Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Osnove Windows...
Organizacija podataka
Miš i tastatura
Grafički elementi
Organizacija podataka
Imena perifernih uređaja
Fajl, datoteka (file)
Direktorijum, fascikla (folder)
Prečica (shortcut)
Imena perifernih uređaja
Sastoje se od jednog velikog slova latinice
(A-Z) iza kojeg su dve tačke (:).
Uobičajena su sledeća simbolička imena:
A: (B:) prva (druga) disketna jedinica
C: sistemski disk
D:, E:, .... Z: particije sistemskog diska, ostali diskovi i/ilinjihove particije i CD/DVD uređaj
Simbolička imena tastature, ekrana i portova:
CON: tastatura i ekran
COM1:, COM2: ... serijski port
LPT1:, LPT2:, ... paralelni port
Adresa za pregled
računarskih komponenti
https://www.tomshardware.com/articles/
Pojam fajla
Fajl (datoteka) je imenovani, logički skup podataka
koji je smešten na fizički medijum.
Fajl je imenovani prostor na disku u kome se
čuvaju podaci. Fizička organizazcija podataka može
biti ili kontinuirani niz bajtova ili neka od složenijih
struktura.
Dve osnovne karakteristike svakog fajla su ime i tip.
Ime se sastoji od niza znakova ( u Windows XP 255
znakova najviše)
Tip (ekstenzija) sastoji se najčešće od tri (četiri)
znaka, ukazuje da li je to program ili su podaci, kao i
kojim programom se taj fajl može otvoriti.
Neke od standardnih ekstenzija:
ASM asemblerski program
BAK rezervna kopija fajla
BAS Basic program
BIN binarna datoteka
BMP grafički fajlovi, slike u BMP formatu
C, CPP, BAS, PAS izvorni program napisan u
programskom jeziku C, C++, Basic, Pascalu
OBJ objektni fajl
EXE izvršni fajl
SYS sistemski fajl
TXT tekstualni fajl
DOCX tekstualni fajl, dokument
XLSX EXCEL fajl
HTML
MDB
Sa stanovišta korisnika fajl je organizovan skup
blokova podataka koji su svrstani po
određenom redosledu, te blokove nazivamo
logički slogovi. Primer logičkog sloga skup
podataka o jednom učeniku (ime, prezime,
datum rođenja ...). Nasuprot tome, spoljna
memorija je podeljena na sektore, koje
predstavljaju fizički blok. Jedan od zadataka
OS jeste da smesti logičke slogove podataka u
fizičke blokove spoljne memorije i pri tome da
obezbedi da na osnovu imena fajla odredi njenu
adresu na spoljnoj memoriji.
Direktorijumi (fascikle)
Operativni sistem obezbeđuje sredstava za
organizaciju fajlova a to je sistem direktorijuma
(fascikla, katalog, imenik).
Direktorijum je tabela koja OS prvenstveno služi
za preslikavanje simboličkih imena fajlova u
adresu fajla na disku.
Direktorijum možemo shvatiti kao spisak
fajlova.
Većina direktorijuma sadžji:
informacije za identifikaciju (ime i tip fajla)
informacije administrativnog tipa (vremenu
kreiranja fajla, korisniku koji ju je kreirao,
vremenu poslednje modifikacije, veličini fajla...)
informacije o pristupu i zaštiti fajla
informacije o fizičkim karakteristikama (broj
dodeljenih blokova, početnu adresu, način
povezivanja blokova...), tj. informacije o mestu
na disku gde je snimljen fajl
informacije o logičkim karakteristikama fajla
(vrsta sloga, dužina sloga,...)
Kako broj fajlova vrlo brzo postane velik, korisnik se
teško snalazi ako ne grupiše srodne fajlove u kraće
spiskove tj. kraće direktorijume. Takvi kraći spiskovi
nazivaju se poddirektorijumi, potkatalozi.
Svaki direktorijum može da sadrži pored fajlova i druge
direktorijume (poddirektorijume).
