencijalno

izvesti u EU kao drvo s dozvolom FLEGT. Dostupno na stranici http://www.wri.org/blog/2018/01/indonesia-

has-carrot-end-illegal-logging-now-it-needs-stick, primarni izvor https://eia-international.org/wp-

content/uploads/Permitting-Crime.pdf

PE618.209v02-00 6/12 AD\1153149HR.docx

HR

uvoz iz zemalja s prerađivačkom industrijom te poziva na uspostavu strogih i

odvraćajućih kazni za sve gospodarske aktere s obzirom na to da je riječ o

međunarodnom kaznenom djelu koje donosi najveći prihod među kaznenim djelima

protiv okoliša;

23. napominje postojanje modela šumarstva zajednice / kolektivnih običajnih prava posjeda

zemljišta koji mogu imati brojne prednosti1, uključujući povećanje područja šuma i

dostupnih vodnih resursa, smanjenje nezakonite sječe uspostavom jasnih pravila o

pristupu drvu i snažan sustav za praćenje šuma; predlaže da se osigura više istraživanja i

potpore za pomoć u razvoju pravnih okvira o šumarstvu zajednice;

24. ističe da se priznavanje prava posjeda zemljišta naroda, na primjer ustavom, ne

primjenjuje nužno u praksi2 te bi stoga EU trebao provoditi aktivnu provjeru kako bi se

zajamčilo da se poštuju prava posjeda zemljišta, u svrhu dobrovoljnih partnerskih

sporazuma i za pojedinačne slučajeve EU-ovog financiranja razvoja;

25. podsjeća na to da bi Komisija do 27. studenoga 2018. trebala Parlamentu i Vijeću

podnijeti izvješće o funkcioniranju Direktive o transparentnosti 2013/50/EU, kojom se

uvode zahtjevi za objavu za plaćanja koja vladama izvršavaju poduzeća koja kotiraju na

burzi i velika poduzeća koja ne kotiraju na burzi s djelatnostima u ekstraktivnoj

industriji i sječi primarnih (prirodnih i poluprirodnih) šuma; nadalje napominje da bi

izvješće trebalo biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom; u svjetlu moguće revizije

poziva Komisiju da razmotri proširenje obveze na druge industrijske sektore koji utječu

na šume te na druge šume, osim primarnih;

26. poziva EU da održi svoje obećanje da će pojačati tekuće pregovore o dobrovoljnim

partnerskim sporazumima o FLEGT-u; ističe potrebu da se osigura da koncesije za

sječu drveća dodijeljene na temelju korupcije ili na drugi nezakonit način ne budu

legitimizirane u okviru bilo kakvog sporazuma ili zakonodavstva, da to zakonodavstva i

ti sporazumi budu usklađeni s međunarodnim pravom i obvezama preuzetima u pogledu

zaštite okoliša i bioraznolikosti, ljudskih prava i održivog razvoja, da iz njih proizađu

adekvatne mjere za očuvanje i održivo gospodarenje šumama, uključujući pravnu

zaštitu prava lokalnih zajednica i autohtonih naroda priznavanjem njihovih prava na

posjed zemljišta i običajnih prava, te da se riješe problemi globalne trgovine drvnim

proizvodima, poput drva iz područja zahvaćenih sukobima i drva dobivenog

prenamjenom zemljišta;

27. poziva Komisiju i države članice da koordiniraju donorske politike i zajamče da se

sredstva za razvoj u okviru tih politika neće upotrijebiti za potporu širenju industrijske

sječe u netaknute tropske šume; poziva na obustavu financiranja svakog projekta u

pogledu kojeg postoji tvrdnja poduprta dokazima o takvu krčenju, sve dok se ta tvrdnja

ne odbaci ili dok se ne primijene korektivne mjere;

28. poziva EU da podupre inicijative zemalja u razvoju bogatih šumama namijenjene za

1 Slučaj iz Nepala koji je predstavila organizacija ClientEarth, dostupno na stranici

https://www.clientearth.org/what-can-we-learn-from-community-forests-in-nepal/ 2 Nedavni slučaj (projekt WaTER, koji je financirala Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj) odnosio

se na kršenje prava posjeda zemljišta autohtonih kenijskih naroda Ogieka i Sengwera unatoč priznanju njihovih

prava na zemljište u Ustavu, posebice člankom 63. stavkom 2. točkom (d) i u Zakonu o zemljištu zajednice iz

2016.

