NEVERBALNA KOMUNIKACIJA (1)

8/16/2019 NEVERBALNA KOMUNIKACIJA (1)

1/61

everbalna

komunikacija


2/61


3/61

Definicija...

Neverbalna komunikacija je dopunski kanal slanjaporuka

Definira se kao način kojim ljudi komuniiraju bez riječi! bilo

namjerno! bilo nenamjerno"

Osobe su često nesvjesne svoje neverbalne komunikacije,dok neverbalne poruke drugih lakše uočavaju iprepoznaju ponekad kao značajnije nego verbalne.

Verbalna je komunikacija uglavnom usmjerena nadavanje informacija, a neverbalnom se uglavnomprenose osjećaji ili stavovi.


4/61

Funkcije

zamjenjivanje riječi u situacijama kada jenemoguće ili neprikladno govoriti

Naglašavanje verbalne poruke zra!avanje stava prema osobi s kojom

komuniciramo "onavljanje verbalne poruke #egulacija verbalne komunikacije $uprostavljanje verbalnoj komunikaciji


5/61

Zašto je neverbalna komunikacijavažna?

%roz ljudsku povijest dugo je to bio jedini načinkomunikacije

&ok su riječi pod našom svjesnom kontrolom,neverbalni znakovi to nisu 'osim ako ljudi nisuposebno uvje!bani(

Nismo često svjesni da )čitamo* tu+eneverbalne znakove ')$umnjam da mi govoriistinu*(


6/61

Kako interpretiratineverbalne znakove?

Ni jedan znak nema neko odre+eno znnačenje samopo sebi, nego ga moramo promatrati u kontekstuostalih znakova, ali i riječi koje osoba pri tom izgovara

ri problema speci-čna za neverbalnu komunikaciukoja nas mogu zbuniti u interpretaciji znakova

/. Isti znak može imati različito značenje

0. Različiti znakovi mogu imati isto značenje 1. Ista poruka može sadržavati suprotne

verbalne i neverbalne znakove


7/61

Isti znak može imati

razliito znaenje

2judi ponekad koriste iste znakovekako bi izrazili različite osjećaje

Npr. brzo hodanje mo!e značiti da jeosoba jako ljuta ali i da je sretna iuzbu+ena

$amo na osnovu neverbalnihznakova ne mo!emo potpuno sigurnozaključiti kako se osoba osjeća


8/61

Razliiti znakovi mo!u imati

isto znaenje

"onekad za isti osjećaj koristimo različiteznakove

%ada nekog volimo ili nam se jako svi+amo!emo sjediti ili stajati blizu njega,govoriti mekšim glasom ili različitom

intonacijom, imati različit izraz lica,kretnje i stav tijela ili se obući različitonego inače.


9/61

Ista poruka može sa"ržavati

suprotne verbalne i neverbalne

znakove

Usmjerite se na više znakova a ne samo na jedan- različiti znakovi moraju me+usobno biti u skladuako !elimo razumjeti poruku.

Uzmite u obzir i ono što ljudi govore i onošto rade- kada ljudi govore jedno, a njihovi neverbalniznakovi drugo, mo!emo postati zbunjeni i krivointerpretirati poruku

Ako riječi govore jedno a neverbalni drugousmjerite se na neverbalne znakove

Ne zaboravite na kontekst u kojem sekomunikacija odvija


10/61

#lementi neverbalnekomunikacije

Izraz lica

!ogled

!oložaj tijela i kretnje !okreti

"odir

#anjski izgled !rostorna bliskost !aralingvistički znakovi- glasnoća govora,

ton, pauze tijekom govora itd

$kstralingvističk i znakovi


11/61


12/61

$aralin!vistiki znakovi

Oni nisu povezani sa sadr!ajem onoga štogovorimo, ali značajno utječu na značenje onogašto je rečeno.

Ovisno o paralingvističkim znakovima, istarečenica mo!e imati vrlo različito značenje, npr.rečenica 3&obro sam4 mo!e biti izrečena sa

zadovoljstvom ili dosadom ili ironično, itd.


13/61

$rimjer

kako se značenje rečenice mo!e promijeniti samopromjenom naglaska odre+ene riječi u njoj

Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

%a nisam rekao da je ona ukrala novac.