Svaka spoljašna memorijska jedinica (disk, disketa, CD,
flash ...), ima svoj glavni direktorijum, koreni
direktorijum (root) iz kojeg se granaju drugi direktorijumi,
koji opet imaju svoje direktorijume itd. Ovakva
organizacija naziva se stablo direktorijuma (directory
tree).
Koreni direktorijum se formira u procesu pripreme
uređaja (diska, diskete) za korišćenje, postupkom koji se
zove formatiranje. Koreni direktorijum sastoji se samo od
imena jedinice (npr. C:)
Put (path) do fajla određen je nazivima kataloga i
podkataloga (čvorova stabla) preko kojih se dolazi do fajla.
Čvorovi tog puta odvojeni su bekslešom (backslash – kosa
crta unazad \).
Puno ime fajla sastoji se od
puta do fajla (koji uključuje i ime jedinice na kojoj se
nalazi, tj. koreni katalog)
imena i tipa fajla
Svaki fajl je jedinstveno određen svojim punim imenom.
Koren (root) C:
muzika igreskola
spisak.doc
telefoni.xls
domaca strana
Prirodne nauke Drustvene nauke
matematika fizika informatika srpski engleskiistorija
primena
uvod.ppt
osnove.ptt
C# sistemi
...
Primeri puta iz prethode opisane organizacije podataka
na disku c:
• c:\ skola \Prirodne nauke\informatika
• c:\ muzika\domaca
Primeri punog imena fajla iz prethode opisane
organizacije podataka na disku c:
• c:\ spisak.doc
• c:\ skola \Prirodne
nauke\informatika\primena\uvod.ppt
Prečice - shortcut
Prečice (shorcut) su posebna vrsta fajla, čija je
jedina uloga da pokažu putanju do nekog
drugog fajla ili direktorijuma, odnosno do nekog
drugog objekta u sistemu.
Jedan od čestih primera njihove upotrebe je startovanje
neke aplikacije. Bilo bi naporno da svaki put kad želimo
da startujrmo neku aplikaciju prođemo kroz nekoliko
direktorijuma da bi došli do fajla sa aplikacijom. Umesto
toga, postavimo prečicu do programa i kad želimo da
pokrenemo aplikaciju aktiviramo prečicu.
Miš
Pokazivač (cursor) može da ima različite oblike
(strelica, peščani sat, ruka sa uperenim kažiprstom...)
Osnovne operacije:
jednostruki pritisak (click)
dvostruki pritisak(double click)
desni pritisak (right click)
Obeležavanje objekata (select)
Prevlačenje objekata (drag & drop) Kada miš pokazuje na neki objekat, pritisak tastera miša i
pomeranje miša po ravnoj površini sa pritisnutim tasterom
(bez otpuštanja od momenta pritiska)
Tastatura Kursor je pokazivač na ekranu, prilikom kucanja pokazuje
mesto gde će biti otkucan sledeći znak. Najčešće ima oblik
tanke uspravne ili horizontalne crte u visini podnožja slova
koja blinkuje (treperi), ili u obliku pravougaonika koji pokriva
slova.
Neki od tastera• Esc
• Backspace
• Shift
• CapsLock (Lock)
• Insert
• Delete
• Enter (Return)
• Ctrl
• Alt
• Strelice
• Home
• End
• PgUp (PgDn)
• PrtSc
Neke komande se zadaju istovremenim pritiskom na dva ili
više tastera. U tom slučaju prvo se pritisne prvi (ili prva dva
tastera), a zatim se pritisne poslednji taster u kombinaciji.
