Opis procesa obrade šteta korištenjem Unified Modeling Language (UML) i Windows Workflow Fondation (WF)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Na temelju procesa obrade šteta u osiguravajućim kućama u primjeru je prikazano UML modeliranje procesa obrade šteta i korištenje WF tehnologije.

Citation preview

  • Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

    UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA doc.dr.sc. Ivan Zoraja

    SEMINARSKI RAD

    OPIS PROCESA OBRADE TETA KORITENJEM

    UNIFIED MODELING LANGUAGE - UML I WINDOWS WORKFLOW FONDATION - WF

    U Splitu 16.5.2013. Ivan Marki, dipl.ing

  • 2

    1 SADRAJ

    2 Uvod............................................................................................................................... 3

    2.1 UML Dijagrami ........................................................................................................ 4 2.1.1 Strukturalni dijagrami........................................................................................ 4 2.1.2 Dijagrami ponaanja ........................................................................................ 5 2.1.3 Dijagrami interakcije ......................................................................................... 5

    2.2 Windows Workflow Foundation ............................................................................... 6

    3 Primjer: Proces obrade teta .......................................................................................... 6 3.1 UML Modeliranje procesa obrade teta ................................................................... 9 3.2 Koritenje WF tehnologije ......................................................................................11

    4 Zakljuak .......................................................................................................................13 5 Literatura .......................................................................................................................14

  • 3

    2 Uvod

    Posljednjih godina UML (Unified Modeling Language) postao je standard za razvoj programa. UML je grafiki jezik za vizualizaciju, specificiranje, konstruiranje i dokumentiranje koncepta programskih sustava. UML nije ogranien samo na razvoj programa. Neki od dijagrama se koriste za modeliranje, poslovni inenjering, analizu procesa i konfiguraciju sustava.

    Razvoj UML-a poeo je 1994 kada se James Rumbough pridruio Grady Boochu u Rational Software grupi. Oni su radili na objektno orijentiranim metodama zvanih OMT (Object Modeling Technique) - tada je postojalo oko 50 takvih metoda. Kasnije, 1995 pridruio im se Ivar Jacobson koji je radio na OOSE (Object Oriented Software Engineering). Godine 1997 nastao je UML 1.0 koji je posluio grupi za objektno modeliranje OMG (Object Modeling Group) u cilju ispunjavanja njihovih zahtjeva za standardnim jezikom modeliranja. Od tada UML je prihvaen kao standardni jezik za modeliranje u industrijskim i akademskim krugovima.

    Godine 2000 UML je prihvaen od meunarodne organizacije za standarde ISO (International Organization for Standardization) kao industrijski standard za modeliranje programskih sustava. Trenutna verzija UML-a je 2.4.1 objavljena od OMG-a u 8 mjesecu 2011.

    UML nudi naine standardizacije za vizualizaciju konceptualnog modela sustava i to sljedeih elemenata:

    Aktivnosti (Activities)

    Uloga (Actors)

    Poslovnih procesa (business processes)

    ema baze podataka (database schemas)

    Logikih komponenti (logical components)

    Izraza programskih jezika (programming language statements)

    Iskoristivih programskih komponenti (reusable software components)

  • 4

    2.1 UML Dijagrami UML 2.2 ima 14 tipova dijagrama podijeljenih u dvije kategorije. Sedam dijagrama predstavlja strukturalne informacije, a drugih sedam predstavlja ope tipove ponaanja, ukljuujui etiri koji predstavljaju razliite sluajeve interakcije. Dijagrami mogu biti prikazani hijerarhijski to je prikazano na slici 1:

    Slika 1 Hijerarhijski prikaz UML dijagrama

    2.1.1 Strukturalni dijagrami

    Strukturalni dijagrami (Structure diagrams) najvie se koriste za dokumentiranje programske arhitekture programskih sustava:

    Dijagram klasa (Class diagram): opisuje strukturu sustava prikazujui njihove klase, atribute i veze izmeu klasa.

    Dijagram komponenti (Component diagram): opisuje kako su programski sustavi podijeljeni u komponente i prikazuje ovisnosti meu njima.

