LISZT Seminar

8/17/2019 LISZT Seminar

1/20

SREDNJA GLAZBENA ŠKOLA „MIRKOVIĆ“

FRANZ LISZT(seminarski rad iz povijesti glazbe)

Profesorica: Rajka Bartolin, prof.

Učenica: Antonella Picinić

Razred: III


2/20

U Opatiji, 06. prosinca 2010. godine

1.UVODStil XIX. stoljeća koji je osebujno obuhvatio sve umjetničke pravce, a

nadasve glazbenu umjetnost, naziva se romantizam . Teme koje su prisutneu likovnim umjetnostima, književnosti i glazbi su iskazivanje vlastitihemocija, bijeg iz nezadovoljnog okruženja u prošlost (antika, srednji vijek iegzotični krajevi), mistika, priroda i folklor. Filozoja i umjetnosti pronalazenove načine

izražavanjate se timepovećava intenzitetiznošenja osjećaja imisli. Znanoststupa u jedno od

najplodonosnijih razdoblja ka osvajanju prirode, a tehnika pronalazi nizznačajnih otkrića (parobrod, telefon, željeznica, fonograf, električna energija idr.). Socijalni odnosi se mijenjaju povodom francuske revolucije i takokapitalizam zamjenjuje feudalizam.

2


3/20

Stvaralačka složenost XIX. stoljeća u glazbi je očita u sadržaju, obliku,značaju, socijalnom položaju glazbenika i strukturi glazbenog života. U dobaromantizma je stvoren veliki broj djela u svim glazbenim područjima.Skladano je mnogo opera, simfonija, komornih i koncertnih glazbenih djela,ali i voklanih vrsta (solo pjesme). Navedene vrste imaju dalekosežno značenje

zbog novosti svojih obilježja, dubine izražajnosti, preobrazbe tradicionalnihoblika (oni koji su nastali u baroku i klasici) i zbog usavršavanja tehnike. Triznačajne pojave koje su utjecale na oblikovanje glazbenog života sudemokratizacija glazbe , romantizam i osnivanje nacionalnih škola .

Demokratizaciju glazbe je nemoguće zamisliti bez francuske revolucije – glavnog izvora. Pokreti za

oslobođenje od feudalizma i pokreti za nacionalnuneovisnost stvarali su preduvjet za spoznaju da jeumjetnost zajedničko dobro koje je dostupno svakome, a nesamo višim slojevima. Glazba 19. stoljeća tako dobivaširoko slušateljstvo i građanstvo postaje glavninosilac kulture. Javni glazbeni život postaje sveintenzivniji u toku stoljeća, organiziraju se festivaliprigodom značajnijih umjetničkih datuma, postižu se

veliki rezultati u glazbenoj nastavi, izgrađuje se pojammodernog dirigenta te se osnivaju prvi glazbeni časopisi.Građanska publika želi uživati u koncertima i operamate se iz tog razloga osnivaju brojni orkestri i opernakazališta. Kućno muziciranje postaje u 19.stoljeću vrlo popularno i stoga nije bilo gotovo niti jednegrađanske kuće bez glasovira.

Romantizam je odraz općenitog pogleda na život istvarnost koji je utjecao na sva područja duhovnog stvaralaštva. Mnogo se

razlikuje od klasicizma po tome što u romantičkim djelima, književnim,glazbenim ili likovnim, prevladava subjektivni, individualizirani, lirski ugođaj

3

William

Turne

r:Brods

robljem –poznato

romantičk

odjelobritansko

gslikar

a


4/20

koji poprima autobiogračnost. Umjetnik je često razočaran životom i nemačvrsta uporišta, stoga su djela obavijena pesimizmom. Romantik dolazi usukob sa svojom okolinom, ali je istovremeno svjestan nove snage svogstvaralaštva. U romantizmu također nastaje novi pojam - kult umjetnika. To

je zapravo pojam umjetnika koji je više biće od ostalih smrtnika zbogdrugačijeg odnosa i reakcije na zbivanja u svijetu. Umjetnik se razlikuje odostalih i po izgledu; on svojim neobičnim odijevanjem često ističe izuzetanpoložaj u društvu. Romantičarev raskid s okolinom tjera njegovu maštu u

bijeg u prošlost, antiku, mistiku srednjeg vijeka, egzotične krajeve,fantastične osobine srednjovjekovnih likova iz legenda i slično. U romantizmuse rađa i zanimanje za folklor. Romantičarevo utočište je priroda u kojojzapaža ugođaje koji su srodni njegovom duševnom stanju.