AD\1153149HR.docx 7/12 PE618.209v02-00

HR

kompenzaciju neometanog širenja poljoprivrednih praksi i aktivnosti rudarstva, što je

imalo negativan učinak na gospodarenje šumama te na životni stil i kulturni integritet

autohtonih naroda, kao i štetne posljedice za socijalnu stabilnost i neovisnost

poljoprivrednika u pogledu opskrbe hranom;

29. napominje da bi se postupkom FLEGT trebalo odgovarati na temeljne uzroke krčenja

šuma u zemljama proizvođačima, što obuhvaća nesiguran posjed zemljišta, slabu

provedbu zakonodavstva i slabo upravljanje;

30. poziva EU da u svojem dijalogu sa zemljama u razvoju bogatima šumama istakne

potrebu za uvođenjem odgovarajućih sustava i programa kompenzacije za lokalne

zajednice koje su prisilno preseljene i lišene pristupa svojim zemljištima i resursima te u

svim slučajevima kada nije dobiven njihov slobodan, prethodan i informiran pristanak;

31. poziva EU da, kao dopunski element dobrovoljnih partnerskih sporazuma, donese

zakonodavstvo koje će se odnositi na takve sporazume, vodeći se pritom Uredbom EU-a

o drvu kojom su obuhvaćena i poduzeća i financijske institucije, te da revidira

funkcioniranje postojećih dobrovoljnih partnerskih sporazuma u praksi, osiguravajući

da zajednička procjena državnog sustava osiguranja zakonitosti drva funkcionira kako

je navedeno u dobrovoljnom partnerskom sporazumu te da se može isključiti takozvano

„pranje drva”; sa zabrinutošću primjećuje da, iako treba priznati da EU regulira

opskrbne lance za drvo, ribu i minerale iz područja zahvaćenih sukobima, još nije

regulirao opskrbne lance za poljoprivredna dobra kojima se ugrožavaju šume; potiče

Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore kako bi proveli Uredbu o drvu i

bolje procijenili njezinu učinkovitost;

32. poziva Komisiju i države članice da razviju postupak koji se pokreće kada dođe do

sukoba u partnerskoj zemlji dobrovoljnog partnerskog sporazuma, uključujući

uspostavu neovisnog odbora koji provodi procjenu rizika od pojavljivanja drva iz

područja pogođenih sukobima i potrebu za obustavom dobrovoljnog partnerskog

sporazuma u svim fazama pregovora kada postoje dokazi da prihodi od trgovine drvom

potiču sukobe;

33. poziva Komisiju da osigura dosljednost između Zajedničke poljoprivredne politike

(ZPP) i ostalih politika EU-a i potakne sinergije između njih te da osigura da se provode

na način koji je sukladan programima usmjerenima na borbu protiv krčenja šuma u

zemljama u razvoju, uključujući program REDD+; poziva Komisiju da se pobrine za to

da se uvoz dobara koja ugrožavaju šume ukloni iz izravne ili neizravne potpore u okviru

buduće prehrambene i poljoprivredne politike EU-a; poziva Komisiju da potiče, ondje

gdje je to praktično, povećanje prakse agrošumarstva i ponovnog pošumljavanja; poziva

Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se o problemima okoliša povezanima s

krčenjem šuma raspravlja i s obzirom na ciljeve predviđene Strategijom EU-a za

biološku raznolikost do 2020., koji moraju biti sastavni dio vanjskog djelovanja Unije u

tom području;

34. smatra da je mapiranje, uključujući s pomoću satelita i geoprostornih tehnologija,

ključno za osiguranje transparentnosti i odgovornosti pri gospodarenju šumama te za

uspostavu ciljanih strategija za pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i stvaranje

ekoloških koridora; stoga poziva Komisiju i države članice da pruže tehničku i

financijsku potporu zemljama u razvoju bogatima šumama kako bi se poduprlo

PE618.209v02-00 8/12 AD\1153149HR.docx

HR

temeljito mapiranje njihovih šuma, također pružanjem potpore projektima za zajedničko

mapiranje koje zajedno provode nevladine organizacije, šumarske organizacije,

znanstvenici i lokalni stručnjaci;

35. napominje da je više od polovice dobara proizvedenih i izvezenih na globalno tržište

proizvod nezakonitog krčenja šuma1 te da je širenje poljoprivrednih površina, i u

komercijalne i u samoopskrbne svrhe, uzrok više od 80 % ukupnog krčenja šuma2;

nadalje, napominje da su EU-ov uvoz hrane za životinje i bjelančevina (npr. soje) zbog

visoke razine potrošnje mesa kako je potvrđeno u nedavnoj studiji, njegov uvoz kakaa i

palminog ulja, tok financija u sektore koji uzrokuju krčenje šuma i degradaciju šuma,

njegova potrošnja biogoriva i rastuća potražnja za šumskom biomasom i drvetom,

uključujući potražnju za energijom, značajni pokretači krčenja šuma i degradacije