    Dijagram kompozitne strukture (Composite structure diagram): opisuje internu strukturu klasa i kolaboraciju koju ta struktura ini moguom.

    Dijagram razvoja (Deployment diagram): opisuje koritenje hardvera u implementiranim sustavima i djelovanje okruenja na hardver.

  • 5

    Objektni dijagram (Object diagram): prikazuje ukupni ili dio pogleda na strukturu modeliranog sustava u odreenom vremenu.

    Dijagram paketa (Package diagram): opisuje kako je sistem podijeljen u grupe prikazujui ovisnosti izmeu grupa.

    Dijagram profila (Profile diagram): djeluje na nivou meta modeliranja prikazujui stereotipe kao klase s , i profile kao pakete s .

    2.1.2 Dijagrami ponaanja

    Dijagrami ponaanja (Behavior diagrams) opisuju mogunosti programskih sustava.

    Dijagram aktivnosti (Activity diagram): opisuje poslovno i operativno korak po korak komponente sustava, ukupni tok kontrole.

    Dijagram stanja (UML state machine diagram): opisuje stanja i stanje prijelaza sustava.

    Dijagram koritenja (Use Case Diagram): Opisuje mogunosti sustava s pogleda uloga, njihovih ciljeva prikazanih kao sluajevi i veze meu njima.

    2.1.3 Dijagrami interakcije

    Dijagrami interakcije (Interaction diagrams), podskup dijagrama ponaanja, naglaava tok kontrole i podataka kroz stvari koje su modelirane u sustavu:

    Dijagram komunikacije (Communication diagram): prikazuje interakciju izmeu objekata preko poruka.

    Dijagram pregleda interakcije (Interaction overview diagram): predstavlja pregled u kojem nodovi predstavljaju komunikacijske dijagrame.

    Dijagram sekvence (Sequence diagram): prikazuje komunikaciju i ivotni vijek poruke izmeu objekata.

    Dijagram vremena (Timing diagrams): posebni tip dijagrama interakcije gdje je fokus na vremenskim ogranienjima.

  • 6

    2.2 Windows Workflow Foundation

    WF (Windows Workflow Foundation) je Microsoft-ova tehnologija koja predstavlja API (Application programming interface), sustav za dijagram toka i dizajner za implementaciju procesa unutar .NET aplikacija. Trenutna verzija WF dio je .NET Framework verzije 4 i oznaava se kao WF4

    Dijagram toka (workflow), je skup razliitih koraka programiranja ili faza. Svaki korak modeliran u WF je Aktivnost. .NET Framework nudi skup aktivnosti kao to je WriteLine (ispis teksta na konzolu). Aktivnosti se dodaju vizualno u dijagram toka koristei dizajner ugraen u Microsoft Visual Studio 2012.

    Uahurivanje programerskih funkcionalnosti u aktivnosti doputa programerima da kreiraju odrivije aplikacije. Svaka komponenta moe biti razvijena kao CLR1 (Common Language Runtime) objekt ije se izvoenje kontrolira dijagramom.

    3 Primjer: Proces obrade teta

    Na temelju procesa obrade teta u osiguravajuim kuama u primjeru je prikazano UML modeliranje procesa obrade teta i koritenje WF tehnologije.

    Djelatnik Sektora tete zaprima prijavu, osobno od oteenog ili putem faksa. Nakon prikupljala relevantne dokumentacije (navedene kao ulazna dokumentacija) djelatnik otvara predmet u sustavu teta-automatska obrada podataka sa prefiksom MPU - motorni pomoni upisnik. Uvidom u policu osiguranja likvidator provjerava osiguravateljevo pokrie a u sustavu teta provjerava da li je plaena premija osiguranja. Likvidator nakon toga alje zahtjev za policijsko izvjee. Tokom razgovora sa osiguranikom likvidator usmeno potvruje da je policija sainila zapisnik o tetnom dogaaju, te ukoliko jeste, alje zahtjev za policijsko izvjee od nadlene policijske uprave.

