Upload
dule-zarkovic
View
128
Download
8
Tags:
Embed Size (px)
Citation preview
L E K S I K O N
PO DU NAV SKIH HR VA TA – BU NJE VA CA I ŠO KA CA
11
J
HR VAT SKO AKA DEM SKO DRU ŠTVO
Su bo ti ca, 2011.
URED NI ŠTVOSlavenBačić,MarioBara,StevanMačković,
PetarVuković,TomislavŽigmanov
GLAV NI URED NIKSlavenBačić
IZ VR ŠNI URED NIKTomislavŽigmanov
LEK TU RAPetarVuković
KO REK TU RAMirkoKopunović,MártaMačković-Papp
GRAFIČKAPRIPREMAPrintex
CIP–KatalogizacijaupublikacijiBibliotekaMaticesrpske,NoviSad
929(=163.42) (497.113) (031)930.85(=163.42) (497.113) (031)
LEKSIKONpodunavskihHrvata–BunjevacaiŠokaca.[knj.]11,J/[glavniurednikSlavenBačić].–Subotica:Hrvatskoakademskodruštvo,2011(Subotica:Printex).–IV,121str.:ilustr.;24cm
Tekstštampandvostubačno.–Tiraž1.500.
ISBN978-86-85103-19-3ISBN978-86-85103-03-2(zaizdavačkucelinu)
a)Bunjevci–Leksikonib)Šokci–Leksikoni
COBISS.SR-ID272407047
ISBN978-86-85103-19-3
III
SU RAD NI CI NA JEDANAESTOM SVE SKU
Bačić,dr.sc.Slaven,odvjetnik,SuboticaBačlija,Grgo,odvjetnikumirovini,SuboticaBalažev,Marina,prof.hrvatskogjezikaiknjiževnostiidiplomiraniknjiževni
komparatist,BeregBara,Mario,prof.povijestiisociologije,asistent,Institutzamigracijeinarodnosti,
ZagrebBažant,Eva,knjižničarkaumirovini,SuboticaBelamarić,Ivica,povjesničarumjetnosti,GradskimuzejVinkovciBeretić,mons.Stjepan,župnikKatedralnežupesv.TerezijeAvilske,SuboticaBorkov,Vanda,dipl.ing.šumarstva,SuboticaCvetanović,Milovan,arhivist,HistorijskiarhivgradaNovogSada,NoviSadČeliković,Katarina,prof.komparativneknjiževnosti,Zavodzakulturuvojvođanskih
Hrvata,SuboticaČota,Zoran,dipl.iur.,SomborČović,Katarina,dipl.oec.,Gradskauprava,SuboticaDeman,mr.sc.Dominik,prof.povijesti,Kemijsko-tehnološkasrednjaškolaLazar
Nešić, SuboticaDumendžić,Josip,BođaniĐanić,mr.sc.Matija,prof.geografijeumirovini,SomborFiranj,Alojzije,SomborGrlica,Mirko,prof.povijesti,višikustos,GradskimuzejSuboticaHeka,dr.sc.Ladislav,docent,Pravnifakultet,Institutzakomparativnopravo,SegedinHemar,Eduard,publicistinakladnik,ZagrebHoško,dr.sc.FranjoEmanuel,red.prof.umirovini,Katoličkibogoslovnifakultetu
Zagrebu,TeologijauRijeciIvančić,Jasna,višileksikograf,LeksikografskizavodMiroslav KrležauZagrebuKopunović,Mirko,SuboticaLibman,dr.Emil,liječnikumirovini,SuboticaLončar,mr.sc.Đuro,stručnisavjetnikEkonomskogfakultetauSuboticiumirovini,
SuboticaLjubić,mr.sc.Tatjana,SuboticaMačković,Stevan,prof.povijesti,ravnateljHistorijskogarhivaSuboticaMandić,Živko,prof.hrvatskoga,ruskogaibugarskogajezikaumirovini,BudimpeštaOstrogonac,Mirko,dipl.agr.,ŽednikPelajić,Zvonimir,nastavnikglazbenenastaveumirovini,Plavna
IV
Rudinski,mr.sc.Ante,arhitekt,Zavodzaurbanizam,SuboticaSkenderović,Petar,SuboticaSkenderović,dr.sc.Robert,znanstvenisuradnik,Hrvatskiinstitutzapovijest,
PodružnicazapovijestSlavonije,SrijemaiBaranje,SlavonskiBrodSuknović,Kata,dipl.ing.zatekstilnoinženjerstvotekstilno-strojarskestruke,SuboticaŠram,Olga,povjesničarumjetnosti,ravnateljicaModernegalerijeLikovnisusret,
SuboticaŠtefković,Josip,župnikŽupesv.Pavlaapostola,BačŠtefković,mr.th.Mirko,tajnikSubotičkebiskupije,SuboticaUšumović,Neven,prof.filozofijeidipl.komparatistknjiževnosti,UmagVujkovićLamić,Ljudevit,službenikumirovini,SuboticaVuković,dr.sc.Petar,docent,Filozofskifakultet,ZagrebVuković-Dulić,Ljubica,prof.povijestiipovijestiumjetnosti,GradskimuzejSuboticaZelić,Naco,dipl.iur.umirovini,ZagrebŽigmanov,Tomislav,prof.filozofije,ZavodzakulturuvojvođanskihHrvata,SuboticaŽunar,Suzana,Subotica
J
JA BLAN (lat. Populusnigravar.italicaSp.),vrstalistopadnogastabla.PripadaporodiciSalicaceae(vrbovke),roduPopu-lus(topole).IzzapadneseAzijeraširiopocijelomsjevernomumjerenompojasu.Dvodomnoje,brzorastućelistopadnodrvo.Pupovisumirisni,čunjasti,žutiiprekrive-nisvišeljusaka.Izbojcisučestobridasti,lišćejezeleno,romboidnoilitrokutasto,nabazivećinomklinoliko,ušiljenavrha,5-8cmdugo,3-6cmširokosdugompeteljkom.Listovisupredopadanježuti.Cvjetovisuuvisećimcrvenimresama,cvjetnisupri-percigolaruba,acvjetištezdjeličasto.Plodjetobolacsvilenkastodlakav.Razmnožavasesjemenom,anajčešćevegetativnorezni-cama.Veomajeprilagodljiv,otporanjenagradskeuvjete,koristisezapojedinačnu,rjeđegrupnusadnju,drvoredeipojaseve.Pogodanjezaorezivanjepasemoženaćiiumanjimvrtovima.
Premagrčkimlegendama,posvećenjeHeraklu,kojijeprisilaskuupodzemnisvi-jetsebispleovijenacodjablanovihgrana.Unutarnjastranalistova,okrenutapremanjemu,ostalajesvijetla,avanjskajestranadobilatamnijuboju.Otudadvostrukabojanjegovališćapredstavljasimbolikujabla-na:dvojnostsvakogabića.TakođerjeHadpretvorioLeukejaujablanipostavioganaulazupodzemnisvijet.Općenito,jablanjevezanuzpodzemnisvijet,boližrtvu,sim-boliziraregresivnesile–prošlostisjećanje.
PočetkomXX.st.sadioseuBačkojuzcestekakoseuvrijemedebljegasnježnogapokrivačanebisišloskolnika,auprolje-će,nakontopljenjasnijegaiobiljaoborina,
služiojezabržeisušivanjetlaizemljanihputova.Vrloječestosađenkrajsalaša,naj-češćejedan,jersevjerovalodaprivlačioblakeikišu.Sobziromnatodajebionaj-viši,služiojeikaosvojevrstangromobran.Zbogsvojegamekadrvetainiskekalorijskevrijednosti,nijeimaovažnijuuporabuuku-ćanstvima.UdjelimalikovnihumjetnostiiknjiževnostibačkihHrvatačestosepo-javljujekaomotivuzavičajnomkrajoliku.
Lit.:Šu mar ski pri ruč nik,1,Zagreb,1946;Šu marska en ci klo pe di ja,1-3,Zagreb,1980-87;Ve li ka ilu stro va na en ci klo pe di ja »Ba šta«,Beograd,2006;www.wikipedia.org
V.Borkov
JA CINT (lat.Hyacintus),cvjetnabiljkaizporodiceljiljana,zumbul.StarijinaraštajiBunjevacanazivalisugaisključivohunga-rizmomjacint(madž.jácint).CvateuranoproljećeiBunjevkesugaradosadileuvr-tovimajerseodlikujelijepimmirisom.Ko-ristioseuuskrsnimobičajimabačkihHr-vata,točnijena»vodeniponediljak«,kad
StipanKopilović,Dva jablana, 1909.
6
JA CINT
momci,uzpratnjutamburaša,obilazedjevojkeipolijevajuih.Zauzvratdjevojkakitimomkacvijećem,najčešćejacintom,tj.običnogapribadačompričvr-šćujenaovratnikkaputa.Štobimomakimaovišejacinta,biobiviđenijiudruštvujerjeznačilodaje»polio«višedje-vojaka.
P.Skenderović
JADRANSKASTRAŽA,međuratnouni-tarističkiorijentiranodruštvokojemujeciljbilo»čuvanjenacionalnogaobilježjaitradicijejugoslavenskogamoraiprimorja«.Djelovanjemmeđumladimatežilajeizgra-ditiihu»moralnojakeinacionalnosvje-snedržavljane«.SjedištejojjebilouSplitu.Društvenapravilaodobrenasu4.II.1922.,nakončegajeodržanjavniosnivačkizbor19.II.1922.Nastalajeradisuprotstavlja-njanamjeriKraljevineItalijedapreuzmeštovećidioistočnogaJadrana.Upočetkujebilausmjerenanaobranuzemlje(naba-vapomorsko-ratneopremeihidroaviona)izaštitunacionalnogainteresanamoru,aposlijeseokrenulaočuvanjunacionalnihobilježjaipomorsketradicijezemlje,šire-njunarodnesvijestiovažnostiJadransko-gamora,unaprjeđenjunjegovaiskorišta-vanjairazvojujadranskeorijentacije.KaovrhovnotijeloupraveuSplitujedjelovaoCentralniodbor(od1932.Glavniodbor),ugradovimaivećimmjestimapostojalisuglavniodbori(od1932.oblasni,odnosnomjesniodbori),adjelovalojeinekolikoodboraueuropskimzemljamaiAmerici.Imalajesloženustrukturusmnogobroj-nimtijelima:općiodjel,propagandniodjel,odjeldruštvenihizdanja,ekonomskiodjel,financijskiodjel,odjelpomlatka.Organi-zacijajebilacentralističkiustrojenatesuorganizacijenižihrazinabileodgovorneorganizacijamavišihrazinaiprovodilesunjihoveodluke.Imalajebogatunakladnič-kudjelatnost:tiskanisumnogobrojnileci,plakati,brošure,posebnaizdanja;pokre-nutajePo mor ska knji žni caiobjavljivana
suizdanjauedicijiPo mor ska bi bli o te ka;mjesečnoglasiloJa dran ska stra žaizlazi-lojeredovitoodsiječnja1923.doožujka1941.,atekstovisuobjavljivanilatinicomićirilicom,višehrvatskim,manjesrpskimjezikom;izdavanisukalendariNaš mor nar (1928.-39.),Ri bar ski ka len dar(1930.-39.);Na rod ni ka len dar Ja dran ske stra že(1935.-36.) i Mor nar sko-ri bar ski ka len dar(1940.-41.);objavljivanisuiAl ma nah Ja dran ske stra že (1925.-1928./1929.),Na še mo re (1935.-39.),Mo re(1940.-41.);takođeriča-sopisizamladežMla di stra žar (1929.-32.)i Pod mla dak Ja dran ske stra že(1933.-41.).Većibrojčlanovadruštvaizraznihdijelo-vadržavesurađivaojeusubotičkomKnji-žev nom se ve ru(RikardKatalinićJeretov,IvoMilićidr.).Društvojeuživalosnažnudržavnupotporunasvimrazinamavlastipajenpr.Ja dran ska stra ža,kaopatriotskoipropagandističkodjelo,redovitoprepo-ručivanazapretplatulokalnimtijelimaodstraneMinistarstvaunutarnjihposlova,adjelovalajepodpokroviteljstvomprijesto-lonasljednikaPetraKarađorđevića.
SpovećanjembrojačlanovaosnivajuseodboriuOsijeku,PrištiniiSkoplju,zatimuNovomSadu10.VI.1923.,SrijemskojKamenici30.I.1923.,Zemunu18.II.1923.,Beogradu24.X.1923.idr.USuboticijeodborosnovan1925.zauzimanjemFer-deČulinovića,kojijeutovrijemeradioupravosuđuuSubotici.ZapredsjednikasubotičkogaodboraizabranjeIvoMilić,emigrantizIstre,profesornaPravnomfa-kultetuuSubotici,azatajnikaStipanKo-pilović,gradskičinovnik.SjedištemujebiloprijavljenonasubotičkiOkružnisud,ukojemjeMilićprijetogabionačelnik,alisusesastanciodržavaliiuGradskojkući.Odborjeimaooko300članovaudvjemasekcijama,uglavnomstudentePravnogfa-kultetaisrednjoškolce.OrganizacijameđustudentimaPravnogfakultetadjelovalajeod1925.podimenomAka dem ska ja dran-ska stra ža,alijeimalasvegadesetakčla-nova.Već1927.odborjeukinuttesepri-družioglavnomodboruuNovomSadu.OdborNoviSadzastupaojemjesneodbo-reizBačkenakongresuuSarajevu1929.
Jacint
7
JADRIJEVIĆ
Utovrijemedruštvojeimalooko40.000članovau374ogranka.GlavniodboruNo-vomSaduokupljaojetegodine2231člana,dokje1940.imao10.795odraslihčlanovaipomlatkau54mjesnaodbora(međuosta-limuSubotici,Somboru,Sonti,Čonoplji,Lemešu,Bajmoku,SrijemskojKamenici,SrijemskimKarlovcimaitd.).Društvoje,uznaklonostdržavepremanjegovudje-lovanju,brzopostalonajmasovnijomdr-žavnomiškolskomorganizacijom–predratjeimalooko180.000članova.Posvimvećimnaseljimaiškolamaudržaviposto-jalesunjezineorganizacije,azastupnicisubiliučitelji,kojisuobvezatnouključivališkolskudjecuuorganizaciju.ImeđuHrva-timauBačkojnjezinipredstavnicibilisumjesniučiteljiuškolama,npr.IlijaDžinićuČonoplji,FranjaŽujevićuLemešuidr.,iliopćinskiigradskičinovnicikaoJosipKajićuBajmoku,StipanKopilovićuSubo-ticiidr.Međumladimaorganizacijajebilapopularnajerjeorganiziralajeftinaputo-vanjaiizlete,pričemujeoblasniodboruNovomSaduod1939.imaoiodmarališteuDobrotikrajKotora.Međutim,izvanškolaubačkihBunjevacaiŠokacanijenaišlanavećiodaziv,osobitouSomboru.Sdrugestrane,izbjegliceioptantiHrvatiizIstreiDalmacijeaktivnosusudjelovaliuradubačkihpododboradruštva.
Društvuje1941.postavljenpovjerenikzapodručjeNDH,anjegovjeradpreki-nut.Iuostalimpodručjimanekadašnjedržavedruštvoprestajedjelovati.Od1942.društvojeuNDHbiloupravnomstatusulikvidacije,alionatijekomratanijepro-
vedena.Službenojeukinutotek1945.podnovomvlašću,apokušajobnoveradauRi-jeci1954.završiojeneuspjehom.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:57.5185/1937;F:47.I227/1925;F:47.II144/1924;F:47.1463/1933;HistorijskiarhivNoviSad,F.150,sign.25017/1925;F.228,sign.24691/1941.
Lit.:K.Petrović,Su bo ti ca i ku pa li šte Pa lić,Subo-tica,1928;Na rod na reč,5.V.1935,Subotica;K.Kuntić,Prav ni fa kul tet u Su bo ti ci (1920-1941),di-plomskirad(rukopis),FilozofskifakultetuBeo-gradu,[1990];Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;N.MachiedoMladinić,Ja dran ska stra ža 1922.-1941.,Zagreb,2005;M.Lovrić,Prilogpo-znavanjuizdavačkedjelatnostiJadranskestraže–IzfondaKnjižniceHrvatskogpomorskogmuzejaSplit,Kul tur na ba šti na,35,Split,2009.
M.Bara,M.CvetanovićiS.Mačković
JADRIJEVIĆ,Ante(GlavicekrajSinja,14.V.1896.–Makarska,13.II.1974.),teo-logipovjesničar.OsnovnuškoluiFranje-vačkuklasičnugimnazijuzavršiojeuSi-nju1913.,filozofijujestudiraouZaostrogu1914.-16.,ateologijuuMakarskoj1916.-20.Zasvećenikajezaređen1920.Urazdoblju1923.-25.naPapinskombiblijskominstitutuuRimuizučavaojehebrejski,grčkiisirski,a1925.-27.studiraojenaFranjevačkojbi-blijskojškoliuJeruzalemu,gdjeipostigaodoktoratteologije.Predavaojeklasičneje-zike,biblijskepredmeteistarokršćanskuarheologijuunekolikosrednjihivisokihučilištateobnašaomnogobrojnefunkcijeufranjevačkomredu.UsvojimradovimaoBiblijipostaviojeoriginalnuteorijuotu-mačenjunekihdvojbenihmjesta,aobjaviojeinekolikoradovaizantičkeihrvatskearheologijeteranosrednjovjekovnehrvat-skepovijesti.
ZabačkejeHrvatezanimljivzbogkratkanapisaZna če nje ime na Bu nje vac, objavljenogaumakarskomčasopisuNova re vi ja(2/1936).UnjemuističekakojeuglavnomopćeprihvaćenodajeetnonimBunjevacizvedenodimenarječiceBu-ne,nopodrijetlotogahidronimaidaljejeprijeporno.PetarSkoksmatradamujeukorijenulatinskariječbo na,štobiznačilo»dobra(voda)«,noJadrijevićutosumnjajersuRimljanivodirijetkodavalinaziv
PristupnicaJadranskojstraži
8
JADRIJEVIĆ
bo na–radijesujenazivalidul cis, fri gi da i sl.–aktomujesastavnicarimskihhidro-nimaupravilubilaiimenicaaqua.Osimtoga,uilirskimkrajevimarimskisunaziviuglavnomnepoznati.TvrdizbogtogakakojeimenuBunauosnovivjerojatnoilirsko-keltskariječbo nasaznačenjem»rječica,vrelo«,kojajeočuvanaiuhidronimimaudrugimdijelovimaEuropegdjesuživjeliKelti.Sukladnotomutumačenju,iBunje-vacznači»čovjeksrječice,svrela«.
Lit.:Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005.
P.Vuković
JAGIĆ,Marcela (Su bo ti ca, 24. VI II. 1901. –Rovinj,26.VIII.1990.),liječnica,radio-loginja,sufražetkinja.KćijeBele,ugled-nogazemljoposjednika,iMarije,rođ.Ma-mužić.OsnovnuškoluigimnazijuzavršilajeuSubotici.Medicinujepočelastudirati1920.naMedicinskomfakultetuuGrazu,adiplomirala1925.uBeču.NakonstudijaotvorilajeprivatnuliječničkuordinacijuuobiteljskojkućiuSubotici(Harambašiće-va10),kojajeradilado1947.StažiralajeuGradskojjavnojbolniciuSuboticiiradilauambulantamaDomazdravljauSuboticiiSplitu.Predavalajehigijenu1934./35.uDržavnojmuškojgimnazijiuSubotici.Va-žnajeizamjesnipokretsufražizma,jerje1935.,skupasKatomPoljaković,osnovalaŽenskipokretzapravoglasaipravokandi-diranjaženanaizborimaiobavljanjasvihslužbaujavnomživotu.
Specijalizacijuizrendgenologijeoba-vljalajeuGradskojbolniciuDresdenu,uZavoduzaliječenjetuberkulozekostijuuNordeneyu(Njemačka),uOpćojbolniciuBeču,kodjednogaodtadanajboljihsvjet-skihrendgenologaGuideHolzknechta,iuOpćojbolniciuBeogradu.Specijalistič-kiispitpoložilaje1936.uBeču.NapozivsubotičkebolničkeupravedaorganizirarendgenološkuslužbuotvaraOdjelzara-diološkudijagnostiku1947.Njezinimza-uzimanjemizgrađenje1957.-58.modernipaviljonukrugusubotičkebolnice,uko-jemje,osimrendgenološkedijagnostike,bilairadioterapija.God.1960.osnovala
jeDispanzerzaonkologijuusklopuOdje-lazarendgenologijuiPatronažnuslužbupriDispanzeru.Usubotičkujebolnicu1964./65.uvelanovedijagnostičkemetode:angiografijucerebralnihiperifernihkrv-nihžila.God.1964.steklajezvanjepri-marijusa.OsposobilajemnogeliječnikeimedicinskikadarsrednjestručnespremezaradiološkuslužbunapodručjuSuboticeisjeverneBačke.Nakonodlaskaumirovi-nu1965.,do1975.radilajeuBottropu(SRNjemačka).
Bilajeprvaženaeduciranirendgeno-loguSuboticiiuVojvodiniimeđuprvi-mauKraljeviniJugoslaviji,izvanrednadijagnostičarkairadioterapeutkinja.Svojaiskustvairadoveiznosilajenastručnimsastancima,arijetkosejavljalasradovi-maustručnimčasopisima(Srp ski ar hiv za ce lo kup no le kar stvo,Beograd,4-6/1939,zbornicipredavanjasinternističkihdanauSubotici1964.-65.).NagrađenajeListo-padskomnagradomgradaSubotice1964.,adobitnicajeidiplomeSrpskogaliječ-ničkogadruštvauSubotici.PokopanajeuobiteljskojgrobnicinaBajskomgrobljuuSu bo ti ci.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:185,inv.br.97,pred.br.30;ArhivskipodaciZdravstvenogacentrauSubotici.
Lit.:Su bo tič ke no vi ne,21.XII.1935,Subotica;L.Bosnić,Dr.MarcelaJagić:inmemoriam,Su bo-tič ke no vi ne,7.IX.1990,Subotica;E.Libman,Is tak nu ti le ka ri Su bo ti ce (1792-1992), Su bo ti ca, 2003; Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;K.Korponaić,Subotičankekojesuzadužileovajgrad:drMarcelaJagić,Su bo tič ke, 28. III. i 4. IV.2008,NoviSad;E.Libman,Gra đa za me di-
Marcela Jagić
9
JAIĆ
cin sku bi bli o gra fi ju Su bo ti ce : (1828-2005),Subo-tica,2008;E.Libman,Gra đa za me di cin sku bi bli-o gra fi ju Su bo ti ce : (1828-2009), 2, Su bo ti ca, 2011.
E.Libman
JAGODIĆ,Stjepan(KaptolkrajPožege,Hrvatska,?,1717.–Sombor,18.VII.1784.),prvisomborskisvjetovnižupnik.Odrastaojepodzidinamastarogakaštelaicrkvesv.Jurjaurodnommjestu.Zasvećenikajezaređen1747.IsprvajedjelovaouBaji,aod1749.uKalači.Od1750.biojesanto-vački,aod1752.dušnočkikapelan.PrvijesvjetovnisvećenikiupraviteljžupeuKo-lutuod1754.,od1771.župnikjeponovnouDušnoku,aistegodineodfranjevacajepreuzeoisonćanskužupu.NaSvesvete1781.odfraJerkaJakočevića,posljednje-gasomborskogaupraviteljažupeizfranje-vačkogareda,preuzeojeisomborskužupukaoprvisvjetovnisvećenik.Vodioježupudokrajaživota.PremaLjetopisufraBoneMihalovića,preminuoje18.VII.1784.,štopotvrđujeiKatonausvojojPovijesti,aliujednoidvojijerjepremadrugimizvori-maumro29.VII.
SomborskiljetopisacfraBonoMihalo-vićspominjeJagodićakaočasnogastarčića–»Seniculusvenerabili«.Biojeblag,pobo-žan,ponizaniuzoransvećenik.PokopanjeukriptidanašnježupnecrkvePresvetogatrojstva.Kakosufranjevciinakonprimo-predaježupeostaliusvojemsamostanuicrkviPresvetogatrojstva,zaprivremenužupnucrkvuuSomboruodređenajekapelasv.Rokanaistoimenomsomborskomgro-blju.UtojćekapelimisitiiJagodićevna-sljednik,ZagrepčaninMatejSlatković.NapočetkusuSomborcinamjeravaligraditinovužupnucrkvu,aliseodtogaodustalokadsufranjevcima9.VII.1786.kraljev-skomnaredbomoduzetiisamostanicrkva.Takojenekadašnjafranjevačkacrkvaosta-lažupnomcrkvom,dokseudionekada-šnjegafranjevačkogasamostanasmjestiložupnosvećenstvo,audrugidiožupanija.
Lit.:B.Mihalović,Ex trac tus Con ven tus L. R. Ci-vi ta tis Zom bo ri en sis P. P. Or di nis mi no rum Ob-ser van ti ae Pro vin ti ae olim Bo snae Ar gen ti nae S. Cru cis nunc ve ro Di vi Ioan nis a Ca pi stra no ab
An no 1717. usque ad An num 1787. Zom bo ri ni a P. Bo no Mi ha lo vich con ci o na to re ge ne ra li con scrip-tum(rukopisuFranjevačkomsamostanuuBudi-mu);S.Beretić,Po vi jest žu pe Pre sve tog Troj stva u Som bo ru do XX. sto lje ća,diplomskirad(ruko-pis),BogoslovnifakultetuZagrebu,1973;ALa-katos(ur.),A Ka loc sa-bácsi fő egyházmegye történe ti se ma ti zmu sa 1777-1923,Kalocsa,2002;I. Ka to na, A ka loc sai érse ki egyház történe te,1-2,Kalocsa,2003;S.Beretić,Svjetovnisvećenici–župniciuSomboru,Zvo nik,4/2011,Subotica.
S.Beretić
JAIĆ, Marijan(BrodnaSavi/danas:Sla-vonskiBrod/,4.VII.1795.–Budim,19.IX.1866.)franjevac,muzikolog,pisac,provin-cijal.Nakonštojezavršiogimnazijuurod-nomgradu,pristupioje1812.Provincijisv.IvanaKapistranskoga,zahvaljujućiMari-januLanosoviću.FilozofijujeslušaouNa-šicama(1813.-15.),ateologijuuVukovaru(1815./16.,1818./19.)iMohaču(1816.-18.).Postavši1818.svećenikom,biojeuVuko-varunajprijeučiteljpučkeškole(1819./20.),anakonštojestekaozvanjeprofesorateo-logijenasveučilištuuBudimu(1823.),pre-uzeojekatedrudogmatskoga,moralnogaipastoralnogabogoslovljanafranjevačkimučilištimauVukovaru(1821./22.,1823.-31.)iAradu(1822./23.).UVukovarujebioide-kanbogoslovneškole,samostanskistarje-šinaižupnik(1830.-33.,1848.-51.),aupra-vljaojeisamostanimauOsijeku(1837.-45.)iuBudimu(1850.-54.).VodiojeProvincijusv.IvanaKapistranskogakaoprovincijal(1833.-36.;1845.-48.)ikustod(1854.-57.).Dokjebioravnateljosječkegimnazije,biojeidržavnicenzorknjiga.
Istaknuosekaomelodiografisklada-telj.SabraojepučkepopijevkeiprirediozbirkuNa pi vi bo go ljub nih pi sa ma (1821.), kojajedoživjeladvadesetizdanja;samjepakprirediozbirkuVi nac bo go ljub nih pi-sa ma (1827.),kojajeizašlaudvadesetiz-danja.Napjevepučkihcrkvenihpopjevakaskupljaoje,kakosamnavodi,poSlavoniji,Bačkoj,Banatu,GradišćuiBosni.SabraojeiobjavioizbirkunjemačkihcrkvenihpjesamaSam mlung von from men Kir chen-li e dern(Pest,1856.).Objelodaniojevišeprijevoda:odMartinaPustaićaIn di jan ski mu dro zna nac(Budim,1825.)teNa uk pre
10
JAIĆ
mu drog Ka to na (Budim,1825.),spisČe-ti ri knji ge To me od Kem pi sa... o na sli do-va nju Isu kr sta (Budim,1836.),katekizamzasrednješkolepijaristaPetoyaKer stjan-ski i ka to li čan ski na uk od vi re i za ko na... za ... dru ge la tin ske ško le(Budim,1837.).DoradiojepastoralnepriručnikeEmeri-kaPavićaRuč na knji ži ca (Budim,1837.)iGrgePeštalićaUti še nje oža lo šće nih(Bu-dim,1797.)uzpomoćK.AgjićaiobjavioudvasveskapodnaslovomRuč na knji-ži ca za na re di ti i na srit no pri mi nu tje sa sve ti ma sa kra men tih do stoj no pri pra vi ti bo lest ni ke (Budim,1837.).Napisaojepo-vijestmarijanskogasvetištauRadni(rum. MariaRadna)iobjaviojenahrvatskominjemačkomjeziku.UrukopisusuostalenjegovebilješkekojimajeupotpuniospisJosipaJakošićaScro ip to res In ter am ni ae tenjegoviprijevodifilozofskihiteološkihspisaVer ne ro va lo gi ka, Kru go va me ta fi si-ka, Isti ne ka to li čan ske, Upra ve svi tov no-ću do red ne za dru žev no ži vlje nje, San sve-tog opa ta Kla re va len skog svr hu od su đe ne du še za svo jim bo ga to raz ko šnim ti lom i Ži vot sve tih.
Kaopisac,prevoditeljiglazbenikbiojeiznimnovažanupretpreporodnomipreporodnomrazdoblju.SvojejekulturnodjelovanjeusmjeriobuđenjuiutvrđivanjuvjerskogaživotahrvatskogapukauSlavo-nijiiudijasporipougarskomPodunavlju,uvjerendaćetakopomoćiiostvarenjuprogramahrvatskoganarodnogaprepo-roda.Prevodećifilozofskadjela,svojimjemnogobrojnimnovostvorenimizrazimadaoprinosipoticajstvaranjuhrvatskogafilozofskoganazivlja.
PokopanjeuFranjevačkojcrkviuBu-dimu.Onjegovuživotuidjelovanjuodržanje1995.uSlavonskomBroduznanstveniskuppodpokroviteljstvomHAZU.
Djela:Na pi vi bo go ljub nih pi sa ma, Budim,1821; Vi nac bo go ljub nih pi sa ma, Budim,1827; Sammlung von from men Kir chen li e dern,Pest,1856;Iz vor na po vest ni ca mi lo sti vo ču do tvor ne pri li ke Go spe Rad nan ske,Budim,1856;Ausführ lic he Geschic hte des Gna den bil des der se lig sten Jungfrau von Rad na,Ofen,1857.
Lit.:O.Babulak,Ele gia ho no ri bus... Ma ri a ni Ja-ich... obla ta,Eszekini,1834;E.Fermendžin,Bre-vis ca ta lo gus pa trum ac fra trum scrip to rum Pro-vin ci ae s. Jo an nis a Ca pi stra no. Sche ma ti smus al mae Pro vin ci ae s. Jo an nis a Ca pi stra no,Teme-svarini,1887;V.Rudolf,O.M.Jaić,sastavljačpr-voghrvatskogkancionala,Ob zor,217,Zagreb,1930;Mu zič ka en ci klo pe di ja,2,Zagreb,1974;F.E.Hoško,EuzebijeFermendžiniostacijozefinizmakodfranjevacaukontinentalnojHrvatskojpotkraj19.stoljeća,Cro a tia chri sti a na pe ri o di ca,22,Za-greb,1988;F.E.Hoško,Ma ri jan Ja ić, ob no vi telj me đu pre po ro di te lji ma,Zagreb,1996;Ja i ćev zbor nik : zbor nik ra do va sa Znan stve no ga sku pa o Ma ri ja nu Ja i ću u Sla von skom Bro du 9. i 10. stu-de nog 1995.,Zagreb-SlavonskiBrod,1998;Hr vatski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;Hr vat ski fra nje vač ki bi o graf ski lek si kon,Zagreb,2010.
F.E.Hoško
JAKIĆ,IvanTomaš(Bač,26.VI.1943.),dizačutega.SinjeAntunaiMarije,rođ.Kovačević.OsnovnuškoluzavršiojeuBaču,asrednjuugostiteljskuuOdžacima.DizanjeutegapočeojetreniratiubačkomKlubudizačautegaHer ku les1961.icije-lusportskukarijeruproveojeutomklu-bu.Najvećisportskiuspjehpostigaojekaočlanseniorskemomčadi,kojajenaekip-nomprvenstvuJugoslavije1967.uRijecii1968.uSarajevuosvojilanaslovviceprva-kadržave.UKupuJugoslavije,kojijeodr-žan1968.uBaču,njegovjeklubtakođerosvojiodrugomjesto.Aktivnimsportomprestaosebaviti1971.ŽiviuBačukaoumirovljenik.
Izvor:OsobnokazivanjeIvanaTomašaJakića.
Lit.:Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1964-1968, Beograd,1970;Klub di za ča te go va Her ku les u Ba-ču – pe de set go di na ra da,Bač,2003.
P.SkenderovićiE.Hemar
M.Jaić,Napivi bogoljubnih cérkvenih pisamah,Budim,1850.
11
JAKOBČIĆ
JAKOBČIĆ,plemićkaporodica.UXVIII.st.imalajeposjedHum(danasBrezničkiHum)uVaraždinskojžupaniji.Šime,unukMihovila,dobioje18.V.1815.uZagrebuplemićkudiplomu,kojaje29.VIII.1815.proglašenauSegedinu,uČongradskojžu-paniji.TomsuprigodomŠiminisinoviJo-sipiStjepandobiliplemićkediplome,kojesuproglašeneuBačkojžupaniji15.I.1816.Premažupanijskomupopisu1841.JosipinjegovisinoviMirkoiJosipživjelisuuSu-botici.IzravnisuMirkovipotomcisinBe-la,zemljoposjednikiobrtnik(1843.-1899.),unukMirko,bankar(1871.-1953.),praunukEugen,mačevalac(1898.-1980.)tečukunu-nukAndrás,mačevalac(1934.-1989.).
