Klinika za unutarnje bolesti SKB Mostar

Sindrom profesionalnog sagorijevanja u medicinskih sestara, uestalost i imbenici rizika

Anka Zelenika

Diplomirana medicinska sestra

Definicija

Sindrom sagorijevanja (Burnout syndrome) je sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenja osobnog postignua koji nastaje kao odgovor na kronini stres u poslovima vezanim uz neposredni rad s ljudima.

Koncept profesionalnog sagorijevanja definiran je trima kategorijama:

emocionalnom iscrpljenou

2.depersonalizacijom

3.percepcijom smanjenoga osobnog postignua

Sindrom sagorijevanja

Emocionalna iscrpljenost

Emocionalna se iscrpljenost odnosi na procjenu pojedinca da su njegove emotivne i fizike snage iscrpljene preko granica i osjeaj osobe da su njeni emocionalni resursi osiromaeni ili oslabljeni.

Depersonalizacija

Depersonalizacija se odnosi na mentalno distanciranje i gubitak idealizma u profesionalnom radu.

Nastaje razvoj beutnog i cininog odnosa prema ljudima koji su primatelji usluge, negativan stav prema samom radu kao i na gubitak osjeaja vlastitog identiteta.

Manjak osobnog postignua

Smanjeno osobno postignue odnosi se na negativnu samoprocijenu kompetencija i postignua na radnom mjestu.

I. stupanj - poetna naetost stresom

U prvom stupnju javljaju se:

Psiholoke i fizioloke reakcije

Razdraenost

Napetost

Hipertenzija

Problemi koncentracije

Probavni problemi

II. stupanj - reaktivna kompenzacija stresa s ouvanjem energije

Drugi stupanj karakterizira uvanje energije kako bi se kompenzirao stres:

Smanjen je angaman na poslu

Javlja se pretjerano kanjenje na posao

Odgaanje poslova i nerado prihvaanje novih radnih zadataka

Produivanje pauze

III. stupanj - faza istroenosti

U treoj fazi ve veina primjeuje da s njima neto nije u redu, posao se poinje doivljavati kao optereenje, javlja se:

Kronina depresija

Kronina psihika i fizika izmorenost

Kronine glavobolje ili migrene

elja za bijegom iz drutva i odlaskom iz obitelji

ak i suicidalne misli

Dosadanja istraivanja

Istraivanja pokazuju da su sindromu sagorijevanja na poslu najvie izloeni oni profesionalci iji posao uz svakodnevnu interpersonalnu interakciju ukljuuje i visoku razinu odgovornosti.

Uestalost ovoga sindroma je izrazito heterogena meu razliitim ali i u slinim profesijama.

Profesije/radna mjesta s visokim rizikom za razvoj sindroma sagorijevanja

Mladi lijenici (klinike) - 40%

Anesteziolozi - 35%

Pedijatri - 35%

Onkolozi - 30%

Nastavnici - 20%

Profesije/radna mjesta s niim rizikom za razvoj sindroma sagorijevanja

Obiteljska medicina - 10%

Oftalmologija - 9%

Otorinolaringologija oko - 9%

Kiropraktiari - 2%

Dekani medicinskih kola/fakulteta - 2%

Sindrom sagorijevanja kod medicinskih sestara

"Sestrinstvo je, po samoj svojoj prirodi, profesija koja doivljava visok nivo stresa. Medicinska sestra se svakodnevno suoava sa pravom patnjom, bolom i smru, kao sto se malo njih suoava. Mnoge sestrinske intervencije nisu zahvalne i produhovljene. Mnoge su, po normalnom standardu, neprijatne, druge su esto degradirajue, a neke su prosto zastraujue" (Nursing Mirror, 1984. )

Glavni izvori stresa na poslovima medicinskih sestara

Suoavanje sa smru i umiranjem

Konflikt s lijenikom

Neadekvatna pripremljenost za pomo u emocionalnim potrebama bolesnika i njihovih obitelji

Konflikt sa drugim medicinskim sestrama i nadreenima

Radna norma

Nesigurnost u vezi sa tretmanom.

Uestalost sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara

Onkologija - oko 30%

Intenzivna skrb - oko 45%

Interna medicina - oko 12%

Palijativna skrb oko - 20%

Vanost prevencije sindroma sagorijevanja kod medicinskih djelatnika

1. Znaajno smanjenje patnji pogoenih pojedinaca

2. Poboljanje razine zdravstvene skrbi (sindrom sagorijevanja znaajno smanjuje razinu zdravstvene skrbi)

3. Smanjenje trokova u zdravstvenom sustavu (bolja medicinska skrb, manje bolovanja)

Ciljevi istraivanja:

1. Ustanoviti uestalost i intenzitet sindroma sagorijevanja kod sestara i medicinskih tehniara uposlenih u Klinici za unutarnje bolesti, Klinici za kirurke bolesti SKB Mostar i Domu zdravlja Mostar.