5 ali mo!da je rekao netko drugi.

6a nisam rekao da je ona ukrala novac. 5 dakle la! je da sam ja rekao to što mi sepripisuje

6a nisam rekao da je ona ukrala novac.

5 što ne znači da to nisam napisao ili mislio


14/61

$rimjer% nastavak


5 mo!da je to učinio netko drugi.


5 ali mo!da ga je negdje zametnula ili nekomeposudila


5 ali je mo!da ukrala nešto drugo.


15/61

$aralin!vistiki znakovi

Osjećaji poput ljutnje, entuzijazma i veseljaobično su praćeni br!im govorom, te višim tonom

i većim intenzitetom glasa

$poriji govor, te ni!i ton i intenzitet glasa običnoprate tugu i depresiju


16/61

&to sve zakljuujemo natemelju !lasa?

Na temelju glasa zaključujemo o spolu i dobiosobe, o njezinoj privlačnosti, socijalnom slojukojem pripada, o obrazovanju koje ima, ali i o tome

što je osoba po zanimanju, vjerujemo li joj ili ne, teda li nam se svi+a ili nam je antipatična

7astajkivanja i oklijevanja u govoru tako+er nam

daju odre+ene informacije što je višezastajkivanja oklijevanja i &m-ova to jevjerojatnije da je osobi tema neugodnanabijena emocija ili je osoba nesigurna u sebe


17/61

&to sve zakljuujemo natemelju !lasa?

%ada se na+u u neugodnoj situaciji ljudi često kašljuili pročišćavaju grlo

7amuckivanje, ako osoba inače ne muca, obično seinterpretira kao nervoza ili znak da osoba la!e

ntenzitet glasa i brzina govora tako+er ostavljaju

dojam na slušatelja8 ako osoba govori glasnobrzo i bez zastajkivanja ljudi će je smatratisamopouzdanijom nego ako govori ti&o sporoi zastajkuje u govoru


18/61

Izrazi lica

9harles &ar:in je vjerovao da je ljudsko izra!avanjeemocija univerzalno ; da svi ljudi na isti načinizra!avaju i tumače emocije izrazima lica.

lice reagira odmah i to je najčešći način brzog slanjapovratne informacije, na taj se način pokazuje razinarazumijevanja ili uključenosti u razgovor, te senajbr!e izra!avaju osjećaji 'npr. radost, strah itd.(

7animljivo je da postoji === izraza lica


19/61

VJEŽBA 1

Pogledajte izraze lica osoba na sljedećimfotografijama i zapišite koju emociju satko odnji! pokazuje"


20/61

VJEŽBA 1


21/61

Izrazi lica

stra!ivanja pokazuju da je &ar:in bio u

pravu za šest glavnih emocionalnih ekspresija

srd!ba, sreća, iznena+enje, strah, ga+enje i tuga

ako su izrazi osnovnih emocija univerzalni, kultura ukojoj !ivimo ipak utječe na izra!avanje emocija.

? svakoj kulturi postoje speci-čna pravila zapokazivanje emocija koja odre+uju kada je i komeprikladno pokazati različita neverbalna ponašanja.


22/61

Izrazi lica

@ez obzira na svu slo!enost izraza lica istra!ivanjasu otkrila sljedeće zakonitosti

Aene pokazuju više izraza lica nego muškarci, više kroz teizraze pokazuju svoje emocije i više se smiješe

2judi koji su dobri u opa!anju i interpretiranju neverbalnihznakova kod drugih, sami nemaju sposobnost davanja jasnihneverbalnih znakova. 'jude koji mogu (pročitati) drugesame je vrlo teško (pročitati)

2judi se mogu svrstati u unutarnje i vanjske tipove.?nutarnji tipovi ne pokazuju osjećaje izrazima lica, dokvanjski to čine u velikoj mjeri.


23/61

$o!le"

%ontakt očima i pogled su vrlo moćni neverbalni znakovi. pokreti očima značajni su zbog funkcije otvaranja ili

zatvaranja komunikacijskih kanala odnosno signaliziranjadrugim osobama što od njih očekujemo.