Lit.:Gy.Dudás,Abácskainemescsaládok,Bács-Bo drogh Megyei Történel mi Társulat Évkönyve, 4/1893,Zombor;B.Kempelen,Magyar ne me si al ma nach,Budapest,1910;A.Sekulić,Bač ki Hr-va ti,Zagreb,1991;M.Szluha,Bács-bo drog vármegye ne mes családjai,Budapest,2002.
M.Grlica
JAKOBČIĆ,BelaFlorijan(Su bo ti ca, 21. III.1843.–Subotica,15.V.1899.),zemljo-posjednik,obrtnik,virilist(člangradskeskupštinekojinijebirani,negojeunjuulaziopofunkciji,poreznomcenzusuisl.),članupravnihodborasubotičkihbanaka.SinjeMirkaiTerezije,rođ.Černetić.Nje-govjesinbankarMirkoJakobčić,aunukmačevalacEugen.
Kapitalstečenuočevoj,aposlijenjego-vojtrgovinistaklomuložiojeuizgradnjuzgradetrećegasubotičkogahotelaHungária,kojijepočeoraditi23.XII.1881.Od-mahgajeizdaouzakup,atusupraksuza-držaliinjegovinasljednici.Kadjetijekom1906.zakupnikpostaoŠimeBudimčević,HungáriajepostalajednoodnajvažnijihmjestazamasovnijaokupljanjaBunjevacauSubotici(Bunjevačkokolo,LitnjazabavaPučkekasine...).Uhoteluje10.XI.1918.osnovanBunjevačko-srpskinarodniodbor,kojije24.XI.ondjeizabraoizaslanstvood75članovazasamoproklamiranuVelikunarodnuskupštinuuNovomSadu,kojaćesljedećegadanaproglasitikidanjevezaBa-ranje,BačkeiBanatasUgarskom.
Utojsezgradiod1.X.1911.nalazilokinoLif ka,nazvanopoAlexanderuLif ki,jednomodpionirasrednjoeuropskogafil-ma.Kinojeradilodosredine1930-ihteponovnonakonDrugogasvjetskogaratado1990-ih.Nakontemeljiterekonstrukcije2009.uzgradisudanasArt-kino Ale xan-der Lif kaiKazalište Dez ső Kosztolányi.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:451.155.114.
Lit.:Bácskai El le nőr, 15. VI II. 1881, 18. V. 1899, Szabadka;Sza bad kai Közlöny,21.V.1899,Sza-badka;Ne ven,15.IX.1906,15.VI.1912,Suboti-ca;Subotičke novine,26.IX.2002,Subotica;M.Grlica,Su bo ti ca ne kad i sad : Su bo ti ca then and now,NoviSad,2009.
M.Grlica
JAKOBČIĆ, Eugen(Jakobscich)(Suboti-ca, 23. III. 1898. – Su bo ti ca, 30. VI. 1980.), bankarskislužbenik,mačevalac.SinjebankaraMirkaiPaule,rođ.Stagelschmidt.Obiteljmujebiladobrosituiranaiutjecaj-nasrazgranatimrodbinskimvezama.Tije-kom1930-ihbiojedioničarutvrtkiHart-mann&Conen.
KaočlanSubotičkogadruštvazamače-vanjenaprvenstvuKraljevineJugoslavije1931.osvojiojenaslovprvakaufloretu.NaOlimpijskimigrama1936.uBerlinubioječlanreprezentacijeJugoslavijeuborbisa-bljom,nomomčadučijemsusastavubilijošiKrešimirTretinjak,MilivojRadović,EdoMarioniPavaoPintarićispalajeu
ZgradanekadašnjegahotelaHungária (poslijezgradakinaLifka)
12
JAKOBČIĆ
prednatjecanju.Niupojedinačnojkonku-rencijinijeprošaoprednatjecanje.
NakonDrugogasvjetskogaratauSu-boticijebiosportskipedagogiučiteljma-čevanja.Ujesen1945.saskupinompred-ratnihmačevalacaosnovaojeklubkojijeuspješnodjelovaodo1954.,kadajezbogfinancijskihteškoćaprestaoraditi.Ujesen1959.sasvojimsinomAndrásem(Subotica,8.V.1934.–Subotica,13.XII.1989.),ta-kođeruspješnimmačevaocem(višestrukireprezentativacJugoslavije,osvajačbron-čanemedaljeuborbisabljomnaBalkan-skimigramauZagrebu1969.)itrenerom,ponovnopokrećeklubimačevalačkuškolu.KlubjenajprijedjelovaopodimenomTeh-ni čar,zatimsepridružujesastavuPar ti zana,aod1962.djelujeusklopuSDŽSpartak.Zaslužanjezarazvojvišedržavnihprvakaireprezentativacauborbisabljomifloretom.Dobitnikjenajvećegavojvođan-skogasportskogapriznanjaNagradeJo van Mi kić – Spar takza1972.
Izvor:Historijski arhivSubotica,F:47. IV2103/939.
Lit.:Ju go sla ven ski sport,Zagreb,1933;B.Krstić(ur.),Sport u Su bo ti ci 1944-1984 Sportélet Szabadkán,Subotica,1984;S.Mačković,In du stri ja i in du stri jal ci Su bo ti ce (1918-1941),Subotica,2004;Z.Jajčević,Olim pi zam u Hr vat skoj,Zagreb,2007;http://web.archive.org/web/20080408021336/http://www.susport.org.yu/100.php.
S.MačkovićiE.Hemar
JAKOBČIĆ,Ivan(Sombor,14.V.1912.–Sombor,24.III.1997.),akademskislikar,likovnipedagog.SinjeIvanaiSofije,rođ.
Jakobb.OsnovnuškoluirealnugimnazijuzavršiojeuSomboru.Djetinjstvoivećidiomladostiproveojenasalašu,pokrajcestezaApatin.Počeojecrtativeomarano.Upetnaestojgodiniupoznaojesomborsko-gaslikaraLajosaHusvéta,kojiječestosli-kaouprirodi,tejeizrađivaoslikepremanjegovimsavjetima.OdlaziuPeštu1930.saželjomdapostaneslikar.Polaziprivat-ne tečajeve slikaraVilmosaAba-NovákaiIstvánaSzőnyija.NakondvogodišnjegaboravkanapustiojePeštu,azatimse1933.upisaonaAkademijulikovnihumjetnostiuZagrebu,gdjejediplomiraonaslikarskomodjeluuklasiprof.LjubeBabićaizavršiospecijalnitečajgrafikekodprof.TomislavaKrizmana1939.itakopostaoprvimaka-demskimslikaromizSombora.
NakonpovratkauSombor1939.odla-zinaodsluženjevojnogaroka.ZavrijemeDrugogasvjetskogratadržiprivatnesato-veimnogovremenaprovodislikajući,pra-većiskiceistudijeljudskihfigura.Višeti-sućacrtežasvjedočionjegovojustrajnostiivještiniruke.Nakonrataradinekovrije-meuPropagandnomodjeluZapovjedništvamjesta,zatimkaolikovnipedagoguUči-teljskojškoliiGimnaziji.Stekaojezvanjepedagoškogasavjetnikaiizradiovelikbrojdidaktičkihsredstava.Utijeku1946.i1947.scenografjeuNarodnomkazalištuuSom-boru.Osnovaoje1956.likovnuskupinuIde ja,kojajedjelovalado1962.,apripadaojeiSomborskojlikovnojgrupi,osnovanoj1961.UsvojojkućinakrajuPariškeuliceuSomboruotvorioje1958.Malugaleri-ju,gdjejeposjetiteljeupoznavaostajnamaumjetnostiislikarskogaumijeća.Dugogo-dinavodiojeLikovnusekcijusomborskihamatera.Od1940.sprekidimajedjelovaokaoslobodnilikovniumjetnik.
Najkvalitetnijadjelaostvariojeuranimgodinama.Posebnupozornostpridavaojecrtežu,zatimakvareluigrafici.Sombormujestalnainspiracija–slikamotivegra-da,ljudeiprizorenaulici,tržnici,sombor-skevodare.Slikaojeipejsaže,crtaomrtveprirode,aktoveipredstaveživotinja.Na-konprelaskauslobodneumjetnikedostajeradioponarudžbi,osobitoportrete.U
Eugen Jakobčić
13
JAKOBČIĆ
Somborujeimaoretrospektivnuizložbu1968.tevišesamostalnihizložaba.Skup-nojeizlagaokaočlanUdruženjalikovnihumjetnikaSrbije(ULUS)iUdruženjali-kovnihumjetnikaVojvodine(ULUV),naj-češćeuNovomSadu,BeograduidrugimmjestimauzemljiteuBudimpešti,Sege-dinuiBaji.IzlagaojesčlanovimagrupeIde jaisasomborskimslikarima.Biojepo-liglot–govorioje12jezika. Uzmnogobroj-nedrugenagradeipriznanja,dobitnikjeiOk to bar ske na gra de gra da Som bo ra 1963.
Lit.:B.Petrović,Trećaizložbavojvođanskihsli-kara,Le to pis Ma ti ce srp ske,NoviSad,1949;Đ.Jović,Sa vre me ni li kov ni umet ni ci Voj vo di ne, No vi Sad,1969;D.Škorić,JubilejIvanaJakobčića,Dome ti,15,Sombor,1978;B.Danilović,D.Lukić,Ok to bar ska na gra da Som bo ra – do bit ni ci i nji ho-vo vre me 1962-1996,Sombor,2010.
Z.Čota
JAKOBČIĆ,Mirko(Imre), Su bo ti ca, 10. IX.1871.–Subotica,18.III.1953.),ban-kar.Sinjeveleposjednikaigradskogavi-rilistaBeleiCristine,rođ.Pfan.ImaojesestreMariju(rođ.1874.),Lujzu,Irenu(rođ.1875.)iJelenu(Ilona,rođ.1877.)ibrataEleka(rođ.1873.).Obiteljjebilarodbin-skipovezanasnajutjecajnijimsubotičkimkrugovima.BelinasestraErzsébetbilajesuprugagradonačelnikaLazaraMamuži-ća,akćiJelenaveletrgovcaVilimaCone-nastarijega.MirkojesasuprugomPaulom,rođ.Stagelschmidt,imaosinaEugena,po-znatogamačevaoca,iMirka(Imre),kojijeod1925.bionastanjenuZagrebu.
PoslovnukarijerupočeojeprijePrvo-gasvjetskogaratausubotičkojpodružniciMadžarskesveopćekreditnebanke(madž. MagyarÁltalánosHitelbank).God.1894.vodiojepodružnicutebankeuVelikomBečkereku,od1901.uPančevu,a1905.došaojenačelosubotičkepodružnice.Inakon1918.pasvedo1926.nastavljaoba-vljativodećefunkcije,alisadkaoravnateljOp šte kre dit ne ban ke d. d.,pravnesljedni-ceMadžarskesveopćekreditnebanke.Na-kontogabiojesamočlannjezinaUpravno-gaodboraidioničar.Potkraj1930.došlojedofuzijesHrvatskomsveopćomkredit-nombankomd.d.izZagreba,kojajepreu-zelasvuaktivuipasivutesubotičkebanke.
God.1923.uzGézuKomorabiojedo-predsjednikUdruženjatrgovacaiindustri-jalacauSubotici,kojejeimalo750članovaizredovatrgovaca,industrijalacaiobrtni-ka,aliiposjednika,odvjetnika,liječnikaidrugihprofesija.Biojeidioničarsubotič-kihtvrtkiHartmaniConend.d.,Bačvan-sketvornicecementnerobeigrađevnogd.d.,Ju go ma unt ner,proizvodnjaitrgovinasjemenad.d.,Cen tral-ra dio,elektroteh-ničkopoduzećed.d.,kaoitvrtkamakojasusebavilakinematografskomdjelatnošću
– Ori ent. d.d. i Kor zo, bi o skop d. d.,gdjeje1931.bionajvećidioničar.
UizvješćuMinistarstvuunutarnjihposlovaiz1925.,ukojemjenavedenainarodnostdioničaraBačvansketvornicecementnerobeigrađevnogd.d.,katego-riziranjekaoBunjevac.UnekimdrugimsličnimevidencijamanavedenojepakdajeponarodnostiMadžar.
Potječućiizimućneobitelji,uspješnojeuvećaonaslijeđenikapital,štomujeosigu-ralopripadnostnajvišemslojusubotičkogadruštva.UmeđuratnomjerazdobljuživionaadresiTrgĆirilaiMetoda19–utoj
IvanJakobčić,Autoportret, 1929.
PotpisMirkaJakobčića
14
JAKOBČIĆ
zgradibiojepoznatiHotelHungária,kojijedaosagraditinjegovotac,aposlijeikinoLif ka.ZgradajeposlijeDrugogasvjetskogratanacionalizirana,aagrarnomreformomobiteljijeoduzetaisvazemljakojujepo-sjedovala.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:43;F:57.2359/1939;F:86.CtIX;F:68.XII1104/1947.
Lit.:S.Mačković,In du stri ja i in du stri jal ci Su bo-ti ce (1918-1941), Su bo ti ca, 2004.
S.Mačković
JAKOBČIĆCONEN,Vilim→Conen-Jakobčić,Vilim
JAKOBČIĆ-SELO,toponim,nekadašnjinazivzanaseljeistočnoodSubotice.Pod-ručjeizameđuratnekonjičkevojarne(da-naspoznatakaobivšatzv.prvakasarna)naPalićkompututimjetoponimomozna-čivanovjerojatnoponekadašnjemvlasni-kuzemljišta.NakonPrvogasvjetskogaratagradskesuvlastiovopodručjeparceliziraletezemljištedaleuzakupradinastanjivanjaipodizanjakuća.Stranke,mahomizsiro-mašnijegastaleža,kojeseobraćajugrad-skimgrađevinskimvlastima,lokacijuvrločestooznačujunazivimaJakobčić-telep,fundus,naseobinailiselo.Zgradekojesu
ondjeumeđuraćupodignutebilesuskrom-nihkarakteristika,čestonabijanice.God.1925.biloihjeoko90.Ukasnijemrazdo-bljustarisetoponimizgubiojerjepodruč-jepostalodiovećegagradskoganaselja,kojejedanaspoznatokaoMaliRadanovac.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:47III141/1919;III155/1919;III272/1921;III344/1925.
S.Mačković
JAKOBČIĆEVKRIŽ,toponimnaoko2kmzapadnoodMaleBosne,sasjever-nestranecestezaSombor.Kamenikrižsu1864.podigliJosipJakobčićinjegovasuprugaKatarina,rođ.Horvatović.Neu-običajenjebudućidasenanjemunalaziuklesanzapis:Isten dicséretére emelték ezen körösztöt idősb Ja kobcsics József és ne je Horvátovics Ka ta lin hozzáadván tiz láncz földet az raj ta le vő házzal melynek jövedelméből elváródnak évenként az Gyüdi búcsúról köröszttel vissza jövö ájtatos lel kek(»NaslavuBožjupodiglisuovajkrižJosipJakobčićstarijiinjegovasupru-gaKatarinaHorvatovićdodajućidaseizprihodaod10lanacazemljeinanjemupo-dignutekućeugosteokajanedušekojesevraćajuskrižemizjudskogaprošteništa«).TakojeonsvojevrsnosvjedočanstvodajetobilapostajasubotičkihhodočasnikauJud,kojisuondjeugošćivaninapovratkuizprošteništa.Krajzavjetnogakriža,nalediniJakobčićevasalašakodMaleBosne,nalaziloi»zvonce«,gdjesusehodočasniciobveznokrijepilipaprikašem,nakončegasuserazilazilisvojimdomovima.Drvenistalakzazvonoistrunuojeinijeobnovljen,akrižidaljepostoji.
Lit.:A.Stantić,Krepostinašihpredaka:Hodoča-šće,Zvo nik,6/2000,Subotica;D.Csúszó,Könyörgésünk színhelyei,2,Szabadka,2004.
S.Bačić
JAKOBOVIĆ(Jacobovics,Jakobovics),Antun(Pešta,?,1811.–?), doktorprirod-nihznanosti.Doktoriraojenapeštanskomsveučilištu1835.ibiopraktikantmedicineurodnomgradu.Jakobčić-selo1925.
15
JAKOČEVIĆ
Djelo:Elen chus Plan ta rum of fi ci na li um Hun ga ri-ae in di ge na rum pha ne ro ga ma rum. Dis ser ta tio bo ta ni co-phar ma co lo gi co-me di ca, Pestini,1835.
Lit.:J.Szinnyei,Magyar írók éle te és munkái, 5, Budapest,1897;I.Kujundžić,Bunjevačko-šokač-kabibliografija,Rad JA ZU,355,Zagreb,1969.
Ž.Mandić
JAKOBOVIĆ(Jacobovics,Jakobovics),Maksimilijan(Pešta,?–?),praktikantmedicine.UsvojemzvanjuradiojeuBe-ču.God.1842.peštanskaliječničkaudrugaizabralagajezasvojegadopisnogačlana.Člankejeobjavljivaoupeštanskomestruč-nomčasopisuOr vo si Tár 1848.
Djela:Mor bus csömör, cri ti ce il lu stra tus, spe ci-men ina u gu ra lis,Pestini,1837; No te sur l’anthra-ko ka li et sur l’em ploi de ce no u ve au médi ca ment du doc te ur Pólya dans les af fec ti ons herpéti qu es, Paris,1840;Du mol lu scum : Rec her ches cri ti qu es sur les for mes, la na tu re et le tra i te ment des af fec-ti ons cu tanées de ce nom, su i vi es de la De scrip-tion déta illée d’une no u vel le va riété présentée à l’Aca de mie royale des Sci en ces de Pa ris,Paris,1840.
Lit.:J.Szinnyei,Magyar írók éle te és munkái, 5, Budapest,1897;I.Récsey,A bu da pe sti királyi or-vo segylet 1880. évkönyve,2,Budapest,1880.
Ž.Mandić
JAKOČEVIĆ,Ivan–Ivica (Su bo ti ca, 30. V.1939.–Risan,CrnaGora,23.VII.1987.),glumac,kulturnidjelatnik.SinjeLajčeiKlare,rođ.Stantić.Osnovnuškoluigim-nazijuzavršiojeurodnomgradu.Nakontogaujednojsubotičkojdrvariradiojekaoslužbenikdoodlaskanaodsluženjevojnogroka.Nakonpovratkaizvojske1961.poči-njeseamaterskibavitiglumomtepohađatečajglumekojisupriNarodnomkazali-štuuSuboticivodiliravnateljdrameLajčoLendvaiteJelkaiMilanAsić.
Prvinastupimaojepredsubotičkompublikom21.X1961.upredstaviSkupMa-rinaDržića.Usubotičkomkazališturadiojedo1965.,kadjeprešaouleskovačkoNa-rodnokazalište,ukojemjeostaodo1966.Nakontoga,godinudanaradiuNarodnomkazalištuuVršcu,a1967.vratioseuNa-rodnokazališteuSubotici.Rijetkojeigraoglavneuloge,alijezasvojenastupedobi-
vaopozitivnekritike.PosebnoseisticaoglumećilikoveupučkimkomedijamanabunjevačkojikaviciMatijePoljakovića(Č’a Bo ni na raz ga la, Bol to na fron ti, Na še i vaše zgo de i ne zgo de).
Pisaojeskečeve,radijskedrameihu-moreske.Poznatamujekomedijaizbunje-vačkogapučkogaživotaAl bi na mi ja na,čijajepremijerabilausubotičkomkazalištu1.III.1973.Izvodilisujeikazališniamateriizhrvatskihkulturnihudruga(KUDMati-jaGubecizTavankut1980-ihi1990-ihgo-dina,UrbaniŠokciizSombora2003.-05.),aod2010.jeinarepertoaruHrvatskogakazalištauPečuhukaoAl bin bir cuz.AutorjeiradijskekomedijeKa pla ri i pa pa ga ji, kojajeobjavljenakaododatakučasopisuRu ko vet(7-8/1970),čijiječlanuredništvabio1972.-77.
PreranasmrtzateklagajenaturnejiuBudvi,gdjejesubotičkiansamblgostovaonafestivaluGradteatra.Zadnjupredstavuodigraoje17.VII.1987.,glumiojeProsja-kauDon Ju a nu.Tijekomgostovanjaiz-nenadamujepozlilotejeprevezenRisan,gdjejeiumro.PokopanjenasubotičkomKerskomgroblju.
Djelo:Ka pla ri i pa pa ga ji, Su bo ti ca, 1973.
Izvor:KazivanjesinaRobertaJakočevića.
Lit.:I.Rackov,Iz po zo ri šnog al bu ma Su bo ti ce, Subotica,1977;L.Merković,Bibliografijačasopi-sa»Rukovet«maj1955–april1990,Ru ko vet, 5/1990,Subotica;M.Miković,Navodiosubotič-komkazalištuod1955.do1967.,Kla sje na ših rav-ni,7-8/2008,Subotica;M.Miković,Navodiosu-
Ivica Jakočević
16
JAKOČEVIĆ
botičkomkazalištuod1967.do1968.,Kla sje na ših rav ni,9-10/2008,Subotica;M.Miković,Navodiokazalištu,Kla sje na ših rav ni,5-6/2009,Subotica;M.Miković,Navodiokazalištu,Kla sje na ših rav ni,9-10/2009,Subotica;M.Miković,Na-vodiokazalištuod1747.godine,Kla sje na ših rav-ni,1-2/2010,Subotica.
P.Skenderović
JAKOČEVIĆ,Jerolim(Jakošević,Jero-nim)(Budim,23.IV.1739.–NoviSad,16.IV.1790.),franjevac,filozofskiiteološkipisac,pedagog.Filozofskoškolovanjezavr-šiojeurodnomgradu1756.-59.,ateološkojepočeouTemišvaru1759.-62.izaključioopetuBudimu1762./63.Nakonštoje1763.uOsijekupoložioispitzaprofesorafilozo-fije,preuzeojekatedrufilozofskeškoleGe-neralnogaučilištaurodnomgradu1763.-66.Nakondrugeitrećenastavnegodineodr-žaojesasvojimstudentimajavnerasprave.Tezarijinisusačuvani,alirukopisičuva-junjegovapredavanjaizlogikeiizfizike:Cur sus phi lo sop hi cus(Budae,1763.,ruko-pisuFranjevačkomsamostanuuBudimu)i Trac ta tus in Physi cam ge ne ra lem Ari sto-te li co-Sco ti sti cam (Budae,1766.,rukopisuFranjevačkomsamostanuuBudimu).Jed-nojevrijemenakontogadjelovaokaood-gojiteljfranjevačkihpripravnikauPožegi(1766.),auPetrovaradinuje1768.stekaokvalifikacijuprofesoradogmatskogabogo-slovlja.Ujesen1769.dolaziuPetrovaradinzaprofesorabogoslovneškole,gdjezatimdjelujepunihšestgodina,doknijepostigaonaslovšestogodišnjegaprofesorateologije.Samjezabilježiosvojapredavanjaučeti-risveska,itoizmoralnogabogoslovlja,odogmatskomučenjuoutjelovljenju,izcr-kvenogaprava,uvodnihdijelovanaukeosakramentima:Tri fo lion seu trac ta tus de ac ti bus hu ma nis. le gi bus et vir tu ti bus the o-lo gi cis (Petrovaradini,1769.-1771.;rukopisufranjevačkimsamostanimauBudimuiIloku),Ho mo re pa ra tus seu trac ta tus de in-car na ti o nis myste rio(Petrovaradini,1769.;rukopisuFranjevačkomsamostanuuBu-dimu),Trac ta tus aequi et bo ni seu de ju re et ju sti tia(Petrovaradini,1771.-1773.;ruko-pisuFranjevačkomsamostanuuBudimu)iCo lum nae sa pi en ti ae di vi nae seu trac ta tus de sac ra men tis(Petrovaradini,1773.-1775.;
rukopisuFranjevačkomsamostanuuBudi-mu).Stimčetirimasvescimanajplodnijijepisacteološkihpriručnikazapotrebestu-denatapetrovaradinskebogoslovneškole.Utomjemjestuostaonakonistekauči-teljskeslužbekaosamostanskistarješina1775.-77.,aistujeslužbuobavljaoiurod-nomBudimu1777.-78.Pedagoškimzadu-ženjimavratiose1783.obavljajućislužburavnateljagimnazijauSomboru(1783.-84.)iuOsijeku(1784.-88.).UtovrijemebiojeičlanupravnogavodstvaProvincijesv.Iva-naKapistranskoga(1783.-85.).PosljednjegodineživotaproveojeuNovomSadukaokapelanvojnebolnice.
Djelo: Di a tri be de le gum om ni um fi ne la co ni ce per trac ta ta et per... Pa u lum Lu cam Perg hold... edi ta..., qu am... pro pug na runt... Ma ri a nus La nos-so vich, Mar ti nus Pe reczky et Ca je ta nus Ha raszty... an no 1765.,Budae,b.g.
Izvor:ArhivHrvatskefranjevačkeprovincijeuZagrebu,ProtocolumconventusPetrovaradini.
Lit.:F.E.Hoško,ProsvjetnoikulturnodjelovanjebosanskihihrvatskihfranjevacauBudimutije-kom18.stoljeća,No va et ve te ra,1-2/1978,Saraje-vo;S.Sršan,Osječ ki lje to pi si 1686-1945.,Osijek,1993;F.E.Hoško, Fra nje vač ke vi so ke ško le u kon-ti nen tal noj Hr vat skoj, Zagreb,2002;Hr vat ski bi-o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;Hr vat ski fra-nje vač ki bi o graf ski lek si kon, Zagreb,2010.
F.E.Hoško
JAKOŠEVIĆ,Anica→Jozić-Prodan,Anica
JAKOŠIĆ,Josip(Budim,2.VII.1738.–Budim,13.II.1804.),franjevac,filozofskipisac,povjesničarknjiževnosti,arhivist,la-tinist,provincijal.Gimnazijujeučiourod-nomgraduiuGyöngyösu.FranjevacPro-vincijesv.IvanaKapistranskogapostaoje1756.uBaču.FilozofijuiteologijupohađaojeuškolamaGeneralnogaučilištaprvogarazredauBudimu(1758.-63.),ateologijujenekovrijemestudiraoiuRimu.PrijenegoštojenastupiokaoprofesornaFilozofskomučilištuuBaji(1767.-70.),biojezamjeniksamostanskogastarješineuBudimu(1767.).ObrazovnimiodgojnimzadaćamabaviosejoškaoprofesorUčilištamoralnogabo-goslovljauRadni(1770.-73.)iorganizator
17
JA KOV
školovanjamladihfranjevaca,kojisuposli-je1777.studiralinapeštanskomsveučilištu.Obavljaojenizupravnihslužbausamosta-nimaiuProvinciji:biojetajnikProvinci-je(1770.-73.),gvardijanuTolni(1773.-75.),Temišvaru(1775.-77.)iBudimu(1785.-91.),definitor(1777.-80.),savjetnikprovincijalaJosipaPaviševića(1797.-1800.)iutrinavra-taprovincijal(1780.-83.,1800.-03.,1803.-04.).PrimasJ.Batthyanyproglasiogaje1789.prisjednikomOstrogonskenadbisku-pije,aboraviojeiuVišegradukaoteologbiskupaNikoleMilašina(1791.-97.).
Urukopisususačuvaninjegovifilozof-ski,teološkiipovijesnispisi:In sti tu ti o nes phi lo sop hi cae(Bajae,1767.-1770.;Budim,1767.-1770.;rukopisuFranjevačkomsamo-stanuuBudimu),De gra tia et alii trac ta tus the o lo gi ci(b.g.,b.m.;rukopisuFranjevač-komsamostanuuBudimu)iIn tro duc tio pra e via in hi sto ri am ec cle si a sti cam : Ru di-men ta seu fun da men ta pra e ci pua in sti tu ti na ti o na lis(b.g.,b.m.;rukopisuFranjevač-komsamostanuuBudimu).Organiziraojeubudimskomfranjevačkomsamostanuarhivskuzbirkuiunjusabraomnogobroj-nespiseirukopise.NjegovspisScrip to res In ter am ni ae vel Pan no ni ae Sa vi ae, nunc Sla vo ni ae dic tae(1795.)objavioje1899.MilivojŠrepeluGra đi za po vi jest knji žev-no sti hr vat ske,anahrvatskigajepreveoiobjavio1998.StjepanSršanpodnaslovomSla von ski pi sci (1795.-1830.).
Djelo: Scrip to res In ter am ni ae vel Pan no ni ae Sa-vi ae, nunc Sla vo ni ae dic tae,1795,u:M.Šrepel,Jakošićevspis:ScriptoresInteramniae,Gra đa za po vi jest knji žev no sti hr vat ske,JAZU,2,Zagreb,1899.(hrvatskiprijevodu:S.Sršan,Slavonskipi-sci(1795.-1830.),Re vi ja,1/1988,Osijek).
Lit.:G.Csevapovich,Synop ti co-me mo ri a lis ca ta-lo gus... pro vin ci ae s. Ioan nis a Ca pi stra no,Budae,1823;G.Csevapovich,Re cen sio ob ser van tis Mi-no rum Pro vin ci ae S. Ioan nis a Ca pi stra no,Budae,1829;T.Matić,Pro svjet ni i knji žev ni rad u Sla vo-ni ji pri je Pre po ro da,Zagreb,1945;V.Gortan,Hr-vatskilatinistiizSlavonije.JosipJakošić(1734-1804), Do pri nos Sla vo ni je hr vat skoj knji žev no sti : zbor nik re fe ra ta : Vin kov ci, 20-22 sep tem bar 1966.,Vinkovci-Zagreb,1968;Hi sto ria Do mus Ba jen sis,1,Baja,1991;S.Sršan,Osječ ki lje to pi si 1686-1945., Osijek,1993;F.E.Hoško,Fra nje vač-ke vi so ke ško le u kon ti nen tal noj Hr vat skoj, Za-
greb,2002;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Za-greb,2005;Hr vat ski fra nje vač ki bi o graf ski lek si kon,Zagreb,2010.
F.E.Hoško
JAKOVMarkijski(Monteprandone,Ita-lija,1.IX.1393.–Napulj,Italija,28.XI.1476.),franjevac,papinskilegat,inkvizitor,propovjednik,misionar,pisacteološkihdjela,karitativnidjelatnik,svetac.Dje-tinjstvoimladostproveojeutalijanskimpokrajinamaJakinskojMarkiiUmbriji,ugradovimaOffidi,AscolijuiPerugi.Di-plomiraojepravo,god.1416.uAsizujestupioufranjevačkired,anakonstudijateologije1420.zaređenjezasvećenika.Ti-jekomsvojemisionarsko-propovjedničkedjelatnostiobišaojemnogapodručjanaApeninskomiBalkanskompoluotokuteUgarskuiČešku.Oživljavaojevjeruipo-božnostunarodu,borioseprotivučenjakojajeKatoličkacrkvasmatralaheretički-ma,najvišeprotivbogumilauBosniihusi-tauUgarskoj,aliiprotivpokretafratičelaipatarenauItaliji.PropovijedaojeukoristkrižarskevojneprotivTuraka,zauzimaosezaujedinjenjesIstočnomcrkvom,po-dizaojezalagaoniceifinancijskeustanovezapomoćobičnompuku.Djelovaojekaomirotvoracusukobimatalijanskihgradova
PortretJakovaMarkijskogau FranjevačkomesamostanuuBaču
18
JA KOV
iopćina,aposredovaojeiusporuizmeđudvajuogrankafranjevačkogareda,kon-ventualacaistrožihopservanata,kojimajeisampripadao.Njegovajeknjižnicasmnogobrojnimrukopisimasačuvanaufra-njevačkomsamostanuuMonteprandoneu,kojijesampodigao.Proglašenjesvetim1726.,aspomendanmuseslavi28.XI.,nadannjegovesmrti.
VećidiočetvrtogdesetljećauXV.st.proveojenaBalkanskompoluotokuiuUgarskoj,gdjejedolazioudodirsmje-snimhrvatskimpukom.God.1432.do-šaojeuSlavonijuiSrijem,avjerojatnojeprviputboravioiuugarskojprijestolniciBudimu,gdjejenjegovadjelatnostbilausmjerenanajačanjevjerskogaićudored-nogaživotapučanstva.God.1435.,predkrajhusitskihratova(1419.-36.),bioječlanizaslanstvaštogajerimsko-njemač-kicarŽigmundLuksemburškiuputionapregovoreizaslanikâBaselskogakoncila,kojijeraspravljaooodnosimashusitima,ipredstavnikâčeškihhusitauTáti.Tije-kom1436.i1437.poduzeojekružnomi-sijskoputovanjepoUgarskojodErdeljadoPečuha,tijekomkojegajeposjetiomnogebiskupijeižupe.Zahvaljujućisvojojrje-čitosti,aliipotporibiskupskihbanderija,postigaojevelikuspjehuobraćanjunaka-toličanstvo.