Grafički elementi
Radna površina (desktop)
Traka zadataka ( taskbar)dugme Start, dugmad za otvorene prozore, polje za obaveštavanje
Ikone (icon)Sličica koja označava objekat (objekta je sve ono
što postoji u sistemu fajl, direktorijum, štampač...).
scrintip - kratko objasnjenje
Prozori (window)• svaki program se izvršava u vizuelno odvojenom
prostoru na ekranu – pozoru
• kontrola rada pojedinih programa vrši se prelaskom u njegov prozor
• podaci sa tastature i miša dostavljaju se programu čiji je prozor aktivan
Možemo razlikovati 4 vrste prozora:
• grupni prozor (npr Control panel, My computer)
• prozor aplikacije ( npr. WORD)
• prozor dokumenta (npr. pismo.doc, spisak.doc)
• prozor za dijalog (dialog prilikom snimanja, razne informacije, upozorenja... )
Svaki prozor ima traku naslova (title bar), u kojoj se nalaze informacije o sadržaju programa, a služi i za pomeranje prozora.
Promena veličine prozora
Zatvaranje prozora
prozoriikone
Start meni
Traka zadataka Polje za obaveštavanje
radna površina
Meniji (menu)Lista raspoloživih komandi i opcija, mogu imati horizontalni i vertikalni položaj, u okviru menija može se pojaviti podmeni. Komande koje se u datom trenutku mogu primeniti ispisane su jasno, inače su ispisane bledo. Izbor iz menija vrše se korišćenjem miša ili tasature (Alt za prelazak u liniju menija...., Alt, Alt + blank, Alt+Slovo).
Trake sa alatima (tool bar)izdvojene najčešće korišćene komande programa, i predstavljene dugmadima
Traka (riboon)Traka sadrži kartice( tabove), na svakoj kartici nalazi se
grupe alata koje grupišu srodne akcije. Na primer u word-u
na tabu Home nalaze se grupe Home, Font...
Radni prostor prozora (workspace)
Statusna traka (status bar)ispis raznih objašnjenja koje daje program
Trake za pomeranje (scroll bar)pomeranje sadržaja prozora (u sva 4 smera)
Kontekstni meni (context menu)
Dijalozi (dialog)Posle zadavanja neke komande kod koje treba podesiti parametre ( imena tih komandi su u meniju napisana sa tri tačke na kraju) ili kada program posle zadavanja neke komande treba da upozori korisnika javljaju se prozori za dialog. Prozor za dialog može imati više kartica (tab) od kojih svaka ima na vrhu jezičak sa nazivom (npr. Print Preview).
Dugmad (button)Klikom na njih izvodi se neka akcija, sastavni su deo svakog dialoga (Yes, No, Applty, Cancel, OK, Save...)
Kontrole za unos i izbor
Opciono dugme (Radio button)
opcije se međusobno isključuju
Opcioni kvadrat (Check box)
uključivanje i isključivanje pojedinih opcija
Tekstualno polje (Text box)
koristimo za ručni unos nekog teksta
Numeričko tekstualno polje (Numeric Up Down)
koristimo za unos numeričkih vrednosti
Polja sa listama
Listbox - lista - izbor vrednosti iz unapred
definisnaog skupa
Combo Box – kombinovana lista - kombinacija List
Box-a i Text Box-a (primer Save As)
traka naslovan meni
Traka za
pomeranjestatusna linija
linija alatki
radni prostor
kartice
numeričko
tekstualno polje
lista
dugme
kartice grupa alata
opcioni kavdarat
chech box
opciono dugme
radio button
Primer prozora čiju veličinu ne možemo da menjamo
Kreiranje foldera
Kreiranje tekstualnog fajla
Startovanje aplikacija Notepad –
beležnica, WordPad - pisanka i
njihovim korišćenjem kreiranje, novih
fajlova, kao i izmena vec postojećih
(Save As)
Kopiranje, brisanje, premeštanje,
preimenovanje fajlova i foldera
Kopiranje, brisanje, premeštanje više
fajlova, foldera
Pregleda sadržaja računarskog
sistema
View (uređen prikaz)
Folder options...
Control panel
Add hardware
Add or Remove programs
Appearance and Personalisation
Folder Options
Fonts
Printers and Faxes
Sound and Audio Devices
Control panel
User Accounts
Power Options
System
Add or Remove programs
Date and Time
Regional and Language Options