šuma3;

36. poziva EU da uspostavi obvezujući regulatorni okvir kako bi se zajamčila sljedivost

opskrbnih lanaca svih uvoznika poljoprivrednih dobara sve do podrijetla sirovine;

napominje da se nove tehnologije, npr. tehnologija lanca blokova, mogu upotrebljavati

za praćenje podrijetla dobara te ističe da bi se to moglo upotrebljavati u praksi za

povećanje transparentnosti u pogledu podrijetla različitih dobara i praktički ukloniti

krčenje i degradaciju šuma iz lanaca opskrbe;

37. poziva Komisiju da razvije sustav certifikacije za proizvode proizvedene na održiv

način bez krčenja šuma, koji ulaze na tržište EU-a;

38. u pogledu palminog ulja, pozdravlja pozitivan doprinos postojećih sustava certifikacije,

ali sa žaljenjem primjećuje da ni RSPO, ni ISPO, ni MSPO ni bilo koji drugi važniji

priznati sustav certifikacije zapravo ne brani svojim članovima da prašumu ili tresetište

prenamjene u plantaže palmi; stoga smatra da se tim važnim sustavima za certifikaciju u

praksi ne uspijeva ograničiti emisije stakleničkih plinova pri osnivanju plantaža i

njihovu djelovanju te se kao posljedica toga njima nije uspjelo spriječiti velike požare u

prašumama i na tresetištima; poziva Komisiju da osigura nezavisnu reviziju i nadzor

nad tim sustavima certifikaciju kojima će se jamčiti da je palmino ulje koje se stavlja na

tržište EU-a u skladu sa svim potrebnim standardima i da je održivo; napominje da se

pitanje održivosti u sektoru palmina ulja ne može rješavati samo dobrovoljnim mjerama

i politikama, već da su obvezujuća pravila i obvezujući sustavi certificiranja potrebni i

za poduzeća iz sektora palmina ulja;

39. podsjeća na svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma4,

uključujući napomenu da 73 % globalnog krčenja šuma proizlazi iz krčenja zemljišta za

1 Niz izvješća o trendovima povezanima sa šumama, 2014.: Consumer Goods and Deforestation: An Analysis of

the Extent and Nature of Illegality in Forest Conversion for Agriculture and Timber Plantations (Potrošačka roba

i krčenje šuma: analiza razmjera i prirode nezakonitosti u prenamjeni šuma za poljoprivredu i šumske nasade)

https://www.forest-trends.org/wp-content/uploads/2014/09/doc_4718.pdf 2 Tackling deforestation and forest degradation: a case for EU action in 2017 (Zaustavljanje krčenja šuma i

degradacije šuma: slučaj za djelovanje EU-a 2017.) https://www.greenpeace.org/eu-unit/Global/eu-unit/reports-

briefings/2017/170620%20-%20A%20case%20for%20EU%20action%20in%202017.pdf 3 Feasibility study on options to step up EU action against deforestation (Studija izvedivosti o mogućnostima

poboljšanja djelovanja EU-a u pogledu krčenja šuma), Europska komisija

http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/feasibility_study_deforestation_kh0418199enn_main_report.pdf 4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0098.

AD\1153149HR.docx 9/12 PE618.209v02-00

HR

poljoprivredna dobra, da je 40 % globalnog krčenja šuma uzrokovano prenamjenom u

opsežne monokulturne plantaže palmina ulja te da je EU veliki uvoznik proizvoda koji

su nastali kao posljedica krčenja šuma; podsjeća i na svoje izmjene Direktive o

obnovljivim izvorima energije kojima se najkasnije do 2021. ukidaju poticaji za

uporabu palmina ulja u gorivima namijenjenima za uporabu u prometu;

40. poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u pogledu navedene Rezolucije o palminu

ulju i krčenju prašuma, uvodeći kriterije održivosti za palmino ulje i za proizvode koji

ga sadržavaju, a koji ulaze na tržište EU-a, kao i jedinstven sustav certifikacije te

poboljšavajući sljedivost uvezenog palminog ulja;

41. potiče Komisiju i sve države članice koje to još nisu učinile da rade na uspostavi obveze

na razini EU-a da će se nabavljati samo certificirano održivo palmino ulje najkasnije do