    Ukoliko je po policijskom zapisniku utvreno da osiguranik nije kriv za tetni dogaaj i ukoliko se radi o nespornim sluajevima, likvidator prosljeuje kompletnu originalnu dokumentaciju osiguravajuoj kui kod koje je osiguran uesnik u tetnom dogaaju koji je identificiran kao krivac. Osiguravajua kua zadrava kopiju dokumentacije koja se odlae u arhivu. Ukoliko

    1 CLR (Common Language Runtime) komponenta Microsoft Framework biblioteke odgovorna za

    pokretanje, izvravanje aplikacija razvijenih u .NET-u kao i njihovo ispravno zatvaranje to podrazumijeva oslobaanje resursa raunala.

  • 7

    tetni dogaaj nije u potpunosti jasan, provodi se kompletna procedura utvrivanja pravnog osnova.

    Ukoliko je utvreno da je osiguranik kriv za tetni dogaaj, likvidator zatvara pomoni motorni upisnik i prosljeuje predmet i ostalu relevantnu dokumentaciju odjelu za procjene, gdje ovlateni djelatnici otvaraju predmet tete.

    Procjenitelj izlazi na lice mjesta i sainjava izvid tete. Izvid tete sadri podatke o vlasniku oteenog vozila, odnosno imovine, opisu oteenja, opisu tetnog dogaaja, uzroku tete, obimu oteenja (da li e biti potrebni dijelovi za zamjenu ili dijelovi za popravak). Visina tete odreuje se na osnovu Pravilnika o izvidu, procjeni i likvidaciji teta iz osiguranja imovine, odnosno na osnovu predrauna, rauna ili specifikacije trokova u cilju dovoenja imovine u prvobitno stanje. Na osnovu procjene teta, procjenitelj unosi iznos rezerve u AOP kao da e obaveza biti 100% plativa od strane osiguravajue kue. Iznos rezerve takoer se unosi na korice dosjea u visini procijenjene tete.

    Na temelju raspoloive dokumentacije i zakonskih odredbi, ovlateni djelatnik odjela za likvidaciju, utvruje osnovanost primljenog odtetnog zahtjeva. Istovremeno, ovlatena osoba provjerava postoji li pravna osnova za regres potraivanja i napomenu o tome unosi u AOP kao i na korice predmeta.

    Ukoliko se u skladu sa vaeim zakonskim propisima i ugovorenim uvjetima osiguranja, utvrdi da je odtetni zahtjev neosnovan, ovlatena osoba upuuje dopis stranci o odbijenom zahtjevu, te se predmet privremeno arhivira do isteka roka za albu.

    U skladu sa pravilnikom o izvidu, procjeni i likvidaciji teta iz osiguranja imovine, ustaljenom praksom i pravilima struke utvruje se stvarni iznos tete. Stvarni iznos tete utvruje se na osnovu prezentiranih rauna, predrauna, cijena preuzetih iz kataloga koji se auriraju na polugodinjoj osnovi.

    Procjenitelj koji kontrolira obraun tete, ostvaruje kontakt sa oteenom strankom radi dogovora o visini tete, telefonskim putem. O obavljenom telefonskom pozivu sainjava se zapisnik koji se odlae u predmet. Iznos nagodbe ne smije biti iznad visine obrauna tete osim u iznimnim sluajevima, kada stranka prezentira originalne raune koji nadmauju obraunatu tetu, ili kada za to postoji odobrenje direktora i svih kontrolora. Kontrola iznosa nagodbe vri se u skladu sa odlukom direktora sektora za tete.

    Ukoliko oteeni ne prihvata nagodbu, on sainjava prigovor na nagodbu. Osiguravajua kua formira komisiju za visinu teta koja razmatra prigovor na nagodbu, i odobrava ili odbija isti. U sluaju odobrenja prigovora, ovlatena osoba ponovo inicira proces nagodbe. U

  • 8

    sluaju odbijanja, oteeni moe zahtijevati ostvarenje svojih prava sudskim putem. Ukoliko se ne postigne dogovor osiguravajua kua vri uplatu nespornog dijela odtete da bi izbjeglo plaanje zateznih kamata.