24/61

$o!le"

Bko predugo gledate nekoga u oči 'buljite( osobaće smatrati da !elite pokazati kako ste jači,moćniji superiorniji od nje. Cnogi takav pogled

interpretiraju kao prijeteći i uvredljiv. Bko osobu ne gledate u oči ili to činite rijetko

izgledat će kao da je ne slušate, da stenepristojni, neiskreni ili stidljivi.

$puštanje pogleda obično se tumači kao znakpopuštanja.


25/61

$o!le"

2judi će se u većoj mjeri gledati u oči kad $u me+usobno više udaljeni #azgovaraju o neosobnim i ne previše

ozbiljnim temama &ruga osoba im se svi+a ili je vole "okušaju utjecati ili dominirati drugom

osobom &ruštveni su i otvoreni 'ekstravertirani( Ovisni su o drugoj osobi, a ona nije

previše prijateljski raspolo!ena


26/61

$o!le"

2judi će se u manjoj mjeri gledati u oči kad $u me+usobno vrlo malo udaljeni #azgovaraju o intimnim ili vrlo ozbiljnim

temema Ne zanimaju ih reakcije druge osobe &ruga osoba im se ne svi+a Nedruštveni su i povučeni

'introvertirani( &ruga osoba je višeg statusa maju neku psihičku bolest


27/61

Funkcije po!le"a

*+!okazuju zanimanje za drugu osobu 'ako nas zanimaono što osoba govori tada ćemo je i češće i du!e gledati u oči(

,+mogućuju dobivanje povratne in.ormacije 'ljudičešće gledaju u oči osobu koja im se svi+a i kad govore istinu(

/+0inkroniziraju govor 'naš pogled pokazuje drugoj osobi dasmo završili s govorom, da očekujemo njenu reakciju i da je tadnjen red da govori(

1+!okazuju da nam je nešto privlačno2 'zjenice oka sešire kada gledamo u nešto što nam je privlačno i što nasuzbu+uje. drugima smo privlačniji kada su nam zjenice šireD(


28/61

Intimni pogled3pogled ide preko očiju

i ispod brade na drugedijelove tijela osobekoju promatramo.

"ruštvenipogled3 kada

pogled padne ispodlinije oka drugeosobe razvija se

društvenaatmosfera.

0klopljene oči3kretnja koja se javlja

nesvjesno i pokušaj jeda vas osoba odagna

iz svog pogleda jer joj je postalo dosadno iliste joj nezanimljivi ili

se osjeća nadmoćnom


29/61

$oložaj tijela i kretnje

odra!avaju stavove,osjećaje, odnose s drugima.

Nagnutost tijela premanaprijed za vrijemerazgovora mo!e značitizainteresiranost za

sugovornika, dok odmicanjeupućuje na !elju zaprekidom komunikacije


30/61

4aklonjeno tijelo izatvoreni položaj-

karakterizira komunikacijuljudi koji se me+usobno ne

poznaju dobro

0lobodno tijelo iotvoreni pristup


31/61

'ko se kome svi(a?

Naginjanje prema drugoj osobi, pogotovo kadsjedimo, ukazuje na pozitivne stavove premanjoj. $uprotno tome, naginjanje prema natrag

ukazuje na negativan stav i neprijateljstvo.

Negativan stav prema osobi pokazuju iprekri!ene ruke, dok se ruke opuštene uz tijelo

obično tumače kao znak otvorenosti,pristupačnosti i spremnosti na komunikaciju.


32/61


33/61

Neutralni položajglave- osoba

potvr+uje svojeneutralno stajališteo onome što sluša

!oložajradoznalca- glavanagnuta na jednustranu upućuje na

pobu+eno zanimanje

!oložaj neslaganja-spuštena glavaupućuje da jeraspolo!enje

negativno i čakosu+ujuće


34/61

Uobičajenakretnja

prekriženi& ruku-označava

defanzivno ili

negativno

!rekriženeruke i stisnute

šake-neprijateljski i

obrambeni stav

!oložaj koji odaječvrstinu isigurnost


35/61

$okreti

uz izraz lica pokreti su najizražajniji dio neverbalne

komunikacije

Pokretima se komunicira ponekad i samostalno, bez verbalnog

dijela poruke (npr. odmahivanje rukom, može značiti „ma

pusti…nije bitno“ ali se tako!er i pojačava verbalna poruka

ili iskazuje emocionalno stanje (npr. lupkanje prstima po stolu

nervoze, dosade, itd..