Ciljevi istraivanja:

2. Ustanoviti rizine imbenike za razvoj sindroma sagorijevanja kod uposlenika u navedenim ustanovama

3. Ispitati rad na odreeno vrijeme kao imbenik rizika za razvoj sindroma sagorijevanja

Hipoteza istraivanja:

1. Sindrom sagorijevanja je uestaliji u medicinskih sestara uposlenih u Klinici za unutarnje bolesti te Klinici za kirurke bolesti SKB Mostar u odnosu na sestre uposlene u Domu zdravlja Mostar

2. Rad na odreeno vrijeme spada u imbenike rizika za razvoj sindroma sagorijevanja

Metode i ispitanici

Istraivanje je provedeno na Klinici za unutarnje bolesti, Klinici za kirurke bolesti Sveuiline klinike bolnice Mostar i Domu zdravlja Mostar.

Metode i ispitanici

Ispitanici su podijeljeni u tri skupine sa po 100 ispitanika ovisno o njihovom radnom mjestu. Svaki od ispitanika je ispunio sljedeih pet upitnika:

1. Opi demografski upitnik

2. Upitnik za za procjenu simptoma posredne

traumatizacije (Havelka)

3. Upitnik za samoprocjenu izgaranja na poslu (Maslach)

4. Beckov samoocjenjivaki upitnik za depresiju

5. Mansa upitnik za procjenu kvalitete ivota

Metode i ispitanici

Kriteriji ukljuenja su bili: medicinske sestre/tehniari na spomenutim klinikama i ustanovama koje su voljne ispuniti ponuene upitnike.

Iz studije su iskljuene medicinske sestre/tehniari koje nisu eljeli popuniti upitnike te koji su to uinili nepotpuno.

U skupini ispitanika uposlenih u Domu zdravlja Mostar 3 ispitanika je predalo nepotpuno ispunjene upitnike, u skupini ispitanika uposlenih u Klinici za kirurgiju 16 ispitanika su predala nepotpuno ispunjene upitnike, a u skupini ispitanika s Klinike za unutarnje bolesti 11 ispitanika su predala nepotpuno ispunjene upitnike.

Metode i ispitanici

Statistika obrada

Statistika obrada raena je navedenim statistikim metodama:

2test

Fisherov egzaktni test

Kolmogorov-Smirnov test

Mann-Whitney test

Kruskal-Wallis test

Za statistiku analizu dobivenih podataka rabljen je programski sustav SPSS for Windows (inaica 17.0, SPSS Inc, Chicago, Illinois, SAD) i Microsoft Excell (inaica 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD).

Statistika obrada

Rezultati

Uestalost sindroma sagorijevanja u ispitivanim skupinama

Uestalost sindroma sagorijevanja je statistiki znaajno vea u Klinici za kirurgiju i Klinici za unutarnje bolesti u odnosu na ispitanike uposlene u Domu zdravlja Mostar

Stupanj emocionalne iscrpljenostiN (%) ispitanika po skupiniKlinika za kirurgijuDom ZdravljaKlinika za unutarnje bolestiNii stupanj42 (50)68 (70)43 (48)Srednji stupanj23 (27)18 (19)22 (25)Vii stupanj19 (23)11 (11)*24 (27)Ukupno84 (100)97 (100)89 (100)

Stupanj emocionalne iscrpljenosti kod ispitanika uposlenih u Klinici za kirurgiju, Klinici za unutarnje bolesti i u Domu zdravlja Mostar.

Stupanj depersonalizacijeN (%) ispitanika po skupiniKlinika za kirurgijuDom ZdravljaKlinika za unutarnje bolestiNii stupanj40 (47)65 (66)51 (57)Srednji stupanj25 (30)20 (22)13 (15)Vii stupanj19 (23) 12 (12)*25 (28)Ukupno84 (100)97 (100)89 (100)

Stupanj depersonalizacije kod ispitanika uposlenih u Klinici za kirurgiju, Klinici za unutarnje bolesti i u Domu zdravlja Mostar.

Osjeaj osobnog postignua N (%) ispitanika po skupiniKlinika za kirurgijuDom ZdravljaKlinika za unutarnje bolestiNii stupanj37 (44)60 (62)28 (31)Srednji stupanj10 (12)15 (15)17 (19)Vii stupanj37 (44)*22 (23)44 (50)*Ukupno84 (100)97 (100)89 (100)

Stupanj osjeaja osobnog postignua kod ispitanika uposlenih u Klinici za kirurgiju, Klinici za unutarnje bolesti i u Domu zdravlja Mostar.

VarijabletP95% CIBolovanje0,1532,6140,0100,0440,314Odnos s lijenikom-0,288-4,890