Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Produs kada Quarter husi Servisu ALGIS-AGROMET MAP hetan suporta husi EU/FAO/GCCA TL Atu asesu kopias halo favor kontata Sr. Jose Quintao A. G.iha joaquinalves,[email protected] ou
Sra. Rita da Costa Soares iha [email protected] Produtu ida ne’e hetan fundu husi Ministerio da Agricultura e Pescas. Opiniaun ne’ebe espresa
iha publikasaun ida ne’e la nesesariamente refleta opiniaun Komisaun Europeia nian.
Edisaun: 10 Outubru 2015 Vol. 28 - 2015
Análiza udan be’en
Monitoria Agrometeorologia
Jullu-Setembru 2015
Produktividade no Produsaun Batar iha Premeira Epoka 2015 Tun kompara ba Premeira Epoka 2014
Fulan Jullu to’o Agustu maior parte agrikultores hotu ona kolleita hare ba epoka premeiru tinan 2015 nian, ne’ebe remata iha fulan Setembru. Fulan Setembru faze kolleita premeiru epoka tinan 2015 hotu ona. Iha realidade, agrikultores balu hahu ona fila rai no selesaun fini ba epoka segunda batar no hare. Ministerio Agrikultura no Pescas, relata katak, produtividade epoka premeiru tinan 2015 mak 2.08 toneladas per hetare, ne’e tun kompara ba produtividade epoka premeiru tinan 2014 iha 2.8 toneladas per hetare. Husi produtividade ne’ebe iha total produsaun batar ba primeira epoka tinan 2015 hamutuk 64,795.38 toneladas husi area koilheta nebe’e hamutuk 30,164 hetares., ne’ebe tun kompara ba tinan 2014 total produsaun 84,434 toneladas, la inklui produsaun husi Munisipiu Oecusse. Resultadu produtividade no produsaun tun tanba udan be’en menus iha munisipiu balu liu liu parte kosteiru. Iha figura 2,iha karaik, hatudu akumulativu volume udan be’en iha fulan Jullu to’o Setembru tinan ne’e hetan udan be’en menus ho volume entre 0 to’o 30mm, signifika katak Timor-Leste tama ona iha tempu bailoron, tempu ne’ebe diak atu habai rezulatdu kolleita husi epoka premeiru no prepara rai ba epoka segundu. Maibe, tenke mos kuidadu oituan tanba volume udan ne’e menus wainhira ita halo komparasaun ho tempu hanesan tinan kotuk, Figura 2, mos hatudu redusaun volume udan tinan ba tinan. Tamba ne’e, agrikultor sira tenki halo adaptasaun ba mudansa klima ne’e liu liu buka sistema diak atu kuda ai-han hodi bele hetan produsaun diak durante tempu udan menus. Sistema hanesan uza ai tahan dodok ka material organiku iha rai laran no ai tahan dodok iha rai leten sai exemplu sistema halo toos ne’ebe diak atu bele hetan produsaun ai-han diak. Indeksu Vegetasaun Saudavel/ Vegetation Health Index (VHI) informa kondisaun jeral vegetasaun no indika nivel vegetasaun stress partikularmente indikasaun sedu iha bailoron.