36/61

$okreti% )#*'#

6este ili pokreti rukama tako+er olakšavajukomunikaciju. "ostoje razne vrste gesta

*+Amblemi 8 neverbalne geste koje zamjenjuju

verbalnu poruku 'mogu se koristiti samostalno( iimaju dobro poznato značenje unutar odre+enekulture, no me+u kulturama mogu izazvatinesporazum.

,+Ilustratori 8 geste koje koristimo kako bi ilustriraliili pojasnili verbalnu poruku i nemaju značenja akoih se koristi samostalno.


37/61

)este

Elavnina osnovnih komunikacijskihgesti jednake su posvuda posvijetu

ljudi se smiju kad su sretni

namršte se kad su ljuti ili tu!ni

kimaju glavom u znak

odobravanja i njišu glavom s

jedne na drugu stranu u znaknegacije

slije!u ramenina da poka!u da ne

znaju ili ne razumiju o čemu se priča...


38/61

)este

"rsti sklopljeni u zvonik ili šiljak ukazuju nasamopouzdanje ili barem na !elju osobe dadjeluje samopouzdano

sprepleteni prsti i stisnuti dlanovi često ukazujuna potisnutu frustraciju i neugodne osjećaje

"okazivanje dlanova je kretnja ukazuje naiskrenost i otvorenost

&lan okrenut prema dolje, posebno s ispru!enimka!iprstom ukazuje na autoritrnost 'nare+ivanje(


39/61

)este


40/61

$okreti% zanimljivosti

Većina !ena koje sjede sa skupljenim koljenima istopalima i ispru!enim nogama vole red i čistoćuna poslu, vole planirati, ne vole promjenu i

nesigurnost, !ele organiziran !ivot premaunaprijed odre+enom rasporedu Butoritarne osobe koriste manje pokreta nego

neautoritarne

%ada dvoje ljudi u razgovoru koriste sličnepokrete i pokrete tijela8 smatrat će da su slični iviše će se svi+ati jedno drugome


41/61

Do"ir

&odir pokazuje naklonost, bliskost, ugodnost iponekad dominiranje.

Odre+en je s tri faktora

/. stupnjem svi+anja i privlačnosti 0. stupnjem poznatosti i bliskosti

1. moći i statusom

%ulture se razlikuju u prikladnosti korištenjadodira u komunikaciji.


42/61

Do"ir% nastavak

Najuobičajeniji oblik dodirapojavljuje se kad se sretnemo ilise opraštamo. Najčešće dolazi do

rukovanja, koje je očekivanaformalnost pri pozdravljanju.

oplina pozdrava često se izra!ava

prenaglašavanjem te radnje narazličite načine hvatanjem šakeobjema rukama, hvatanjem zanadlakticu, hvatanjem za rame i

zagrljajem oko ramena.


43/61

Do"ir% nastavak

6rljenje8 jedan od najjačihpokazatelja intimnosti.

!oljubac8 javni znak veze kojiprikazuje varijacije od jedne kulturedo druge. ? većini zemalja češće jeljubljenje u obraz na javnim mjestima,nego ljubljenje u usta koje se, opet,pripisuje ljubavnim parovima.


44/61

+anjski iz!le"

Odjeća koju nosimo, način na koji se češljamo,koristimo šminku i ukrašavamo tijelo drugimumjetnim proizvodima predstavljaju načine

izra!avanja sebe.

Način na koji projektiramo sebe pru!a ljudimainformacije o društvenoj klasi, etničkoj identi-kaciji,bračnom statusu.

Na osnovu njih ljudi stvaraju prvi dojam tj. halo8efekt.