    Na osnovu postignute nagodbe, likvidator sektora teta sainjava nalog za isplatu u kojoj navodi relevantne podatke o vrsti tete, broj police osiguranja, visina rezerve itd. Raunovodstvo vri likvidaciju tete, odnosno isplatu obaveza prema oteenom.

    Likvidator provjerava u sistemu teta (AOP) da li postoji pravna osnova za regres, te ukoliko postoji, dodjeljuje predmetu regresni broj, priprema regresno pismo, i tako kompletiranu dokumentaciju prosljeuje raunovodstvu. Raunovodstvo vri likvidaciju tete, odnosno isplatu te evidentira korespondirajua potraivanja po osnovu regresa. Nakon isplate tete, regresno pismo se prosljeuje pravnim ili fizikim osobama.

  • 9

    3.1 UML Modeliranje procesa obrade teta Na slici 2 prikazan je sekvencijalni dijagram na kojem je prikazan cijeli proces obrade teta dok slika 3 predstavlja dijagram stanja.

    Slika 2 Sekvencijalni dijagram obrade teta

  • 10

    Slika 3 Dijagram stanja

  • 11

    3.2 Koritenje WF tehnologije Nakon prikaza dijagrama sekvenci i dijagram stanja proces procjene teta interaktivno je prezentiran s Microsoft WF (Windows Workflow Fondation) tehnologijom. Napravljena je konzolna aplikacija koja kada se pokrene vodi korisnika kroz proces obrade tete. Korisnik unosi poetne parametre, a sustav sam odreuje akcije na osnovu unesenih parametara (slika 4 i slika 5).

    Slika 4 Izgled korisnikog suelja

    Slika 5 Izgled korisnikog suelja (opcija 2)

  • 12

    Izgled dijagrama toka (flowchart) prikazan je na slici 6.

    Slika 6 Dijagram toka WF

  • 13

    4 Zakljuak

    U ovom seminarskom radu opisani su osnovni principi UML-a i Windows Workflow Fondation-a. Dani su jednostavni primjeri modeliranja u procesu obrade teta i napravljen je primjer u WF kako bi korisnika kroz par interaktivnih upita vodio kroz proces obrade tete.

    Ne postoji jezik koji je toliko kompletan kao UML, a istovremeno i neovisan o razvojnom procesu. To znai da je UML vrlo prilagodljiv jezik i mogue je koristiti samo neke njegove dijelove u razvojnom procesu, a da se pri tome ne zanemaruju mogunosti koje UML ima. Neovisnost o razvojnom procesu daje veliku fleksibilnost programerima koji mogu zadrati svoje dosadanje procese prilagoavajui UML svojim potrebama, istovremeno ih poboljavajui i modernizirajui. Proirivost UML-a i njegove semantike omoguuje prilagodljivost novim programskim jezicima ime se osigurava njegova budunost i time se razvojnim timovima daje alat za koji znaju da e ga moi koristiti dugi niz godina.

    Sve to ini UML vrlo korisnim i prilagodljivim alatom za vizualno modeliranje sustava programske podrke. UML je gotovo neizbjean alat svakom programeru i dizajneru sustava.

    Windows Workflow Foundation predstavlja osnovni framework za definiranje dijagrama toka, robusni sustav koji doputa hostu interakciju s procesom. WF predstavlja osnovni framework za izgradnju spojenih sustava i doputa programerima da definiraju komunikaciju meu njima.

  • 14

    5 Literatura

    [1] Workflow Management Models, Methods and Systems Wil van der Aalst and Kees van Hee The MIT Press Cambridge, Massachusetts London, England, 2001

    [2] Unified Modeling Language http://en.wikipedia.org/wiki/Unified_Modeling_Language

    [3] Windows Workflow Foundation http://en.wikipedia.org/wiki/Windows_Workflow_Foundation

    [4] A Developer's Introduction to Windows Workflow Foundation (WF) in .NET 4 Matt Milner, Pluralsight November 2009 Updated to release: April 2010 http://msdn.microsoft.com/en-us/library/ee342461.aspx