Iha fulan Jullu 2015, area balun iha Timor-Leste 50% hetan indesi vegetasaun buras (VHI) ho valor entre <0.15 to’o 0.55 (kor mean eskuru to’o kor kinur),liu liu area kosteiru hanesan area iha Dili, Ermera, Manatuto, Baucau, Covalima no Oeusse. Ne’e Hatudu katak vegetasaun iha area simu bee oituan. Maibe iha mos area hetan indeksu ne’ebe as ho valor entre 0.55 to’o 0.85 (kor matak nurak to’o matak ), nee hatudu katak vegetasaun matak no simu bee diak, Figure 1a: Indesi Vegetasaun Buras fulan Jullu to’o Setembru 2015
Iha fulan Agustu, area ne’ebe hetan indesi vegetasaun buras entre <0.15 to’o 0.55 aumenta, liu-liu Munisipiu Oecusse, Dili no Baucau kuaze 90% hetan indesi ne’ebe temi iha leten. Area ne’ebe sei hetan indesi valor entre 0.55 to’o 0.85 maka Munisipiu Lautem, Viqueque no area foho iha Munisipio Manufahi no Manatuto. Iha fulan Setembru , area ne’ebe hetan indesi ho valor entre <0.15 to’o 0.55 nafatin hanesan Munisipiu Oecusse, Baucau no Dili, maibe iha fulan ne’e Munisipiu Covalima no area kosteriu Liquisa no Viqueque hetan mos valor indesi ne’ebe temi iha leten. Area mos hetan indesi ne’ebe favoravel entre 0.55 to’o 0.85 nafatin Munisipiu Lautem, Viqueque no area foho iha Munisipiu Manufahi no Manatuto. Iha indikasaun mos valor indesi iha area foho Liquisa no Ermera hetan entre 0.55 to’o 0.75, signifika katak vegetasaun ne’eba laiha stress konaba be’e.
mos
2
Monitoria Agrometeorologia Timor-Leste - Outubro_2015 - Vol. 28- 2015
Rezumu Haré ba grafiku iha leten hodi halo analiza konaba volume udan be’en iha fulan Jullu to’o Setembru tinan 2015 hatudu katak volume udan be’en menus iha area hanesan Munisipiu Manatuto, Baucau, Covalima no Aileu,. Maibe situasaun udan be’en hanesan ne’e iha Timor-Leste normal tanba tama ona iha tempu bailoron naruk. Kompara ba tinan kotuk ladun iha diferente nebe signifikante. volume udan be’en sei iha , media udan be’en ba tempu naruk nian. Iha fulan Jullu to’o Setembru nian, indika mos katak valor temperatura iha entre 23
0C to’o 27
0C.
Signifika katak maioria area iha Timor-Leste hetan kondisaun favoravel atu habai no halao atividades post koilheta liu liu hare ne’ebe foin kolleita iha fulan Jullu no Agustu. Situasaun ne’e mos favorabel ba area ne’ebe prepara ba kultivasaun batar iha segunda epoka.
Figura 2: Udan be’en loron-10 iha milimetru durante fulan Jullu to’o Setembru 2015. Dadus
derivadu husi Estasaun Monitoria Agrometeorologia-MAP
PRIMEIRA DEKADA UDAN BE’EN Agostu 2013
SEGUNDA DEKADA UDAN BE’EN Agostu 2013
Fontes: Algis & Historical data 1914-1974
3
Monitoria Agrometeorologia Timor-Leste - Outubro_2015 - Vol. 28- 2015
Fontes: MARS Viewer of JRC-EC.
Rezumu Sensoriamentu Remotu Valor Indise Normalizada Diferente Vegetasaun/Normalized Vegetation Index (NDVI) fulan Jullu to’o
Setembru 2015 iha Munisipiu ne’ebe , produsaun principal ba batar diak no liu nafatin ba valor mediu
tempu naruk nian. Maibe iha Munisipiu Lautem valor NDVI fulan Agustu no Setembru, valor tun oituan
husi valor mediu tempu naruk ho valor 0.64, Iha fulan Jullu tinan 2015 valor NDVI aas entre 0.70 ba
leten no liu ba valor mediu tempu naruk nian. Maibe iha fulan Agustu no Setembru valor NDVI iha
Munisipiu hotu hotu tun entre 0.60 maibe liu nafatin ba valor mediu tempu naruk nian so Municipiu
Lautem mak hetan valor NDVI ne’ebe tun oituan husi mediu tempu naruk nian. Ne’e signifika katak,
jeralmente kondisaun vegetasaun matak.
Fontes: MARS Viewer of JRC-EC.