&


45/61

&to poruujemo svojomo"je,om

Financijsko stanje #azinu obrazovanja 'uz odre+ene profesije ide i

odre+eni način odijevanja(

%oliko nam se mo!e vjerovati $ocijalni status %oliko smo pro-njeni ?spijeh u !ivotu %akva smo ličnost


46/61


47/61


48/61

$rostorna bliskost razdaljina izme+u dvije osobe značajno utječe na tijek

komunikacije te nije isto da li se radi o udaljenosti od jednog ili tri metra, da li netko sjedi, a drugi stoji, kolika jerazlika u visini izme+u sugovornika i sl.

Najčešća je razdaljina u intimnim odnosima do H=centimetara, u prijateljskim odnosima od H= centimetarado jednog metra, a u drugim daljim socijalnim odnosima

jedan do tri metra


49/61

$rostorna bliskost

NCNB 7ONB 'do =,I m(8 udaljenost na kojojmo!emo vrlo lako dodirnuti druge ljude a i oni nas.%ad nekoga pustimo u svoj intimni prostor to je

znak povjerenja, a kad netko bez dopuštenja u+eu naš intimni prostor osjećamo se ugro!eno i ljuto.

O$O@NB ?&B26JNO$ '=,I8/,0m(8 na ovoj

udaljenosti ljudi se mogu rukovati. %ontakt je jošuvijek blizak, ali manje osoban. %oriste ga bliskiprijatelji i parovi kad su u javnosti.


50/61

$rostorna bliskost

$O96B2NB ?&B26JNO$ '/,081,Im(8 koristi se usvakodnevnim socijalnim i poslovnim susretima

6BVNB ?&B26JNO$ 'iznad 1,Im(8 osobe koje seme+usobno ne poznaju. @li!i dio ove udaljenostkoristi većina učitelja u razredu. Bko jeudaljenost značajno veća, dvosmjerna

komunikacija postaje gotovo nemoguća


51/61

)"je sjesti?

"ogledajte crte! koji prikazuje stol sa šest stolica.Osoba sjedi na stolici označenoj sa K. Vi dolazite itrebate odabrati gdje ćete sjesti.

A B

DC

X E


52/61


53/61

'ko laže? 2judi koji la!u

Lešće trepću i imaju šire zjenice Lešće koriste kretnje kojima dodiruju sebe, poput

trljanja i grebanja

&aju kraće odgovre koji su više negativni, neva!ni iopćeniti Eovore distancirano, kao da se ne !ele vezati uz svoje

riječi Eovore višim tonom

reba im više vremena da smisle što će reći, a kododgovora češće oklijevaju , ponavljau, pravegramatičke pogreške i omaške


54/61

Kulturalne razlike u

neverbalnoj komunikaciji Cnogi oblici neverbalne komunikacije suspeci-čni za odre+enu kulturu.

Ne samo da neka od neverbalnih ponašanja iz jedne kulture ne znače ništa u drugoj, nego i istoneverbalno ponašanje mo!e postojati u dvijekulture, ali imati vrlo različito značenje u svakoj

od njih.


55/61


56/61


57/61

Kulturalne razlike% primjeri

4nak 85(

? $B&8u to znači MO%M.u 6apanu ta gesta znači Mnovac)

u Francuskoj to znači MnulaMu Ceksiku znači Mseks)

u Jtiopiji označava Mhomoseksualnost)

u nekim zemljama 6u!ne Bmerike, kao npr. u

@razilu, to je opscena gesta, istog značenja

kao američki Mprosti prstM, gdje je srednjiprst

jedini koji je ispru!en.


58/61

Kulturalne razlike% primjeri

6esta 8palac gore(

? $B&8u to znači MO%M.Nekoliko europskih zemalja imaslično

značenje za ovu gestu

u Francuskoj to znači )odličnaM

u 6apanu znači )dečko ) u ranu i $ardiniji to je opscena


59/61


60/61


61/61

Zakljuno

$poznaje o va!nosti neverbalne komunikacijeukazuju da je nu!no promatrati ju kao integralnidio bilo kojeg odnosa te treba uočavati svoje

neverbalno ponašanje, ali i ponašanje sugovornika.

Neverbalna se komunikacija, baš kao i verbalna,mo!e unaprijediti kako bi izra!avanje misli iosjećaja, te razumijevanje svog ponašanja iponašanja sugovornika, ali i me+usobnog utjecajabilo što e-kasnije.

Documents

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA (1)