PapaEugenIV.imenovaogaje1436.inkvizitoromzaUgarskuiAustrijutemujedopustiodapodižesamostaneuČeškoj,AustrijiiUgarskoj,asigurnojedajesudje-lovaougradnjisamostanauSegedinuiBa-iaMareu.Utomjerazdoblju,kaoistražiteljhusitainjihovaučenja,boravioiuBačutedjelovaonateritorijuBačke,alikaovikarProvincijeBosneSrebrenenijeimaonika-kvevlastinadfranjevcimauBaču,kojisupripadaliUgarskojprovinciji.No,bačkijegeneralnivikarupismuiz1437.zapovje-diomjesnomukleruivjernicimadaJakovasvudalijepoprimajuibudumunapomoćiunjegovojinkvizitorskojdjelatnosti.Me-đutim,njegovajedjelatnost,katkadfana-tičnaiekstremna,nailazilanaprotivljenjedomaćegasvećenstvaipuka:erdeljskoplemstvoodbilojesnosititroškovenjegove
misije,svećenstvopečuškebiskupijepro-tjeralogaje,bačkiarhiđakonŠimuneksko-municiraogaje,apečuškibiskupHeinrichAlbenskizabraniomujedjelovanje.NonaintervencijukraljaAlbertainjegovesupru-geElizabetesporjeizglađentejenastaviosvojumisiju.OnjegovojdjelatnostiuSri-jemuiSlavonijisvjedočepismapožeškogažupanaLadislavateLadislavaMorovićko-gaizValpova,srijemskogabiskupaJakovaibosanskogabiskupaJosipaizĐakova,svaiz1437.Tijekomljeta1439.svojejedjelova-njeusmjerionaokolicuFruškegore,gdjejeprogoniomjesnehusite.USrijemskojKa-menici,husitskomsredištuujužnojUgar-skoj,daojezatvoritibeočinskogasvećeni-kaValentinaijošnekehusite,zbogčegajeizbilapobunaKamenčana.Napalisutomprigodommjesnogasuca,provaliliuzatvorioslobodilisvećenikaValentina,alisupo-bunjenicinakrajuosuđeni.
Uljeto1457.zadnjijeputaboraviouUgarskoj.Papinskamujekurijatadaiz-dalapetpisama,davšimuinjimaovlastizadjelovanjeipreporučivšigaovdašnjimcrkvenimisvjetovnimvlastima.Glavnici-ljevinjegovanovogaposjetaUgarskojbilisuprikupljanjematerijalazakanonizacijunjegovasubrataiprijateljaIvanaKapistra-na,kojijegodinudanaprijetoga,nakonpobjedeugarskevojskenadTurcimapodzidinamaBeograda,preminuouIloku,tenastavaknjegovemisije.TomjeprigodomposjetioIlokiprikupljaosvjedočanstvaodmjesnogapukaoozdravljenjimaičudimakojasusezbilakaoposljedicazagovoraIvanaKapistrana.PrigodomposljednjegaboravkauUgarskojimaojeovlastdadjelu-jeikaoinkvizitoripropovjednikkrižarskevojneprotivOsmanlija.
Kaosvetac,uživavelikugledufranje-vačkomredu,asamostanuBačučuvanje-govportret,kojijeoko1794.izradioMat-hiasHanich.
Lit.:A.Sekulić,Drev ni Bač,Split,1978;P.Rokaiidr., Isto ri ja Ma đa ra,Beograd,2002;S.Beretić, Bož ji pri ja te lji s na ma na pu tu,Subotica,2002; D. Deman, Ja kov Mar kij ski,magistarskaradnja(ru-kopis),FilozofskifakultetuNovomSadu,2009;D.Deman,JakovMarkijskiusrednovjekovnojUgar-
19
JAKOVČEVIĆ
skoj, Go di šnjak za znan stve na is tra ži va nja Za vo da za kul tu ru voj vo đan skih Hr va ta, 2, Su bo ti ca, 2010.
D.Deman
JAKOVČEVIĆ,Klara (Su bo ti ca, 4. IV. 1945.),sveučilišnaprofesorica,ekonomisti-ca.KćijeStevanaiCecilije,rođ.Andrašić.SestrajeMarijeGrasl.OsnovnuisrednjuekonomskuškoluzavršilajeuSuboticikaoučenicageneracije.NakontogaupisalasenaEkonomskifakultet,nakojemjediplo-mirala1968.sprosječnomocjenom10kaonajboljistudentSveučilištauNovomSadu.NaistomjefakultetuobranilamagistarskuradnjuPri me na te o ri je gra nič nih tro ško-va u po slov noj po li ti ci pred u ze ća 1972. te doktorskudisertacijuPro blem di na mi ke i fak to ra pro duk tiv no sti ra da u in du stri ji i in du strij skim or ga ni za ci ja ma udru že no ga ra da SAP Voj vo di ne 1981.
UKreditnojbanciuSuboticiradilaje1968.-71.NaEkonomskomfakultetuuSuboticiizabranajezaasistenticunapredmetuEko no mi ka pod u ze ća1971.,zadocenticunapredmetuEko no mi ka i or ga-ni za ci ja udru že no ga ra da1981.,uzvanjeizvanredneprofesoricenaistompredmetu1985.,azaredovituprofesoricunapred-metuEko no mi ka OUR-a1990.(poslije:Eko no mi ka pod u ze ća).Osimnamatičnomfakultetu,predavalajeinaPoslovno-prav-nomsmjeruPravnogafakultetauNovomSadu,naOdjeluEkonomskogafakultetauNovomSaduinasvimcentrimaprirad-ničkimsveučilištimaubivšojJugoslavijinakojimajesubotičkiEkonomskifakultetorganiziraonastavuzaizvanrednestuden-te.DvijegodinepredavalajeuVišojeko-nomskojkomercijalnojškoliuNovomSa-du.NaposlijediplomskomstudijupredajedijelovenastaveizpredmetaEko nom ska te o ri ja efi ka sno sti pod u ze ća.Nakonakre-ditacijestudijskogaplanaiprograma2005.,namatičnomefakultetupredajeEk ono mi-ku po-d u ze ćanaosnovnomestudiju,Te o-ri je tro ško vanamasterstudijuiEko no mi ju re sur sa i kor po ra tiv nu efi ka snostnadok-torskomestudiju.
Osimunastavneiznanstveno-istraži-vačkeaktivnosti,bilajeuključenaiurad
višedesetakastručnihtijelaiorganizaci-ja(predsjednicaNastavno-znanstvenogavijećaEkonomskogafakultetauSuboti-ci1982.-84.,predsjednicaZnanstvenogasavjetaiZnanstveno-nastavnogvijećatepomoćnicadirektorazaobrazovanjeiznanstveno-istraživačkiradInstitutazainformatikuiorganizacijupriEkonom-skomfakultetuSubotica1987.-90.,članicaredakciječasopisaekonomistaVojvodinePri vred na iz grad nja 1984.-89.,sutkinjapo-rotnicaVišegaprivrednogasudauBeogra-du1998.-2000.,članicaUpravnogaodboraJugoslavenskogaudruženjazaupravljanjeprojektimaod2005.).ČlanicajeDruštvaekonomistaSrbije,dopisničlanZnanstve-nogadruštvaekonomistaJugoslavije(da-nasSrbije)teHrvatskogaakademskogadruštvaizSubotice.
Autoricajesedammonografijaisuau-toricaosamsveučilišnihudžbenika,kojisuobjavljivaniuvišeizdanja.Sudjelovalajenamnogobrojnimdomaćimimeđuna-rodnimznanstvenimskupovimaiobjavi-lajevišeodstotinuznanstvenihistruč-nihradovaučasopisimaNo vi pri vred nik (Subotica,1969.-71.,1973.),Sa vre me na prak sa (Beograd,1970.-71.),Eko no mi ka pred u ze ća (Beograd,1972.-73.),Bil ten (EkonomskifakultetSubotica,1972.),Ana-li Eko nom skog fa kul te ta u Su bo ti ci (1973., 1981.,2000.-01.,2010.),Pla ni ra nje i ana li-za po slo va nja(Beograd,1977.-78.,1986.),Ča so pis za dru štve no-eko nom ska pi ta nja
K.Jakovčević,Ekonomika preduzeća, Subotica, 2010.
20
JAKOVČEVIĆ
(Su bo ti ca, 1977.), Or ga ni za ci ja sa mo u pra-vlja nja (Beograd,1978.,1980.),Eko no mi ka udru že nog ra da(Beograd,1978.),Pro duk-tiv nost(Beograd,1979.,1985.),Pri vred na iz grad nja (NoviSad,1980.,1982.,1984.-85.,1988.-89.,1994.,2002.),Ak tiv nost (Su bo ti ca, 1983.), Re vi ja ra da (Beograd,1984.), Udru že ni rad za dru štve no-eko-nom ska pi ta nja (Su bo ti ca, 1985., 1987.), Or ga ni za ci ja i raz voj po slo va nja(Beograd,1985.-86.),Eko no mi ka(Beograd,1985.,1989.), Bul le tin Sci en ti fi que (NoviSad,1986.);Fi nan cing(NoviSad,1996.-2000.),zbornicisimpozijaYUPMAnaZlatiboru(1997.,2000.-11.),Stra te gij ski me nadž ment (Subotica,2002.,2004.-05.),Zbor nik na-uč no-struč nih ra do va Vi še po slov ne ško le u No vom Sa du (2003.), Eko nom ske te me (Niš,2002.-05.),Ekonomika poljoprivrede (Beograd,2009.-10.),Industrija(Beograd,2010.-11.)idr.
Djela:Osno vi eko no mi ke pred u ze ća, Su bo ti ca, 1972;Eko no mi ka or ga ni za ci ja udru že nog ra da 1 (suautorica),Beograd,1982(1985²,19863, 19884);Eko no mi ka or ga ni za ci ja udru že nog ra da : prak-ti kum,Beograd,1983;Pri ruč nik za pri me nu dru-štve nog do go vo ra o za jed nič kim osno va ma i me-ri li ma za sa mo u prav no ure đi va nje od no sa u obla sti do hot ka u SAP Voj vo di ni (suautorica),Su-botica,1985; In du strij ska stra te gi ja Voj vo di ne (suautorica),Subotica-NoviSad,1986;Tro ško vi kao fak tor od lu či va nja u po slov noj po li ti ci,Subo-tica,1987;Eko no mi ka pred u ze ća (suautorica),Beograd,1991;Tro ško vi u me nadž men tu,Suboti-ca,1993(1995²);Struk tu ra i vred no va nje ka pi ta-la,Subotica,2000;Eko no mi ka pred u ze ća(suato-rica),Subotica,2000 (2003²,20103, 20114); Eko no mi ka pred u ze ća : eko nom ska efi ka snost an ga žo va nja ka pi ta la u re pro duk ci ji, Su bo ti ca, 2006(2007²,20083, 20094, 20105, 20116);Eko no-mi ka pred u ze ća : prak ti kum(suautorica),Suboti-ca,2007(2007²,20083, 20094, 20105, 20116);Upra vlja nje tro ško vi ma,Subotica,2008;Eko no-mi ka pred u ze ća (suautorica),Subotica,2009(2009²,20103).
Izvor:KazivanjeKlareJakovčević.
Lit.:http://apv-nauka.ns.ac.rs/vece/dokumenti/kartoni/JAKOVCEVIC%20Klara.doc.
Đ.Lončar
JAKOVETIĆ,Lajoš–Lajčo (Su bo ti ca, 15.XI.1922.–Subotica,27.I.2003.),no-gometaš.SinjePereiMatilde,rođ.Csajkás.
Osnovnuisrednjutrgovačkuškoluzavr-šiojeuSubotici.NogometjepočeoigratiusubotičkojBač koj,zakojujenastupaoupionirskojijuniorskojmomčadi.Nakon1944.najprijejenastupaozaŽelezničar-skiatletskiklub(ŽAK),a1945.pristupiojenovoosnovanomuSportskomudruštvuželjezničaraSpar tak.KaočlanSpar ta kauzIvanaBogešićanastupaozareprezentacijuVojvodinenaprvomedržavnomprvenstvuFederativneNarodneRepublikeJugoslavi-je3.-9.IX.1945.Nakonpobjedeučetvrt-finalunadreprezentacijomMakedonijes3:1iporazaupolufinaluodJugoslavenskearmije3:4,Vojvodinajezauzela4.mjesto.
KaoodličanobrambeniigračnastupaojezaSpar tak1945.-48.i1952.-57.,avrhu-nackarijereostvariojekaočlanbeograd-skogaCentralnogdomaJugoslovenskear-mije(CDJA,danas:FK)Par ti zan1948.-52.
ZasubotičkiSpar takodigraoje106pr-venstvenihutakmicaipostigao6golova.IgraojeumomčadiSpar ta kakadjetajklubuprvojprvenstvenojsezoni1946./47.osvo-jio6.mjestouI.saveznojligi.UzStipanaKopilovićaiJankaZvekanovića,jedinijeodigraosvih26utakmica.JednakuspjehostvariojenakonpovratkauSuboticuusezoni1953./54.,kadajeSpar takponovnoosvojio6.mjesto,aonjejediniumomčadiodigraosvih26prvenstvenihutakmica.DoraspadajedinstveneI.saveznelige1991.tosubiladvanajboljaplasmanaSpar ta ka u najelitnijemdržavnomprvenstvu.
KaočlanbeogradskogaPar ti za na osvojiojenaslovprvakaJugoslavijeuse-zoni1948./49.,kadajenastupiona15pr-venstvenihsusreta,tetrećemjestoupr-
Lajčo Jakovetić
21
JAKOVETIĆ
venstvu1949./50.ZaPar ti zanjeodigraoukupno186utakmica(52prvenstvenih,29međunarodnih,93prijateljskei12uKupuJugoslavije)tejepostigao4pogotka.
ZareprezentacijuJugoslavijenastu-pioje4puta.Debitiraoje21.VIII.1949.uBeogradunakvalifikacijskojutakmicizasvjetskoprvenstvoprotivreprezentaci-jeIzraela(6:0).Druguutakmicuodigraoje18.IX.1949.uTelAvivunauzvratnojutakmiciIzrael–Jugoslavija(2:5).Trećutakođerkvalifikacijskuutakmicuzasvjet-skoprvenstvoodigraoje9.X.1949.uBe-ograduprotivFrancuske(1:1),ačetvrtajebilaprijateljskautakmica13.XI.1949.uBeograduprotivAustrije(2:5).JedanputjenastupioizaB-reprezentacijuJugosla-vije1951.PrvijeigračizSuboticekojijenakonDrugogasvjetskogaratazaigraozaA-reprezentacijuJugoslavije.
Sredinom1950-ihposvetiosetrener-skompozivu.NajvećiuspjehpostigaojekaotrenersubotičkogaSpar ta kausezoni1961./62.došaodofinalakupaJugoslavije,ukojemjetajklubporaženodOFKBe o-gra da(1:4).
Kaotrgovacradiojeusubotičkojtr-goviniMe te ordoodlaskaumirovinu.Po-sljednjegodineživotaproveojeuGeron-tološkomcentruuSubotici,gdjejeiumro.PokopanjenaSenćanskomgrobljuuSu-bo ti ci.
Lit.:Ž.Inić,Knji ga o »Spar ta ku« 1945 – 1997 1947 – 1997,Subotica,1997;Fud bal ska re pre zen-ta ci ja Ju go sla vi je 1920-1999.,Beograd,1999;Subo tič ke no vi ne,7,II.2003,Subotica;http://www.partizan.rs/istorija-kluba.
P.SkenderovićiE.Hemar
JAKOVETIĆ,Marija,udanaČolaković (Subotica,16.I.1941.),rukometašica.KćiAntunaiJelisavete,rođ.NagyZédi.IzučilajeobućarskizanatuSuboticiibilazaposle-nausubotičkojtvorniciobućeSo lid.Velikiimalirukometpočelajeigrati1957.uSDŽJo van Mi kić – Spar tak(Subotica)napozici-jilijevevanjskeigračice.Odlikovalaseja-kimšutomivelikompokretljivošću.Punuafirmacijusteklajeigrajućimalirukomet.
BilaječlanicaRKSpar tak1957.-69.icijelovrijemedokjeigralazamatičniklubnastu-palajeuSaveznojrukometnojligi.IgralajeujednojodnajuspješnijihgeneracijaupovijestiženskogarukometauSuboticiikaostalnačlanicaprvogasastavapostalajedržavnaprvakinjaJugoslavijeusezoni1959./60.i1962./63.,drugomjestoosvojilaje1957./58.,1960./61.i1963./64.,atrećemjesto1958./59.i1961./62.KaoizvrsnanavalnaigračicabilajenajboljistrijelacSaveznerukometneligeusezoni1963/64.
SekipomSpar ta kaosvojilajeKupJugosla-vije1961.uSuboticinakonpobjedeufinaluprotivmomčadiRKLo ko mo ti va(Zagreb).UfinaluKupanastupilajejoš1962.,1963.i1968.isvatriputaRKSpar takbiojepo-raženodstraneORKBe o grad.NastupilajeuprvomKupueuropskihprvakinja1961.,kadjeRKSpar takkaoprvaženskamom-čadizJugoslavijeizboriopravosudjelova-njautomnatjecanjuteponovno1964.Od1970.nastupalajezaRKDIN(Niš)teje,kaojednaodnajboljihigračica,imaleve-likezaslugezatoštojeušaouI.saveznurukometnuliguusezoni1972./73.Igračkukarijeruzavršilaje1975.uNišu.Zarepre-zentacijuJugoslavijenastupilaje17putaipostigla19pogodaka.Debitiralaje24.IX.1961.uBudimpeštiprotivMadžarske6:5,azadnjinastupimalaje1964.NastupilajenaSvjetskomprvenstvu1962.uRumunjskojsjošdvjemarukometašicamaSpar ta ka – JovankomJurčakiAnomZemko,kadajeJugoslavijaosvojilačetvrtomjesto,aonaigralanasvihpetsusretaipostiglasedampogodaka.NastupalajeizareprezentacijuVojvodinenameđunarodnimprijateljskimsusretima.DobitnicajemedaljeSavezazafizičkukulturuSubotice1964.,medaljeRu-
Marija Jakovetić
22
JAKOVETIĆ
kometnogasavezaVojvodinezadoprinosrazvojurukometa,medaljeRukometnogasavezaJugoslavijezanastupnaSvjetskomprvenstvu1962.izahvalniceRukometno-gasavezaNišazaulazakuI.saveznuligu1972.ŽivikaoumirovljenicauNišu.
Izvor:OsobnaarhivaMarijeJakovetić(Čolaković).
Lit.:B.Krstić(ur.),Sport u Su bo ti ci 1944-1984 Sportélet Szabadkán,Subotica,1984;Al ma nah Ru ko met nog sa ve za Ju go sla vi je 1949-1989,Beo-grad,1991;Ž.Rafajlović,Ve te ran ke su bo tič kog ru ko me ta, Su bo ti ca, 1997.
E.Hemar
JAKŠIĆ,Ante(Bereg,22.IV.1912.–Za-greb,30.XI.1987.),pjesnik,pripovjedač,romanopisac,novelist.SinjeAntunaiMa-rije,rođ.Pivar.Urodnomjemjestuzavršiošestogodišnjuosnovnuškolu1920.-25.Na-konštojenapustioškolovanjezabravarskiobrt,upisaoseusjemeništeuBaču.Ispi-teje,sostalimsjemeništarcima,polagaoprivatnoudržavnojgimnazijiuSubotici1925.-28.Gimnazijskoškolovanjenasta-viojeuNadbiskupskojklasičnojgimnazijiuTravniku1929.teuSomboru1930.-32.,gdjegajeizavršio.Studiraojehrvatskije-zikiromanistikunaFilozofskomfakultetuuZagrebu,anakonzavršetkastudija1937.radiojekaoprofesorhrvatskogajezikauNadbiskupskojklasičnojgimnazijiuTrav-niku1937.-38.,uFranjevačkojgimnazijinaBadijinaKorčuli1939.,udržavnojgimna-zijiuTuzli1939.-44.,uOsijeku1944.-45.,uBelomManastiru1945.-46.,uSlavonskomBrodu1946.-52.,uGospiću1952.-53.,umješovitojgimnazijiuSubotici1953.-56.,uosnovnojškoliuKarlovcu1956.-57.iusrednjojekonomskojškoliuistomgradu1957.-62.teuZagrebuod1962.kaoodgo-jiteljuOmladinskommuškomprihvatilištu,odaklejeotišaoumirovinu1970.Posljed-njedvijegodineživotaproveojeuzagre-bačkomdomuzaostarjeleosobeBo ži dar Adži ja.PreminuojeubolniciSestaramilo-srdnicauZagrebu.PokopanjenagrobljuurodnomBeregu.
Uknjiževnostisejavljajošugimna-zijskojdobi.Svojujeprvupjesmuobja-vio1929.ugimnazijskomlistuTrav nič ko
smi lje.Ubrzonakontoga,1930-ihgodinapriključujesekruguknjiževnikabliskihKatoličkojcrkvi,okupljenihokočasopisaskojimatadaisamuspostavljasuradnju:Hr vat ska pro svje ta(1933.-37.)iHr vat ska stra ža (1933.-37.).Dokrajaživotasurađu-jeumnogobrojnim,uglavnomkatoličkimčasopisimaiperiodičkimpublikacijamakaoštosuMla dost(1930.-33.),Omla di na (1930.-34.),Hr vat ski list (1934.), Ilu stro vani gla snik (1932.-33.),Luč (1932.-39.),Krijes (1932.-33.),Hr vat ska re vi ja (1940.-43.),Obi telj (1934.-44.),Gla snik sv. An te(1936.-45.), Ka len dar Go spi ne kru ni ce (1937.-43.),Ma ru lić (1968.-87.),Ma ri ja(1969-.84.),Dani ca (1967.-86.)idr.UzavičajnojperiodiciuBačkojsuradnikjeugotovosvimčaso-pisima:Bu nje vač ko ko lo (1933.-34.),Kla sje na ših rav ni (1935.-44.),Su bo tič ke no vi ne (1936., 1939., 1941.), Su bo tič ka Da ni ca (1933.-41.,1946.,1971.-72.,1984.-87.),Ruko vet (1960., 1963.) i Bač ko kla sje (1982.).
Njegovpjesničkiopusobuhvaćavišeodtisućupjesamarazasutihuperiodiciiobjavljenihu12zbirka,odkojihjevećinaizdanauvlastitojnakladi.Biojejedanod»istaknutijihpjesnikakatoličkeusmjereno-sti«uXX.st.uhrvatskojknjiževnosti,auzAleksuKokićabiojejedanodnajvažnijihpjesnikabačkihHrvata.Slovizapjesni-kaplatonskeljubavi,romantičnihčežnjaielegičnogasvijetazavičaja.Oblikujeičestouformusoneta,izkojihisijavano-
A.Jakšić,Prema drugoj obali, Đakovačkiselci,1987.
23
JAKŠIĆ
stalgija,odanostiprivrženostbereškomuteopćenitobačkomuzavičaju.Snažnisuunjegovojpoeticiinanosisocijalnihido-moljubnihelemenata.Ipak,književnagajekritikaprijesvegaoznačivalazapjesnikaautentičnereligioznosti,čijajelirikapro-žeta»dubokomkršćanskominspiracijom«.Natajnačinpjesničkiusmjeren,literarnoseformiraoinastaviodjelovatiizvanmo-dernističkihstrujahrvatskeknjiževnosti,naposeonihdominantnihnakonDrugogasvjetskogarata,zbogčegajeizostajalaiknjiževno-znanstvenainterpretacijaiva-lorizacija.Pjesmesumuprevođenenanje-mački,španjolski,slovenskiičeški.
Uprozisepojavljuje1937.sazbir-kompripovjedakaMa ri ja : lir ska no ve la. Nakontogaslijedilajeobjavanekolikoromana,kojisubiliiznimnopopularniiomiljenikodčitatelja.PrvimujeromanŠa na se uda je,kojijeizlaziounastavcimau Su bo tič kim no vi na ma1939.(br.22-52)i1940.(br.1-5).Roman,kojidonosisli-keizšokačkogaživotaineslomivuljubav,dočekaojejošdvaizdanja(1943.i1980.),aliidramatizacijuiscenskoizvođenje.Usvojimproznimdjelimatematizirauglav-nomdogađajeimotiveiznarodnogaživotarodnogakraja,snažnosenaslanjajućinatradicijukršćanskemoralneproze.Zaživo-tajeobjaviočetiriromana,aurukopisusumuostalajoštri:Niz tam ne stu beiz1940.,Pod bi čem spo zna jeiz1943.iKći sun ča nih ža laiz1944.NjegovodjeloDje čak sa ži to-rod nih rav ni takođerjeostaloneobjavljeno.
AutorjeiepskepjesmeMa rin i Sta na, kojajeunastavcimaizlazilauSu bo tič kim no vi na ma(br.8-14/1941.)svedokDrugisvjetskiratnijeprekinuoizlaženjetogali-statenijeobjavljenadokraja.Osimtoga,premazapisimaJosipaAndrića,autorjeidvijudrama,odkojihjejednočinkaDida To min jidizašlauSu bo tič koj Da ni ciza1936.,adrugajeostalaurukopisu.PreveojeromanruskekatoličkeknjiževniceNa-deždeLappo-DanilevskeK sre ći,kojijeobjavljen1936.
Religioznonadahnućeiuvelikereligio-znatematikanjegovapjesništvaiproznogastvaralaštvabilisuglavniuzrokdugogo-
dišnjegaprešućivanjaJakšićevaopusauhrvatskojslužbenojknjiževnojpovijestisvedokrajaXX.st.Akobigasedotadapovremenokaoknjiževnogastvarateljaispomenulo,bilobitoisključivoukatolič-kojperiodici.IakojeuvrštenuLek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,unatuknicisenavodisamoliteraturazarazdoblje1934.-54.,azavrijemenakon1945.samodvabibliograf-skapodatka.
Pjesmesumuuvršteneudesetakan-tologija–Hr vat ska du hov na li ri ka (Rim,1968.), Iz hr vat ske ma ri jan ske li ri ke (Za-greb,1971.),Du ša du še hr vat ske (Mostar,1988.), Lin da pa tria nu e stra (BuenosAires,1996.), U sje ni tran scen den ci je(Zagreb,1999.), Hr vat ska bo žić na li ri ka(Zagreb,2000.), Hr vat ska us kr sna li ri ka(Zagreb,2001.), Za breg : an to lo gi ja su vre me nog hr vat skog pje sni štva o Za gre bu(Zagreb,1996.;2001²)Kip do mo vi ne : an to lo gi ja hr-vat ske ro do ljub ne po e zi je (Zagreb,2001.),An to lo gi ja hr vat ske dječ je po e zi je(Zagreb,2007.)idr.UknjiziPo e zi ja i pje snič ka pro zaiz2007.,kojujepriredioNedjeljkoMihanovićzaedicijuMaticehrvatskeStolje ća hr vat ske knji žev no sti,zastupljenje,uzSrećkaKaramanaiJakšuErcegovića,spjesmamaiznekolikosvojihzbirka.
BioječlanHrvatskogaknjiževnogadruštvasv.ĆirilaiMetoda,Društvahr-vatskihknjiževnikaičlanuredništvaHr-vatskeknjiževnerevijeMa ru lićodosnutka1968.UZagrebujednaulicanosinjegovo
Pločanarodnojkući AnteJakšićauBeregu
24
JAKŠIĆ
ime,aurodnomjeBeregu4.VII.2004.nanjegovurodnukućuuuliciIveLoleRibara23postavljenaspomen-ploča.Bilokakvidaljnjikoraciuočuvanjusamekućeizo-stalisutejepolakonagrizazubvremena.Upovodu70.obljetniceživotai50.obljet-nicestvaralaštva1982.urodnomBereguuručenamujepoveljapapeIvanaPavlaII.kojommuseodajepriznanjekaougledno-mekatoličkomdjelatniku.
Djela:Pjesničkezbirke:Bi ser ni đer dan,Sombor,1931; U do li ni za bo ra va,Zagreb,1936;Zov pro lje-ća i mla do sti,Travnik,1938; Pod sa pe tim kri li ma, Tuzla,1941; Ele gi je,Subotica,1954;Hod pod zvi-je zda ma,Subotica,1955;Osa mlje ni mo sto vi,Za-greb,1962;Pred vra ti ma ti ši ne,Zagreb,1963; Pje sme o Si nu čo vječ je mu,Zagreb,1965; Pod pje-šča nim sa tom,Zagreb,1975; Mo li tve pod zvi je zda-ma,Zagreb,1979;Pre ma dru goj oba li,Đakovačkiselci,1987;Pripovijetke:Ma ri ja : lir ska no ve la, Zagreb,1937;Po vra tak u dje tinj stvo,Zagreb,1968;Romani:Ša na se uda je,Subotica,1939(Za-greb,1943²,1980³); Ma tu rant : ro man sa mo pri je-go ra i lju ba vi,Osijek,1944; Pod te re tom lju ba vi : ro man iz ži vo ta bač kih Hr va ta,Osijek,1944; Neu ga si vi pla men,Zagreb,1969;Uredio:Za blag-dan skim sto lom:pje snič ki su sre ti,Zagreb,1970.Potpunabibliografijado1979.u:Mo li tve pod zvi-je zda ma,Zagreb,1979.
Lit.:J.Andrić,Pogovor,u:A.Jakšić,Ša na se uda-je,Zagreb,1943;J.Lončarević,PoezijaAnteJak-šića,u:Ma ru lić : Hr vat ski knji žev ni zbor nik,Za-greb,1968;Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je, 2, No vi Sad,1979;I.Sabatkai,LjubavAnteJakšićapremarodnomkraju,Su bo tič ka Da ni ca ka len dar za 1984. god.,Bač,1983;A.Jakšić,Prvepjesme,Su bo tič ka Da ni ca ka len dar za 1985. god.,Bač,1984;B.Ga-brić,AnteJakšić(1912-1987.)(životidjela),Zbor-nik »Ivan An tu no vić«,2-3,Subotica,1992;A.Se-kulić,Knji žev nost po du nav skih Hr va ta u XX. sto lje ću,Zagreb,1996;B.Gabrić,AnteJakšić:1912.-1987.,Su bo tič ka Da ni ca (no va) : ka len dar 1998.,Subotica,1997;M.Babić,Prinospoznava-njuživotaiopusapjesnikaAnteJakšića,Cro a ti ca, 47-48,Zagreb,1998-99;M.Miković,Ži vot i smrt u gra du,Subotica,1999;M.Miković,Iz nad ži ta ne bo,Subotica-Zagreb,2003;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;N.Mihanović,Po e zi ja i pje snič ka pro za,Zagreb,2007;Hr vat ska ri ječ, 337, Su bo ti ca, 2009.
M.Balažev
JAKŠIĆ,Ivan (Su bo ti ca, 14. VI. 1927. – Batina,19.XI.1944.),sudionikpokretaotpora.SinjeAndrije,stolarskogaradni-ka,iJanje,rođ.Perčić,kućanice.Odrastao
jeusedmeročlanojobitelji.Osnovnuško-luzavršiojeuSubotici.UrarskiizlatarskiobrtučiojekodsubotičkogauraraizlataraAdamaImrea,ausedamnaestojjegodinipostaošegrt.Otacmujebiopristašako-munista,zbogčegaje1941.privedenteiz-ložentorturimadžarskepolicijeu»žutojkući«.Nakontogaotacseskrivaonarodi-teljskomsalašunaPavlovcu,asuradnjuspokretomotporadijelomjenasebepreu-zeoIvan,kojijekaoilegalnikurirraznosioinformativnematerijalepopartizanskimbazamanaŠebešićuiSkenderovu.PostaojeičlanSKOJ-a.Nekolikodanaprijeula-skajugoslavenskihisovjetskihsnagauSu-boticusdrugimčlanovimapokretaotporačuvaojenajvažnijeobjekteugradu(želje-zničkikolodvor,nadvožnjakpremaPalićuiteretnikolodvor)kakoihmadžarskevojnesnagepripovlačenjunebiuništile.Sdola-skomVIII.vojvođanskeudarnebrigadeuSuboticipostaojejedanodnjezinihnaj-mlađihboracaiodlazinaratniputpremaDunavu,gdjejeipoginuouborbamaokonasipanaKazuku,posljednjevojnezapre-kepredmostobranomnaBatini.
Lit.:Spo me ni ca pa lim bor ci ma i žr tva ma fa ši stič-kog te ro ra 1941-1945., Su bo ti ca, 1988.
T.Žigmanov
JAKŠIĆ,Ivan(Tornja/madž.Tornya,rum. Turnu/,Aradskažupanija,14.VII.1909.–Budimpešta,21.IV.2000.),svećenikSrp-skepravoslavnecrkve,povjesničar.ZavršiojeBogoslovijuuSrijemskimKarlovcima,aposlijejeslužbovaouparohijamaBu-dimskeeparhijeuMadžarskoj,umjesti-magdježivepripadnicisrpskezajednice:Batanji(madž.Battonya),Panteliji(madž. Dunaújváros),Čobancu(madž. Csobán-ka),Budimpešti,StolnomBiogradu(madž. Székesfehérvár),aposljednjihtridesetgo-dinaživotauPomazu,gdjejeipokopan.Neumornosebavioistraživanjimaprošlo-stiSrbauUgarskoj,služećisegrađomizjavniharhivatecrkvenimpismohranama.VišeknjigaizvoraobjavilisumuMaticasrpskaiSANU.Unjimasesusrećuiva-žnipodacioHrvatimauUgarskojskrajaXVII.ipočetkaXVIII.st.
25
JALOŠIĆ
Utumačenjuobjavljenihizvora,među-tim,pojednostavnjujenačinnakojisuhab-sburškaupravaivojničasnicioznačivalihrvatskostanovništvouPodunavljuprevo-dećinazive»CatholischeRätzen«,»Ras-cianiCatholici«i»RascianiRitusCatholi-corum«kaoSrbikatoliciilikatoličkiSrbi(npr.uIz vo ri ma o Sr bi ma u Ugar skoj s kra-ja XVII. i po čet ka XVI II ve ka,knj.1).Natajsenačinzanemarujepovijesnikontekst,jersehrvatskeetničkeskupineuPoduna-vljunavedenimnazivimanisuimenovalespontanoradisamooznačivanja.Naime,priklasifikacijijužnoslavenskogastanovništvauugarskomPodunavljupredstavnicimadr-žavneadministracijejezičnerazlikenisubiledovoljnorazlikovnepasusekoristilikonfesionalnimobilježjem–Cat ho li ci. S vremenomjehabsburškaadministracijauočilaidrugeetničkeoznake,uprvomre-dujezikiobičaje,tejasnegranicepremapravoslavnimSrbima,zbogčegajenapu-štenklasifikacijskipojam»RascianiCat-holici«.Zatojenačinomprezentacijeizvo-rastvorenakvaziznanstvenaosnovadasepojedinehrvatskeetničkeskupine,najčešćeBunjevci,prikažukaokatoličkiSrbi,štojeod1980-ihotvorenozastupaoipovjesničarSlavkoGavrilović,kojijekaosuautorsJak-šićemobjaviovišeknjigapovijesnegrađe.