Osnivanje nacionalnih škola započeli su umjetnici koji su htjeli usvojim djelima istaknuti nacionalna obilježja. Djela su tako bila nadahnutafolklornim napjevima, plesvima, ritmovima i temama iz legenda, priča ipovijesnih događaja. Najpoznatija nacionalna škola je ru ska nacionalna školakoja je poznatija pod nazivom Moćna gomilica ili Ruska petorica. Činili su jeskladatelji M. Balakirev, C. Cui, N. Rimski-Korsakov, A. Borodin i M.P.Musorgski. U češkoj nacionalnoj školi djelovali su B. Smetana i A. Dvořák, u

poljskoj je bio F. Chopin, a hrvatsku su činili V. Lisinski i I. Zajc.Romantizam će uvelike mijenjati život glazbenika i umjetnika, i to od

1820.g. do 1914.g. kad prestaje ovo stilsko razdoblje. Uz slavenske narode,svoju glazbenu kulturu izgrađuju i skandinavske zemlje, a naročito Norveška(E. Grieg). Nacionalni st il u glazbi njegovali su i šp anjolski sk ladatelji (I.

Albéniz, E. Granados, P. de Sarasate) te mađarski skldat

2.LISZTOVA BIOGRAFIJA

Franz (Ferenc) Liszt rođen je u Mađarskoj, u Raidingu koji se sada zoveDoborjan (Gradišće) 22. listopada 1811.g., a umro je u Bayreuthu, uNjemačkoj, 31. srpnja 1886.g. Njegov otac Mađar, bio je nadglednik imanjakoje je u tom kraju pripadalo knezu Esterhazyju. Majka je bila podrijetlom

bila Njemica i u kući se uvijek pričalo na njmačkom jeziku, tko a znikada u potpunosti nije naučio mađarski jezik. Franzove neobične sklonostiprema glazbi su se pojavile vrlo rano te je vrlo brzo napredovao u učenju

4


5/20

glasovira. Nekolicina mađarskih aristokrata je bila zadivljena Franzovomlakoćom svladavanja tehničkih poteškoća te su mu pružili novčanu pomoć.

Tako je mladi Liszt 1821.g. produžio školovanje u Beču; glasovir Czernya, a kompoziciju kod Salierija. Pred bečkom publikom je Liszt svojimnastupima doživio veliki uspjeh te 1823.g. odlazi u Pariz s ocem želeći tamoupisati konzervatorij. Međutim, Franz je u Parizu bio stranac te se nijemogao upisati, no nastavio je učiti kompoziciju s Ferdinandom Paërom i

Antonom Reichom. Nakon nekoliko javnih koncerata, Liszt ubrzo postajeslavan, a kritičari su se divili njegovoj mladenačkoj snazi, pronjenosti idubokoj ozbiljnosti. 1825.g. je izvedena njegova mala opera Don Sancho .

1827.g. umire Franzov otac i to je bio njegov prvi bolni dodir sastvarnošću. Kako bi uspio preživjeti, trebao se snaći te je tako počeopodučavati sviranju klavira. Dok je podučavao kćer ari stokrata, zaljubio se u

nju te je ljubav bilaobostrana, međutim, otac

je prekinuo njihovu vezu,zbog čega je Franz biopotpuno shrvan. Bio je

toliko razočaran da je utim danima pomišljaokako bi bilo da ode usvećenike i potpunoraskine vezu sasvjetovnim životom. U todoba, mnogo čita djela

Hugoa, Montaignea, Lamennaisa, Kanta i

Chauteaubrianda. Revolucionarni događaji u srpnju 1830.g.pobuđuju u Franzu nove osjećaje i razmišljanja te seupoznaje s novim ličnostima. Zanoseći se republikanskimnačelima, Liszt piše skice za Revolucionarnu simfoniju , a naustanak lyonskih tkalaca odgovara klavirskom skladbom Lyon .Liszt otkriva novo značenje umjetnosti u etičkom usavršavanjučovjeka i države. Dok na njega djeluju razni lozofski pravci, Lisztproživljava prva zanosna osvajanja pariškog romantizma,a time i širiumjetničke vidike. 1831.g. Franz odlazi na Paganinijev nastup koji mu pruža

5

Lisztova

rodnakua u!a

"arskoj


6/20

pobudu za još intenzivnije produbljivanje glasovirske tehnike, a BerliozovaFantastična simfonija ga upoznaje s progr amnom glazbom.