2020., između ostaloga potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama

naslovljene „Ususret iskorjenjivanju krčenja prašuma iz lanaca poljoprivrednih dobara s

europskim zemljama”, te da rade na uspostavi predanosti industriji, između ostaloga

potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama o potpori potpuno održivom

lancu opskrbe palminim uljem do 2020.;

42. smatra da napori za zaustavljanje krčenja šuma trebaju obuhvaćati pomoć i potporu

namijenjene najučinkovitijem mogućem iskorištavanju postojećih obradivih zemljišta,

što treba primijeniti zajedno s pristupom pametnih sela; uviđa da agroekološke prakse

imaju velik potencijal za maksimiranje funkcija ekosustava i njegovu otpornost preko

kombiniranih i veoma raznolikih tehnika sadnje, agrošumarstva i permakulture koje su

relevantne i za proizvode kao što su palmino ulje, kakao ili guma, te za davanje viška

koristi u pogledu društvenih učinaka, diversifikacije proizvodnje i produktivnosti, bez

potrebe za dodatnom prenamjenom šuma;

43. poziva EU da osigura da uspostavljene mjere i regulatorni okvir ne uzrokuju

neopravdano opterećenje malim i srednjim poduzetnicima proizvođačima te da ne

onemogućavaju njihov pristup tržištima i međunarodnoj trgovini;

44. poziva Komisiju da pokaže političku volju i vodstvo obvezujući se da će što prije, a u

svakom slučaju prije završetka mandata trenutne Komisije, donijeti ambiciozan akcijski

plana EU-a o krčenju i degradaciji šuma kojim bi trebale biti obuhvaćene konkretne

regulatorne mjere kako bi se zajamčilo da nijedan lanac opskrbe ili financijska

transakcija povezana s EU-om ne uzrokuju krčenje i degradaciju šuma ili kršenje

ljudskih prava u zemljama u razvoju;

45. poziva da takva zakonodavna mjera obuhvaća obvezne zahtjeve dužne pažnje za lance

subjekata koji upotrebljavaju dobra kojima se ugrožavaju šume i obveze za financijske

institucije da poduzmu mjere za uklanjanje rizika od krčenja šuma koje proizlazi iz

financijskih ulaganja;

46. naglašava da trgovinski pregovori Unije moraju biti u skladu s obvezama Unije da

poduzme mjere za smanjenje krčenja i degradacije šuma i da poveća zalihe ugljika u

šumama u zemljama u razvoju;

47. poziva Komisiju i države članice da u cijelosti iskoriste postojeće diplomatske i

institucionalne postupke i dijaloge kako bi se potaknulo zemlje koje prerađuju i/ili

PE618.209v02-00 10/12 AD\1153149HR.docx

HR

uvoze znatne količine drva iz tropskih područja, posebice kada se ti proizvodi od drva

zatim izvoze u EU, kao što su Kina i Vijetnam, da donesu efektivno zakonodavstvo

kojim se zabranjuje uvoz nezakonito posječenog drva i zahtijeva od subjekata da

postupaju s dužnom pažnjom usporedivom sa onom koja se zahtijeva Uredbom EU-a o

drvu.

AD\1153149HR.docx 11/12 PE618.209v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 17.5.2018.

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

53

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen,

Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam

Dalli, Seb Dance, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz,

Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens

Gieseke, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte

Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor,

Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas

Mazuronis, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci,

Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia

Reid, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Claudiu Ciprian Tănăsescu,

Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Nikos Androulakis, Nicola Caputo, Esther Herranz García, Jan

Huitema, Peter Jahr, Karol Karski, Ulrike Müller, Stanislav Polčák,

Bart Staes, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Flack, Jaromír Kohlíček, Miltiadis Kyrkos

PE618.209v02-00 12/12 AD\1153149HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

53 +

ALDE Gerben-Jan Gerbrandy, Jan Huitema, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis,

Ulrike Müller, Nils Torvalds

ECR: John Flack, John Procter

EFDD: Piernicola Pedicini

ENF : Sylvie Goddyn

GUE/NGL: Stefan Eck, Jaromír Kohlíček

NI : Zoltán Balczó

PPE: Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz,

Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej

Grzyb, Esther Herranz García, György Hölvényi, Peter Jahr, Peter Liese, Lukas Mandl,

Stanislav Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D: Nikos Androulakis, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola

Caputo, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Miltiadis Kyrkos, Jo

Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Claudiu Ciprian

Tănăsescu, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE: Benedek Jávor, Davor Škrlec, Bart Staes

1 -

EFDD Julia Reid

3 0

ECR Karol Karski, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani