MHP prezentacija

Embed Size (px)

Citation preview

Me unarodno humanitarno pravoVe be, 16.maj 2008.

Pojam me unarodnog humanitarnog prava?

Va an deo me unarodnog javnog prava koji predstavlja sistem pravila koji ure uje odnose izmedju dr ava u oru anom sukobu i povodom oru anog sukoba.Ograni ava efekte sukoba Nastoji da patnje i razaranja svede na samo neophodnu meru

Istorijat

Anri Dinan, Se anje na Solferino, 1862. Na inicijativu pet lanova osniva a MKCK-a, vajcarska vlada je 1864. sazvala Diplomatsku konferenciju na kojoj je 16 dr ava-u esnica usvojilo enevsku konvenciju za pobolj anje polo aja ranjenika u oru anim snagama u ratu.

Karakteristike:

izrada pisanih pravila univerzalnog dometa kojima se tite rtve sukoba; njena multilateralna priroda, otvorena za sve dr ave; obaveza pru anja pomo i, bez diskriminacije, ranjenim i bolesnim pripadnicima oru anih snaga; po tovanje i ozna avanje medicinskog osoblja, transportnih sredstava i opreme (znakom crvenog krsta na beloj pozadini)- Crveni krst osnovan je 1863.

Treba imati u vidu:

Prva ratna pravila proglasile su velike civilizacije nekoliko milenijuma pre na e ere: "Donosim ove zakone kako bih spre io da jaki tla e slabe." (vavilonski kralj Hamurabi) Mno tvo drevnih tekstova, kao to su "Mahabharata", "Biblija" i "Kuran", sadr e pravila koja pozivaju na po tovanje neprijatelja. Na primer, "Vikajet" - spis sa injen krajem 13. veka, na vrhuncu arapske vladavine panijom - sadr i pravi kodeks pravila ratovanja. Prema tome, Konvencija iz 1864, sa injena u obliku multilateralnog ugovora, kodifikovala je i oja ala dotada nje drevne, fragmentarne i razasute ratne zakone i obi aje koji tite ranjenike i one koji se o njima staraju.

Liberov kodeks (1863.)

Od po etaka ratovanja pa sve do pojave savremenog humanitarnog prava zabele eno je vi e od 500 tzv. "kartela", kodeksa pona anja, ugovora i drugih tekstova namenjenih pravnom ure ivanju vo enja neprijateljstava. Me u njih spada i "Liberov kodeks" , a zna ajan je po tome to predstavlja prvi poku aj kodifikacije postoje ih ratnih zakona i obi aja.Me utim, za razliku od prve enevske konvencije (usvojene godinu dana kasnije), Kodeks nije imao status me unarodnog ugovora, po to je bio namenjen isklju ivo vojnicima Unije u Ameri kom gra anskom ratu.

Pojam me unarodnog humanitarnog pravaMe unarodno humanitarno pravo= pravo oru anih sukoba + ratno pravo

=enevsko pravotiti one koji ne u estvuju ili vi e ne u estvuju u borbama Ograni ava sredstva i metode ratovanja

+Ha ko pravo

+Obi ajno pravo

Razvoj me unarodnog humanitarnog prava

Dva Dopunska protokola

1977

Ha ko pravo 1868

enevsko pravo 1864

Razvoj MHP Ha ko pravoSredstva koja nanose suvi ne i nepotrebne patnje Sredstva za masovno uni tavanje Nediskriminatorna sredstva koja ne razlikuju ciljeve

Zabranjena:Rasprskavaju a zrna Biolo ka oru ja Hemijska oru ja Antipersonalne mine Nuklearno oru je?