Liszt ubrzo upoznaje i Fryderyka Chopina te je za njega ovo poznanstvo

značilo veliko obogaćenje. UChopinovoj kući je Franzupoznao vrlo nadarenu iobrazovanu grocu Maried̀Agoult u koju se ubrzozaljubljuje. Groca je već

bila udana i imala je djecu,međutim, osjetila je snagu

umjetnika te je 1835.g.napustila muža i djecu zbogLiszta. Groca d̀Agoult se

bavila književnošću (pisala je pod pseudonimom Daniel

Stern) te je smatrala kakoće joj bijeg od obitelji izajednički život s

glazbenikom pomoći unjenom stvaralačkom radu.Nakon zajedničkog bijega izPariza, Franz i d̀Agoultodlaze u Švicarsku gdje on

podučava klavir, prvi put postaje otac troje djece te se susreće s istaknutimstvaralačkim intelektualcima (George Sand). Franz također pravi izlete uFrancusku i Italiju gdje sklada i besplatno predaje na konzervatoriju u

Genèvi. U Genèvi nastaju i njegove znamenite transkripcije BerliozoveFantastične simfonije, a djelomično i Beethovenovih simfonija. Iz tog dobapotječu njegove klavirske skladbe koje su objedinjene u ciklusu Godinehodočašća . Švicarska .

Najpoznatiji događaj iz tog razdoblja Lisztovog života je natjecanje spijanistom Sigismundom Thalbergom koje se od vijalo 1837.g. u Parizu. Tomprilikom je izrečeno duhovito mišljenje : „Thalberg je prvi pijanist svijeta, aliLiszt j e jedini.“

#


7/20

2.1. PIJANISTIČKO RAZDOBLJE ŽIVOTA

(1839.g. – 1847.g.)

Liszt je bio svjestan svoje umjetničke snage i veličine te organizira nizturneja kako bi promicao novu glazbu i novu pijanističku karijeru. Od1839.g. do 1847.g. trajalo je razdoblje Lisztovih trijumfalnih turneja koje je

vodilo umjetnike u sve europske krajeve te je to Liszta čgrađanskih slojeva i aristokracije. Njegovi koncerti su poprimali fantastičnedimenzije, a ponekad su se nastupi pretvarali u narodno slavlje. Dočekivalisu ga i ispraćivali kraljevskim sjajem, a žene iz svih krajeva svijeta suludovale za njim (pratile su ga na turnejama i nosile njegove slike umedaljonima). 1844.g. Liszt i gr oca d̀Agoult se razilaze zbog hlađenjaodnosa i razdaljine. Turneje su Lisztu mnogo pomogle što se tiče nancija,no Liszt nije bio sebičan niti je ludovao za novcem i bogatstvom te je mnogoputa organizirao koncerte u dobrotvorne svrhe pomažući tako stradalima ilinamijenjujući svoj prihod nekoj kulturnoj akciji (npr. podizanjeBeethovenova spomenika u Bonnu).

U razdoblju koncertne djelatnosti, Liszt je mnogo skladao za glasovir;

tada su nastale mađarske rapsodije , ciklus Godinehodočašća . Ita lija , ali i transkripcije, varijacije, klavirskeobrade i parafraze.

$

%ranzLiszt

odr&avako


8/20

2.2.SKLADATELJSKO RAZDOBLJE ŽIVOTA(1848.g. – 1861.g.)

U 40-im godinama života, Franz pomišlja na preokret koji je značioprestanak njegove pijanističke karijere i p osvećenje skladanju jer sl ava nije

bio njegov cilj. Njegove težnje su bildjelima koja nisu samo za klavir. 1848.g. konačno napušta koncertneturneje. Na njegovu odluku o napuštanju pijanističke karijere su djelovale 2okolnosti. Prva je poznanstvo s p oljskom kneginjom Karolinom Wittgenstein(upozali su se u Kijevu) koja je imala važan utjecaj na njegov umjetnički rad.