Figura 2: Perfil NDVI 2015 Munisipius sira ne’ebe produsaun Batar principal tinan 2015 iha Timor-Leste. Grafiku haktuir hatudu komparasaun valor iha tinan 2014 no 2015 nomos valor mediu tempu naruk husi NDVI.
Fontes: ASIS.
4
Monitoria Agrometeorologia Timor-Leste - Outubro_2015 - Vol. 28- 2015
El niño Ita nia udan been depende ba tasi, anin no foho. Temperatura iha tasi bele impaktu ba udan been ne’ebé ita hetan iha Timor-Leste. Iha tasi boot, hanesan Tasi Pasifik, tasi ne’ebé manas uitoan muda ba mai husi sorin loromonu too sorin lorosae besik Amerika. Agora dadaun, tasi been manas muda ba sorin Amerika no dada udan husi Timor-Leste. Kondisaun ida nee akontese natural, laos tanba ema. Ita bolu tempu nee “El Niño”. Entaun, hatudu katak ita iha risku menus udan been.
Entaun, oinsa ita bele halo preparasaun diak ba El Niño?
Bele rai aihan iha fatin seguru hanesan bidon taka metin hodi la fuhuk.
Bainhira prepara rai ba kuda, diak liu lere du’ut deit no husik iha rai leten. Lalika sunu rai. Tanba aitahan dodok bele fo mahon ba rai hodi bee bele hela nafatin iha railaran.
Hakaas aan atu prepara to’os luan liutan tanba ita la hatene, karik ita nia rezultadu bele tun.
Bainhira atu kuda, hanoin di-diak, se karik udan iha Outobru ka Novembru, nee bele udan bosok. Hein hodi hatene lolos katak tempu udan hahu duni.
Fo atensaun atu kuda didiak tuir rekomensadaun nebe MAP hatudu tiha ona hanesan kuda tuir liña, batar hun 4 kada metru kuadradu, aumenta karau ten ka adubu ruma.
Kuda variedade nebe diak iha tempu udan menus. Tos nain barak koko tiha ona batar Sele husi MAP. Batar ne’e bele fo produsaun diak inklui mos bainhira udan araska.
Kuda mos variedade lokal oi-oin, no aihan seluk oi-oin. Kuda variedade oi-oin diak ba seguransa aihan no mos ba ita nia nutrisaun
Bele mos tau matan ba ita nia bee fatin no hadia bee dalan, taka kuak didiak, taka torneira no hadia bee matan fatin.
Ikus liu ami fo koragen ba to’os nain sira tanba ita nia servisu todan maibe importante liu ba povo Timor-Leste. Maski ita hetan difikuldade maibe ami fo koragen nafatin ba agrikultor hotu atu hadia diak liu tan ita nia maneira kultivasaun atu bele hetan produsaun nebe diak.
Atividade ALGIS e Agrometeorologia
© Ministerio da Agricultura e Pescas (MAP)
Buletin bele download iha: www.maf.gov.tl
Renunsia: Baliza geografia nebe hatudu hodi representa deit visualizasaun grafis no so mente para intende hodi halo indikasaun deit.
Apresiasaun hatoo ba organizasaun: Joint Research of European Commission (JRC-EC).
Figura ne’e hatudu katak ekipa tekniku monta sensor mouisture nebe bele akapta rai nia bokon ho klean 10 cm nomos sensor grass nebe bele akapta temperatura iha rai leten.
Figura ne’e mak
reprezenta estasaun
agrometeorologia
nebe estabelese iha
teritoria Timor laran
no ekipa tekniku nebe
hala’o servisu
hanesan rekolha
dados, no halo
manutensaun ba
ekipamentus.
Ami fo hatene katak: El nino bele mosu to’o 2016 fulan Jullu, durante El nino udan bele mai tarde no para sedu no iha 2016 udan bele menus husi fulan Abril-Jullu
TasiPasífik
u
Amérika Timor-Leste
Udan
Anin
Fontes: TLSA 2013