Djela:Sr bi u Stol nom Be o gra du : od 1543. do 1947. go di ne,NoviSad,1962;Iz po pi sa sta nov ni štva Ugar ske po čet kom XVI II ve ka,1-3,NoviSad,1966,1968,1974; Gra đa o pra vo slav nim cr kva ma Kar-lo vač ke mi tro po li je XVI II ve ka(suautor),Beograd,1981;Gra đa o bal kan skim tr gov ci ma u Ugar skoj XVI II ve ka,1(suautor),Beograd,1985;Gra đa za pri vred nu i dru štve nu isto ri ju Bač ke u XVI II ve ku (suautor),Beograd,1986;Iz vo ri o Sr bi ma u Ugar-skoj s kra ja XVII i po čet kom XVI II ve ka,1(suau-tor),Beograd,1987;Krat ka isto ri ja Po ma ških Sr-ba : A Pomázi Szer bek rövid történe te,b.m.,1993;Srp ska pra vo slav na cr kva u Stol nom Be o gra du : Isto ri ja i iko no gra fi ja,Pančevo,2008.
Lit.:En ci klo pe di ja srp ske isto ri o gra fi je,Beograd,1997.
S.MačkovićiM.Bara
JALOŠIĆ,AndrijaIvan(Jallosics,Jal-losits,AndrásJános,Endre)(Tata,Ko-maromskažupanija,30.XI.1791.–Budim,19.VI.1862.),pjesniklatinist,zamjenik
provincijalapijarističkogareda,ravnateljnacionalnegimnazije.Rođenugrađanskojobitelji,osnovnuškoluigimnazijupola-ziojeurodnomgradu.Nakonzavršetkasrednješkole1808.uKecskemétujestu-pioupijarističkired,kojijeuMadžarskojnaposepoznatponastavno-obrazovnojdjelatnosti.Takojeveć1810.-12.preda-vaouMáramaros-Szigetu(rum.SighetuMarmaţiei,skraćenoSighet,srp.Mara-mureškiSiget),tadašnjemsjedištuMara-mureškežupanijeisredištutrgovinesoliidrvneindustrijeuUgarskoj.God.1813.biojenastavnikuÓváru,takođeruraz-redimaspecijaliziranimazaučenjegra-matike.Zaređenje1815.uVácu.Tadašnjiprovincijalredahrabriogajenapisanjeelegijanalatinskomjezikupaje,osoko-ljenuracimamadžarskihpjesnika,počeopisatipjesmenamadžarskomilatinskom.Fakultetjepolazio1814.-17.uVácu,NitriiSzent-Györgyu(slo vač.SvätýJur,prijeJurpriBratislave).NakonzavršetkaškolovanjabiojeprofesorugramatičkimrazredimauprestižnojpijarističkojgimnazijiuSege-dinu1818.-20.,zatimje1821.predavaouTati,a1821.-22.uSelmecu(Selmecbánya,slo vač.BanskáŠtiavnica).ProfesoruKa-lačibioje1826.-31.,a1832.-41.uPeštiurazredimakojisunaglašenoučiligovorni-štvoipoeziju.JalošićevodjeloAz áldozó pásztorok (Pri čest pa sti ra),objavljenouprilogučasopisaKos zorú1828.,izvelisuistegodineučenicinjegovapjesničkogarazredanaimendankalačkoganadbisku-
A.Jallosits,Elegia Honoribus Excellentissimi... Petri Klobusitzky...
Archi-Episcopi,Peshtini,1827.
26
JALOŠIĆ
paPetraKlobusiczkogauKalači.UKaniži(madž.Nagykanizsa)biojeravnateljsamo-stanaisrednješkole1842.-44.,a1845.-47.tajnikpijarističkogareda.God.1848.po-staojesavjetnikredairavnateljKraljevskeučiteljskeškole,1849.uPeštijeravnateljgimnazije,1851.-52.zamjenikjeprovin-cijalapijarističkogareda,častpomoćnikaprovincijalairavnateljaobnašaojei1853.-58.,a1859.-62.uBudimujepomoćnikpro-vincijalaiopat.Zaslužanjezapokretanje,promicanjeipopulariziranjemadžarskihretoričkihvježbaupeštanskimsrednjimškolamaiučinioihjeopćeprihvaćenima.NjegovapoezijabilajecijenjenaiizvangranicaUgarske,pasumupjesmenalatin-skomosiguralepriznanjeiuRimu.Zahva-ljujućitomuizabranjezadopisnogčlanapapinskeTiberijskeakademijeuRimu.
Odabranadjela:Ele gia ho no ri bus exc., ill. ac. rev. dni Pe tri Klo buschitzky...dum in sig nis ord. Le o-pol di im pe ra to ris mag nae cru cis equ es re cen ter cre a tus, eju sque or di nis in sig ni bus or na tus ad mu nus co ju di cis pe nes ex cel sam ta bu lam sep tem-bi ra lem ca pes sen dum in du ce re tur, a sch. pi is di-ca ta 1827,Pesthini,1827; Ho no ri bus exc., ill. ac. rev dno rum Pe tri Klo bu siczky ar chi e pi sco pi Co-lo cen sis et Ale xan dri Ala go vich epi sco pi za gra bi-en sis, dum suf fra ga ne us hic a suo me tro po li te, ad si sten ti bus dnis exc., ill. ac rev. Jo sep ho Vu rum Nit tri en si, et ill. ac rev. Pa u lo Mat hia Szus zits Al-ba-Re ga len si pra e su li bus in su ae di o e ce sis an ti-sti tem 30. Ma ji 1830. ri tu so len ni con sec ra re tur, a scho lis pi is Co lo cen si bus di ca tum,Pesthini,1830;Ono ma sti con re ve ren do ac exi mio ... pa tri Mic ha-e li Rótth, con sul to ri et sec re ta rio pro vin ci a lis Scho la rum Pi a rum III. Kal. Oc to br. 1831 ob la tum, Pestini,1831;Ele gia ad spect. atque clar. vi rum Ale xan drum Koppy... dum uxor ejus dem ca ris si ma An na Sándor fi li u sque Ale xan der phi lo sop hi ae can di da tus Pe sti ni die 6. Oct. 1834. eodem fu ne re ef fe ren tur, scrip ta per An dre am Jal lo sics ... 1834., b.g.,b.m.;Ele gia ho no ri bus adm. rev. pa tris Jo-an nis Gros ser ... dum exac to mu ne ris tri en nio no-vis iisque con cor di bus suf fra gi is ad pro se qu en-dum mu nus eli ge re tu obla ta,Pestini,1835;Ele gia glo ri o sae me mo ri ae et pi is ma ni bus augu sti Fran-ci sci I. im pe ra to ris Austri ae re gis Hun ga ri ae...de vo ta a scho lis pi is prov. Hung.,Budae,1835.
Lit.:J.Danielik,Magyar írók : Éle traj zi gyűj-temény,1,Pesten,1858;Magyar Tudományos Érte ke ző,2/1862,Esztergom;G.Petrik,Magyarország bibliographiája 1712–1860,2-4,Budapest,1890-1892;S.Takáts,A főváros alapította bu da-pe sti pi a ri sta kollégi um történe te,Budapest,1895;
Ope ra scrip to rum la ti no rum na ti o ne Cro a ta rum usque ad an num MDCCCXLVI II typis edi ta : bi-bli o grap hi ae fun da men ta,1,collegitetdigessitŠ.Jurić,Zagrabiae,1968(In dex alp ha be ti cus,1971;In dex syste ma ti cus,1982);M.Evetović,Kul tur na po vi jest bu nje vač kih i šo kač kih Hr va ta, Su bo ti ca, 2010.
L.Heka
JANČOVIĆ,plemićkaporodica.PlemićkilistigrbovnicadodijeljenisuuBeču26.VII.1673.Nikoli,njegovusinuMartinuisnahiUršuliKrajčovićtenjihovojdjeciMihajlu,Janku,Heleni,SofijiiKatarini.UplemstvoBačkežupanijeubilježenjeĐuro4.X.1752.PotvrduplemstvaBačkažupa-nijaizdalaje27.IV.1767.
Lit.:V.Duišin,PlemićkeporodiceII,Voj vo di na, 2, [NoviSad,1941];A.Sekulić,Bač ki Hr va ti,Za-greb,1991.
S.Bačić
JANDRIĆ,Ivan(VelikaTrnoviticakrajBjelovara,12.V.1931.–Subotica,6.V.2011.),keramičar.Roditeljisumuse,dokjebiodječak,doseliliizHrvatskeuSubo-ticu.Školuzaprimijenjenuumjetnost,ke-ramičkiodsjek,završiojeuNovomSadu1954.Radiojeuškolikaolikovnipedagog,azatimdoodlaskaumirovinukaosurad-nikzakulturunaRadničkomsveučilištuuSubotici.BioječlanGrupešestorice,kojuje1961.uTavankutuosnovaoStipanŠabić.Upočetkujepretežitoslikao,aliseodsre-dine1960-ihtrajnoposvetiokeramici.
Većjeuranimfigurativnimianima-lističkimkeramičkimformamadošlodoizražajanjegovoskulptorskorazmišljanje
Ivan Jandrić
27
JANIĆ
prožetodiskretnimhumorom.Od1968.,kadjenastupionaPrvomtrijenalukera-mikeuSubotici,promijeniojesvojizričajitematikuteseistaknuokaosuvremenau-torizraziteosobnosti,originalnogastilaismjelihtehnološkihrealizacija.Natojjemanifestacijiizlagaovišeodtridesetljećaiprimionekolikonagrada.
Odsredine1970-ihidućihjedesetakgodinastvaraodjelaskojimajepostizaouspjeheikojasuostalanjegovatrajnapre-poznatljivostusvijetusuvremenekeramike.Isprvasuimalahiperrealističke,azatimuopsežnomciklusuVrt čud nog ra sli nja nad-realističkeodlikesmotivimačudnovatihplodovaukonstantnimtransformacijama.UmaštovitimkeramikamadinamičnihoblikaisamoJandrićuspecifičnihglazurametaforičkijeopredmetiocikluserađanja,sazrijevanjaiumiranjakaoiskonskihne-dokučivostiživota.LikovnajekritikatadapravodobnoprepoznalaJandrićevodjelokaovrhunacnjegovaumjetničkogarada.Sredinom1980-tihpočeojeizgrađivatici-klusSvi jet ra sli nja, keramikesvojevrsnihokamenjenihplodova monumentalnihfor-matairustičnihpovršina,kojejepočetkom1990-ihuPo slje di ca ma raz vo janadopunja-vaoekološkimsadržajima.
Sudjelovaojenabrojnimskupnimiz-ložbamakojesupredstavljalevojvođanskuprimijenjenuumjetnostuSrbiji,Madžar-skoj,AustrijiiHrvatskoj.Samostalneizlo-žbepriređenesumuuNovomSadu,Subo-tici,Segedinu,Zagrebu,Bjelovaru,OsijekuiBeogradu,aretrospektivamujeodržana2004.uModernojgalerijiLi kov ni su sret u Subotici,kadjetojustanovidoniraovećibrojsvojihdjela.
Napozivjeizlagaonavelikimsvjet-skimizložbamasuvremenekeramike:utalijanskojFaenzi1972.,ufrancuskomVallauriseu1978.,uZagrebu1984.iupor-tugalskomObidosu1987.Stvaraojeukera-mičkimkolonijamaisimpozijimauMalomIđošu,Resenu,Aranđelovcu,Našicama,Cazinu,Zagrebu,ObidosuiKecskemétu.
Velikuzidnukeramičkukompozicijuidvijemanjepostavioje1978.uauliipro-
storijamaOtvorenogasveučilištauSubo-tici.USuboticije,međuostalim,primionagraduDr. Fe renc Bodrogvári 1982. i Listopadskunagradu1987.
Lit.:O.Šram,Ivan Jan drić,katalog,Subotica,1987;S.Isaković,Sa vre me na ke ra mi ka u Sr bi ji, Beograd,1988;S.Stepanov:Ivan Jan drić,katalog,Subotica,1992(2004²);O.Šram,KeramičarIvanJandrić,Kla sje na ših rav ni,3-4/2004,Subotica;O.Šram,Inmemoriam:IvanJandrić:Autorizraziteosobnostiioriginalnogstila,Hr vat ska ri ječ, 426, Su bo ti ca, 20. V. 2011.
O.Šram
JANIĆ,Mićo (BačkaPalanka,28.V.1979.),kajakaš.SinMilana,kajakaša,iŠtefice,rođ.Pucko.BratStjepanaiNatašeJanić.Osnovnuisrednjutrgovačkuškoluzavršiojeurodnommjestu,aVišutrener-skuškoluuBeogradu.Kaonajstarijedijeteuobitelji,prvisepočeobavitikajakaštvomnakonštoseoprobaouvišesportova.ČlanKajakaškogaklubaSin te lonizBačkePa-lankepostaoje1993.,gdjejetreniraopodvodstvomsvojegaoca,auznjegasučlano-vikubapostaliimlađibratisestra.Prveuspjehepostigaoje1993.naprvenstvuSRJugoslavijeukadetskojkonkurenciji,kadjeosvojionaslovdržavnogaprvakaukajakujednosjeduna300mikajakudvosjeduna500m.NaekipnomprvenstvuSRJ1994.uApatinuosvajaprvomjestosasvojimklubom,aujuniorskojkonkurencijiprvomjestousvimdisciplinama.UsljedećimgodinamanekolikojeputabioseniorskiprvakSRJ.Nameđunarodnojregati1996.uSegedinuosvojiojeprvomjestoujedno-sjeduna500m,drugomjestoujednosjeduna1000miprvomjestosbratomudvo-sjeduna500m.God.1996.proglašenjenajboljimsportašemBačkePalankeinaj-boljimkajakašemSRJ.Sčlanovimaobitelji,uBačkojPalanciosnovaojeKajak-kanuklubElit1997.Istegodinesbratomna-stupanaseniorskomSvjetskomprvenstvu(SP)uDarmouthu(Kanada)inaMedite-ranskimigrama(MI)uBariju(Italija),gdjesuseplasiraliutrifinala,anaSvjetskomjuniorskomprvenstvuuLahtiju(Finska)udisciplinidvosjedna1000msbratomosvajabrončanumedalju.NaSP1998.u
28
JANIĆ
Segedinu,udvosjeduna1000mosvajasbratomsrebrnumedalju,štojeujednobilaiprvakajakaškamedaljautomranguna-tjecanjazaSRJ.NaEuropskomprvenstvu(EP)2000.uPoznańu(Poljska)i2001.uMilanusbratomjeudvosjeduna1000mosvojioobaputa8.mjesto.Nakontogaje,revoltirantadašnjomteškomfinancijskomsituacijomilošimuvjetimazabavljenjevr-hunskimsportom,prekinuokarijeru.
Uprometnojnesrećipotkraj2002.kodBeogradalakšejeozlijeđen,bratStjepanzadobiojetežeozljede,aotacMilanpre-minuojeodposljedicaozljeda.Nakonsmr-tiocapočeosebavitiobrtomitrgovinomkakobifinancijskipomogaoobitelji.ZbognemogućnostidazasebeibratauSrbijiiCrnojGoriosigurakvalitetneuvjetezanastavakkarijere,ušaojeupregovoresHr-vatskimkajakaškimsavezom,skojimjenjegovaobiteljotprijeimalakontakte.Po-nuđenomujemjestotrenerauHrvatskoj,aliseodlučiozanastavaknatjecateljskekarijereiprelazaksbratomureprezen-tacijuHrvatske,zakojuod2005.počinjunastupatikaoprvisportašinakonraspadaSFRJugoslavije.PostajučlanoviKajaka-ško-kanuističkogaklubaBe li šćeizBelišća,odaklejenjihovamajka.ZaKKKBe li šće nastupajudo2007.,kadaprelazeuKKKJa run(Zagreb).Kaočlanhrvatskerepre-zentacijenajvećeuspjehepostigaojeuka-jakudvosjedusbratom:6.mjestonaSP2006.uSegedinu(1000m),7.mjestonaSP2009.uDarmouthu(500m),4.mjestonaEP2007.uPontevedri(Španjolska)(1000m),7.mjestonaEP2008.uMilanu(1000m)tezlatnamedaljanaMi2005.uAlme-riji(Španjolska)(1000m).
ZapostignuterezultateonibratStje-pandobilisunajvišesportskopriznanjeuVojvodini–nagraduJo van Mi kić – Spar-takza1998.
Izvor:ArhivaStjepanaJanićaizKopra.
Lit.:Na ci o nal,463,Zagreb,28.IX.2004;Hr vatski šport ski al ma nah 2005-2006.,VelikaGorica,2006;Hr vat ski šport ski al ma nah 2006-2007.,Ve-likaGorica,2007;Hr vat ski šport ski al ma nah 2007-2008.,VelikaGorica,2008;D.Kostelac,Kroz ta la se do zve zda,BačkaPalanka,2008;Hr
vat ski šport ski al ma nah 2008-2009.,VelikaGori-ca,2009;Hr vat ski šport ski al ma nah 2009-2010., VelikaGorica,2010;http://www.sportskisavezvoj-vodine.com/jms/view/dobitniciview.php?rbr=663.
E.Hemar
JANIĆ,Milan(BačkaPalanka,14.VI.1957.–Beograd,1.I.2003.),kajakaš,ka-jakaškitrener.SinŽivanaiDragice,rođ.Zarač,nacionalnoseizjašnjavaokaoJugo-slaven.OsnovnuškoluzavršiojeuBačkojPalanci,asrednjupoljoprivrednuuIloku.Kajakaštvomsepočeobaviti1970.ukaja-kaškojsekcijiDruštvazatjelesniodgojParti zan uBačkojPalanci,anakonregistracijeKajakaškogaklubaPar ti zanizBačkePa-lankenastupaojezanjega1973.-76.Zbogboljihuvjetauljeto1976.prelaziuKajak-kanuklubBe li šćeizBelišća,gdjemujetre-nerbioLászlóKovács.PonovojenastupaozaKKPar ti zan1979.-81.,a1981.-88.bioječlanKKKVu teksizVukovara.AktivnukarijeruzavršiojeuBačkojPalancinastu-pajućizamatičniklub1989.-93.,kojijetadanosioimenaKKILP Je din stvo (do1989.)i KK Sin te lon (od1990.dodanas).Naju-spješnijijekajakašnamirnimvodamaupovijestiJugoslavije.
PrvevećeuspjeheostvariojekaopionirijuniornaprvenstvuSrbijeiJugoslavije1971.i1972.,kadajepobijediousvimdi-sciplinamaukojimajenastupio.Prvina-slovseniorskogaprvakaJugoslavijeosvojioje1974.naSavskomjezerukodBeogradaujednosjeduna500m.Ukupnojeosvojio37naslovaseniorskogaprvakaJugoslavije1974.-93.Biojedržavniprvakujednosjedu,itona500m(1974.-77.,1979.-81,1984.-88.,1990),na1000m(1979.-80,1983.-87.,1990.)ina10.000m(1977.-80.,1985.,1989.-90.),udvosjeduna500m(1991.),na1000m(1983.)ina10.000m(1987.-88.)iučetverosjeduna1000m(1982.,1984.,1991.,1993.). S KK Par ti zanosvojiojeekipnopr-venstvoJugoslavije1981.
NaEuropskomjuniorskomprvenstvu(EJP)1974.uWalczu(Poljska)osvojioje5.mjestoujednosjeduna1500m,anaEJP1975.uRimubrončanoodličjeuistojdisci-plini.NaOlimpijskimigrama(OI)uMo-
29
JANIĆ
skvi1980.osvojioje4.mjestoujednosjeduna500mi7.mjestoujednosjeduna1000m;naOIuLosAngelesu1984.srebrnoodličjeujednosjeduna1000miplasiraoseufinaleujednosjeduna500m,gdjejebiodeveti.NaSP1977.uSofijiosvojioje5.mjestoujednosjeduna1000mi6.mjestoujednosjeduna10.000m;naSP1978.uBeograduosvojiojezlatnoodličjeujedno-sjeduna10.000misrebrnuodličjeujedno-sjeduna1000m;naSP1979.uDuisburguosvojiojezlatnoodličjeujednosjeduna10.000mi7.mjestoujednosjeduna1000m;naSP1981.uNottinghamuosvojiojesrebrnoodličjeujednosjeduna10.000m;8.mjestoujednosjeduna500mi9.mjestoujednosjeduna1000m;naSP1982.uBe-ograduosvojiojezlatnoodličjeujednosje-duna10.000mi5.mjestoujednosjeduna1000m;naSP1983.uTampereu(Finska)osvojiojesrebrnoodličjeujednosjeduna10.000m,7.mjestoujednosjeduna500mi8.mjestoujednosjeduna1000m;naSP1985.uMechelenu(Belgija)osvojioje5.mjestoujednosjeduna10.000mi8.mje-stoujednosjeduna1000m;naSP1986.uMontrealuosvojioje5.mjestoujednosjedunana10.000m;naSP1987.uDuisburguosvojioje6.mjestoujednosjeduna10.000m;naSP1990.uPoznańu(Poljska)osvo-jioje8.mjestoudvosjeduna10.000minasvomposljednjemSP1991.uParizunastu-piojeujednosjeduna10.000m,alisenijeuspioplasiratiufinale.NaMediteranskimigrama1979.uSplituosvojiojesrebrnemedaljeujednosjeduna500ina1000mteudvosjeduna1000m.NaBalkanskimprvenstvimaosvojiojevišeod20meda-lja,azlatnumedalju6puta.PobijediojenasupermaratonuBeč-Budimpeštaudužiniod300km1990.i1991.inameđunarod-nimregatamauSofiji,Beogradu,Segedinu,Moskvi,NottinghamuiBrandenburgu.
ProglašenjenajboljimsportašemHr-vatske1978.uizborulistaSport ske no vo sti iVojvodine1979.uizborulistaDnev nik.
Nakonzavršetkaaktivnesportskeka-rijerepostaoješefomstručnogaštabaKKSin te lon.IstodobnojepočeotreniratisvojudjecuMiću,StjepanaiNatašu.Nezadovo-
ljanuvjetimaisaželjomdaimomogućiboljisportskirazvoj,god.1997.osnivaKa-jakkanuklubElituBačkojPalanci,gdje
jeobnašaodužnostpredsjednika,treneraifizioterapeuta.Tadajepočeosportskiuspjehnjegovedjece,kojasvapostajuka-jakaškireprezentativciSRJugoslavijeipočinjuostvarivatimeđunarodnerezulta-te.OdpredsjednikaHrvatskogakajakaškogsavezaMatijeLjubekadobiojeponuduzaprelazakdjeceuhrvatskureprezentaciju,alisenatonijeodlučiozbognestabilnepo-litičkesituacijenakonrata.NezadovoljanodnosomKajakaškogasavezaJugoslavijeinemogućnostiosiguravanjafinancijskepot-pore,potaknuojekćerNatašuda2001.odeuMadžarskutejeubrzopostalanajboljomsvjetskomkajakašicom.IstodobnoodlazisasinovimauCrnuGoru,gdjepokušavaosnovatiKajakaškisavezCrneGore.Na-konneuspjehauCrnojGoriiteškefinancij-skesituacije2002.pregovaraokoangažma-nasinovaMićeiStjepanasmadžarskimklubomDémászizSegedina,gdjejevećnastupalanjegovakćiNataša.PotkrajistegodinesasinovimakrećenaputuCrnuGoruradipribavljanjadokumenata,alijenapovratkukodBeogradastradaoupro-metnojnesreći.Preminuojedesetakdanaposlijeodzadobivenihozljeda.
Izvor:ArhivaStjepanaJanićaizKopra.
Lit.:Se dam de set go di na ka ja ka štva u Hr vat skoj, Zagreb,1989;Na ci o nal,463,Zagreb,28.IX.2004;Z.Jajčević,Olim pi zam u hr vat skoj,Zagreb,2007;D.Kostelac,Kroz ta la se do zve zda,BačkaPalanka,2008.
E.Hemar
Milan Janić
30
JANIĆ
JANIĆ,Nataša,udanaDušev-Janić(Ja-nics, Dusev-Janics)(BačkaPalanka,24.VI.1982.),kajakašica.KćiMilana,kajaka-šaiŠtefice,rođ.Pucko,rodomizBelišća.OsnovnuisrednjutrgovačkuškoluzavršilajeuBačkojPalanci.OtacMilanistarijabraćaMićoiStjepanbavilisusekajaka-štvom,štojujepotaknuloda1993.posta-nečlanicomKajakaškogaklubaSin te lon izBačkePalanke.Prveuspjeheostvarilaje1994.,kadasKKSin te lonosvajaekipnoprvenstvoJugoslavije,aonakaopionirkapobjeđujeusvimdisciplinamaisvimna-tjecanjimanakojimajesudjelovala.S14godinapostajeseniorskomprvakinjomJu-goslavijeinajuspješnijomkajakašicomuSRJugoslaviji.Prvivažnijimeđunarodninastupimalaje1997.naSvjetskomjuni-orskomprvenstvu(SJP)uLahtiju(Finska),kadaseplasiralaupolufinaleuutrcijed-nosjedana1500miakojepogodinamajošbilapionirka.IstegodineprešlajeunovoosnovaniKajakaškiklubElitizBač-kePalanke,kojijeosnovaonjezinotacka-kobinjojibraćiomogućioboljisportskirazvoj.NastupilajenaEuropskomjunior-skomprvenstvu(EJP)1998.uNorrköpin-gu(Švedska),kadseprviputplasiralaufinalejednogaslužbenogameđunarodnogaprvenstvaiosvojila9.mjestoujednosjeduna500m.NaSJP1999.uZagrebuosvojilajesrebrnoodličjeujednosjeduna500m,štojeujednobilaprvaženskamedaljazaSRJukajakaštvunamirnimvodamanaslužbenimmeđunarodnimprvenstvima.IstegodinenastupilajeinaseniorskomSPuParizuisa17godinaosvojila7.mjestoujednosjeduna500mtetimeosiguralana-stupnaolimpijskimigrama.NaEJP2000.uBoulogne-sur-Meru(Francuska)osvojilajezlatnoodličjeujednosjeduna500m.NaOlimpijskimigrama(OI)2000.uSydneyuosvojilaje4.mjestoujednosjeduna500m.PotkrajgodinelistSportproglasiojujenajboljimmladimsportašemSRJ2000.NakonuspjehauSydneyuinemogućnostidajojKajakaškisavezJugoslavijeosigu-rapotrebnasredstvazauspješninastavakkarijereudogovorusobitelji2001.odlaziuMadžarskutepristupajednomuodnaj-uspješnijihsvjetskihkajakaškihklubova
DémászizSegedina,gdjebriguzanjupre-uzimatrenerLászlóKovács.Od2002.na-stupazareprezentacijuMadžarske.
NastupajućizaMadžarskukaosenior-kaukajakujednosjedu,dvosjeduičetve-rosjedunaolimpijskimigrama,svjetskimieuropskimprvenstvimaosvojilajeza-ključnos2010.ukupno44odličja,odče-ga36zlatnih.NaOI2004.uAteniosvojilajezlatnaodličjaujednosjeduna500midvosjeduna500msastalnompartnericomKatalinKovács,anaOI2008.uPekinguzlatnoodličjeudvosjeduna500misre-brnoodličjeučetverosjeduna500m.Nasvjetskimprvenstvimaosvojilaje18zlat-nihi2srebrnaodličja:bilajeprvakinjanaSP2002.uSevilli(Španjolska)učetvero-sjeduna200m,naSP2003.uGainesvil-leu(SAD)učetverosjeduna1000m,naSP2005.uZagrebuujednosjeduna1000midvosjeduna200mi500m,naSP2006.uSegedinuudvosjeduna200m,500mi1000m,naSP2007.uDuisburguujedno-sjeduna200m,naSP2009.uDartmouthu(Kanada)ujednosjeduna200m,udvosje-duna200mičetverosjeduna500minaSP2010.uPoznańu(Poljska)ujednosjeduna200m,udvosjeduna200ičetverosjeduna500m.SrebrnoodličjenaSPosvojilaje2009.ujednosjedu4x200mičetverosjeduna200mi2010.ujednosjeduna500mi4x200m.Naeuropskimprvenstvimaosvo-jilaje15zlatnihi4srebrnaodličja.Bilajeeuropskaprvakinja2005.naEPuPoznańuujednosjeduna500m,dvosjeduna200m,500mi1000m,naEP2006.uRačica-ma(Češka)udvosjeduna200m,500mi1000mičetverosjedu200m,500mi1000m,naEP2007.uPontevedri(Španjolska)ujednosjeduna200m,naEP2009.uBran-denburguučetverosjeduna200minaEP2010.uTrasoni(Španjolska)ujednosjeduna200,dvosjeduna200mi500m.Srebr-noodličjeosvojilajenaEP2002.uSegedi-nuučetverosjeduna200minaEP2009.ujednosjedu4x200m,udvosjeduna200miučetverosjeduna500m.PrvakinjaMa-džarskeu8disciplinabilaje25putau9go-dina.ProglašenajenajboljomsportašicomMadžarske2004.i2010.,azajednosKata-
31
JANIĆ
linKovácsinajboljomsportskomekipomMadžarske2005.,2006.i2010.Dobitnicajenajvažnijihmadžarskihdruštvenihpri-znanja.ZanajboljukajakašicuMadžarskeproglašenaje2004.,2005.,2006.i2010.UbrakujesbugarskimkajakašemitreneromAdrijanomDuševom.
Izvor:ArhivaStjepanaJanićaizKopra.
Lit.:Na ci o nal,463,Zagreb,28.IX.2004;D.Ko-stelac,Kroz ta la se do zve zda,BačkaPalanka,2008;http://hu.wikipedia.org/wiki/Dusev-Janics_Natasa;http://www.atastars.rs/vodeni-sporto-vi/47053-veslanje-nataa-jani-dobila-devojicu.
E.Hemar
JANIĆ,Stjepan(BačkaPalanka,24.XI.1980.),kajakaš,kajakaškitrener.Sinjeka-jakašaMilanaiŠtefice,rođ.Pucko,bratkajakašaMićeikajakašiceNataše.Osnov-nuisrednjuugostiteljskuškoluzavršiojeuBačkojPalanci,aVišutrenerskuškoluuBeogradu.Uranojmladostibaviosesvišesportova,aukajakjeprviputsjeos9godina.ČlanKajakaškogaklubaSin te-lonizBačkePalankepostaoje1993.,gdjejetrenerbionjegovotac,ačlanoviibratisestra.Prviuspjehostvariojenaekip-nomprvenstvuSRJugoslavije1994.uApatinu,gdjejenjegovklubosvojioprvomjesto.Nameđunarodnojregati1996.uSegedinuosvojiojesbratom1.mjestoudvosjeduna500m.Sčlanovimaobiteljiosnovaoje1997.KajakkanuklubElit u BačkojPalanci.Istegodinesbratomna-stupanaSvjetskomjuniorskomprvenstvuuLahtijuiudisciplinidvosjedna1000mosvajabrončanumedalju,anaMediteran-skimigrama(MI)1997.uBarijunastupaufinalu3discipline,alineosvajanijednumedalju.NaEuropskomjuniorskomprven-stvu1998.uNorrköpingu(Švedska)osvajasrebrnumedaljuujednosjeduna1000mibrončanumedaljuujednosjeduna500m.IstegodinejoškaojuniornastupasbratomnaSvjetskomprvenstvu(SP)uSegedinuiosvajasrebrnumedaljuudvosjeduna1000m.Naeuropskimprvenstvima2000.uPo-znańu(Poljska)i2001.uMilanusbratomjeudvosjeduna1000mosvojio8.mje-sto,a2002.uSegedinuujednosjeduna
1000mtakođer8.mjesto.IstegodinenaEuropskomprvenstvu(EP)do23godineuZagrebuujednosjeduna1000mosvajabrončanumedalju.
Uprometnojnesrećipotkraj2002.kodBeogradaslomiojenogu,rukuivilicu,bratMićobiojelakšeozlijeđen,aotacMi-lanodposljedicajeozljedapreminuo.Na-konsmrtiocainemogućnostidauSrbijiiCrnojGoriosigurajukvalitetneuvjetezarad,od2005.sbratompočinjenastupatizareprezentacijuHrvatske.PostajučlanoviKajakaško-kanuističkogaklubaBe li šćeizBelišća,mjestaodaklejenjihovamajka.ZaKKK Be li šćenastupajudo2007.,aondaprelazeuKKKJa runizZagreba.OdmahnakondolaskauHrvatsku2005.nastupanaEPuPoznańu,gdjeujednosjeduna1500mosvajabrončanumedalju.Bilajetoprvaseniorskamedaljazahrvatskokaja-kaštvonamirnimvodamaod1987.Poslijevišeneuspijevaosvojitimedaljunaslužbe-nimmeđunarodnimprvenstvima,aliostva-rujezapaženerezultateujednosjedutesbratomudvosjedu.NastupaojenaOlim-pijskimigrama2008.uPekingu,gdjeseplasiraoufinalejednosjedaidvosjedanana1000miuobajenatjecanjaosvojio9.mjesto.NaSP2006.uSegedinuna500mosvojioje5.mjestoi6.mjestoudvosjeduna1000m,7.mjestoujednosjeduna500mnaSPuDuisburgu2007,anaSPuDart-mouthu(Kanada)2009.osvojioje4.mjestoujednosjeduna1000mi7.mjestoudvo-sjeduna500m.NaEP2006.uRačicama(Češka)osvojioje4.mjestoujednosjeduna1000m,naEP2007.uPontevedri(Špa-njolska)8.mjestoujednosjeduna500mi8.mjestoi4.mjestoudvosjeduna1000m,7.mjestoudvosjeduna1000mnaEP2008.uMilanute4.mjestoujednosjeduna1000mnaEP2009.uBrandenburgu.NaMIuAlmeriji(Španjolska)2005.osvo-jiojezlatnemedaljeujednosjeduna1000midvosjeduna1000m,anaMI2009.uPescari(Italija)osvojiojezlatnumedaljuujednosjeduna500misrebrnumedaljuujednosjeduna1000m.
NaPrvenstvuHrvatskeosvojioje11naslovaprvakapojedinačnoiekipno.Zbog
32
JANIĆ
zdravstvenihproblemanatjecateljskujeka-rijeruzavršio2010.UizboruHrvatskogakajakaškogasavezaproglašenjenajboljimkajakašemHrvatske2005.,2007.,2008.i2009.Ubrakujesnajuspješnijomsloven-skomkajakašicomnamirnimvodamaŠpe-lomPonomarenko-Janić.Od2011.njezinjeslužbenitrener.ŽiviuKopru.
Izvor:ArhivaStjepanaJanićaizKopra.
Lit.:Na ci o nal,463,Zagreb,28.IX.2004;Hr vatski šport ski al ma nah 2005-2006.,VelikaGorica,2006;Hr vat ski šport ski al ma nah 2006-2007.,Ve-likaGorica,2007;Hr vat ski šport ski al ma nah 2007-2008.,VelikaGorica,2008;D.Kostelac,Kroz ta la se do zve zda,BačkaPalanka,2008;Hrvat ski šport ski al ma nah 2008-2009.,VelikaGori-ca,2009;Hr vat ski šport ski al ma nah 2009-2010., VelikaGorica,2010.
E.Hemar
JANKAČ,Matej(BistrakrajZagreba,21.IX.1880.–Zagreb,10.IV.1968.),odvjet-nik,kulturnidjelatnik,zborovođa,pjevač.Većupučkojškoliigimnazijipokazaojenaklonostpremaglazbi,naposepjevanju.Tijekomškolovanjanazagrebačkojbogo-slovijipostaojepredsjednikomizborovo-đomnajstarijegahrvatskogapjevačkogadruštvaVi je nac, a re gens cho ri zagrebačkekatedralepostaviogajezakoralista.Na-konupisanaPravnifakultetpostaojepje-vačemustudentskomzboru Ko lo,aposlijeumjetničkimzborovođomakademskogazboraVa ra ždin ski klub.
Nakonštojediplomirao1907.,prvipo-saodobiojeuOsijeku,gdjejedjelovaouHPD Ku hač.Ubrzojeupućennaradusud-benistoluBanjuLuku,gdjejebiozboro-vođaHPDNa da,apjevaojebasibariton.Neštoposlijekaosudskisavjetnikpremje-štenjeuBihać,gdjejezavrijemekratko-trajnogaslužbovanjaobnoviodjelovanjetamošnjegaHPDKra ji šnik.
Skupasnekolicinommladihhrvatskihintelektualaca(MihovilKatanec,MarinJuras,IvoŠercer,LadislavVlašić,VinkoŽganecidr.),uzpreporukuRadićeveHr-vatskepučkeseljačkestranketenakonpo-zivatadašnjegasubotičkogagradonačelni-kaFranjeSudarevića,javiosenanatječajzamjestogradskogabilježnikauSubotici.
Takourujnu1920.izBihaćadolaziuSu-boticu,gdjekaogradskibilježnikradido1929.,aposlijekaoodvjetnik.Usporednojebioiznimnoaktivannapodručjukulturetejebiojedanodnositeljaintegracijebač-kihBunjevacauhrvatskikulturniprostor.BiojeprvipročelnikOdjelazaglazbuipr-vizborovođaMuškogazboraProsvjetnogadruštvaNe ven(poslijeHrvatskoprosvjetnodruštvoNe ven),osnovanoga31.XII.1920.SkupasMihovilomKatanecomnakonne-
kolikomjesecibiojeosnivačHrvatskogapjevačkogadruštvaNe ven4.XII.1920.(isprvakaosekcijaProsvjetnogadruštvaNe ven,aod1925.kaosamostalnodruštvo),gdjesunajprijeustrojilimuški,nakontogaženski,anakrajuimješovitizbor.Sudje-lujućinamnogimnatjecanjimaipriređu-jućivelikbrojjavnihnastupa,postiglisumnogobrojneuspjeheizadobilirenomeugraduicijelojtadašnjojJugoslaviji.OdosnutkaHrvatskogapjevačkogadruštvaNe venbiojezborovođaMuškogazbora,ačestojenastupaoikaosolo-pjevačdionicabasaibaritona.Kaosposobanorganizatorbiojeposlovođa(1925.-30.)idugogodišnjidopredsjednikDruštva(1930.-41.).Zbogneslaganjasasnažnomprorežimskomide-ološkomprotkanošćuOdborazaproslavučetiristoteobljetniceCaraJovanaNenada,ukojijeimenovan,odbiojesudjelovatiunje-govuraduislužbenojproslavi27.XI.1927.NjegovisinoviZvonimir(BanjaLuka,1909.–?)iMilivoj(BanjaLuka,1910.–?),tako-đerodvjetnici,isamisubiliaktivniuNe venu.USuboticijestanovaouI.krugu,Agina8.Biojenaglasukaoskromanisamoza-
Matej Jankač
33
JANKÓ
tajančovjek.Zasvojtridesetogodišnjiradkaopjevačizborovođanagrađenje1930.jednimodnajvećihglazbenihpriznanjauKraljeviniJugoslaviji–Srebrnomlovoro-vomzvijezdomSavezapjevačkihdruštava.
Podpritiskommadžarskihvlasti,kojesuprotjerivalesvemeđuratnedoseljenikebezobzirananacionalnost,napustiojeSu-boticu1941.itrajnosenastaniouZagrebu,gdjejenastaviopjevatiuCrkvenompje-vačkomzboruHo san napricrkvisv.Petra.God.1961.teškojeobolio.PokopanjenazagrebačkomgrobljuMirogoj.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:47.XII1368/921;F:47.XI35/928;F:57.867/1934.
Lit.:A.Sekulić,RadićevciuživotubačkihHrvataod1918.do1928.,Hr vat ski ise lje nič ki zbor nik 1994.,Zagreb,1994;S.Beljanski(ur.),75 go di na Advo kat ske ko mo re Voj vo di ne,NoviSad,1996;Lj.VujkovićLamić,SjećanjenaHrvatskopjevačkodruštvo»Neven«(od1920.do1946.god.),Kla sje na ših rav ni,1/1999,Subotica;T.Žigmanov,Dje-latnostdr.MihovilaKatanecaiMatejaJankača,Kla sje na ših rav ni,1/1999,Subotica.
S.MačkovićiLj.VujkovićLamić
JANKÓ,János (Budimpešta, 13. III.1868.–Borszék,rum.Borsec,Erdelj,28.VII.1902.),doktorgeografije,antropo-logijeibotanike,etnograf.SinjeJánosa,poznatogaslikaraikarikaturista(1833.-1896.)iGizelle,rođ.Bajay.ŠkolovaoseuBudimpešti,gdjejeidoktorirao1890.IstejegodineizabranzatajnikaMadžarskogageografskogadruštva.Razviojebogatuistraživačkuiznanstvenudjelatnost.Utujesvrhuproputovaomnogezemljenaraz-ličitimkontinentima,istraživaopoetno-grafskimmuzejimatenaterenuprikupljaograđuzasvoječlankeiknjige.UzpotporubudimpeštanskeTrgovačkeiobrtničkeko-more1888.putujeuEgipat,a1889.uAlžir,TunisiTripoli.God.1890.i1891.Mini-starstvoobrazovanjašaljegauEngleskuiFrancusku.Asistentnakatedrizageografi-junabudimpeštanskomsveučilištupostaoje1892.Od1894.direktorjeetnografsko-gaodjelaNarodnogamuzeja.UHelsinkiiRusijuputovaoje1896.BioječlantrećeekspedicijeJenőaZichyja,poznatogama-džarskogapolitičaraiistraživačaAzije,
kojijeondjeistraživaojezične,povijesne,arheološke,antropološkeietnografskepo-veznicesMadžarima.ProputovaojepredioodKavkazadodelteVolge,aodatledosi-birskogaTobolskaiOsetije.ProučavaojeiEtnološkimuzejuBerlinu.ProputovaojecijelutadašnjuMadžarsku.Surađivaojesazemljopisnimietnografskimdruštvimatesudjelovaouorganizacijietnografskogadi-jelamonumentalneTi suć ljet ne iz lo žbe,pri-ređene1896.usklopuproslavetisućite ob-ljetnicedoseljenjaMadžara.BiojeurednikbudimpeštanskogačasopisaEtnográphia. Pisacjebrojnihsamostalnihdjelaisurad-nikujošvećembrojustručnihpublikacijanamadžarskom,njemačkomiengleskomjeziku.Ciljmujebiozabudućenarašta-jeiistraživanjaprikupitidovoljnograđeoMadžarimajezičnosrodnimugrofinskimnarodima,etničkiiantropološkisrodnimtursko-tatarskimnarodimateslavenskimnarodima,kojiživeususjedstvudvijuspo-menutihskupinatenaMadžareimajuvelikutjecaj.Preminuojemladprigodomjedno-gaistraživačkogaputovanjauErdelj.Unje-govučastMa džar sko et no graf sko dru štvo od1969.dodjeljujenagradu»JankóJános«mladimetnografimakaopriznanjezaiz-vanrednaznanstvenadostignuća.
OŠokcimajepisao1896.učasopisuEtnográphia,kojijetiskanikaoposebniseparat.Istejegodineprerađeniiskraćeničlanakobjavljeniu2.sveskumonografijeBačko-bodroškežupanije,kojujeuredioGyulaDudás.UnjemuopisujelokacijuŠo-kacautojžupaniji,naglašavajućikakojeriječo8naseljauzapadnomdijelužupani-je,uzdunavskemočvareiunjima,gdjesunekadživjeliMadžari,štodokazujuina-zivitihnaseljaipustaraokonjihmadžar-skogapodrijetla.NijenačistotkosuŠokciiBunjevci–pišućiodoseljavanjuBunjevca,nazivaihrimokatoličkimSrbima,dokgo-vorećidadjevojkeuŠokacavrlorijetkosa-mebirajumuža,adanimomciutomnisuposveslobodni,većtoobičnodogovarajustariji,zaključujedajetotakousvihSrba.Navišemjestaiznosisličneteze,alinakra-jučlankakaodamijenjamišljenjetetvrdidasuŠokciposebnaetničkaskupinaunutar
34
JANKÓ
južnoslavenskeskupinenaroda,različitaodBunjevacaiSrba.UčlankusenabrajajunaseljaizkojihsuŠokciizSonte,Bođa-na,VajskeiPlavnebiralibračnedrugoveuXVIII.iXIX.st.:Monoštor(srp.BačkiMonoštor),Sombor,Aljmaš,Karlovac,Bo-đani,Požega,Erdut,Plavna,Valpovo,Be-čej,Lovas,Vajska,Sonta,Bač,Vukovar,Dalj,Bapska,Bukin(danas:Mladenovo),Selenča,NovoSelo(danas:BačkoNovoSelo),Nuštar,Doroslovo,Madaraš,Tovar-nik,Đeletovci.Popisnaselja,iakotoonnevidi,jasnogovoritkosuŠokciBačko-bo-droškežupanijeikamopripadaju:dasujednosaŠokcimauHrvatskoj,tj.dapripa-dajuhrvatskomunarodu.Osimovoga,onučlankupišeoobičajima,ponajvišeženidbe-nimionimavezanimauzvjerskeblagdane,ogospodarskimprilikama,opraznovjerju,oimenimainadimcima.
RanijesepogrešnomislilodajeJankóJánospseudonimIvanaEvetovića.IakosuoŠokcimapisaliijedanidrugi,njihovisečlanciumnogomerazlikuju.Jankópišekaomadžarskietnograf,kojisâmnaglašavadaneznadobrojezikŠokaca.IznjegovasečlankavididajekraćevrijemeboraviomeđuŠokcimatedaihnepoznajedovolj-no.Kaovrstanetnograf,svjestanjenedo-statakasvojegaistraživanjaoŠokcimatenaglašavadajenjegovčlanaksamoskicaizrnopijeskauodnosunaonoštojošstojipredetnografimakadasuŠokciupitanju.Sdrugestrane,IvanEvetovićdobropoznajejezikŠokacaisameŠokceipoznatamujeipovijestipripadnostŠokaca.NjegovčlanakoŠokcima,objavljen13godinana-konJankóvau2.sveskumonografijeBač-ko-bodroškežupanije,kojujeuredioSamuBorovszky,punojekvalitetnijiipreciznijitepredstavljaiskorakutadašnjemprouča-vanjuŠokacauBačkoj.
Značajnijadjela:Tót-Komlós magánrajza,Békes-Gyula,1887;Erklärung des Na mens Kon go,Got-ha,1888;The Wel le-Pro blem,Edinburgh,1888;Equ i se tum al bo-mar gi na tum Kit,Cassel,1888;Gróf Benyovszky Móricz éle traj za,Budapest,1889;Gróf Benyovszky Móricz mint földrajzi kutató. Kri ti kai me gjegyzések Kamcsatkától Ma ca-o ig tett útjára,Budapest,1890;A Ni lus Deltája. A Del ta földtani és földrajzi felépülése,Budapest,
1890;Ab stam mung der Pla ne ten,Berlin,1891;Stan ley utazása, ka lan djai és fel fe dezései Afrikában,Budapest,1891;Magyarország hegyvidéke i-nek csoportosítása,Budapest,1891;Ja va slat a népraj zi kiállítás ügyében,Budapest,1891;A Benyovszky-iro da lom anyagáról,Budapest,1891;A magyar földrajzi társulat könyv- és térképtárának Czímjegyzéke 1873-1889,Budapest,1891;Map of the Crow nlands of the King dom of St. Step hans,London,1892;A szin gan fui ne sto ri a nus emléktábla(prijevod),Budapest,1892;Ka lo tas zeg magyar népe. Népraj zi tanulmány,Budapest,1892;A ka lo tas ze gi és erdélyi magyarságról, Ko-lozsvár,1893;A toroczkói vasbányászat és kohászat,Budapest,1893;Tor da, Aranyosszék és Torockó magyar (székely) népe,Budapest,1893;Régi ha zai lőportartók szarvasagancsból,Buda-pest,1895;Ada tok a bács-bo drog megyei sokáczok néprajzához,Budapest,1896;Tűz zel vas sal a Szudánban. Szla tin Ru dolf pa sa után ford,Buda-pest,1896;Ka la uz a népraj zi missió-kiállításban, Budapest,1896;Az ezredéves országos kiállítás népraj zi fa lu ja,Budapest,1897;A népraj zi gyűj-temény leírása (Zichy Je nő gr. kaukázusi és középázsiai utazásai, I-II.),Budapest,1897;A magyar halászat ere de te,Budapest–Leipzig,1900;A Ba la ton melléki lakosság népraj za,Budapest,1902;Utazás Osztjákföldre 1898.,Budapest2000;Úton a szibéri ai atyafi ak hoz, Jankó János oroszországi le ve lei,Budapest,2001;Ka la uz a Magyar Nem ze ti Múze um Népraj zi Osztályának kiállításához 1898.,Budapest2002.
Lit.:A Pal las Nagy Le xi ko na,9,Budapest,1895;Gy.Dudás(ur.),Bács-Bo drogh vármegye egyete-mes monografiája,2,Zombor,1896;J.Szinnyei,Magyar írók éle te és munkái,5,Budapest,1897;S.Borovszky(ur.),Magyarország vármegyéi és városai : Bács-Bo drog vármegye,Budapest,1909;Magyar népraj zi le xi kon,2,Budapest,1979;A.Sekulić,Bač ki Hr va ti,Zagreb,1991;Magyar utazók le xi ko na,Budapest,1993;http://hu.wikipe-dia.org/wiki/Jankó_János_(néprajzkutató).
J.Štefković
JAN KO VAC (madž.Jánoshalma),seloujužnomdijeluBačko-kiškunskežupanije.Nekadašnjaslužbenaimena:1416.Janus-halma,1580.Jankószállás,1583.Janoshal-ma,1626.Jankovác,1676.Jankó,1699.Jan-kova,1718.Jankovácz,1783.Iankovácz,do1904.Jankovácz,otadaJánoshalma.
Arheološkaiskopavanjapotvrđujudasunatommjestuživjelinomadskipastir-skinarodiSarmati,HuniiAvari.Nakontatarskenajezdetususe,međupreosta-leMadžare,nastaniliKumani,asvojesuprebivalištezvaliCsőszapa.Tojepodručje
35
JANKOVIĆ
1439.postaloposjedomJankaSibinjanina(madž.JánosHunyadi),kadajeinazvanoJankó,Jankószállás.God.1580.imaloje47poreznihobveznika.BunjevačkiHrvatinastanilisugaurazdoblju1630.-1730.God.1649.beogradskibiskupMarinIbrišimo-vićovdjejekrizmao325katolika,jamačnoHrvata.JankovačkaobiteljMamužićdobi-lajeplemstvo1678.God.1699.imaoje16poreznihobveznika.Katoličkojemjesto1701.ZaRákóczijevaustanka(1703.-11.)naseljejeuništeno.Nakonobnove,1712.navodegakaohrvatsko(»ilirsko«)selo.NajprijejekmetskiposjedUgarskedvor-skekomore,aod1799.obiteljiOrczy.Popis1714.bilježi10hrvatskihporeznihobve-znika,aumjestujezabilježeno30-akhr-vatskihprezimena:Bedžula,Bundić,Ivan-ković,Kujundžić,Kulić,Mamužić,Pančić,Peršićidr.MadžariiSlovacidoseljavajuse»izudaljenihžupanija«1731.Župajeosno-vana1733.,a1788.podignutajecrkvaSv.Ane.Župomsunajprijeupravljalisubotičkifranjevci,aposlije1748.svjetovnisvećeni-ci.God.1777.umjestuježivjelo264prete-žitomadžarskeobitelji.Trgovištemjepo-stao1807.;cehovskeispravetkalcisudobili1822.,aostaliobrtnici1841.God.1881.ima8625stanovnika,odtogasvega2Hrvata.
Gradomjeproglašen1989.Današnjejankovačkopodručje(atar)prostirena13221ha,apoznatojeporazvijenomvino-
gradarstvuivoćarstvu.Dodanassuosta-lisačuvaniiovimikrotoponimi:Brižići,Dragićova,Hrđavica,Kiseljak,Požarevi-na,Rastik.
Lit.:I.Katona,Hi sto ria me tro po li ta nae Co lo cen-sis ec cle si ae,Colocae,1800;I.Iványi,Bács-Bo-drog vármegye helynévtára,1,Szabadka,1895;Gy.Dudás(ur.),Bács-Bo drog vármegye egyete-mes monografiája,1-2,Zombor,1896;I.Ivanić,Isto rij sko-et no graf ska ras pra va : Bu njev ci i Šok ci u Bač koj, Ba ra nji i Li ci,Beograd,1899;S.Bo-rovszky(ur.),Bács-Bo drog vármegye monográfiája,1,Budapest,1909;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre me na do 1929. go di-ne,Zagreb,1930;J.Rapcsányi,Magyar városok monográfiája : Ba ja és Bács-Bo drog vármegye községei, Budapest,1934;A.Hegedűs,Bácskai és bánáti jobbágyle ve lek (1676-1848),Újvidék,1984;L.Kiss,Földrajzi ne vek etimológiai szótára,Bu-dapest,1980;A.Sekulić,Hr vat ski bač ki mje sto-pi si,Zagreb,1994.
Ž.Mandić
JANKOVIĆ,plemićkaporodica.UBačkojžupanijiplemstvojojjeproglašeno1772.zaAntunaiLeopolda,premapotvrdiNi-transkežupanije.NisurodbinskipovezanisJankovićimakojisuimaliposjedeuPože-škoj,SrijemskojiBaranjskojžupaniji.
Lit.:Gy.Dudás,Abácskainemescsaládok,Bács-Bo drogh Megyei Történel mi Társulat Évkönyve, 4/1893,Zombor;V.Duišin,PlemićkeporodiceII,Voj vo di na, 2,[NoviSad,1941];Hr vat ski bi o graf-ski lek si kon,6,Zagreb,2005.
S.Bačić
Jankovac(Jánoshalma)
36
JANKOVIĆ
JANKOVIĆ,Josip(Jankovics,József)(Vukovar,oko1708.–Rim,25.III.1757.),franjevac,profesor,filozofskiiteološkipisac,provincijal.Nakonstupanjaufra-njevačkired,filozofskiiteološkistudijzavršiojeuRimu.NajprijejepredavaofilozofijuuRimuiMantovi,zatimuVu-kovaru1738.-39.,pateologijuubogoslov-nojškoliGeneralnogaučilištauBudimu1739.-49.Kaovrsnucrkvenomupravnikuiliturgičaru,provincijalFilipLastrićpo-vjeriomuje1741.dasPetromLipovcemzastupaposlovefranjevačkeprovincijeBo-sneSrebrenepredcrkvenimnadleštvimauPožunu,a1749.braniojeuBečuinteresefranjevačkogasamostanauBudimu.Kaopovjerenikvrhovneupravefranjevačkogareda,obaviojekanonskipohoduProvincijisv.LadislavausredišnjojHrvatskoj1739.,ProvincijiPresvetogaOtkupiteljauDal-maciji1751.iuBugarskoj.UupraviBosneSrebrenebiojekustod1748.-51.iprovin-cijal1751.-54.tegeneralnidefinitor1750.PridiobiBosneSrebrene1735.zauzimaosezauspostavupodunavskeprovincijesasamostanimauSrijemu,BačkojiUgarskoj,štojenaišlonaotporfranjevacauBosniiSlavoniji,aikasnijajerazdiobaslijedilapolitičke,aneregionalnegranice,kojejeonpromicao.UrukopisujeostaviospisePhi lo sop hia uni ver sa(Vukovar,1739.)iDe Deo uno(Budim,1745.-50.),kojisečuva-juufranjevačkojsamostanskojknjižniciuBudimpešti.NapozivjeotputovaouRim,gdjejeiumro.
Djela: Prom tu a ri um com mis sa rii vi si ta to ris ex sac ris scrip tu ris, ss. pa tri bus, op ti mis qu i bu sque re li gi o nis no strae aut ho ri bus stu di o se col lec tum, bul li sque pon ti fi ci is, sac ro rum ca no num man da tis. & no stri sac ri in sti tu ti con sti tu ti o ni bus ac co mo-da tum, mo dis, ser mo ni bus qu o que, cir cu la ri bus lit te ris,mo ti vis, nor ma con cur ren di, pro lec tu ris ge ne ra li bus, prac ti ca cri mi na li, pra e ca u ti o ni bus com mis sa rii, & ob ser va ti o ni bus ador na tum,si-mul que aut ho re J. J. a Val co va ri no... stylo pla no com po si tum atque in tes se ram pe ren nis gra ti tu di-nis, ac fi li a lis ob ser van ti ae Rev. P. F. Ca je ta no de La u ri no di ca tum, ob la tum sac ra tu mque...,Raven-nae,1742;Com pen di um sac ra rum ca e re mo ni a-rum pro al ma et an ti qu is si ma pro vin cia Bo snae-Ar gen ti nae,Venetiis,1751.
Lit.:A.Horányi,Me mo ria Hun ga ro rum et Pro vin-ci a li um scrip tis edi tis no to rum,2,Viennae,1776;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005.
L.Heka
JANKOVIĆ,Martin(Jankovich,Janko-vits,Márton,Martinus)(?,25.X.1786.–Jankovac,26.XII.1847.),svećenik,pisac.Osimdatumarođenja(alineimjesta)iznjegovanajranijegarazdobljaživotapozna-tojetekdajeuškolskojgodini1804./05.biostudentdrugegodinemudroslovljanaBogoslovnomfakultetuuEgerutedaje1809.zaređenzasvećenika.BiojekapelanuČonoplji1810.,uKuli1811.-14.,unje-mačkomnaseljuGajdobri(njem.Schönau, madž.Szépliget)1815.-16.teuNovomSadu1817.-20.,anakontogažupnikuJankovcu(madž.Jánoshalma)1821.-47.Biojedeka-nantskibilježnik1842.,adužnostdekanaGornjotisanskogadekanataPotiskogaar-hiprezbirataobnašaoje1843.-47.Autorjedvajudjelanalatinskomejeziku.
Djela:Rev. dno Step ha no Ka to na, ab ba ti S. Pe tri de Bo drogh-Mo no stor... Rec to ri suo cle rus ju ni or ap pro plan te san cti Step ha ni re gis no stri sac ra Die De di cat,Coloczae,1807;Ap pla u sus pa sto ri ti us me tro po li ta nae Co loc zen sis ec cle si ae ar chi e pi-sco po... Pe tro Klo bu sitzky de Eadem ex cat he dr. ec cle sia Szat hma ri en si in se dem me tro po li ta nam tran sla to,Pesthini,1822.
Lit.:G.Petrik,Magyarország bibliographiája, 1712-1860,1-4,Budapest,1888-1892;I.Kujundžić,Bunjevačko-šokačkabibliografija,Rad JA ZU, 355, Zagreb,1969;A.Lakatos(ur.),A Ka loc sa-bácsi fő egyházmegye történe ti se ma ti zmu sa 1777-1923, Kalocsa,2002.
L.Heka
JÁNOSHALMA→Jankovac
JANUS,Pannonius→Česmički,Ivan
JA RAK→Jendek
JARAMAZOVIĆ, Antun(Su bo ti ca, 18. IV.1915.–Virovitica,?24.IV.1945.),sudi-onikpokretaotpora.Sinjetrgovcaivino-gradaraAntunaiTerezije,rođ.Budinčević.OsnovnuškoluzavršiojeuSubotici,nakončegaseupisaougimnaziju,a1934.položiojevelikumaturu.Najprijejeradiokaoči-novnikusubotičkojgradskojupravi.Kao
37
JARAMAZOVIĆ
pričuvničasnikjugoslavenskekraljevskevojskeučinupotporučnikanajednojjevojnojvježbinetomprijeDrugogasvjet-skogarataosumnjičenzaneprijateljskodjelovanjetejeosuđennazatvorskukaznu,kojujeizdržaouOsijeku.Nakonkapitu-lacijejugoslavenskevojskeutravanjskomratu1941.vratioseuSuboticu,gdjejepodsumnjomdajepristašakomunističkogapokretatriputuhićivan.Isprvaseizdrža-vaoobradomvinograda,aposlijejeotvo-riotrgovinuzubarskihpotrepština.NakonpovlačenjamadžarskihsnagaizSuboticepristupiojeVIII.vojvođanskojudarnojbrigadi.Usiječnju1945.postaoječlanomKPJ.Postavljenjezakomesaračetetejedobiočinporučnika.Uzavršnimratnimakcijama24.IV.1945.uokoliciDonjegaMiholjca,ušumiubliziniciglane,teškojeranjentejeprenesenuViroviticu,gdjemusegubisvakitrag.
Lit.:Spo me ni ca pa lim bor ci ma i žr tva ma fa ši stič-kog te ro ra 1941-1945., Su bo ti ca, 1988.
T.Žigmanov
JARAMAZOVIĆ,Ivan–Ico (Su bo ti ca, 18.IV.1932.–Pula,3.IV.2001.),boksačkitrener.SinAntunaiMarije,rođ.Bačić.Iz-učiojestrojobravarskiobrtuSubotici.Od-rastaojeusiromašnojobiteljisdvojicombraćeijednomsestrom.Majkamujeumrlakadjeimaočetirigodine,aotacželjezničarnakonnesrećenaposluostaojeinvalidbeznoge.Umladostisebaviosvišesportova,anakrajujeprevagnulaljubavpremabok-su,kojijenakonratauSuboticibioiznim-nopopularan.
Sa16godinanapustiojerodnigradinajprijejekraćevrijemeproveouSenti,gdjeseokušaokaoboksač,azatimsena-staniouOsijeku,gdjejeboksaokodtreneraJuliusaSchwickera.Svojprvinastupimaoje1948.ususretuOsijekaprotivSubotice.Aktivniboksačbioječetirigodinebezza-paženihrezultata.DobrovoljnosejaviouJugoslavenskuratnumornaricu1952.Ubr-zonakondolaskaupulskigarnizonodre-đenjezaboksačkogatrenera,gdjejeradiosvećafirmiranimboksačimakojisubilinasluženjuvojnogaroka.Momčadgarnizo-
naudružujesesBoksačkimklubomPu la ipodimenomBKJa drannastupajuuHr-vatsko-slovenskojligi,kojuosvajaju1953.Natemeljutoga1954.steklisupravona-stupauI.saveznojboksačkojligi,nokakomomčadnijebilasastavljenasamoodcivi-la,moralisusepokoritiodlucivojnihvlastiiodustatiodnastupa.PriZavoduzaodgojuZagrebuusezoni1953./54.školovaoseipostaokvalificiranimboksačkimtreneromuprvojklasiprofesoraZlatkaHrbića,biv-šegadržavnogaprvakaireprezentativca.
Nakonizlaskaizvojske1955.zaposlioseuBrodogradilištuUlja nik,akaoama-terskitrenerdjelovaojeuBKPu lado1963.NajvećiuspjehostvariojesVladomVra-nješevićem,kojijepostaodržavniprvak1961.ireprezentativacnaEuropskompr-venstvuuBeogradu1961.iMoskvi1963.UstručnomestožerureprezentacijebiojepomoćnimtreneromnapripremamazaOlimpijskeigreuRimu1960.Biojepro-fesionalnitrenerBKMe ta lacizZagreba1963.-65.,skojimjenastupaouI.saveznojboksačkojligi,iusporednostudiraonaFa-kultetuzafizičkukulturu.Zbogteškafi-nancijskogastanjauzagrebačkomboksudobiojeotkaziunemogućnostidafinanci-ranastavakstudija,vratioseuPulu.Zapo-slioseuBrodogradilištuCr ve na zvi je zda i usporednoseškolovaozavisokokvalifici-ranogastrojobravara.
Poslije15godinaodsustvaizboksač-kogasportanajavnomjenatječaju1981.izabranzašefastručnogastožeraipro-fesionalnogatrenerauBKPu la.Podnje-govimvodstvompulskiboksačiusezoni1981./82.osvajajuprvomjestuuII.boksač-
Ivan Jaramazović
38
JARAMAZOVIĆ
kojligizapad,ausezoni1982./83.postajupobjedniciI.savezneboksačkelige,štojebiojedininaslovekipnogaboksačkogapr-vakaJugoslavijezajedanhrvatskikluburazdoblju1946.-91.Napojedinačnomse-niorskomprvenstvuJugoslavije1982.uBorovui1983.uPrištiniboksačiBKPu la SrboljubStanković,PeroTadićiZvonkoMiličevićpostajudržavniprvaci,DamirŠkaroosvajadrugomjesto,aNaserRušidiiDorijanČalićtreće.BKPu latadadajeivećibrojreprezentativaca.ZanavedenejerezultateistegodineproglašennajboljimboksačkimtreneromJugoslavijeiHrvatske.No,samočetiridananakonosvojenogana-slovaekipnogaprvakadržaveupravaBKPu lasmjenjujegabezjasnaobrazloženja.Ponuđenomujemjestotrenerauklubu,alibezmogućnostidavodiprvumomčad,parazočarannapuštakarijeruboksačkogatrenera.OstatakradnogavijekaproveojeupoduzećuIn du stro kem,gdjejeradionaodržavanjustrojeva.NakonštojeDruštvoosobastjelesniminvaliditetomuPuli1986.dobiloprostorijeuneposrednojblizininje-govekuće,članovimajepomagaokaoser-viserortopedskihpomagala,majstorzapopravke,pratilac,trenerusportskimak-tivnostimaitd.Dobitnikjemnogobrojnihdruštvenihnagradaipriznanja.
Izvor:ArhivaobiteljiVideJaramazovićuPuli.
Lit.:P.Ladavac,Trideset godina Pulskog boksa (1946.-1976.),Pula,1976;Inmemoriam,u: Glas Is tre,Rijeka,6.IV.2001;In for ma tor : Dru štvo tje le snih in va li da Pu la,13,Pula,2001;Z.Bušić,Šam pi o ni hr vat skog i svjet skog bok sa,Zagreb,2002;Istar ska en ci klo pe di ja,Zagreb,2005.
E.Hemar
JARAMAZOVIĆ,Lajčo(Đurđin,9.IX.1905.–Subotica,18.IV.1963.),sudionikpokretaotpora,državnidužnosnik.Rođenjeusrednjeimućnojzemljoradničkojobi-teljiMarijanaiMagdalene,rođ.Crnković.PučkuškoluzavršiojeusalaškojškoliuGornjemTavankutu,apetrazredagimna-zijeuSubotici.NakonodsluženjavojnogarokaposvetiosepoljoprivredinasalašukodsvojihroditeljauGornjemTavanku-tu(Skenderovo).Izmeđudvajusvjetskih
ratovabiojesimpatizeričlanHrvatskese-ljačkestraneteorganizatorboravkaLjude-vitaTomašića,izaslanikaVladkaMačeka,uTavankutuusklopuaktivnostiHSS-autommjestutijekompregovoraCvetković–MačekoformiranjugranicaBanovineHr-vatske1939.NisumubilestraneniidejekomunističkogapokretateseučlanioiuKomunističkupartijuJugoslavije.