Druga okolnost je preseljenje u Weimar gdje je Liszt preuzeo vodstvoglazbenog života na dvoru weimarskog vojvode. U Weimaru se Lisztovskladateljski opus obogatio – napisao je mnogo simfonijskih pjesama ,klavirske koncerte , sonatu u h-molu , Gransku misu i ostala djela. U ovomrazdoblju Liszt nije samo skladao, već se bavio i dirigiranjem opernihpredstava i simfonijskih koncerata, organiziranjem glazbenih festivala,djeluje kao pedagog, povremeno nastupa kao pijanist, piše zanimljive člankei studije te postaje član weimarske novonjemačke škole. U Weimaru se veliki

broj glazbenika okupljao oko Liszta te su postajali pripadnici njegoveglazbene estetike. Među glazbenicima su se isticali Hans von Bülow(Franzova kćer Cosima je bila udana za Hansa) i Peter Cornelius.

LISZTOVO PRIJATELJSTVO S WAGNEROM

Liszt se u Weimaru nesebično zalagao za promicanje suvremene glazbe itada se upoznao s glasovitim skladateljem Richardom Wagnerom. Njihovoprijateljstvo je u povijesti umjetnosti rijedak primjer m eđusobnog poštivanja i

shvaćanja. Franz je Richarda predstavio glazbenoj Europi te se takopobrinuo za opstanak Wagnerovih djela (pretpostavljalo se da ta djela neće

biti prihvaćena od strane kritičara,

Wagner je u počecima prijateljstva rekao o Lisztu : „ Bio sam nemalozačuđen, otkrivši u njemu svoje drugo Ja; ono što sam ja osjetio skladajući tu

glazbu (Lisztova izvedba Tannhäusera) o n je osjetio dirigirajući je; ono što sam ja htio izraziti pišuć

Zahvaljujući tom najboljem od svih prijatelja, ja sam, baš u času kad mi je

(


9/20

domovina bila oduzeta, osvojio ono što sam posvuda uzalud tražio: pravu i

dugo iščekivanu domovinu svoje u mjetnosti...“

Liszt je u svojoj oporuci iz 1860.g. za Wagnera rekao : „ U suvremenoj

umjetnosti ima jedno ime, već slavno, koje će postati još slavnijim: imeRicharda Wagnera. Njegov genij bio je za

mene baklja; ja sam je slijedio i moje

prijateljstvo s Wagnerom sačuvalo je sve

značajke jedne u zvišene p asije.“

2.3.POSLJEDNJERAZDOBLJE

ŽIVOTA(1861.g. – 1886.g.)

Dok je Liszt sretno boravio u Weimaru, počeli su se zahuktavati

odnosi građana Weimara prema Franzute su mu predbacivali što se zalaže za

buntovnika Wagnera. Klevete su sepretvarale u organizirane napade te je

prigodom dirigiranja Corneliusove opere Bagdadski brijač izviždan. U jesen1861.g. je Liszt, duboko povrijeđen, dao ostavku i napustio Weimar.

Krajem 1861.g. Franz i Karolina odlaze u Rim kako bi poništili njen prvi brak iz mladosti (na koji je bila prisi vlasti, brak se nije uspio poništi

započela pročavati život katoličke crk ve.

Liszt je također osjećao potrebu za promjenom životnog stila, po naravi je bio religiozan i sklon misti Abbé Liszt. Mnogi su mu predbacivali zbog te odluke jer su smatrali da žel biti u centru pozornosti, međutim, Liszt

Nakon nekog vremena Liszt je uvidio da potpuni mir proturiječinjegovom umjetničkom temperamentu te ponovno započinje nestalan život uRimu, Budimpešti i Weimaru. U Weimaru više nije radio kao dvorski dirigent,

već kao nastavnik klavira te su se oko njega okupljali najnadarenipijanisti onog vremena kao što su d̀Albert, Sauer i Menterova. Liszt je u tomrazdoblju mnogo skladao, pretežno duhovna djela ( Mađarska krunidbena

)


10/20

misa i oratoriji Sveta Elizabeta i Krist ) ali i klavirska ( Legende i trećisvezak Godinahodočašća ). Liszt j e i daljenastupao i promicao

Wagnerova djela.Prijateljstvo između

Wagnera i Liszta doživljavai prekid zbog Lisztove kćeriCosime koja se udala zaRicharda 1870.g. (nakon

braka s Bülowom) ipobjegla s njim izMünchena u Švicarsku.No, ipak su obnovili svojeprijateljstvo prije

Wagnerove smrti (1883.g.)Naporne godine neprekidnog rada su ostavile posljedice za Lisztovo

zdravlje te je obolio. Dok je ljeti boravio u Bayreuthu na svečanim izvedbama Wagnerovih opera, Franz Liszt je umro 31. srpnja 1886.g. od teške bolesti,

upale pluća.