Primena MHPMe unarodni sukobi predstavlja borbu oru

anih snaga najmanje dve dr ave ( ratovi za nacionalno oslobo enje svrstani su u me unarodne oru ane sukobe).

ju jedne dr ave izme u redovnih oru anih snaga i naoru anih grupa koje se mogu identifikovati kao zasebni entiteti, ili izmedu naoru anih grupa koje se bore me usobno. Da bi stekle status neme unarodnog oru anog sukoba, razmere borbi moraju dosti i odre eni nivo i intenzitet, a one same moraju trajati odre eno vreme. Unutra nje nasilje i zategnutost pobune, izolovani i sporadi ni akti nasilja i ostali akti sli ne prirode kojima seozbiljno naru ava unutra nji poredak, ali nema primene MHP jer nema razmera oru anog sukoba.

Neme unarodni sukobi- podrazumeva borbu na podru

Me unarodni sukobOru ani sukob izme u dve ili vi e dr ava, ak iako ratno stanje nije objavljeno Kada je cela teritorija dr ave, ili njen deo, pod okupacijom, ak iako nema oru anog otpora okupacije Kada se narodi bore protiv kolonijalne dominacije, strane okupacije ili rasisti kih re ima, koriste i prao na samoopredeljenje.

Kada dolazi do oru anog sukoba?

Do oru anog sukoba dolazi kada su elementi suprotstavljenih oru anih snaga namerno anga ovani u vojnim operacijama jednih protiv drugih, ili kada su ciljevi na teritoriji ili u teritorijalnim vodama druge dr ave namerno napadnuti. Re namerno koristi se da bi se isklju ili pograni ni incidenti izazvani navigacionim gre kama i da bi se naglasilo da je akcija autorizovana, ili barem prihva ena na nivou vlade.

SADR AJ MHPMHP predstavlja nu an kompromis izme u vojne potrebe i zahteva humanosti Implementacija MHP-a ne spre ava vojni ku pobedu; samo zahteva da se ne nanose suvi ne patnje i razaranja

MHP sadr i dve grupe pravila:- O za titi onih koji ne u estvuju,ili vi e ne u estvuju, u borbi:civila, ranjenika,bolesnika, brodolonika, zarobljenika

- O ograni avanju sredstava i metoda ratovanja, koji izazivaju suvi ne i nepotrebne patnje i razaranja, ili o te uju okolinu:hemijska oru ja, kolektivna ka njavanja, ...

Primena MHPMHP se primjenjuje samo u ratnim sukobima MHP pravi razliku izmedju me unarodnih i unutra njih oru anih sukoba Ne primenjuje se na unutra nje nemire kao to su zasebni incidenti nasilja MHP se ne bavi pitanjem zakonitosti ili nezakonitosti rata. To je pitanje ure eno Poveljom Ujedinjenih nacija MHP ne pravi razliku izme u napada a i branioca; obavezuje podjednako sve u esnike u oru anom sukobu MHP se razlikuje od Ljudskih prava koja se primenjuju u vreme mira i ije se neke odredbe suspenduju za vreme oru anih sukoba

Izvori

1864 enevska konvencija za pobolj anje polo aja ranjenika u oru anim snagama u ratu; 1868 Petrogradska deklaracija (o zabrani upotrebe odre enih vrsta projektila u ratu);

1899 Ha ke konvencije koje se odnose, izme u ostalog, na zakone i obi aje rata na kopnu i na prilago avanje na ela enevske konvencije iz 1864. na pomorski rat;

1906 Revizija i razrada enevske konvencije iz 1864;

1907 Revizija Ha kih konvencija iz 1899. i usvajanje novih konvencija;

Izvori

1925 enevski protokol o zabrani upotrebe zagu ljivih, otrovnih i drugih gasova, kao i bakteriolo kih metoda ratovanja; 1929 Dve enevske konvencije: - Revizija i razrada enevske konvenije iz 1906; - enevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima (nova);

1949 etiri enevske konvencije: I Konvencija za pobolj anje polo aja ranjenika i bolesnika u oru anim snagama u ratu; II Konvencija za pobolj anje polo aja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oru anih snaga na moru; III Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima; IV Konvencija o za titi civila za vreme rata (nova);

Izvori

1954 Ha ka konvencija o za titi kulturnih dobara u sluaju oru anih sukoba; 1972 Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje i skladi tenja bakteriolo kog (biolo kog) i otrovnog oru ja i o njihovom uni tavanju;

1977 Dva Dopunska protokola enevskim konvencijama iz 1949, koji potenciraju za titu rtava me unarodnih (Protokol I) i neme unarodnih (Protokol II) oru anih sukoba;

1980 Konvencija o zabrani ili ograni avanju upotrebe odre enih vrsta konvencionalnog oru ja za koje se mo e smatrati da prouzrokuje prekomerne traumatske efekte ili da deluje neselektivno u pogledu izbora cilja, a koja uklju uje:

Izvori

- Protokol (I) o fragmentima oru ja koji se ne mogu otkriti; - Protokol (II) o zabrani ili ograniavanju upotrebe mina, mina iznena enja i drugih eksplozivnih sredstava; - Protokol (III) o zabrani ili ograni avanju upotrebe zapaljivih oru ja. 1993 Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, skladi tenja i upotrebe hemijskog oru ja i o njegovom uni tavanju;

1995 Protokol o laserskom oru ju za oslepljivanje (Protokol IV [novi] Konvencije iz 1980); 1996 Revidirani protokol o zabrani ili ograni avanju upotrebe mina, mina iznena enja i drugih eksplozivnih sredstava (Protokol II [revidiran] Konvencije iz 1980);

Izvori

1997 Konvencija o zabrani upotrebe, skladi tenja, proizvodnje i prometa antipersonalnih mina, i o njihovom uni tavanju. 1998 Rimski statut Me unarodnog krivi nog suda.

1999 Protokol o Konvenciji za za titu kulturnih dobara iz 1954.

2000 Fakultativni protokol o Konvenciji za za titu prava deteta u vezi sa u e em dece u oru anim sukobima.

2001 Amandman lana 1 Konvencije o zabrani ili ograni avanju upotrebe odre enih vrsta konvencionalnog oru ja za koje se mo e smatrati da prouzrokuje prekomerne traumatske efekte ili da deluje neselektivno u pogledu izbora cilja.

Osnovni principi MHPVojna potrebaDopu tena je samo primena sile nu na za ostvarenje vojni ke pobede i samo u skladu sa pravilima MHP Zabranjeno je koristiti oru je ili metode ratovanja koji mogu prouzrokovati nepotrebne gubitke ili prekomernu patnju

Proporcionalnost

Razlikovanje ciljevateta izazvana dejstvima mora da bude srazmerna vojnoj koristi koja se dejstvima posti e Zahteva da se u svako doba pravi razlika izme u civila i boraca i izme u civilnih i vojnih objekata i da se usmere vojne operacije samo protiv ovih drugih

Inherentna ograni enja MHP

1. ne zabranjuje upotrebu sile 2. ne mo e za tititi sve koji su pogo eni oru anim sukobom 3. ne pravi razliku obzirom na cilj sukoba 4. ne zabranjuje jednoj strani da savlada neprijatelja 5. u osnovi MHP le i pretpostavka da su ciljevi strana u oru anom sukobu racionalni

Razlikovanje:

1. IUS AD BELLUM legalnost upotrebe sile A. Pravo na samoodbranu B. Prinudne mere SB 2. IUS IN BELLO pravila o pona anju u ratu koja se primenjuju kad dr ave pribegnu oru anom sukobu

Me unarodno humanitarno pravo titi:civile i civilne objekte sve druge objekte koji nisu vojni kulturna dobra sanitetske objekte i transporte objekte civilne za tite objekte i instalacije koje sadr e opasne sile prirodnu okolinu

Princip neutralnosti (dr ave koja ne u estvuje u oru anom sukobu)

Pravila:Teritorija neutralnih dr ava mora se po tovati i ne sme se koristiti za vojne operacije. Vojni vazuhoplov zara ene strane ne sme preletati neutralnu dr avu, niti sme biti kretanja trupa ili snabdevanja preko njene teritorije. Du nost neutralne dr ave je da silom brani svoju neutralnost, pa mo e internirati neprijateljske trupe ili opremu uhva enu na svojoj teritoriji do kraja sukoba. Neutralna dr ava ne mo e u estvovati u ratnim aktivnostima strane u sukobu, ali mo e dozvoliti transport ranjenika, bolesnika i humanitarne robe i mo e delovati kao sila za titnica. Neutralna dr ava mora se pona ati jednako prema zara enim stranama.

ODREDBE ZAJEDNI KE ZA SVE ENEVSKE KONVENCIJE I PROTOKOL I

Polje primene Trajanje sukoba Op ti pravni principi Zabrana represalija Nemogu nost odricanja od prava Nadzor - sila za titnica - MKCK Sankcije difuzija

Zajedni ki l. 3 K

"U slu aju oru anog sukoba koji nema karakter me unarodnog sukoba i koji izbije na teritoriji jedne od Visokih strana ugovornica, svaka od strana u sukobu bi e du na da primenjuje bar slede e odredbe:

1) Prema licima koja ne u estvuju neposredno u neprijateljstvima, podrazumevaju i tu i pripadnike oru anih snaga koji su polo ili oru je i lica onesposobljena za borbu (hors de combat) usled bolesti, rana, li enja slobode ili iz bilo kojeg drugog uzroka, postupa e se, u svakoj prilici, ove no, bez ikakve nepovoljne diskriminacije zasnovane na rasi, boji ko e, veri ili ube enju, polu, ro enju ili imovinskom stanju, ili bilo kom drugom sli nom merilu.

Zajedni ki l. 3 K zabranjuje

1. povrede koje se nanose ivotu i telesnom integritetu, naro ito sve vrste ubistava, saka enja, svireposti i mu enja 2. uzimanje talaca; 3. povrede li nog dostojanstva, naro ito uvredljivi i poni avaju i postupci; 4. izricanje i izvr avanje kazni bez prethodnog su enja od strane redovno ustanovljenog suda i propra enog svim sudskim garantijama koje civilizovani narodi priznaju za neophodne. 5. Ranjenici i bolesnici bi e prihva eni i negovani.

Civilima je zabranjeno da:

budu uklju eni u borbene aktivnosti (npr. pucanje, sabotiranje vojnih instalacija, osloba anje ratnih zarobljenika i sl.) budu lanovi posade topova, artiljerijski osmatra i ili voza i koji dostavljaju municiju na vatrene linije prikupljaju vojne obave tajne podatke o teritoriji koju kontroli e neprijatelj

Oru ane snage se sastoje od:

svih organizovanih oru anih formacija, grupa i jedinica strane u sukobu iji pripadnici: 1. nalaze se pod odgovornom komandom strani u sukobu za pona anje svojih pot injenih ( ak iako tu stranu predstavlja vlada ili drugo telo koje ne priznaje druga strana u sukobu) 2. podlo ni su unutra njoj disciplini koji obezbe uje po tovanje MHP 3. barem kada u estvuju u vojnoj operaciji, nose uniformu ili se na neki drugi na in razlikuju od civilnog stanovni tva. U slu aju sumnje: 1. pripadnik oru anih snaga i ratni zarobljenik, sve dok nadle ni sud ne odredi status lice koje direktno u estvuje u neprijateljstvu. 2. civil ukoliko ne u estvuje direktno u neprijateljstvima, sve dok nadle ni sud ili neko drugo telo ne odredi njegov status.

Pla enik je lice koje:

regrutovano u inostranstvu ili lokalno da bi se borio u oru anom sukobu direktno u estvuje u neprijateljstvima zarad li ne koristi obe ana mu je kompenzacija koja prema uje onu koju dobiju pripadnici oru anih snaga na ijoj se strani bori nije dr avljanin strane u sukobu nije stanovnik teritorije koju kontroli e strana u sukobu nije pripadnik oru anih snaga strana u sukobu nije poslat od nezara ene strane na slu benu du nost kao pripadnik oru anih snaga te nezara ene strane. Name status borca, humano postupanje

Za tita ivotne sredine

prirodnim procesima se ne sme namerno manipulisati ako e to izazvati obimne, dugotrajne i ozbiljne posledice mora se voditi ra una o okolini tokom izvo enja operacija kod izbora ciljeva i oru ja mora se voditi ra una o tome da se uzrokuje minimalna teta prirodnoj okolini teta mora biti proporcionalna vojnom cilju koji se eli posti i zabranjeni su sredstva i metodi ratovanja koji mogu prouzrokovati opse na, dugotrajna i ozbiljna o te enja prirodne okoline i time tetiti zdravlju i opstanku stanovni tva

I i II enevska konvencija i Protokol I za tita ranjenika,bolesnika, brodolomnika

Primena Za ti ena lica Za tita i zbrinjavanje Tra enje ranjenika,mrtvih i nestalih Prikupljanje i prosle ivanje informacija Uloga civilnog stanovni tva i organizacija za pomo ; uloga neutralnih brodova

I i II enevska konvencija i Protokol I za tita ranjenika i bolesnika

Sanitetske jedinice Sanitetski transporti Sanitetsko osoblje Sanitetske misije Znaci i signali

III enevska konvencija i Protokol I za tita ratnih zarobljenika

Status ratnog zarobljenika Prava i obaveze Za tita i tretman Fizi ki uslovi sme taja Moralni i psiholo ki uslovi Pomo

III enevska konvencija i Protokol I za tita ratnih zarobljenika

Disciplina: - op te odredbe; - bekstvo ili poku aj bekstva; - predstavnici ratnih zarobljenika; - sankcije

III enevska konvencija i Protokol I za tita ratnih zarobljenika

Repatrijacija: direktna repatrijacija i sme taj u bolnicu u neutralnoj zemlji. osloba anje i repatrijacija na kraju neprijateljstava.

III enevska konvencija i Protokol I za tita ratnih zarobljenikaSmrt ratnog zarobljenika Dru tva za pomo i MKCK Pravo na posete sile za titnice i MKCK Odredbe o vo enju neprijateljstava

RAZLIKOVANJECIVILI

BORCI

Sva lica koja nisu borci Ne u estvuju neposredno u neprijateljstvima Nemaju pravo da u estvuju u neprijateljstvima Mogu biti ka njeni zbog samog u e a u neprijateljstvima

Pripadnici oru anih snaga U estvuju neposredno u neprijateljstvima Imaju pravo da u estvuju u neprijateljstvima Ne mogu biti ka njeni zbog u e a u neprijateljstvima Za ti eni: kada padnu u ruke neprijatelju, kada su ranjeni, bolesni ili brodolomnici, od upotrebe nekih metoda i sredstvama ratovanja

Ko su borci?

Pripadnici oru anih snaga zara ene strane u sukobu koji po tuju obavezu da se razlikuju od civilnog stanovni tva ili Pripadnik neke druge oru ane grupe koja je odgovorna jednoj strani u sukobu kada: 1. njeni lanovi imaju odgovornu komandu 2. nose utvr eni znak raspoznavanja 3. javno nose oru je i 4. po tuju odredbe MHP

IV enevska konvencija i Protokol I za tita civilnog stanovni tva

Osnovni princip i osnovna pravila Definicija civila i civilne imovine Za tita lica i imovine Posebna za tita odre enih dobara

IV enevska konvencija i Protokol I za tita civilnog stanovni tva

Posebna za tita odre enih zona - zone bezbednosti; - neutralizovane zone; - nebranjena mesta; - demilitarizovane zone

Zone bezbednosti

su za ti ene i stvaraju se u cilju za tite ranjenika i bolesnika, starih osoba, dece, trudnica i majki male dece. Mogu biti ustanovljene jednostrano ili dogovorom strana u sukobu, u vreme mira ili u vreme rata.

Neutralizovane zone

ustanovljene od strana u sukobu radi za tite ranjenika, bolesnika, boraca i civila, ali i civila koji ne u estvuju u neprijateljstvima i ne vr e delatnost vojni ke prirode. Ustanovljavaju se nakon izbijanja neprijateljstva dogovorom strana u sukobu kojim se odre uje lokacija, rasprostiranje, administracija, snabdevanje hranom i trajanje. Predlog za ustanovljenje z.b. se prenosi preko sile za titnice. Zone ne smeju biti kori ene u vojne svrhe. Po pravilu ine ve e podru je od zona bezbednosti.

Sanitetske zone

(ustanovljavaju se dogovorom, u vreme mira ili oru anog sukoba) ustanovljavaju se radi za tite ranjenika i bolesnika u oru anim snagama i sanitetskog osoblja. Ako padnu u ruke suprotnoj strani, moraju im biti dozvoljen nastavak rada sve dok sila koja ih je zarobila ne preuzme odgovornost. Gube za titu ako u estvuju u neprijateljstvima ali i tada im mora prvo niti upu ena opomena pre napada. Medicinski objekti su za ti eni od napada im budu prepoznati kao takvi, ak iako nisu obele eni za titnim znakom.

IV enevska konvencija i Protokol I za tita ratnih zarobljenika

Op ta za tita lica pogo enih sukobom:- pomo ; - za tita dece; - za tita ena; - spajanje porodica; - za tita izbeglica i besku nika; - za tita novinara; - osnovne garancije; - akcije Crvenog krsta i drugih humanitarnih organizacija

IV enevska konvencija i Protokol I za tita civilnog stanovni tvaPo tovanje za ljudska bi a Sila za titnica i Crveni krst Zabrana maltretiranja i plja ke

IV enevska konvencija i Protokol I za tita civilnog stanovni tva

Okupacija - zakonodavstvo na okupiranoj tertitoriji; - za tita lica; - za tita imovine; Interniranje civila.

UNUTRA NJI SUKOBI zajedni ki lan 3. I Protokol II

Osnovni standardi ove nosti Sanitetsko osoblje Civilno stanovni tvo Za tita objekata Lica li ena slobode Nediskriminacija

De Martensova klauzula (1899.)

unet u 2. stav lana 1 I Dopunskog protokola stanovni tvo i u esnici u ratu ostaju pod za titom i u delokrugu na ela me unarodnog prava, onakvim kako ona proizlaze iz obi aja ustaljenih me u prosve enim narodima, iz na ela ove nosti i iz onoga to nala e javna savest.

Obaveza dr ava

Dr ave su obavezne da edukuju svoje vojne snage i javnost Dr ave moraju spre iti, a gde je neophodno, i kazniti povredu MHP.

Obaveze dr ava preventivne mere

irenje znanja o me unarodnom humanitarnom pravu; obuku stru nog osoblja radi lak eg sprovo enja me unarodnog humanitarnog prava i imenovanje pravnih savetnika u oru anim snagama; usvajanje pravnih i statutarnih odredbi, kako bi se obezbedila njihova usagla enost sa me unarodnim humanitarnim pravom; prevo enje tekstova Konvencija.

Obaveze dr ava represivne mere

obaveza nacionalnih sudova da suzbijaju te ke povrede MHP-a koje se smatraju ratnim zlo inima (me unarodni sudovi su obra eni u pitanju br. 16); krivi nua i disciplinskua odgovornost naredbodavaca i du nost vojnih komandanata da suzbijaju povrede MHP-a i da na njih ukazuju; uzajamna pomo dr ava oko krivi nih predmeta.