NakonulaskamadžarskihpostrojbauBačkuutravnju1941.aktivnosepridružioilegalnomraduOkružnogakomitetaKPJuSubotici,odnosnonjegovećelijeuTavan-kutu.Uzemunicamaiskopanimananjego-vimsalašimauSkenderovu(partizanskabazaAlkazar,najvećanapodručjuTavan-kuta)iĐurđinu,nagospodarskimzgrada-maokosalašaiusvojojkućiuSuboticiuPalmotićevojuliciskrivaoječlanovepo-kretaotporatecijeležidovskeobitelji.KadjeSubotičkipartizanskiodredpočetkomrujna1944.došaonapodručjeSubotice,smještenjenanjegovusalašuuSkenderovu,gdjejeimaozapovjedništvo.Kaoimućanposjedniksoko180jutarazemlje,obilnojematerijalnoinovčanopomogaopartizanskipokrettesepouzorunanjegaupokretpri-ključioznatanbrojsubotičkihBunjevaca.
JedanjeodnajvažnijihbunjevačkihpartijskihdužnosnikaugodinamanakonDrugogasvjetskogarata:VojnaupravazaBanat,BačkuiBaranju30.XI.1944.ime-novalagajeuprivremeniUpravniodborSavezazemljoradničkihzadrugauNovomSadu,biojeprviposlijeratnipredsjednikGradskoganarodnooslobodilačkogaod-bora(NOO)Subotice(štoodgovarada-
Lajčo Jaramazović
39
JARAMAZOVIĆ
našnjojfunkcijigradonačelnika)1944.-45.,kaopredsjednikOkružnogaNOO-asiječnja1945.kooptiranjeunajvišetije-louVojvodini–GlavniNOOVojvodineuNovomSadu(kojeje,međuostalim,naplenarnojsjednici6.IV.1945.doniood-lukudaseVojvodinapriključifederalnojSrbijikaoautonomnapokrajina)iodmahpostaojedanodtridopredsjednika,naSkupšitniizaslanikanarodaVojvodineuNovomSadusrpnja1945.biranjezavi-jećnikaAVNOJ-a,načijemjeIII.zasjeda-njuuBeogradu7.-10.VIII.1945.izabranzačlananjegovaZakonodavnogaodbora.Biojezastupnik(zaizbornikotarodžač-kiII.)PrivremeneskupštineDemokratskeFederativneJugoslavije(DFJ),Ustavo-tvorneskupštinekojaje1945.donijelapr-viposlijeratniUstavFederativneNarodneRepublikeJugoslavije(FNRJ)iNarodneskupštineFNRJ1946.-53.tesavjetnikMi-nistarstvapoljoprivredeVladeNarodneRepublike(NR)Srbije.BiojezastupnikiuNarodnojskupštiniNRSrbijeiNarod-nojskupštiniAPVojvodine.UVladiNRSrbijebiojeministarbezlisnice1945.-47.iministarkomunalnihposlovaodožujka1947.dosvibnja1948.Poslijejeobavljaodužnostravnateljaipomoćnikaravnate-ljaBiroazaizraduplanazaorganizacijuiuređenjeseljačkihradnihzadrugaipoljo-privrednihizložbi(1951.-54.)ičetirigodi-nebiozastupnikRepubličkogavijećaNRSrbijezaizbornikotarBačkaPalanka.ZačlanaFakultetskogavijećaPoljoprivredno-gafakultetauBeograduimenovanje1956.
BiojeičlanGlavnogaodboraNarod-nogafrontaSrbije(kasnijiSocijalističkisavezradnoganaroda–SSRN),kaoiSa-vezaudruženjaboracanarodnooslobodi-lačkogarata(SUBNOR)Srbije.Aktivanjebioiumnogimdrugimpodručjima:prvipredsjedniknovoosnovanogaFiskulturno-gaomladinskogasportskogadruštvaJo van Mi kić – Spar tak(1945.),»prosvjetnipovje-renik«,tj.organizatoraktivnostiobnovlje-neorganizacijeHrvatskogaseljačkogapro-svjetnogadruštvaSe ljač ka slo gazacijeluBačku.PomogaojeobnavljanjeogrankatogadruštvauBaču8.II.1947.tesezauzi-
maozaorganiziranjasmotrehrvatskihdru-štava,pjesme,plesaiobičajabačkihHrvatatijekomtravnja1947.uSubotici.
PomagaojetežnjesunarodnjakauBaj-skomtrokutuzapripajanjemtogapodručjaJugoslavijiuproljeće1945.Najednomna-rodnomzboruuGari,nakojemsuglavnigovornicibiliLajčoJaramazovićiAntunKaragićizGare,istaknutojepitanjebu-dućepripadnostiBajskogatrokuta.RadiprikupljanjapodatakazarazgraničenjesMadžarskomkojibimoglipomoćiuklju-čenjuBajskogtrokutausastavbudućeJugoslavijenaosnovigospodarskoga,pro-metnogaietničkogainteresafederalnaHrvatskaizaslalajeJurjaAndrassyjauBajskitrokut,kojemujeJaramazovićsvo-jimutjecajemomogućiopristupvođamatamošnjihHrvata.BiojemeđuskupinomistaknutihsubotičkihHrvataiSrbakojejeuljeto1945.konzultiralaĐilasovakomi-sijaglederazgraničenjaSrbijeiHrvatske,kadase,zarazlikuodGrgeSkenderovića,zauzimaozatodasubotičkiokrugucije-lostipripadneVojvodini,azapriključenjeHrvatskojbiojepoduvjetomdaseBajskitrokutpripojiJugoslavijiiakobinasjeverVojvodinebilikoloniziraniiHrvati.
Sredinom1950-ihizideološkihseraz-logarazišaoskomunističkomvlašćuzbogmjeraimetodanasilnogotkupaiutjerivanjapoljoprivrednikauseljačkeizemljoradnič-kezadrugeteje1958.umirovljennavlastitizahtjev.Nakontogaposvetioisključivopo-ljoprivredinasvojemimanju.
Lit.:Su bo tič ke no vi ne,3.XI.1939,Subotica;A.Vojnić-Purčar,Oslo bo đe nje Su bo ti ce, Su bo ti ca, 1945;Se ljač ka slo ga,12/1946,2/1947,3/1947,Za-greb;Hr vat ska ri ječ,23.IX.,30.IX.,15.X.1945.,Subotica;A.Sam(ur.),Se ća nja uče sni ka rad nič-kog po kre ta i NOR-a Su bo ti ca 1920-1944,Suboti-ca,1985;G.Tikvicki,Sli ke iz ustan ka u Bač koj, Beograd,1989;En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,6,Za-greb,1990;Č.Popov,J.Popov,Auto no mi ja Voj vo-di ne – srp sko pi ta nje,SremskiKarlovci,1993;Sport sko dru štvo že le zni ča ra »Jo van Mi kić – Spar tak«,ur.M.Brustulov,Subotica,1995;M.Štambuk-Škalić,Hrvatskaistočnagranicaudoku-mentima1945.-1947.,Fon tes : iz vo ri za hr vat sku po vi jest,1,Zagreb,1995;Srp ski bi o graf ski reč nik, 4,NoviSad,2009.
G.BačlijaiM.Bara
40
JARAMAZOVIĆ
JARAMAZOVIĆ,Lazar–Lazo(Subo-tica,28.X.1947.),mačevalac,trener.SinjeIvanaiMare,rođ.Bajić.RadnijevijekproveokaoVKVelektroničarielektro-mehaničarusubotičkojSig mi.Mačevanjejepočeotrenirati1963.uMačevalačkomklubuSpar tak izSuboticekodtreneraEugenaJakobčića.Natjecaoseudisciplinisablja.Već1966.postaojeseniorskimre-prezentativcemJugoslavije,zakojujedo1982.nastupio46puta.SudjelovaojenasvjetskomprvenstvuuBudimpešti1975.NaBalkanskimprvenstvima1978.uKla-dovui1979.uSofijiosvojioje3.mjestouekipnojkonkurenciji,anajvećipojedinačniuspjehostvarioje1981.uAteniosvajanjem6.mjesta.PobijediojenameđunarodnomturniruuSkoplju1973.,nameđunarodnomKupuSubotice1975.i1986.tenameđuna-rodnomMemorijaluDušanaBožićauBe-ogradu1981.BiojenositeljolimpijskogaplamenauSuboticizaOlimpijskeigreuMünchenu1972.SasvojimučenikomRa-domiromDrndarskimbiojeisudionikMe-diteranskihigarauSplitu1979.
NaseniorskimprvenstvimaJugoslavijebiojeprvakupojedinačnojkonkurenciji1976.uBeogradui1980.uMariboru,2.po-jedinačno1967.uZrenjaninu,4.pojedinač-no1969.uZrenjaninu,2.pojedinačnoi3.ekipno1971.uZagrebu,6.pojedinačnoi3.ekipno1972.uBeogradu,2.ekipno1973.uSubotici,3.ekipno1974.uZrenjaninu,2.ekipno1975.uZagrebu,2.ekipno1976.uBeogradu,2.pojedinačnoiekipno1979.uBeogradui2.ekipno1981.uBeogradu.NaprvenstvimaVojvodine,ukojojjekon-kurencijausabljibilanajjačameđusvih8tadašnjihfederalnihjedinica,osvajaojeprvamjestaupojedinačnojkonkurenciji1971.-72.,1975.-76.i1978.
Usporednosnatjecanjembavioseitrenerskimradom,anakonpovlačenjaiznatjecanja1986.potpunomuseposvećuje.KaotrenermladihuSpar ta kupostigaojenajvećeuspjehe:juniorskemomčadibilesusedamputaekipniprvaciJugoslavijeusa-blji–1973.-75.(RadomirDrndarski,GáborGöncöl,ZoltánKolarik),1977.-79.(Vla-dimirBrajkov,BranislavBukvić,Gábor
Besenyei)i1987.(GáborSimonyi,GáborSzórád,LászlóVarga),aupojedinačnojkonkurencijijuniorisumubiliprvaciJugo-slavijeusablji1974.(GáborGöncöl),1975.(GezaBašićPalković)i1990.-91.(GáborSimonyi).Useniorskojkonkurencijiusa-blji,kaonatjecateljitrener,sekipomSparta kaosvajaekipnoprvenstvoJugoslavije1985.akaotrenerekipnoprvenstvoJugo-slavijeu1987.uSuboticitesudjelujeuKu-pueuropskihprvaka1986.uBudimpešti.UdisciplinisabljanjegovnajuspješnijiučenikRadomirDrndarskibiojedržavniprvakupojedinačnojkonkurenciji1983.,1984.i1989.,doksuviceprvacidržavebiliZoltánKolarik1985.iVladimirBrajkov1989.
NaprvenstvimaVojvodine1973.-89.njegovejuniorskeekipebilesudevetputaprvaciusablji,anjegovisujunioripoje-dinačnouistojdisciplinibiliprvaci1973.(GáborGöncöl),1974.(RadomirDrndar-ski),1975.(ZoltánKolarik),1977.i1980.(VladimirBrajkov)te1987.-89.(GáborSi-monyi).UseniorskojkonkurencijiekipnojeSpar takbiovojvođanskiprvakusablji1973.,1983.,1985.i1986.,apojedinačno1985.(RadomirDrndarski).
NakonštojeMačevalačkiklubSpar tak prestaoraditi1991.,obnavljaga2010.uzpomoćVladimiraBrajkovairoditeljadje-ce,kadapostajepredsjednikomiponovnotreniranajmlađekategorijeumačuisablji.Kakoklubimaslabumaterijalnupotporuinemavlastiteprostorije,financiragaosob-nouzpomoćroditeljanatjecatelja.Unatočtomu,postižezapaženerezultatevećuse-zoni2010./11.:naprvenstvuSrbijepioniriosvajajutriprvamjesta(MartinNimčević,MarkoKljajić,LukaTikvicki),istinatje-cateljiiujuniorskojkonkurencijiosvajajuekipno1.mjesto,apojedinačno2.(MartinNimčević),3.(MarkoKljajić)i5.mjesto(LukaTikvicki),auseniorskojkonkuren-ciji3.(MarkoKljajić)i5.mjesto(LukaTi-kvicki);momčadjeumačuosvojilabron-cunaeuropskomGrand pri xuzakadeteuMariboru.UženskojkonkurencijimlađakadetkinjaBojanaKljajićumačuosvojilajenaKupuRapirauZagrebupojedinačnubrončanumedalju,dokjenaKupupobjed-
41
JARAMAZOVIĆ
nikauBeograduuseniorskojkonkuren-cijipojedinačnoMarkoKljajićosvojio1.mjesto,LukaTikvicki2.mjesto,aBojanaKljajić1.mjesto.BojanaiMarkoKljajićteLukaTikvickikadetskisureprezentativciSrbijezaMediteranskeigreuPoreču2012.
TreniraojereprezentacijuSrbije2010.-11.
PokušaojeuSuboticiustrojitiolimpijskipetoboj(mačevanje,streljaštvo,jahanje,pli-vanjeitrčanje)1989./90.,alibezuspjehajerjenadolazećimOlimpijskimigrama1992.tajsportisključenizprogramaigara.Baviseisportskimribolovom–članjeIzvršno-gaodboraiUpravnogaodboraRibolovačko-gasavezaVojvodinetepredsjednikUdruže-njasportskihribolovacaSig maizSubotice.
Dobitnikjemnogobrojnihpriznanjainagrada–triputauzastopcebiojesportašgradaSubotice1972.-74.,dobiojenagradusportašgradaSDŽSpar tak Su bo ti ca 1979., zlatnuplaketuSpar ta kaupovodu30i35godinapostojanjatogakluba1975.i1980.,zlatnuplaketuSOFK-eSubotica1980.,zlatnuplaketuMačevalačkogasavezaJu-goslavije1988.,zlatnuplaketuSOFK-eigradaSuboticezaekipniuspjeh1985.idr.Izvor:KazivanjeiosobnaarhivaLazaraJarama-zovića.
Lit.:Al ma nah ju go slo ven skog spor ta,Beograd,1964-1988;En ci klo pe di ja fi zič ke kul tu re,2,Za-greb,1977;B.Krstić,(ur.),Sport u Su bo ti ci 1944-1984 : Sportélet Szabadkán,Subotica,1984;M.Brustulov(ur.),Sport sko dru štvo že le zni ča ra »Jo-van Mi kić – Spar tak«,Subotica,1995;D.Vukić,Ma če va nje u Ju go sla vi ja ma 1928.-2002.,Beograd,2004;http://mkspartak.blogspot.com.
Lj.VujkovićLamićiE.Hemar
JARAMAZOVIĆ,Marija (Su bo ti ca, 3. II. 1986.),pjevačica,modnadizajnerica.KćijeLazeiMirjane,rođ.Stantić.Nakonzavr-šetkaosnovneisrednjemedicinskeškoleuSubotici,završilajeprvostupničkistu-dijmodnogadizajnanaTekstilno-tehnolo-škomfakultetuuZagrebu2010.ZavršilajenižuMuzičkuškoluuSuboticiiranojepo-čelapjevatikaosolistica.Nastupalajenamnogimkoncertimaifestivalima:Festivalbunjevački’pisama(nasvimfestivalimaodpočetkaodržavanja2001.;2004.osvojilajenagraduzainterpretacijuinagradupublike,2006.nagradupublike,2009.zanajboljukompoziciju),Ton ka fest(Ogulin,2008.,pr-vomjestostručnogapovjerenstvainagra-dupublike),Ho sa na fest (Su bo ti ca, 2010., nagradastručnogapovjerenstva),Us krsfest(Zagreb2005.,trećanagradastručno-gapovjerenstva),Danikršćanskekulture(Split,2010.),Bo no fest(Vukovar,2009.),Don Bo sco fest(Zagreb,2009.),Ste pin če ve no te(Koprivnica,2009.,2010.),Ma ri ja fest (Molve,2008.,2009.).Izvedenesujojpje-smesnimljenenanosačimazvukanasvimfestivalimaduhovneglazbetenaFestivalubunjevački’pisama.Prvisamostalnino-sačzvukaHaj de mo za jed nos11pjesamaduhovneglazbenatekstovenjezinemajkeMirjaneJaramazovićizistoimenezbirkepoezijeizdalaje2010.
Diskografija:Haj de mo za jed no,Laudato,Zagreb,2010.
Lit.:Hr vat ska ri ječ,373,Subotica,2010;Zvo nik, 5/2010,Subotica.
K.Čeliković
JARAMAZOVIĆ,Mirjana (Su bo ti ca, 13.IX.1960.),pjesnikinja.KćijeAntunaiMargeStantić,rođ.Mačković.USubo-ticijezavršilaosnovnuisrednjuprevodi-lačkuškolu.Poezijujepočelapisatipočet-komXXI.st.,apjesmesujojobjavljivaneuzbirciLi ra na i va (2008., 2009., 2010.), katoličkommjesečniku Zvo nik ikalenda-ru Su bo tič ka Da ni ca (2008., 2009., 2010.). PrvasamostalnaknjigapoezijeHaj de mo za jed noobjavljenajojje2010.isadrži105pjesamaiKrižniputuprozi.Prevladava-juduhovnepjesme,ukojimaautoricana
Lazar Jaramazović
42
JARAMAZOVIĆ
bunjevačkojikaviciinaknjiževnomhrvat-skomjezikupjevaoBogu,MajciBožjoj,ljudskojpatnji.Pišeipjesmesazavičajnimmotivima.NekesujojpjesmeuglazbljeneiizvedenenaFestivalubunjevački’pisamauSuboticiinavišefestivaladuhovneglazbeuZagrebu,Subotici,Ogulinu,Vukovaru,Koprivnici,Molvamaidrugdje,asnimljenesuinanosačimazvukastihfestivala.Pje-smenafestivalimapjevanjezinakćiMarija,kojajesnimilainosačzvukaHaj de mo za-jed nospjesmamaizistoimeneknjige.
Djelo:Haj de mo za jed no, Su bo ti ca, 2010.
Lit.:Hr vat ska ri ječ,373,Subotica,2010;Li ra na-i va,Subotica,2010;Zvo nik,5/2010,Subotica.
K.Čeliković
JARAMAZOVIĆ,Stipan (Su bo ti ca, 13. VIII.1947.),primaš,glazbenik,glazbenipedagog.RodioseupoljodjelskojobiteljiJosipaiAne,rođ.Stantić. OsnovnuškoluigimnazijuzavršiojeuSubotici.Odnaj-ranijegadjetinjstvapokazivaojesklonostpremaglazbi,akakoježivionasalašu,do-brojeupoznaotradicijskepjesmeiplesove.Tamburujepočeosvirati1959.uOKUD-uMla dostuSuboticikodLazaraMalagur-skoga.NakonštojeusubotičkojMuzičkojškoli1962.otvorenodsjekzatamburu,kodnastavnikaMalagurskogazatrijegodinezavršiočetvorogodišnjunaobrazbu.Sljede-ćesegodineupisaonaodsjekzaklarinettejezavršioprvirazred.
StudiraojenaPrometnomfakultetuuBeogradutediplomirao1972.Tijekombo-ravkauBeograduisprvajebiočlantam-buraškogaorkestraKUD-aBran ko Cvet-ko vić,kojijevodiopoznatistručnjakzatamburuMaksaPopov,azatimjesviraounarodnomorkestruOKUD-aIvo Lo la Ri bar,kojijevodioRadeJaršević.NakonpovratkauSuboticuosnovaojeSubotič-kitamburaškiorkestar1976.tejepostaonjegovimprvimkoncertnimmajstorom.Umjetničkijevoditeljorkestraodnjegovaosnutka,arepertoarmujetijekomgodinaobogatiorazličitimglazbenimžanrovima.Osimkompozicijapisanihzatamburaškisastav,orkestarjesviraoidjelaizklasične
glazbeneliterature,ever green-melodijetenarodnuglazbu,posebnovojvođanskeme-lodije. Mnogobrojnimnastupimauzemljiiinozemstvuiznimnojepridoniopopula-riziranjutambure.Kakobiosiguraostalniradorkestra,organiziraojenizglazbenihtečajevazanovečlanove.Zahvaljujućito-muobrazovanisumnogobrojnitamburašiuSubotici–uorkestrujeodnjegovaosnutkasviralovišeod1000tamburaša.Suautorjemonografijeorkestra,kojajeobjavljena2001.upovodu25.obljetnicenjegovarada.Podnjegovimravnanjemorkestarjeosvo-jiomnogobrojnenagrade.
SkupasravnateljemMuzičkeškoleuSuboticiIstvánomBalázsPirijem1993.ra-diojenaotvorenjutamburaškogasmjerazaprimiA-basprim,nakojemsuseostalitamburaškiinstrumentiučiliinformativ-no.UMuzičkojškoliuSubotici1998.-2004.honorarnojepredavaoglavnipred-mettamburuuosnovnojškolitepredmetekomornaglazbaitamburausrednjojškoli.Istodobnojebioiorganizatortamburaškogorkestrauosnovnojmuzičkojškoli,kojijeosvojioprvomjestonanatjecanjuorkestaramuzičkihškolaSrbijeuKragujevcu2001.,dokjekomornitamburaškisastavsrednješkole,kojijetakođervodio,osvojioprvomjestonanatjecanjukomornihsastavamu-zičkihškolaSrbijeuSubotici2001.
Dobit nik jemnogobrojnih prizna-nja,međukojimainagradeDr. Fe renc Bodrogvári1987.,ListopadskenagradeSubotice1989.,ZlatneznačkeKulturno-prosvjetnezajedniceSrbije2003. iPočasnigrađaninSubotice2003.
Djelo:S tam bu ri com če tvrt ve ka : ju bi lej Su bo tič-kog tam bu ra škog or ke stra(suautor),Subotica,2001.
Lit.:L.Horváth(ur.),Do de la zva nja Po ča sni gra-đa nin op šti ne Su bo ti ca i Pri zna nja Pro Ur be,Su-botica,2003;Lek si kon umet ni ka Voj vo di ne,1,No-viSad,2001.
K.Čović
JARČIN→Erčin
JAR DA (madž. járda:pločnik),ciglamapopločenastaza.Uprvomreduizrazomsu
43
JASENOVIĆ
sekoristiliBunjevciunaseljenimmjesti-maiugradu,rjeđenasalašima.Zarazlikuodobičnihdvorišnihstazanasalašimaiugradu,kojesuvodilepremagospodarskimilipomoćnimobjektimaikojesunajčešćebileodugaženezemlje,postojalesuistazekojesuvodilepremavažnijimpješačkimputnimpravcima,kaoštosuulazukuću,izlazizdvorišta,stazanauliciugraduisl.,kojisubilipopločeniciglamaradizaštiteodblata.SaširenjemasfaltiranihpločnikaudrugojpoloviniXX.st.itajjenarodninazivnestaoizupotrebe.
A.Rudinski
JAR GANJ (madž.járgány),1.mehaničkanaprava;pogonskiuređajzasuvaje(tj.mli-nove,krupare),vršaliceisl.NastaojeuXV.st.zapotreberadaurudnicima,aposlijesenjegovauporabaproširilainavodenice,vjetrenjačeisuvaje.Zarazlikuodvodenicaivjetrenjača,suvajesubilejednostavnijeijeftinijezagradnjujersumoglebitipodig-nuteinamjestimagdjenijebiloprirodnih
uvjetanužnihzaradvjetrenjačaivodeni-ca,aizvorenergijepotrebnezamljevenjepoljoprivrednihkultura(najčešćepšeniceikukuruza)bilisuljudskailiživotinjskasnaga.Vršilicesunajprijebileručne,pričemuihjeokretalajednailidvijeosobe,nouposljednjimdesetljećimaXIX.st.pojavi-lesusesloženijevrste,kojesuokretaliko-njiprekojarganja.Konjilimagarac(rjeđemulailimazga)okretanjemdrvenihtrupa-caprekonekolikozupčanikauzrokovalisuobrtanjeitrenjekamena,kojejeusitnjava-ložitarice.Postojalesudvijeosnovnevrstejarganja:okomitiivodoravni,pričemuje
uporabaovogadrugogabilajeraširenijauBačkoj.UdrugojpoloviniXIX.st.raz-vilasenjihovaindustrijskaproizvodnjauMadžarskojtejepojačanuvozizAustrije.Izrađivanisuuviševeličina,anajvećisumoglibitipokretanispomoćuosamkonja.Nanjihovuproširenostutadašnjempoljo-djelstvuupućujepodatakdaje1895.bu-dimpeštanskatvornicaEMAGizrađivalačak12vrstajarganja.PočetkomXX.st.uvršalicamanaveleposjedimauporabujar-ganjapotisnuojeparnipogon,alijeostaouuporabinamanjim,siromašnijimgospo-darstvimaisalašimasvedosredineXX.st.;2.kružnitragkojisuostavljalikonjipomičućiukrugokosuvajedrvenegredespomoćukojihjepokretanmlinskižrvanj.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,Reč nik bač kih Bu nje va ca, NoviSad–Subotica,1990;J.Estók,A mezőgazdasági gépgyártás történe te Magyarországon a ke zde tek től 1944-ig,Budapest,1996;A.Sekulić,Rječ nik go vo ra bač kih Hr va ta,Zagreb,2005;A.Stantić,Vršidbakrozmilenije,u:Gla snik Puč ke ka si ne, 79, Su bo ti ca, 2009.
N.UšumovićiP.Skenderović
JA ROŠ (madž.járás:kotar;pašnjak),ubačkihBunjevacanazivzavelikkomadneparceliranogadržavnogazemljištanakojemjebilatravatejeslužilozaispašustoke,dokjeubačkihŠokacatonazivzazemljišnučesticuopćenito.UBunjevacaseodproljećadojeseninatakvojzemljisku-pljalasalaškamladežradiigranja,druženjaizabave,najčešćeposlijepodnenedjeljomiuvrijemevelikihblagdana.Zavećinumla-dihsalašarabilasutomjestaprvihizlazakaizvanširihobiteljskihkrugovatesuimalavažnuuloguuorganiziranjuslobodnogavremenaizapočetaknjihovadruštvenogaživota.Čestosetakvozemljištenalazilonaraskrižjimaatarskihputovaišorova.
A.Rudinski
JASENOVIĆ,Grgo(Čavolj,15.XI.1862.–Baja,7.III.1923.),svećenik,kulturnidje-latnik,rodoljub.SinjepoljodjelcaMartinaiBare,rođ.Ikotić.Osnovnuješkolupohađaourodnomemjestu,agimnazijuuKalači.TeologijujezavršiouKalači,nakončegaje1889.zaređenzasvećenika.Biojekapelan
Vršalicanajarganj (Francuska,drugapolovicaXIX.st.)
44
JASENOVIĆ
uDušnoku,Bajmoku,Santovu(madž.Her-czegszántó),Aljmašu(madž.Bácsalmás),Monoštoru(srp.BačkiMonoštor),Kaćma-ru,Čonoplji,BajiiSubotici(užupamasv.Rokaisv.Jurja).Župniadministratorbiojeu Sen ti va nu (madž. Felsőszentiván)idvaputuSantovu.»Gdigodjebio,narodgaoblju-bioucrkviiškuli«(Ne ven,11/1912).God.1911.imenovanježupnikomuSentivanu.
No,nakonštoje7.IV.1911.zavrije-memisepreminuo55-godišnjisantovačkižupnikAndrijaCarev(Sombor,1857.),pe-teročlanoizaslanstvosantovačkihHrva-taosobnojepohodilokalačkogabiskupaJánosaCsernohasmolbomdaimzasveće-nikapošaljeGrguJasenovića,kojijeprije20-akgodinabiokapelanunjihovuselu.MolbajeprihvaćenaiuSantovupočinje»cvitnodoba«vjerskogaikulturnogaži-votatesenastavljadjelobivšegakapelanaBlaškaRajića.
Kakojebiovrstanpropovjednik,auztoizvanrednosrdačanineposredančovjek,»našGrga«,kakosugaSantovciodmilazvali,okosebejeokupiosvežu-pljane.NakonnjegovadolaskaaktiviraoseKatoličkikrug,kamosuponovnopočelestizatihrvatskenovine,subotičkiizagre-bačkikalendaritesvesciPučkeknjižiceDruštvasv.JeronimaizZagreba.PuksuuKrugprivlačilaižupnikovazanimljivaikorisnapredavanja,primjericeoSvetompismu,Hrvatskoj,poljodjelstvu,pčelarstvu,narodnompjesništvu.Spoznavšivažnostmaterinskeriječiusnaženjurodoljubljaijačanjuvjerskogaživota,uzdjelatnojesudioništvodjeceimladežiprikazivaoigrokaze,kojejesamuvježbavao,reži-raoipostavljaonascenu.Vjerskisuigro-kaziprikazivaniusvibnjukodmjesnogasvetištaVodice(»svibanjskoslavlje«)ioBožićuucrkvi.Uznjegovoseimevežeiorganiziranjeglasovitihsantovačkihprelausiječnjuiveljači.Zahvaljujućinjegovuzauzimanjutesuprelskezabaveredovitopočinjalekraćimkazališnimkomadima–1912.prikazanajeŠo ki caIlijeOkrugića,aidućegodineDva bi la ga vra naIvanaPe-treša.Posebnupozornostzavrjeđujenjegovradnaosnivanju»dalarde«,tj.crkvenoga
pjevačkogazbora.Uzpomoćkantoraiuči-teljaFranjeValke,rodomizSombora,tajjezborstekaougleduširojokolici.Najsta-rijiSantovciradosusesjećaliihodočašćanaJud,kadaje»gospodinGrga«pješačiozajednosasvojimpukom,anatomsusemarijanskomsvetištučuleinjegoverije-či:»Nemaspasenjaonomukojizatajimaj-kusvoju!VašajenebeskamajkaGospa,azemaljskaje,enotamo,prikoDrave,onasezoveHrvatska.Toupamtitedobro,milimojiŠokciiBunjevci!«
BudućijebiojedanodnajznačajnijihnacionalnosvjesnihbunjevačkihHrvatauUgarskoj,upismohraniKalačkenadbi-skupijenazalazesepodatcidajebioop-tuženzbog»panslavizma«,zbogčegajeprotivnjegainiciranstegovnipostupak1890-ihgodina.Uzprijavu(ikritičkeopa-skeMenyhértaÉrdújhelyija)priloženajeiDa ni ca ili Bu nje vač ko-šo kač ki ka len dar za1891.Ovajpostupakprotivnjegajeob-novljen1900.,kadajeopetbiopodpri-smotrom,čakiuhićen.KadajeslužbovaouSantovu,crkvenijesudtražiodagaseodandepremjesti.
ZatrajanjaPrvogasvjetskogaratakul-turniježivotjenjavao,slabio.Jedinoje»da-larda«bilainadaljedjelatnajersuljudiupjevanjubogoljubnihpjesamanalaziliutje-hu.Valjanavestidajezanjegovažupniko-vanjaneslužbenahrvatskacrkvenahimnaopetodjekivalauizvornomobliku:»RajskaDivo,kraljiceHrvata«.Santovcisusera-dosjećaliidojmljivihodlazakasasvojimduhovnimpastiromsantovačkojGospi,naVodicu,gdjesemolilozavojnikenabojištu.Kolikojesuosjećaosljudimakojejeratnivihorotrgnuoizsvojegazavičajagovoriitoštojeuplebaniji(župnomdvoru)višepu-taugostio30-akruskihzatočenikakojisusenalazilinaradukodsantovačkihobitelji.
Kadajeustudenom1918.usjevernuBačkuušlasrpskavojska,utemeljiojepo-sebnuhrvatskuškolu,kojojjebionesamoravnateljnegoiučitelj.Njegovisebivšiučenicisjećajudasetadaučiloiz»pravi’hrvatski’knjiga«idajesvakidanpočinjaoOčenašem,kojemusedodavalaiovamoli-tvica:»Daj,Bože,dasvetahrvatskaBačka
45
JASENOVIĆ
dođeutoplokrilozemljenašihpraotaca,uzagrljajnašeslavneHrvatske«.Zatra-janjasrpskeokupacijeužupnomjedvoruskrivaohrvatskerodoljube,međunjimaiMišuJelića.Udokumentuiz1919.čitamoda»neblagodarnikJasenović,katoličkipop,uprskoskazniipretnjizatvorom,nijepri-staodaseucrkviiHrvatskojverois.školislavesrpskipraznici:godišnjicabitkenaKosovuidanSv.Save«.
Kadjesrpskavojskabilaprisiljenana-pustitiBačku,madžarskesuvlasti,kakobištolakšemogleprovoditimadžarizaci-ju,nastojalezaplašitinarod,itoponajprijezlostavljanjemnjegovihčelnihljudi.Tadaizanjegapočinjudanikušnje,poniženjaipatnje.Protjeranjeizžupnogadvora,ime-takmujezaplijenjen,svojezvanjeuSan-tovuvišenijemogaoobnašati.Privreme-noseskloniouKatoličkikrug,aposlijejestanovaokodjedneobitelji.Naproštenje,15.VIII.1922.,praćenodnekolicinežan-dara,javnojeponižen,bosiuiznošenojreverendi,prognanjeuselceĐurić(madž. Bácsszentgyörgy),gdjesumuvećotprijestanovaliroditelji.Ondjemujedopuštenoobavljanjesvećeničkedužnosti,novećjepotkrajsiječnja1923.uhićen.Zbogsvoje-gahrvatstvauzatvorujenesmiljenomu-čen,azatimje,premakazivanjunjegoverodbine,prebačenprekogranice.Srpskevlasti,takođerzboghrvatstva,mučilesugaipolumrtvogavratileuMadžarsku.Ubajskojmatičnojknjiziumrlihnamadžar-
skomjezikukratkopiše:»GrgurJasenović,umirovljenisvećenik,u60.godinisvoje-gaživota,zbogsrčanihtegobapreminuo7.ožujka1923.,pokopanje9.ožujkaunazočnostikapelanaKárolyaUteresena«.Pokopanjenabajskomgrobljusv.Roka,uzkratakpogrebniobrednamadžarskomjeziku.Nakonštosuostalisami,tamošnjisuHrvatinahrvatskomeizmoliliOčenaš,otpjevalinekolikoprigodnihpjesamaipo-ložilicvijećenasvježihumak»slugeBogainarodasvoga«.NašjepukshvatiopravirazlogJasenovićevauhićenjaimučenjateveličinunjegovežrtve,očemu,uostalom,svjedočiiovanarodnapjesma:
Gr go za nas mu ke pri pa tio, za svoj na rod du šu iz da’nio, al’ Bog nje ga u raj uz dig nio, kraj pri sto lja svo jeg po sta vio. Sad u ra ju za svoj puk se mo li, i ko pa stir svo je sta do vo li.
Lit.:Ž.Mandić,SvetahrvatskaBačka:UzaliksvećenikaGrgeJasenovića, Zor ni ca,3/1997,Pe-čuh;Ž.Mandić,GospodinGrgica, Zor ni ca, 2-3/1998,Pečuh;M.Jelić,SvećenikGrgo:Slavno-mumučeniku,u: Ž.Mandić(prir.),Hr vat ski knji-žev ni ci u Ma đar skoj : Mi šo Je lić,Budimpešta,2000;Ž.Mandić,Santovačkidušobrižnicikaoširiteljihrvatskekultureiprosvjete,Hr vat ski znan stve ni zbor nik,1/2000,Pečuh;A.Lakatos(ur.),A Ka loc sa-bácsi fő egyházmegye történe ti se ma ti zmu sa 1777-1923,Kalocsa,2002;Ž.Mandić,MučenikGrgoJasenović, Hr vat ski ka len dar 2004, Budimpešta,2004;http://archivum.asztrik.hu/?q=oldal/jaszenovich-gregorius.
Ž.MandićiL.Heka
JASENOVIĆ,Josip–Žiga(Sombor,9.II.1915.–Sombor,18.I.1997.),učitelj,kul-turnidjelatnik.SinjeIvanaiViktorije,rođ.Matarić.NakonzavršetkagrađanskeškoleuSomboruupisaoseuučiteljskuškolu.IznjejeisključenzbogljevičarskihidejapajujezavršiouPakracu.PrviposaoučiteljadobiojeuMakedoniji,useluZliDolnabugarskojgranici.Ondjejeostaogodinudana,azatimjepremještenubaranjskose-loKotlinanaupražnjenomjestoučiteljanamadžarskome.TugazatičeiDrugisvjet-skirat,kadasugamadžarskevlastiuhitile.NatraženjeseljanapuštenjetepremještenubaranjskoseloTopolje(madž.Izsép)na-seljenoŠokcima.NakonBatinskebitke
ŽupnikGrgoJasenovićtekantoriučiteljFranjoValkasučenicimaprvogaidrugogarazredaHrvatskeškole(Santovo,1919.)
46
JASENOVIĆ
ujesen1944.postaojezamjenikomzapo-vjednikaBaranjskevojneoblastiuBelomManastiru,azatimzapovjednikmjestauZmajevcu.Nakonštojeumeđurepublič-komrazgraničenjujugoslavenskidioBa-ranjeušaousastavHrvatske,prešaojeuApatinuvrijemepočetkasaveznekoloniza-cije.PostavljenjezačlanaBiroapartijsko-gakomitetaiupravnikaindustrijskeškolesokodvijetisućeučenika.NakongodinudanaizabranjezasekretaraSreskogkomi-tetaKPJ,azatimzasekretaraGradskogaodboraKPJuSomboru.
God.1950.premještenjeuNoviSad,gdjejekratkoradiokaonačelnikPokra-jinskogatajništvazakulturu.Istegodine,napozivsekretaraGradskogakomitetaKPJuSuboticiMilanaMartinovića–Me-talca,došaojeuSuboticuzaupraviteljakazališta,kojejenastalo1951.ujedinje-njemHrvatskoganarodnogakazalištaiMagyarNépszínházuNarodnopozorište–Népszínház,sodsjecimazahrvatskuimadžarskudramutesgranomzaglazbe-no-scenskadjela.Istegodine,uzpomoćMilanaiJelkeAsić,radinaprerastanjuglazbenegraneuoperusbaletom.Uvri-jemepostojanjaoperesbaletom1951.-54.izvedenaje21premijerasoko300pred-stava.UznjegovupotporuSindikalnapo-družnicaizdajeprvisubotičkikazališnilistNa ša po zor ni ca – A mi színpadunk1951.-54.(prviurednikMirkoHuska,od1952.AntunKujavec),kojijenesamoinformiraogledateljstvoorepertoaruiglumcimanegoiobjavljivaoteorijskeraspraveokazalištu.Kvalitetomprilogaitehničkimizgledomnijezaostajaozasličnimlistovimauzemlji.
USomborsevratio1954.,kadjepostaoupravnikNarodnogakazališta.Natomjepoložajuostaosvedo1970.Biojeizvrstanmenadžeriredatelj.Shvatiojedazavođe-njekazalištanijedovoljnasamouobičajenapomoćvlastinegojeokokazalištapotreb-nookupitiugledneosobekakobiseupo-znaleskazališnimpotrebama.Zbogtogajeosnovaokazališniklub.Umiojespojitiželjeipotrebepublikesrepertoarskompo-litikompasupostavljanaatraktivnadjela,kojaipaknisubilabezknjiževnihvrijedno-
sti,humanostiihumora.Tijekomkazališnegodinesomborskojekazališteimaloi50-60.000gledatelja.
BiojeprvipredsjednikZajednicepro-fesionalnihkazalištaVojvodine(1969.)ičlanglavnogaodboraSterijinapozorjauNovomSaduunekolikonavrata.Angaži-raoseokoosnivanjaGradskebibliotekeiPovijesnogaarhivauSomboru;pokretačjemanifestacijeLi kov na je senskupasaslikaromMilanomKonjovićem;osnivačjeSomborskihmuzičkihvečeri,skupaspijanistomDušanomTrbojevićemiDra-goslavomMitrovićem.Biojeglavniorga-nizatorsportskogaživotauopćini,a1956.organiziraoješahovskoprvenstvoJugo-slavijezažene.
Izkazalištajeotišaorazočaranjersunekiopćinskihpolitičkidužnosniciimalizamjerkenanjegovrad.Mirovinamunijebiladovoljnazapristojanživotpajediobi-bliotekeinamještajamoraoprodati.Kadajeonemoćao,smještenjeustaračkidom,gdjejeipreminuo.Komemoracijiiposljed-njemispraćajubilojenazočnovrlomaloljudi,unatočmnogimzaslugama.
DobitnikjepriznanjaIskrakultureKul-turno-prosvjetnezajedniceVojvodine,za-timListopadskenagradegradaSombora,SterijinenagradezadoprinosSterijinompo-zorjuteOrdenaradasasrebrnimvijencem.
Izvor:SnimkarazgovoraJosipaJasenovićasMi-odragomKujundžićemod25.XI.1994.(PozorišnimuzejVojvodine).
Lit.:I.Rackov,Iz po zo ri šnog al bu ma Su bo ti ce, Subotica,1977;M.Kujundžić,Polavekasombor-skogpozorišta.JosipJasenovićŽiga:malian-samblkaovelikiteatar,Do me ti,90-91,Sombor,1997;M.Miković,Navodiosubotičkomkazalištuod1950.do1953.,Kla sje na ših rav ni,1-2/2008,Subotica;M.Miković,Navodiosubotičkomka-zalištuod1953.do1954.,Kla sje na ših rav ni, 3-4/2008, Subotica;B.Danilović,D.Lukić,Ok to-bar ska na gra da Som bo ra – do bit ni ci i nji ho vo vre me 1962-1996,Sombor,2010;www.kultura.vojvodina.gov.rs/Ustanove/nepszinhaz.htm
Z.Čota
JA SI BA RA,nekadašnjabara,danasto-ponimusjevernomdijeluSubotice. Na
47
JA SI BA RA
područjuSuboticedokrajaXVIII.st.bilesu,uzbrojnemanje,ičetirivelikebare–Rogina,Ciganska,GatiJasibara,uzcijelinizotvorenihkanala.Jasibarajebilanaj-veća–zauzimalajepovršinuodoko12,5haunutartadašnjegradskepovršine,kojajebilaomeđenatzv.šancima.Jedinajebi-laprotočna– primalajevodusasjeveraizstarogaKelebijskogajezera,avodajeda-ljeotjecalaprirodnimpadomvijugavimtokomgotovoposredinigradaodsjevero-zapadanajugoistok,premaMalomPaliću,aiznjegauPalićkojezero.
TijekomXIX.st.svesubareuSuboti-ciisušeneinasutezemljomtepretvoreneugrađevinskozemljište,ahidromeliora-cijskaaktivnostbilajeosobitorazvijenasredinomXIX.st.Naužemgradskomte-ritorijubivšivijugavivodotoci,prirodniiplanirani,bilisureguliranizidanimkana-limakolektorima.Vodotocisuplanskire-guliranitzv.vokovima,kopanimkanalimakojisubiliotvorenitakodasuprikupljaliiatmosferskuiotpadnuvodu.NajduljivokbiojeonajkojijeprotjecaoMlakom(da-nasPrvomajskaulica),dijelomSuboticekojijetadabionaseljenpoglavitoBunjev-cima.PrekonjegajeprelazilaiznamenitaGabrić-ćuprija,kojajepremošćivalavoknatadašnjemPetrovaradinskomputunajužnomulazuugrad.
PrviregulacijskiplanzaisušenjeJasi-bare potječeiz1816.iizradiogajeGabrielVlašić,adrugi,znatnovažniji,izradioje1841.SándorTótth»zaodvodkišeiztzv.Jasibare iostalihulica«.Biojetoplanzaizgradnjuzidanogakanala,zatvoreneka-nalizacijedug108hvatiipromjera3stope–odostatkaJasibare injezinihprirodnihotokaprekootvorenihkanala.Kanaljepo-činjaooddanašnjeuliceJenőaKalmáraiišaojedouliceZrinskogaiFrankopanaizvećgotovoisušeneJasibare, čijasepovrši-nasmanjilanačetvrtinuuodnosuna1778.
Nakatastarskomplanugradaiz1868.Jasibaravišeuopćenepostoji,samojedanmalivijugavi»jendek«,tj.jarak. Napla-nuiz1841.vidisedananjezinuisušenomdijelupostojevećikuće,anaplanugradaiz1868.cijelijeprostorizgrađen,sformi-
ranimulicama.Danas,kaoposljednjitragJasibare,usredištutogaprostoraplanskijeipravolinijskiizvedenjarak,izgrađenvje-rojatnouprvojpoloviniXX.st.,kojimdodanasprotječevodaizokolnihotvorenihjarakazaprihvatatmosferskevode.God.2011.pristupiloseizradiurbanističkogarješenjazauređenjepreostalogaprostoraJasibare,kojijepostaoiekološkiproblemjersejarakrabiikaodivljeodlagališteotpadaiakosenalazisvegadvjestotinjakmetaraodMliječnetržnice,daklegotovousredištugrada.
UrbanističkonaslijeđeJasibarečinijošiSvetiizvorsjevernooddanašnjeTrav-ničkeuliceilomaPožarevačkeulice,kojijeoznačennajednomgeodetskomplanu,apripadaojesjevernomjezičkuJasibare.Iznjegaidanasizvirepotočić.Osimtoga,postojeidvijeuliceuobliku»kifle«,neu-običajeneposvojemobliku–nekadsuišleuzrubobale.Jedna,Praškaulica,bivšajesjevernaobilaznicaobaleJasibare,dokje južnabiladanašnjaulicaBraćeMajera.PosljednjasekrižasHalaškimputom,kojijevodiopremasjeveruikojijenekoćbiozapadnaobalaJasibare.Natomraskrižju–prekoputaodnekadašnjegaObilić-mli-na–nalaziseunaroduzvani»Bilikriž«.Također,naplanuSuboticeiz1810.upisa-noje»starogroblje«,ajedanizvoriz1883.
Rekonstrukcijabaraivodotokova u Subotici 1778.
48
JA SI BA RA
navodi»dajeizvangradapostojalogro-bljejošprijeMohačkebitke1526.«,štobimoglabitiupravolokacijaokotogakrižajersustanovnicinalazililjudskeskeleteprikopanjutemeljazakuće.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica:F:12.a.50/1816pol;F:13.a.12/1841aec.
Lit.:A.Rudinski,Su bo tič ka gro blja,magistarskaradnja(rukopis),ArhitektonskifakultetuBeogra-du,1984;A.Rudinski,TrinepoznaterukopisnekartegradaizXVIIIveka,Ru ko vet,2/1984,Su-botica;Žig,3,4,Subotica,1994;S.Bačić,Po ve lje slo bod nih kra ljev skih gra do va No vog Sa da, Som-bo ra i Su bo ti ce, Su bo ti ca, 1995.
A.Rudinski
JASTUK-TANAC,narodniples.OmiljenjemeđubunjevačkimHrvatima,aprihva-ćenjeizdrugihkulturnihkrugova.Pripa-dauskupinuplesovauzatvorenom»kolu«.Unjemusudjelujeneograničenbrojsudio-nika,amješovitogajetipa.Šetanojeibi-račkokolojednostavnogaplesnogauzorkasplesačemusredini.Izvodiseuzpjesmu,dokglazbenapratnjanijenužna.Omiljenjeudjece,aligaradoplešuimladi.Plesa-čiukolupjevajudržećisezapremadoljeispruženerukeikoračajuulijevo,ajedanplesačusredištukolaurukamanosijastuktesekrećesuprotnoodkola,dokseneza-ustaviispredizabranogaplesača(običnosuprotnogaspola)tenjihdvojedođuusre-dištekola,kleknunajastukipoljubeseuobraz.UBunjevacasesvetoodigravauzpjevanjestihovapoput:»Jastuktanca,ja-stuktanca,ljubibabastarca,adivojka,adivojkanajlipčegamomka…«.
KoloseplešeugotovosvimdijelovimaHrvatske,Slovenije,uBosniiHercegoviniteMadžarskoj.Poznatojepodrazličitimnazivima:Jastuk-tanac,Kolo,Vankuše-ka,Igrakoloudvadesetidva,Vajnkištanc,Puštertanc.Postojeibrojneinačicestihovakojisepjevajuuzples.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,Reč nik bač kih Bu nje va ca, NoviSad-Subotica,1990;G.Knežević,Na še ko lo ve li ko : hr vat ski dječ ji fol klor,Zagreb,2000;A.Ivančan,NarodniplesniobičajiHrvataBunjevaca,u:N.Zelić,Pro tiv za bo ra va,Zagreb,2000;A.Se-kulić,Rječ nik go vo ra bač kih Hr va ta,Zagreb,2005;M.Ramovš,MetamorphosesofSlovenian
folkdance,Tra di ti o nes,34/1,Ljubljana,2005(do-stupnona:http://www.dlib.si/details/URN:NB-N:SI:DOC-UMOKQ48N/).
Lj.Vuković-Dulić
JÁSZI,Oszkár(Nagykároly,rum.Carei,2.III.1875.–Oberlin,SAD,13.II.1957.),sociolog,teoretičarmadžarskogagrađan-skogaradikalizma,sveučilišniprofesor.Rođenjeužidovskojobitelji,nootacFe-rencz1881.prešaojeukalvinskuvjeroi-spovijedtejepromijenioprijašnjeprezimeJakubovits.SveučilišnunaobrazbustekaojeuMadžarskoj,FrancuskojiEngleskoj.God.1900.jedanjeodosnivača,a1906.-19.glavniurednikčasopisaDva de se to sto lje-će (Hus za dik Század),kojesebavilosoci-ološkimistraživanjima.Sistomišljenicima1901.osnivaDruštvozasocijalneznanosti (madž.TársadalomtudományiTársaság).Od1911.biojeprivatniprofesorustavno-gapravanaSveučilištuuKolozsváru(rum. Cluj-Napoca).SvjestanpolitičkihproblemaskojimajebilasuočenaAustro-UgarskaMonarhija,god.1914.osnovaojeZemalj-skugrađanskuradikalnustranku(madž. OrszágosPolgáriRadikálisPárt),kojasezauzimalazatemeljnurekonstrukcijusvihsegmenatadruštva,međuostalimizase-kularizacijucrkvenihimanjaizapoštova-njeljudskihpravaisloboda,alijeostalaizvanparlamentarna.UzavršnojgodiniratazauzimaosezauspostavuDunavskekonfederacije,pouzoruŠvicarsku,kaosa-vezpetdržavnihjedinica–Austrije,Ma-džarske,Poljske,ČeškeiIlirije.Iakojebioogorčeniprotivnikasimilacijemanjinatejespramnemadžarskihnarodaimaora-dikalnodrukčijastajalištaoduonodobadominantnih,nijepodupiraojavnopravneiteritorijalneaspektemanjinskihpolitičkihtežnja,negojemanjinskapravadovodioukorelacijusopćomdemokratizacijom.UvladiMihályaKárolyijabiojeministarbezlisnicezaduženzapitanjanacionalnihma-njinaodgrađanskedemokratskerevolucije31.X.1918.do19.I.1919,kadajepodnioostavkunakonneuspješnihnastojanjadapripadnikeslavenskihnarodaiRumunjeprivolizaostanakureformiranojneovisnojMadžarskoj,aliizbogotporakojisunjego-
49
JÁSZI
vimidejamapružalimadžarskinacionalisti.Ustudenom1918.sudjelovaojenaneuspje-šnimpregovorimaoprekiduvatreuBeo-gradu,abiojeišefizaslanstvakojeje,ta-kođerbezuspjeha,pregovaralooprimirjusrumunjskomstranomuAradu.Poslijejebioministarvanjskihposlova,ausiječnju1919.imenovanjeiprofesoromsociologijenabudimpeštanskomesveučilištu,zako-jejebioivladinpovjerenik.Ubrzonakonštosukomunistipreuzelivlast21.III.1919.emigriraojeuBeč.Ondjeje,skupasKáro-lyijem,zagovaraodemokratskuDunavskufederacijupregovarajući,međuostalim,spolitičarimaČehoslovačke,RumunjskeiKraljevineSHSoizoliranjuisvrgavanjuHorthyjevarežima.USADodlazi1924.,gdjejeposlijedoumirovljenjapredavaopolitičkeznanostinaOberlinColledgeuuOhiju.PepeomujeprenesenuobiteljskugrobnicuuBudimpeštu1991.
Biojesuradniksedamdesetaknovinaičasopisanamadžarskom,njemačkom,engleskom,rumunjskom,hrvatskom,srp-skom,slovačkom,češkomidrugimjezici-ma.Međuostalim,objavljivaojeuosječ-komlistuMagyar ujság,usubotičkomBácsmegyei Napló,uvelikobečkerečkimnovinamaFáklya,zagrebačkojNo voj Evro-pitebeogradskojTri bu ni.Osvojatrisu-sretasNikolomPašićem1920.i1921.ob-javiojenekolikočlanakauBécsi Magyar Újságu,aoproblematiciBalkanskihrato-vaiaustro-ugarskojokupacijiSrbijeiCr-neGoreserijučlanakaubečkomlistunamadžarskomVilág.
UgodinamapredPrvisvjetskiratmno-ginemadžarskinarodiuAustro-Ugarskojpozornosupratilinjegovanastojanjadaponudirješenjenagomilanihproblemauodnosimanacionalnihzajednica.TakomujeusubotičkomNe ve nuod15.II.1911.bilaposvećenacijelaprvastrana,gdjejenepotpisaniautoručlankuO na rod no-snom pi ta njuopširnoizvijestiooJászijevupredavanju28.I.1912.ubudimpeštanskojgradskojkućiuokvirujavnesjedniceGa-lileijevakruga(madž.GalileiKör),kojijeokupljaoliberalnestudente.Ne venjepo-slijeunastavcimaobjaviocijelopredava-
nje,apratiojeiJászijevizborniprogram.USuboticijepredratPajoKujundžić(podpseudonimomStarirodoljub)objaviocje-loviti»hrvatskiprivod«togapredavanjaskomentarimapodnaslovomNa rod no sno pi ta nje i bu duć nost Ugar ske.Upredgovo-rujepriznaodagajeupravoonpredstavioi u Ne ve nu,azaključujegaoduševljeno:»dajemonarukenašemnaroduovosuhozlatoodkojegmožešpravititakedukatekakititribaju…Uzmipačitaj!Uzmipanaučinaizust!!!«PremaJásziju,minimummanjinskihzahtjevajesuškolstvo,upravai
sudstvonamaterinskomjeziku,utemeljučegajeslobodanrazvojmanjinskihkultu-ra(jezika,povijesti,umjetnosti),pričemuoštroosuđujetadašnjurepresivnumanjin-skupolitikumadžarskihvlasti,kojektomufarizejskitvrdekakoimajunajliberalnijimanjinskizakonuEuropi.
Djela:Művészet és erkölcs,Budapest,1904;Új Magyarország felé : Beszélgetések a szocializmusról,Budapest,1907;A történel mi ma te ri a li zmus állambölcselete,Budapest,1908;Mi a szociológia?,Budapest,1908;A nem ze tiségi kérdés és Magyarország jövője,Budapest,1911.(srp.prije-vod:Na rod no sno pi ta nje i bu duć nost Ugar ske, NoviSad,1912;hrv.prijevod:Na rod no sno pi ta nje i bu duć nost Ugar ske,Subotica,1914);A nem ze ti államok kialakulása és a nem ze tiségi kérdés,Bu-dapest,1912;A Magyar válság okai és következményei,Budapest,1912(srp.prijevod:Uzro ci i po sle di ce kri ze u Ugar skoj,VelikaKikinda,1912);Mi a ra di ka li zmus?,Budapest,1918;A mo nar chia jövője,Budapest,1918.(srp.prijevod:Bu duć nost Mo nar hi je,SremskiKarlovci-NoviSad,1996);Múlt és jövő határán,Budapest,1918;Magyaror
O.Jászi,Narodnosno pitanje i budućnost Ugarske, Subotica, 1914.
50
JÁSZI
szág jövője és a Du nai Egyesült Államok,Buda-pest,1918;Magyar kálvária – magyar feltámadás, Wien,1920;The Dis so lu tion of the Hab sburg Mo-narchy,Chicago,1929.
Lit.:Ne ven,2/1911,Subotica;L.NagyZsuzsa,Já-sziésahazaipolgáriradikálisokkapcsolata,Történe ti Sze mle,4/1974,Budapest;P.Hanák,Já-sziOszkárdunaipatriotizmusa,Budapest,1985;O.Jasi,Bu duć nost Mo nar hi je,SremskiKarlovci-NoviSad,1996.
M.Grlica
JAŠINKRIŽ,toponimuSantovu.Križje1935.podigaoJakobĆatić,zvanJaša,trgovacigostioničar,onodobnojedanodnajimućnijihSantovaca.Križevikrajpu-tašiuSantovuseprviputspominju1830.NamjestuJašinakrižaprijejestajaodrve-niPašinkrižštogaje1876.daopostavitiJakobovdjedPavaĆatić.Nalazisenaru-bunekadašnjebareRaslice,učesticikojudanaszovuRitiliRitina,pokrajtzv.Bu-džakanskogaputa.IzrađenjeukamenuinanjemujeispodpločesnatpisomINRIprikazanraspetiIsus.Napostoljujekrižabijelamramornapločasdvojezičnimnatpi-som:»Istendicsőségére/emeltették/TYA-TITYJAKABésneje/ZetovicsÁgnes/ésgyermekeiM.K.A.M/Ovajkrižpodiženaslavu/Božijuzauspomen/TyatityJakobižena/ZetovitsJanya/sasvojimadicama/MarinKataAnicai/Marija1935.aug.26.«Križštitižičanaogradaiživica.SpomenutiJakobznaojegovoriti:»Zapovidilisumidaprvobudemadžarskipisanonakrižu.«Bilojetorazdobljebujanjamadžarskoganacionalizma.
Kodkrižaseizmeđudvajusvjetskihra-tovaredovitonaMarkovo25.IV.izlaziloscrkvenomprocesijom»nažíta«radiblago-slovapšenice;dovdejepukispratioizače-tiridanaovdječekao»juce«,onekojisuizSantovanaSv.TrojstvohodočastiliGospiuJudu(madž.Máriagyűd).KodovogailikodČižminakrižanaistočnomrubusela1930-ihpriređivalase»dožonica«,žetvenasvečanost.
Izvor:InventariumproParochiaeEcclesiaeSzan-tovensis(pismohranaSantovačkežupe).
Ž.Mandić
JA VOR,pjevačkodruštvošokačkihHr-vatauSonti.Osnovanoje16.I.1928.napoticajMatijeBuzovaizVajskeiStipanaDekanaizSonte.DekanjeokupiomladežizSonte,kojojjeBuzovodržaoprosvjet-nopredavanjeopotrebikulturnogaradaiosnivanjadruštva.Naosnivačkojskup-štiniJa vo raBuzovječlanovimapokloniodiosvojihpjesama,aposlijeimjepoma-gaouradu.UvrijemeosnivanjaDruštvojeimalosedamdesetakčlanova.Zanjego-vajepredsjednikaizabranMatoMiloš,azapotpredsjednikaMarkoNimak.Osimpjevačkihnastupa,društvojepriređivaloikazališnepredstave.Njegovojedjelovanjeneistraženo,alisemožepretpostavitidanijedjelovalodugojernjemunemasaču-vanihpisanihizvoraninovinskihnapisa.
Lit.:Hr vat ska ri ječ,3/1928,Vukovar. M.Bara
JEČAM(lat.HordeumvulgareL.,famPo-ace-trave),jednaodnajstarijihvrstažitari-ca.UzgajalisujejošAsirci,Mezopotamci,Babilonci,Kinezi,Indijci,Eritrejciidr.Uarheološkimiskopinamapronađenasuzr-nastaravišeodpettisućagodina.Slavenisugauzgajalijošusvojojprapostojbini,očemudanassvjedočeposvesličninaziviusvihslavenskihnaroda.IzItalijeseproši-rioudrugeeuropskezemlje,auAmerikuiAustralijunakonotkrićatihkontinenata.
Najrasprostranjenijajemeđusvimži-taricama–uzgajaseizmeđu10i70ºsje-vernegeografskeširine,te10i58ºjužnegeografskeširine.Raširenjeinavelikimvisinama:naHimalajimana4800mnad-morskevisine,uAfganistanuna3400m,audrugimdijelovimasvijetaod2-3000m.Uekstremnonepovoljnimuvjetimauro-domuvjerljivonadmašujepšenicu,kojuon-djezamjenjujeiupripremikruha.Ječmenikruhznatnojelošijiodpšeničnoga–nenarasta,brzosesušiitežejeprobavljiv.Ve-likarasprostranjenostječmaobjašnjavasenjegovimvisokimstupnjemprilagodbenarazličitezemljišno-klimatskeuvjete,aod-likujeseivelikimpolimorfizmom,štoseočitujeupostojanjutrijupodvrsta:dvored-ni,višeredniiprijelazni.Postojijesenskii
51
JE GAR SKI PA ŠA LUK
proljetniječam,svelikimbrojemvarijetetaisorata. Uvlažnimiprohladnimpredjeli-mapretežitosekoristizaproizvodnjuslada,kojislužiupivarstvu,pekarstvu,slastičar-stvu,farmacijiiproizvodnjikvasca. Usu-himitoplijimpredjelimaslužiprijesvegazastočnuhranu.UBačkojjebioraširenpriuzgojudomaćesvinjemangaliceislaninijedavaopoželjnusitnozrnastustrukturu.Unovijedobaimavažnuuloguuposebnomnačinuuzgojasvinja,tzv.bekon-tovu.
Ugodinamakadapodbaciurodku-kuruzapoljoprivrednicisusjesenisijalivećepovršineječmajerjeonosiguravaoprvuhranuzastoku,većulipnju.Uvri-jemenestašicehrane,npr.udobaratovailiprirodnihnepogoda,oguljenosezrnorabiloiuprehraniljudikaokaša-geršla,aprženojezrnoslužilokaozamjenazakavu.UBačkojsektomuprivršidbispomoćustacioniranihvršalicaposebnoprikupljalaječmenapljeva,kojasemiješalasažutomzemljom(les)priizradiblatazažbukanjesalašaidrugihzgradaodzemljanogana-boja,tzv.nabijanica.Nakonsušenjatisuzidovipremazivanizagašenimvapnom,tj.krečom,kojejeimalozaštitnuiukrasnuulogu.Ječmenaslamamiješanasasijenomnekoćjeuekstenzivnimuvjetimaproiz-vodnjekorištenauhranidbipreživača,po-sebiceunerodnimgodinama.
UVojvodinisupovolj n i p r i rod-niuvjetizauzgojjesenskih stočnihječmova,kojisuvi-šeredni,tezauzgojproljetnihpivovar-skihječmovadvo-redaca. U novijesudobastvoreneijesenskesortedvo-rednogapivovarsko-gaječma.Jesenskisesijeposljednjihdana rujna pa dosredine listopada.Samouranojsjetvibiljčiceječmamogusedobrorazvitiprijezime,tj.dostićipoželjnufenološkufazu–busanje(bokorenje)–iiz-
držatizimskuhladnoćubezpromrzavanja.Proljetnisesijeuprvomtjednuproljetnihradova,pomogućnostiuveljači,anajka-snijedo10.ožujka.Tijekomvegetacijeprimjenjujuseuobičajenemjerenjegeusje-vakaoizaostalestrnežitarice:brananje(drljanje),prihranamineralnimgnojivima(diognojivazaoravaseprijesjetve),zaštitaodkorovaprimjenomherbicida,apremapotrebiprimjenjujeseisuzbijanjebolestiištetnikakojiganapadaju.Žetvuječmavaljazapočetikadajeposvedozrio,jersa-motakavdajedobrukakvoćuzrna,štojeposebicevažnoupivovarskojindustriji.Nosažetvomsenesmijenikasnitijertadanastajuvelikigubiciurodazboglomljenjaiotpadanjaprezrelaklasja.Sadašnjisorti-mentpostiževisokeurodezrna,upovolj-nimgodinama4-5tonapokatastarskomjutru(6-8tonapohektaru),štoje5-7putavišeodurodazrnakojijepostizanprije50ivišegodina.
Unatočtomu,usjevernojjeBačkojuzasijannadesetputamanjimpovršinamauodnosunapovršinepodpšenicom,atakojebiloiuprošlosti–uzgajase,naime,pre-težitozavlastitepotrebe.Neštojeraspro-stranjenijiuPodunavljuuŠokaca,zbogbli-zinepivovaraiuzgojapivovarskihsorata.Unatočizvanrednovelikojvažnostikojujeimaoupovijestipoljoprivrede,uvijekjebiousjenisvojemnogopoznatijesestrin-skebiljnevrste–pšenice.
Lit.:V.Mandekić,Na še ži ta ri ce,Zagreb,1918;P.Drezgić,Po seb no ra tar stvo,NoviSad,1974;N.Pržuljidr.,Značajioplemenjivanjeječmaiovsa,Ra tar stvo i po vr tar stvo,1/2010,NoviSad.
M.Ostrogonac
JE GAR SKI PA ŠA LUK,osmansko-tur-skavojno-upravnajedinicausrednjemPo-dunavlju.UtemeljenjenakonzauzimanjaJegre(madž.Eger,srp.Jegar)1596.,kojajepostalasredištempašaluka.Tadamujepri-pojenoinekolikosandžakaizporječjaTise(Fülek,Hatvan,SzolnokiSegedin),kojisudotlebiliuBudimskompašaluku.Obuhva-ćaojepodručjeodsjevernegraniceturskihosvajanjadojužnogameđuriječjaDunavaiTise.Ruralnapodručjanasjeverunasta-
Ječam
52
JE GAR SKI PA ŠA LUK
njivalisuponajvišeMadžariiSlovaci,anajugujužnoslavenskostanovništvo(HrvatiiSrbi),dokjegradovenastanjivalomusli-manskostanovništvo.Činilogajevišesan-džaka,odkojihjezahrvatskostanovništvonajvažnijiSegedinskisandžak(obuhvaćaojeBačku),kojije,prijenegoštojeuključenuJegarskipašaluk,biodioBudimskogapa-šaluka.PrestaojepostojatiskrajemturskevladavineuUgarskojuVelikombečkomratu,kojijezavršiomiromzaključenimuSrijemskimKarlovcima1699.
Lit.:O.Zirojević,UpravnapodeladanašnjeVoj-vodineiSlavonijeuvremeTuraka,Zbor nik za isto ri ju,1,NoviSad,1970;En ci klo pe di ja Ju go sla-vi je,2,Zagreb,1982;D.Popović,Sr bi u Voj vo di ni, 1,NoviSad,1990.
S.Bačić
JEGIĆ,Branko(Su bo ti ca, 13. IV. 1944. – Subotica,19.III.2002.),pjesnik,kulturnidjelatnik.SinjeMarkaiLize,rođ.VojnićMijatov.NakonzavršetkaosnovneškoleurodnomgradudvijegodinepolaziMe-đubiskupijskuklasičnugimnazijunaŠa-latiuZagrebu.Maturiraoje1964.ugim-
nazijiJo sip Ju raj Stros smayeruĐakovu.Nakonodsluženjavojnogaroka,od1966.naVisokojbogoslovnojškoliuĐakovustudirafilozofijuiteologiju.Studijjeza-vršio1970.,nonijesezarediozasvećeni-ka.RadnivijekproveojekaoslužbenikutvrtkizašpedicijuuSubotici.JedanjeodosnivačaDemokratskogasavezaHrvatauVojvodini(DSHV)ičlanPredsjedništvasubotičkepodružniceDSHV-a1993.-97.,članKatoličkogainstitutazakulturu,povi-jestiduhovnostIvan An tu no vićizSuboticeodosnutka(1989.)teaktivančlannjegovaKnjiževnogaklubaMi ro ljub.