3.LISZTOVA GLAZBA

Lisztov opus je golem, ali ne obuhvaća sva područja (operu i komornuglazbu). U operi je osjećao Wagnerovu nadmoć, dok je za komornu glazbusmatrao da sadrži prekonzervativne smjernice i hladno poštivanje tradicija.U pismu namijenjeno Bülowu, Liszt je napisao o cilju umjetnosti : „ Osloboditiindividualnu umjetničku sadržajnost od shematizma.“. Primjere za svoj stav

dao je u djelima za klavirsku i orkestralnu glazbu.

3.1. SKLADBE ZA KLAVIR

Franz ima velikih zasluga kao klavirski skladatelj jer je, prije svega,unaprijedio i obogatio klavirsku tehniku vođenjem melodije unutar tonskogsklopa, povjeravajući je palcu jedne ili obiju ruke. Koristio je velikeintervalske skokove, čest o je upotrebljavao „tremolo“ (karakterističan je zasve glazbene romantičare) i „glissando“ oponašajući akordičke poteze gudalana violini.

*+


11/20

3.1.1. TRANSKRIPCIJE ZA KLAVIR

Liszt je klaviru namijenio novu ulogu, a to je da taj instrument može

izvoditi skladbe koje nisu pisane za njega. Tako je Franz napisao brojnetranskripcije tuđih djela, koncertne varijacije, fantazije i parafraze na tuđeoperne teme. Od svega su najpoznatije klavirske partiture svihBeethovenovih simfonija, Berliozove Fantastične simfonije i Harolda u Italiji. U 19 mađarskih rapsodija su obrađeni mađarski napjevi (gradski iciganski). Mađarska ritmika, melodika i tonalno-harmonijska obilježja suobogatili Lisztova sredstva za izražavanje te je uspješno razvio smisaozausklađivanje dijelova u konačnu cjelinu. Mnoge od rapsodija su vrlo

poznate i popularne skladbe, a naročito Druga mađarska rapsodija u cis-molu.

3.1.2. ORIGINALNE SKLADBE ZA KLAVIR

Klavirska djela su po vrijednosti vrlo zanimljiva i karakteristična zaLiszta i romantičku klavirsku glazbu.NAJZNAČAJNIJA KLAVIRSKA DJELA:

• Godine hodočašća

1. svezak (1835.g. – 1836.g.) opisuje skladateljeve dojmove sputa u Švicarskojslike iz p rirode: Uz izvor , Oluja , Na Wallenstadtskom jezerulikovi iz herojske prošlosti zem lje ili iz književnosti: Kapela

Wilima Tella , Obermannova dolinadojmovi lokalnog kolorita: Genèvska zvonasvi prizori nose u sebi umjetnikova subjektivna romantičkagledanja

2. svezak (1838.g. – 1849.g.) donosi Lisztove dojmove pri susretus talijanskom kulturom, a dodatak tom svesku je naslov

Venecija i Napulj (scene pučkog života) djela: Zamišljenost (po Michelangelovoj skulpturi) i sonata-

fantazija Nakon čitanja Danteau Lisztu se bude osjećaji za stvaranje programne glazbe

3. svezak (1867.g. – 1882.g.) prikazuje život u Rimu i okolicidjela: Marche funèbre , Sursum corda , Igra vode u Villi d̀Este

**


12/20

Legendeprva: Sveti Franjo Asiški propovijeda pticamadruga: Sveti Franjo Paulski hoda po valovima

• ciklusi Utjehe ( Consolation ) i Ljubavni snovi ( Libesträume )

• velike koncertne etide: Waldesrauschen (br. 1. u Des-duru),Gnomenreigen (br. 2.) i Un sospiro (br. 3. u Des-duru)

Transcendentalne etideposvećene su Czernyju i tehnički su vrlozahtjevneukupno ih je 12: Preludio (br.1. u C-duru),Molto vivace (br.2. u a-molu), Paysage (br.3. u F-duru), Mazeppa (br.4. u d-molu), Feux Follets

(br.5. u B-duru), Vision (br.6. u g-molu), Eroica(br.7. u Es-duru), Wilde Jagd (br.8. u c-molu),Ricordanza (br.9. u As-duru), Allegro agitato molto (br.10. u f-molu), Harmonies du Soir (br.11. u Des-duru) i Chasse-Neige(br.12. u b-molu)

• velika sonata u h-molu jedno je od najopsežnijih djela cjelokupne klavirske literature

Liszt je klasičnu višestavčanost zamijenio jednim golemim

stavkom koji je bogat raznovrsnim ugođajimashema sonate je: Lento assai, Allegro energico – Recitativo,

Andante sostenuto, Quasi adagio – Allegro energico, Stretto,Lento assaiiako je forma rapsodična, neki dijelovi joj se stapaju

*2

sna&na i

nemirna

početna

temasonat

e


13/20

3.2.KLAVIRSKI KONCERTI

Lisztovi klavirski koncerti donijeli su znatno obogaćenje koncertantne

klavirske literature onog vremena jer je vladala površna salonska virtuoznost. U djelima je dao dublji glazbeni sadržajinstrumentalne efekte. Također je unio promjene u broju stavaka(tradicionalnu trostavačnost je zamijenio četverostavačnom shemom).

Koncert u Es-duruima 4 stavka i tematska građa ciklički prelazi iz stavka u stavak

shema stavaka: Allegro maestoso, Quasi adagio, Allegretto vivace-Allegro animato, Allegro marziale animato

premijera je bila 1855.g. u Weimaru, dirgirao je Hector Berlioz, asolist na klaviru je bio Franz Liszt,

Koncert u A-duru skladan je za klavir (solo), 3 aute (od kojih je 1 piccolo),

2 oboe, 2 klarineta, 2 fagota, 2 horne, 2 trube, 3trombona, tubu, timpane, činele i gudače instrumente

sastoji se od jednog velikog stavka koji sadrži 6 dijelovadijelovi stavka su: Adagio sostenuto assai, Allegroagitato assai, Allegro moderato, Allegro deciso,Marziale un poco meno allegro i Allegro animatou ovom koncertu su naglašeni lirski osjećaji

premijera je bila 1857.g. u Weimaru gdje je Liszt bio zadirigentskim pultom, a na klaviru je svirao njegov

učenik Hans von Bronsart kojem je ovaj koncert iposvećen

Totentanz (Ples mrtvih)

slika Trijumf smrti (nalazi se u Pisi) je bila inspiracijaza Lisztov 3. klavirski koncert

*3

temapr

vogstavka

jeodlučna i

borbena(tz

v.ratnipokli


14/20

izgrađen je na programnoj osnovinizanje osebujnih kolorističkih varijacija na temu mrtvačkesekvence Dies irae

3.3.ORKESTRALNA GLAZBA

3.3.1.SIMFONIJSKA PJESMA

Liszt je u orkestralnoj programnoj glazbi učinio veliki novitet, tj. uklonio je programnu višestavačnost te stvorio tip jednostavačnog simfonijskog

programnog djela – SIMFONIJSKA PJESMA. Višestavačanost je Liszt rijetkozadržavao u svojim skladbama. Simfonijske pjesme su nalazile svoj izvor uizvanglazbenim sadržajima, no zapravo su se pretvarale u subjektivneispovijesti. Iako su jednostavačne, shema se može svesti i na sonatnu formu.Ipak su Lisztove simfonijske pjesme karakteristične po tome što sadrže jednuglavnu misao kroz cijelu skladbu, tj. leitmotiv.Od 1849.g. – 1858.g. je skladao 12 simfonijskih pjesama:

• Što se čuje u brdima (podvojenost između prirode i čovječanstva)• Tasso (prikazan je lik pjesnika Toquata Tassa)• Les préludes (niz epizoda čovjekovog života i njegove naravi) Orfej Prometej• Mazzepa (boli i muke genija i njegova konačna pobjeda)• Svečani zvuci (Lisztovi trenuci sreće p red vjenčanje s K arolinom)• Héroïde funèbre (izraz boli kao općeg pojma)• Hungaria (veličanje Lisztove domovine, oživljuje povijest Mađarske, borba za zemlju i pobjedu naroda)

Hamlet• Bitka s Hunima (dualističko načelo: sukob duha i materije,kršćanstva i poganstva)

• Ideali (3 etape života: polet mladosti, gorka spoznaja o nedostižnostiideala i zrelo shvaćanje da konstruktivni rad pomaže u izgradnji života)

3.3.2.SIMFONIJE

*4


15/20

U simfonijama Franz nije mijenjao shemu stavaka.

Skladao je 2 značajne simfonije.SIMFONIJA O FAUSTU:• nastala je u razdoblju od 1853.g. – 1854.g. iako su joj

davno prethodile skice• shema je trostavačna, svaki stavak je posvećen jednoj od

triju glavnih likova u Goetheovom Faustu: Faust,Margareta i Mestofel

• lozofske misli su uspješno umjetnički oblikovane

*5

%austovonezadovol

jstvo

jeprikazano,armonijamapove

a

!argaretin likprati

jednostavna-čista inaivnamelodij

a.gore/-a kad

se

zaljubljuje-prati je0iroka istrasnamelodij

a.dolje/


16/20

• Liszt je po Faustovoj tematici skladao i Dvije epizode iz

Lenauovog Fausta za veliki orkestar (1. Noćnapovorka , i 2. Ples u seoskoj krčmi , t zv. Mesto- valcer )

*#

%austov

zlodu,-

!e1sto- koji

sveizrugu

je-pojavljuje se

u'inični

mgrimasama


17/20

SIMFONIJA O DANTEU• shema stavaka: 2 stavka i zborna točka na tekst Magnicant• opisuje se svijet paklenih strahota

3.4. CRKVENA GLAZBA

U duhovnim skladbama je Liszt također uveo reforme, uvodi leitmotive

Granska misa Mađarska krunidbena misa• oratorij Sveta Elizabeta (životne slike mađarske junakinje; upotreba

gregorijanske melodike i mađarskih narodnih duhovnih napjeva)• oratorij Krist (Kristov život, djelovanje, muka i uskrsnuće; važna je

funkcije orkestra, glavnu ulogu predstavlja zbor)

3.5.VOKALNA GLAZBA

Liszt je skladao više od 70 pjesama koje su često jednostavne i prožeteiskrenim osjećajima. Klavirska dionica nije virtuozna, ali sadrži bogatstvoharmonijske podloge, značajnu ulogu disonance i nagla moduliranja.

4.ZAKLJUČAK

Franz Liszt je, po svemu dosad rečeno, jedan od najvećih genijalacaglazbe romantizma. Mnogo se zalagao za druge, što se tiče glazbe, ali isiromašnih. Bio je izuzetan i vrhunski pijanist, pedagog, skladatelj i dirigent.Ne treba zaboraviti koliko je promicao svoju, ali i tuđu, naročito Wagnerovu,umjetnost. Također je Franz bio jedan od najkontroverznijih umjetnika upovijesti glazbe jer se nije suzdržavao od mnogih skandaloznih veza s u datim

damama Europe.

*$


18/20

Kao skladatelj je mnogo doprinio klavirskom i orkestralnom opusu,pogotovo zbog uvođenja simfonijske pjesme. Skladao je virtuozne skladbeinspirirane literarnim sadržajima u kojima ima simboličke srodnosti snjegovim životom.

5.

LITERATURA

•

Povijest glazbe 2 : Josip Andreis• Muzički leksikon (X-Y-Z DER MUZIEK) : Casper Höweler

*(

Lisztovspom

enik.lijevo/ i

lazbenaakademija%ranzLiszt

.dolje/ u!a"a


19/20

• hr.wikipedia.org/.../Franz_Liszt• en.wikipedia.org/.../Franz_Liszt• http://de.academic.ru• Glazbeni susreti 3. vrste : Nataša Lovričević, Ljiljana Ščedrov, Ružica

Ambruž-Kiš

6.SADRŽAJ

* 678888888888888888888888888888888888888888 88 82-3

*)

http://de.academic.ru/http://de.academic.ru/


20/20

2 L9 ;T6 <B96 =C =C D9 6T< .*(#* g –

*((# g / (3 L9 ;T6 <

L

Documents

LISZT Seminar