Prvepjesmeobjavljujeuškolskimli-stovima,a1970.i1971.iuRu ko ve ti (9-10/1970i3-4/1971).Budućidajebiosu-dionikHrvatskogaproljećatedajepisaonahrvatskome,aktomujetematskibiouvelikevezanzakršćanskuslikusvijetaigdjekadzarodoljublje,nakontoganijemogaoobjavljivatiuperiodiciizvanKa-toličkecrkve.Štoviše,nizbirkaPje sme, kojujeuproljeće1972.zatisakprihva-tiosubotičkinakladnikOsvit,nikadanije
Jegarskipašaluk(ejalet)
53
JELAČIĆ
objavljena.Znatnoposlijesurađujeuve-ćinikatoličkihtiskovinanahrvatskomeuBačkoj:uBač kom kla sju (69, 1992), Zbor-ni ku »Ivan An tu no vić« (1994) i Su bo tič-koj da ni ci(1971,1984.-93.).Nakon1990.pjesme,člankeizkulturnepovijesti(npr.odužijanci)iprikazeknjigasuvremenihhrvatskihknjiževnikaizSubotice(L.Mer-ković,I.Pančić)objavljujepovremenoiuovdašnjimsvjetovnimpublikacijamanahr-vatskome–Gla su rav ni ce (4,1990;27,28,1993), Kla sju na ših rav ni (2/1996,2/2000,3-4/2002), Go di šnja ku KUD »Bu nje vač ko ko lo« : Du ži jan ca ’93 (1,1994),gdjejebioičlanuredništva,teŽi gu (21,1995).Slu-žioseipseudonimimaBranimir,Branislav,StjepanFilipovićiKrešimirVranjić.
Zaživotanijeobjaviosamostalnuzbir-kupjesama,noobjavljenamujepetgodi-nanakonsmrti.Poetikanjegovapjesništvasnažnajemeditativnogairefleksivnogaprosedea,melankolijajojječestobol,for-maslobodnistih,araznolikiegzistenci-jalniireligijskimotivilirskogasubjektaupjesmamauklopljenisuuslikezavičajnogasvijetaSubotice,okolneravniceikrajolika.Zapitaninesiguran,tragalačkijeusmjerenizbavljenju.Teškoživotnoiskustvo,kojejebiloposljedicanesretnihdogađaja,iosjećajtugezbogneostvarenihhtijenjaiželjaautornadilazikršćanskimosmišljavanjempatnje,aimplicitnimvezivanjemnaOnostranostiuzdanjemuBogaizgrađujeslikusvijetakojagavodipozitivnomaktivitetu,uokvi-renomuljubavlju.
Djela:Je ka sa rav ni ce,Književniprilogbr.6,Bačko klasje,69,Subotica,1992;Ja, ho do ča snik, Su bo ti ca, 2007.
Lit.:Glas rav ni ce,27,35,36,Subotica,1993;B.Gabrić,Bilješkaopjesniku,u:Knji žev ni pri log br. 6, Bač ko kla sje,69,Subotica1992;A.Sekulić,Knji žev nost po du nav skih Hr va ta u XX. sto lje ću, Zagreb,1996;Zvo nik,4/2002,Subotica;Đ.Lončar,Pseudonimiiinicijaliautorakojisupisaliobunje-vačkimišokačkimHrvatima,Kla sje na ših rav ni, 11-12/2006,Subotica;L.Merković,TraganjaBran-kaJegićazasilinomčistote,mekote,mita,ljuba-vi…,u:B.Jegić,Ja, ho do ča snik, Su bo ti ca, 2007.
T.Žigmanov
JELAČIĆ,Anka(Sen ti van, madž. Felső-szentiván,27.I.1909.–Zagreb,9.I.1968.),opernapjevačica,mezzosopranistica.KćiMere(Melkiora)iMarije,rođ.Vidaković.God.1931.završilajeučiteljskuškoluuOsijeku,1931.-33.polazilajesrednjugla-zbenuškoluuZagrebu,gdjejepjevanjeučilakodMarkaVuškovića.Od1931.čla-nicajeopernogazboraHrvatskoganarod-nogakazalištauZagrebu.NakonnastupauepizodnojuloziPhilineuoperetiDu ba rry (K.Millöcker–T.Mackeben),god.1933.pjevauloguIvanicenahrvatskojpraizved-biopereAdel i Ma ra(J.Hatze).God.1934.-37.solisticajebeogradskeOpere,1937.-41.OpereHNKuZagrebu,a1941.-45.anga-žiranajeuNarodnojoperiuBeču,odaklejedolazilaredovitonanastupeuZagreb.UbečkojjeNarodnojoperibilazvijezda,jednaodnajzapaženijihsolistica,ljubimi-capublike,idealnainterpretkinjaBizetovejunakinjeCarmen.Odrujna1945.doumi-rovljenjapotkraj1965.bilajesolisticaza-grebačkeOpere,sprekidom1948.-50.,kadjeponovnonastupalaubeogradskojOperi.GostovalajeuSalzburgu,Grazu,Stuttgar-tu,Pragu,Bratislavi.
Tijekomkarijererazvilaseuvrsnugla-zbeno-scenskuosobnost,svojimglasomiizgledombilajejednaodnajatraktivnijihhrvatskihglazbenoscenskihumjetnica.Za-hvaljujućitamnoobojenomglasuurasponuoddubokih,altovskihregistaradozvonkih,gotovosopranskihvisina,pjevalajealtov-skiimezzosopranskirepertoar.ProslavilaseuinozemstvuiuHrvatskojulogomCar-men(G.Bizet),pretočivšiuscenskijedin-
Branko Jegić
54
JELAČIĆ
stvenukreacijusvojepjevačko,glumačkoiplesnoumijeće.CijenjenaikaoPrincezaEboli,Amneris,Azucenta,UlricaiMad-dalena(G.Verdi,Don Car los, Aida, Tru-ba dur, Kra bulj ni ples i Ri go let to), Doma(J. Go to vac, Ero s ono ga svi je ta),OlgatePaulinaiGrofica(P.I.Čajkovski,Ev ge nij Onje gin i Pi ko va da ma),HivrjaiMarina(M.P.Musorgski,So ro čin ski sa jam i Bo ris Go du nov), Končakovna(A.Borodin,Knez Igor), Fricka(R.Wagner,Walküre), Da li la (C.Saint-Saëns,Sam son i Da li la),Hero-dijada(R.Strauss,Sa lo ma), MissBagottiUdovica(B.Britten,Stva ra mo ope ru i Pe tar Gri mes).
Lit.:M.Barbieri,Hrvatskiopernipjevači1945-2002., Vi je nac,219,Zagreb,25.VII.2002;J.Mar-tinčević,HrvatskivokalniumjetniciXX.stoljećausvijetu,Hr vat ski ise lje nič ki zbor nik 2004.,Za-greb,2003;M.Barbieri,Desetopera,Vi je nac, 273, Zagreb,22.VII.2004;Hr vat ski bi o graf ski lek si-kon,6,Zagreb,2005.
Ž.Mandić
JELAČIĆ(JelačićBužimski),Josip(Pe-trovaradin,16.X.1801.–Zagreb,20.V.1859.),hrvatskiban,austrijskigeneral,na-cionalnijunak.Potječeizplemićkogarodačijeseimeprviputspominje1381.Otad,naime,potječespomenStanojaJelačića,službenikabosanskogakraljaTvrtka,ali
nemadokazadajeonuvezisplemićkomporodicom.UΧVI.st.Jelačićisepoja-vljujuuPounju,aodatlesesprodiranjemOsmanlijaseleuLiku,Turopoljeidalje.Međumnogobrojnimiznamenitimčlano-vimaporodice,kojajeimalavišeloza,biojeiJosipovpradjedStjepan,dožupanZa-grebačkežupanije,podbanidozapovjednikBanskekrajine,kojijeprvipočeoupotre-bljavatiplemićkipridjevakBužimski,iz-vedenodnazivautvrdeBužimuLicikodGospića.Naime,prvijeJelačićpočetkomXVI.st.spomenutuvezistomutvrdom,noposrijedijebilapogreškajerutvrdani-kadanijebilaunjihovuvlasništvu.
SinjezapovjednikadivizijeFranjeiAne,rođ.Portner.Nadanrođenjaupetro-varadinskojžupnojcrkvisv.JurjakrstiogajeupraviteljžupeDamianusNützl.RanodjetinjstvoproveojeuPetrovaradinu,a1809.stupiojeuTheresianum,akademi-juzaupravnaivojnazvanjauBeču,gdjesuseškolovalisinoviplemićaivelikaša.Tijekomdesetgodinaškolovanja,osimin-teresazavojničkevještine,pokazaojeizanimanjezazemljopis,povijest,govorni-štvoijezike.Biojejedanodnajboljihpito-macaTheresianuma.Završivšiakademiju,uožujku1819.stupiojekaopotporučnikuTrećukonjaničkupukovnijuuGaliciji.Bavioseipjesništvomtejeutrenucimabolestikaomladićspjevaosvojenajboljepjesmenanjemačkomjeziku.Objavljenesu1825.uZagrebupodnazivomEine Stun-de der Erin ne rung (Tre nu tak uspo me ne).
Njegovavojničkaipolitičkakarijeraišlajeuzlaznomputanjom,akulminira-lajeurevoluciji1848.-49.Nakonpočetkaslužbovanjausvibnju1825.imenovanjenatporučnikom,zatimpotkapetanomTre-ćegraničarskepukovnijeuOgulinuiza-povjednikom7.satnijeuDrežnici,a1831.imenovanjekapetanom.NatompoložajubiojespukovnijomuItaliji1831.-35.,aza-timuOgulinujošdvijegodine.Postaojemajor48.pješačkepukovnije1837.,aidućečetirigodineproveojeobilazećiDalmaciju,CrnuGoruiHercegovinu.Nakontogaime-novanjepotpukovnikomPrvebanskepu-kovnijeuGlini.Tijekom1840-ihangažirao
AnkaJelačićkaoAmneris u AidiG.Verdija
55
JELAČIĆ
sekaodjelatnikhrvatskekultureipostaočlanomhrvatskihgospodarskih,književnihimuzičkihdruštava.Prijateljevaojespred-stavnicimaIlirskogapokretaismnogimintelektualcimaihrvatskimdomoljubima.Osimmaterinskogahrvatskoga,govoriojeipisaonjemački,madžarski,francuski,akoristioseitalijanskimilatinskimjezikom.Svojuhrabrostivojničkoumijećevišejeputadokazaoborećiseprotivturskihkra-jišnikaugraničnimsukobimaubosanskojPosaviniišire,napose1845.i1846.Sne-kimjeturskimkrajišnicimaiprijateljevao,npr.sMahmud-begomBašićemizBihaća.
Upredvečerjerevolucije1848.carFer-dinandHabsburškiimenovaogaje23.III.bezznanjaugarskevladegeneralomiba-nomHrvatske,zapovjednikomPrveiDru-gebanskegraničarskepukovnije.Neovisnootomimenovanju,njegovajekandidaturazabanaistaknutaupripremamazaNarod-nuskupštinuuZagrebu25.III.,gdjesunaj-važnijizahtjevibili:uvođenjenarodnogajezika,ukidanjekmetstva,sazivHrvatskogsabora,osnivanjenarodnevojske,općepra-voglasaislobodatiska.Proglasomjeuki-nuokmetstvo,hrvatskijezikproglašenjeslužbenim,aosnovanojeiBanskovijećekaosvojevrsnavladaTrojedneKraljevine.BudućidaugarskavladanijepriznavalaustupkeHrvatskojtesesmatralajedinomzakonitomvlašćunadHrvatskom,preki-nuojesveodnoseHrvatskeiSlavonijesPeštom.FerdinandI.ukraljevskojdiplomiod23.III.1848.,kojomjeJosipaJelačićaimenovaobanom,izrijekomodređujedazabana»umeštjenje(instalaciju)unazoč-nostivašihvernostihosobitosmoodredilinašegatakodjervernoga,namiskrenomi-loga,častnogaJurjaHaulika,zagrebačkogabiskupa,zapravogizakonitogrečenihkra-ljevinahbanapriznati«.NozbogpolitičkihokolnostiJurajHaulikodbijapovratakizBečauZagrebdokrajaSaborazbogbo-jaznidaćeizazvatinemire,aliizbogto-gaštojepravoslavnikarlovačkimitropolitdobioprvomjestodobanauSaboru,čimejezagrebačkomubiskupunanesenauvreda.ZbogtogajeHaulikaHrvatskisaborhtio»pozvatinaodgovornost«.Unovonastalim
okolnostimabanJelačićobratiosemitropo-lituKarlovačkemitropolijeJosifuRajačiću,kojise1.V.1848.proglasiosrpskimpatri-jarhomnaSvibanjskojskupštiniuSrijem-skimKarlovcima,kadajeiproglašensavezsamoproklamiraneSrpskeVojvodinesTro-jednomKraljevinomHrvatskom,Slavoni-jomiDalmacijom.Takvaodlukaimalajepolitičkoznačenjeuskladuspreporodnomidejomojužnoslavenskojsolidarnosti,aliizbograspoloženjasrpskogapravoslavnogastanovništvauVojnojkrajini.TimčinomjezahrvatskustvarhtiopridobitiiSrbeuHr-vatskojijužnojUgarskoj.Utomkontekstutrebapromatratiitoštojeobavijestoime-novanjuzabanadaotiskatinesamonala-tinicinegoinaćirilicicrkvenoslavenskimjezikom.NaTrgusv.KatarineuZagrebu5.VI.1848.banJelačićsvečanojeustoličen.Zakleosepredraspelomidvjemasvijeća-mapredpatrijarhomSrpskepravoslavnecr-kveJosifomRajačićem.ZbogpoložajaSrbaujužnojUgarskojizapočetihvećihborbakodSzent-Tamása(današnjiSrbobran)14.VII.1848.RajačićječiniopritisaknaJela-čićategaje31.VII.1848.pozvaodasmje-stakrenenaMadžarejerćeuprotivnomeraskinutisavezsHrvatima.
Jelačićjeurujnu1848.pokrenuoratprotivugarskevlade,tijekomkojegajepripojioMeđimurjeHrvatskoj.Kaoča-snikMonarhijeiBečkogadvora,uimehrvatskihnacionalnihinarodnihinteresateuimeinteresaostalihSlavena,diljemSlavonije,VojvodineiMadžarskeboriosehrabroiodlučnoprotivmadžarskere-volucijespromjenljivomratnomsrećomiuspjehom.VojnojepomagaosrpskipokretujužnojUgarskojprotivugarskevlade,noposlijećesepojavitirazmimoilaženjaHr-vataiSrbaokodjelokrugacivilnihivojnihvlastiuSrijemskojžupanijiiPetrovaradin-skojregimenti.TrzavicejestišavaoradisuradnjesaSrpskomVojvodinomuborbiprotivugarskevlade.Ipak,usprotivioseRajačićevuzahtjevudaseSrijemproglasidijelomSrpskeVojvodinepasenaterenuuspostavljasvojevrsnikondominijsasrp-skimvojvođanskimpokretom.Zbograt-nihzaslugaFranjoJosip,novicarikralj,
56
JELAČIĆ
imenovaojeJelačićanamjesnikomRijeke,građanskimivojnimnamjesnikomDalma-cije,akakojeistodobnobioizapovjednikubanskojHrvatskojtevojnizapovjednikHrvatsko-slavonskevojnekrajine,činilosedajedošlodoujedinjenjahrvatskihze-maljapodvlašćujedneosobe.Kaobankojijenakonvišestoljećaokupiovećinuhrvat-skihzemaljapostaojesimbolomobranehrvatskedržavnostiinacionalnihinteresa.
BačkisuHrvati tijekomrevolucije1848.-49.uglavnombilinastraniugarskevlade,zbogtradicionalnelojalnostiugled-nihbunjevačkihHrvataugarskojdržaviizbogsuprotstavljenostisrpskomupokretu–istaknutijeprimjerzatoKarloLatinović,veleposjednikibačkipodžupan.Naime,tijekom1848.našlisusebezpolitičkogavodstvainespremnizadogađajekojisuslijedili.PojedinibačkiHrvatiipaksubiliJelačićevisimpatizeri:biskupIvanAntuno-vić,županJosipRudić,VinceZomborče-vić,AmbrozijeBozaŠarčević.MalobrojnipredstavnicibunjevačkeinteligencijekojisuimalikontaktesIlirskimpokretomikojisusebavilimišljudaBunjevcepovežusHrvatskomisasrpskimustanicimabilisubezstvarnautjecajameđuširimslojevimahrvatskogastanovništva.Primjerice,JosipRudićAljmaškibiojemeđurijetkimpred-
stavnicimabunjevačkeinteligencijekojisubilirezerviranipremamadžarskomurevo-lucionarnomupokretu.Njegovasmjenaspoložajabačkogavelikogažupanaurevo-lucionarnoj1848.tumačilasenjegovomprijašnjompovezanošćusbečkimdvorom,aliivezamasHrvatskom–zahvaljujućilojalnostidvorustekaojenaslovaustrij-skogabaruna1854.Madžarskarevolucija1848.zateklajeIvanaAntunovićanapolo-žajualjmaškogažupnika,aistejegodinepostaobilježnikomaljmaškogadekanata.MadžarskipovjesničarJózsefThimtvrdidajeAntunovićbioutamničenkaoprotiv-nikKossutha,apristašabanaJelačića,štoautorAntunovićevebiografijeMatijaEve-tovićnastojiosporitijerjeAntunović1869.posjetioKossuthauTorinu.DajeAntuno-vićsimpatiziraoJelačića,akoneotvorenotijekomrevolucije,ondauposlijerevoluci-onarnimdesetljećima,potvrđujenjegovaRaz pra va(1882.,44),ukojojganaziva»neumrlimbanomJelačićem«.
Srbisuzasvojpokrettijekomsrpnja1848.nastojalipridobiti»Rumune,Bunjev-ceiostalezapadneveroispovestiuVojvo-dini«.Svakakodasupriopredjeljenjuzastranuusukobuvažnuuloguimalenasli-jeđenesuprotstavljenostiizmeđukatolikaipravoslavacateprijetnjebačkimBunjev-cimadaćeimuslučajusvrstavanjanama-džarskustranubitioduzetiposjediidrugaimovina,anekimotivikorijenevukuiizXVIII.stoljeća.SvrstavanjeBunjevacautimdogađajimanastranumadžarskerevo-lucijesrpskipovjesničariocjenjivalisuupravilunegativno(IvanIvanić,AleksaIvić,StefanIlkić,FedorNikićidr.),arazlogedistanciranostiodSrbanalazilisuukonfe-sionalnojpripadnostiiinteligencijiBunje-vaca,kojajetradicionalnobilausmjerenanaUgarsku.Staleškiinteresitakođersumogliutjecatinausmjeravanjepremama-džarskojrevoluciji.TakavjeslučajbiokodbanatskihHrvata,plemićauHrvatskojBo-ki,HrvatskojNeuziniiHrvatskojKlariji.MeđunjimasuprevagnulistaleškiinteresitesupristaliuzLajosaKossuthanadajućisedaćeihrazriješitivazalskogaodnosapremazagrebačkimbiskupima,aliidane-
BanJosipJelačić
57
JELAČIĆ
ćeprovestiukidanjekmetstvauUgarskoj,štojenaložiocarizBeča.Sdrugestrane,HrvatiuNovomSadutejužnojBačkoj(Ti-tel,Žabalj,Šajkaš),kojisubiliuključeniuŠajkaškibataljun,bilisunastraniSrba,ajednakojetakobiloisHrvatimauPerlezutesonimaizjužnogaBanatauBanatskojvojnojgranici(Starčevo,Opovoidr.).Hr-vatiušokačkimnaseljimauzDunavpremadostupnimizvorimanajvećimsudijelomtijekomrevolucijebilipasivnitesenisuotvorenosvrstavaliniuzjednuodsuko-bljenihstrana.
NakonpristizanjapomoćiuopremiiljudstvuizKneževineSrbijesrpskesnagepočelesupostizatiznatnijevojneuspjehe.Postrojbesasrbijanskimdobrovoljcima,kojejepredvodioStevanKnićanin,zauze-lesu29.I.1849.Sombor.Bunjevci,naposeoniuSomboruinjegovojokolici,nakonborbabilisuizloženinasiljuipljačkisrp-skihdobrovoljačkihpostrojba,aliimjesnihSrba,štoćelošeutjecatinabudućebunje-vačko-srpskeodnose.Stradanjazarevolu-cijeopisaojesomborskisenatorIvanNepo-mukAmbrozović(Sombor,1789.–Sombor,1869.)udjeluŽa lo sti ca ža lost na Iva na Nep. Am bro zo vi ća, u zom bor skoj kralj. va ro ši pen zi o ni ra tog se na to ra, bi ža ju ćeg od ku-će pak do Ka lac se, kad su ra ci-ser bi an ci u me dju bo ju ma džar skom 1848-49. pro go ni li kat ho li ke, po nje mu istom is pi va na u Zom-bo ru god. 1850.TisudogađajiBunjevcejoščvršćevezaliuzmadžarskurevoluciju.
Preokretsedogađasnapredovanjemmadžarskihsnagatijekomožujkaitravnja1849.podzapovjedništvomMóraPerczela.BunjevcisusudjelovaliubicikodKaponje(izmeđuTavankutaiBajmoka)4.III.1849.,nakončegasuseporaženesrpskepostrojbepovukledoTitelskevisoravni.Sasubotič-kogapodručjaBunjevcisusudjelovaliuna-padunasrpskesnageizStareKanjiže(da-nas:Kanjiža)iSente23.III.1849.Promjenenaterenupratiojeivelikibrojsrpskihiz-bjeglica.OslabljenivojnipoložajSrbaJela-čićjepopraviooperacijamasvojevojskeuBačkojuljetoistegodine.Upočetkulipnja1849.prešaojesvojskomizSrijemakodSlankamenauBačku,avojskujeraspo-
rediouTitelu,Mošorinu,LokuiVilovu.GlavnistanjepostaviouTitelu.NizaojepobjedekodKaća7.VI.1849.ikodStarogBečeja24.VI.1849.,gdjejepobijedioma-džarskepostrojbepodvodstvomgeneralaPerczela.TijekomtihborbazauzetisuNo-viSad,SomborinajvećidioBačke.VijestovelikumadžarskomporazukodKaćaudijelaBunjevacapotaknulajepromjenuras-položenja,naštosuMadžariradizastraši-vanjaposlalidvijekonjičkepostrojbeuSen-ti van (madž.Felsőszentiván).Selojebiloopljačkano,strijeljanjebrijačkipomoćnikIvanRadićkaovođatamošnjihHrvata,asvisusumnjivciinterniraniuSegedin.
HrvatskeisrpskesnagepovuklesuseizBačkeoslabljeneepidemijomkolereipredbrojnijommadžarskomvojskom.Je-lačićizSrijemaponovnoprelaziDunav31.VII.1849.,nakonpočetkaopćeofenziveaustrijskihiruskihpostrojba,tesasvojimsnagamasudjelujeubitkamakojesuzavr-šilepredajommadžarskevojske13.VIII.1849.krajVilágosa(rum.Şiria).
Slomrevolucije1849.inastupajućiBachovapsolutizamiznevjerilisuočeki-vanjaslavenskihnaroda,adoneklefizičkiiduhovnoslomilebanovuličnost.Tije-komživotabiojeosjetljivazdravlja.Višejegodinapatioodbolestigrla,aukasnojživotnojdobiiodbolovauželucu,grčeva,nesanice,paralize,živčanoga,adonekleiduševnogarastrojstva.LiječiosepocijelojEuropi,odLondona,ParizaiOstendeadoBečaiZagreba.Zanimljivajenjegovaiz-java:»Jasamzdrav,imampotpunusnagutijela,aopetumirem.Austrija,kojojsamvjerovao,ubilameje!«.Svečansprovodobavljenje26.V.unazočnostizagrebač-koganadbiskupaJurjaHaulikaihrvatskihgrofovaDragutinaErdödyjaiStjepanaDraškovića.Posljednjepočivalištenala-zisenanjegovuobiteljskomimanjuNoviDvoriuZaprešiću,gdjejepokopanuka-pelicisv.Josipa.
Poslijerevolucionarno razdobljezaHrvateuBačkojdonijelojenekepromje-ne.Nakratkosuodgođenimadžarizacij-skipritiscizbogpolitičkihpromjenatepromjenaugradskimupravnimtijelima.
58
JELAČIĆ
Uhrvatskimbačkimnaseljimazapisnicisuvođeninamjesnojhrvatskojikavici,aumjestonazivaDalmatinaciliIlirsveječešćaslužbenauporabaimenaBunjevac.KaoposljedicarevolucijeuUgarskoj,napo-sevojneipolitičkepomoćibanaJelačićaiHrvatskeSrbima,nakonpočetnekonfron-tacijeisuprotstavljenostislijedilojepo-stupnozbližavanjeHrvataiSrbaujužnojUgarskoj.TakobiskupAntunovićuprepo-rodnomrazdobljuveliča»neumrloga«banaJelačića,kojemuseposvećujeprostoriuBu nje vač kim i šo kač kim no vi na ma.NekisomborskiBunjevcitosuodbijaliprihva-tititesubojkotiraliiNo vi neiAntunovića.Nasomborskompodručjuutovrijemejošsubilasvježasjećanjanaprogonkatolikaudobarevolucije,astimesepovezivaoibanJelačićkaosaveznikSrba.MadžarskahistoriografijaprenaglašenojepotenciralaulogubanaJelačićakaogušiteljamadžar-skihsnovaosamostalnojdržavi,atujein-terpretacijuprihvatioidiobačkihBunjeva-ca.Marksistisugatakođerprikazivalikaoreakcionara,štoćeseodrazitiinaodnosjugoslavenskihvlastinakon1945.premanjegovojuloziupovijesti.
HrvatskibanJosipJelačićbiojejed-naodnajvažnijihosobahrvatskepovijesti.Hrvat–Ilirac–narodnjak,kojijeinteresehabsburškedinastijeznaospojitisinteresi-maslavenstva.Međuhrvatskimpukombiojeomiljenzbogsvojegadomoljubljaipo-štivanjasveganarodnoga,aosobitomeđuseljaštvomzbogproglasaoukidanjukmet-stva.VećuXIX.st.narodjespoznaoiosje-tionjegovupovijesnuveličinu.Posmrtnepočastiipopularnostnakonsmrtinajboljesezrcaleupokliču»Ustani,bane,Hrvatskatezove!«,kojijeprviputzabilježen1867.godine,asastavnijediopjesmeUstaj, ba ne iz1906.SkladateljiVatroslavLisinski,IvanZajciFerdoLivadićstvaralisumnogagla-zbenadjelanadahnutaJelačićem.Uspome-nananjegasačuvanajeiubrojnimdjelimahrvatskihslikara.Uzagrebačkojkatedrali1985.postavljenjebrončanistojećikipJo-sipaJelačića,auzgradiHrvatskogasabora1997.postavljenojebanovobrončanopo-prsje.Likbananašaoseinapoštanskim
markama1992.i2001.tenanovčaniciod20kuna,kojajepuštenauoptjecaj1993.Njegovoimeod1998.nosiiRatnaškolaOružanihsnagaRepublikeHrvatske.
Naglavnomzagrebačkomtrguposta-vljenmujespomenikpotkraj1866.,djeloAntonaDominikaFrenkorna.Zakomuni-stičkogarežima1947.spomenikjedemon-tiran,atrgjepreimenovanuTrgrepublike.Spomenikje1990.vraćennastaromjesto,nookrenutpremajuguumjesto–kaoprije–premasjeveru,atrgujevraćenstarinaziv.
UPetrovaradinusujošzaAustro-Ugar-ske,središnjaulicaijedantrguzDunavnosilinjegovoimesvedo1948.,kadasusocijalističkevlastipreimenovaleulicuuMatijeGupca,atrguTomislavov.Odvre-menarežimaSlobodanaMiloševićaulicanosiimeBeogradska,atrgVladikeNi-kolaja(Velimirovića).USuboticijejednaodsredišnjihgradskihulicaizmeđudvajusvjetskihratovanosilanazivJelačićevauli-ca.SocijalističkesujevlastipreimenovaleuUlicuMatkaVukovića,alisuupostsoci-jalističkomepreimenovanjusubotičkihuli-camadžarskičlanovigradskogaPovjeren-stvazadavanjenazivaulicaitrgovaodbilimogućnostdaulicaponovnonosiJelačiće-voime.Na200.obljetnicurođenjabanaJo-sipaJelačića16.X.2001.uPetrovaradinu,OdborzaproslavuorganiziraojesvečanumisuzabanaJelačića,izdaoprigodnupu-blikacijuiobnoviospomen-pločunanjego-vojrodnojkućipostavljenu1901.,kojajeprefarbanapočetkom1990-ih.ProslavisunazočilimnogobrojniPetrovaradinci,dru-
RodnakućabanaJelačića
59
JE LEN
giSrijemci,mjesnevlasti,HrvatiizBačkeigostiizHrvatske.OdlukomHrvatskoganacionalnogavijećauRepubliciSrbijiiz2005.njegovdanrođenjaobilježavasekaojedanodčetirijuslužbenihpraznikahrvat-skezajedniceuRepubliciSrbiji.Proslavaseodržavaucrkvisv.JurjauPetrovaradi-nu,gdjejeJosipJelačićkršten.UspomennanjegauPetrovaradinuje25.XI.2003.obnovljenoHrvatskokulturno-prosvjetnodruštvoJe la čić.
Lit.:M.Cepelić,M.Pavić,Jo sip Ju raj Stros smayer bi skup Bo san sko-Dja ko vač ki i Sri em ski god. 1850.-1900.,Zagreb,1900-1904;F.Nikić,Bu-njevciisrpskaVojvodina1860.,Knji žev ni se ver, 3-4/1927,Subotica;S.Ilkić,Bunjevciimađariza-cija,Knji žev ni se ver,3-4/1927,Subotica;F.Nikić,RumunibanatskiiBunjevcipremaSrpskojVojvo-dinigod.1848-1849.,Le to pis Ma ti ce srp ske,sv.313,NoviSad,1927;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre me na do 1929. godine, Zagreb,1930;M.Evetović,Ži vot i rad bi sku pa Iva na An tu no vi ća na rod nog pre po ro di te lja,Subo-tica,1935;M.Beljanski,Som bor i bu nje vač ki na-ci o nal ni pre po rod (1870-1945.),Sombor,1971;A.Mijatović,Ban Je la čić: u po vo du vra ća nja Je la či-će vo ga spo me ni ka na pr vot no mje sto u Za gre bu, Zagreb,1990;A.Sekulić,Bač ki Hr va ti,Zagreb,1991;J.Kolanović,ZagrebačkibiskupJurajHau-likiustoličenjebanaJosipaJelačića,Fon tes : iz-vo ri za hr vat sku po vi jest,3,Zagreb,1997;J.Neu-städter,Ban Je la čić i do ga đa ji u Hr vat skoj od go di ne 1848,2,Zagreb,1998;200. ob ljet ni ca ro-đe nja ba na Jo si pa Je la či ća: 1801-2001,Petrovara-din,2001;D.Šokčević,Hr va ti u oči ma Ma đa ra, Ma đa ri u oči ma Hr va ta : ka ko se u po gle du pre ko Dra ve mi je nja la sli ka dru go ga,Zagreb,2006;H.Gračanin,JosipJelačićBužimski,Me ri di ja ni, 110, Zagreb,2006;M.BaraiT.Žigmanov,Hr va ti u Voj vo di ni u po vi je sti i sa da šnjo sti : osnov ne či nje-ni ce,Subotica,2009;Enciklopedija Novog Sada, 30,NoviSad,2009.,S.Gavrilović,HrvatskibanJosipJelačićiSrpskaVojvodina1848/49,Zbor nik Ma ti ce srp ske za isto ri ju,63-64,NoviSad,2011.
D.DemaniM.Bara
JELAŠIĆ,Stipan(Aljmaš,madž.Bá-csalmás,13.I.1946.),odvjetnik,vrhunskisportaš.SinKaćmarcaLazeiKaćmarkinjeDominike(Doke),rođ.Mamužić.Osnov-nuješkolupohađaouKaćmaru,auBajiEkonomskitehnikum,nakojemje1964.imaturirao.Usrednjojseškolipočeobavi-tikošarkomibrzojepostaoregistriranimčlanomprvoligaškekošarkaškemomčadi
bajskeBácsketedržavnimomladinskimprvakom1963.IstegodinesudjelujenakvalifikacijamazaEuropskuliguuSanSebastianu.Nakonodsluženjavojnogaro-kastudiranaPečuškomepravnomsveučili-štu.UtomrazdobljuigraudrugoligaškomekošarkaškomtimuPEAC.Diplomiraojeidoktorirao1970.Do1975.radiiigrako-šarkuustolnobiogradskomprvoligaškomVi de o to nu,azatimdo1985.utamošnjemGEO-u.God.1974.položiojeispitzapo-reznogasavjetnikaistrukovnogapravnikazaratarstvo.Uodvjetničkomzvanjubaviseobiteljskim,nasljednim,zemljišnimiso-cijalnimpravom.God.2003.kaotenisačosvojiojenaslovdržavnogaprvakausvojojdobnojkategoriji.Od1998.uStolnomBi-ogradu(madž.Székesfehérvár) sudjelujeuutemeljenjuhrvatskesamouprave,kojojjevodećičlando2010.
Ž.Mandić
JE LEN (lat.Cervidae),divljaživotinjaizporodicedvopapkara.Vitkajetijela,sme-đihdlaka,preživač.RasprostranjenisuuEuropi,AfriciiAmerici,adanasihimaiuAustraliji,NovomZelandu,GvinejiinaKaripskimotocima.Porodicaobuhvaća45vrsta,međuostalimajelene,srne,soboveilosove.Najuočljivijeimjeobilježjerogovlje,kojeuglavnomimajumužjaci,aurazličitihvrstaimarazličiteoblike.Veličinajelenavrlojerazličita–duljinasekrećeod0,7do2,9m,visinauramenimaod0,3do1,9m,atežinaod7do800kg.Nastanjujumnogo-brojnarazličitastaništaimogusenaćiupu-stinjama,stepama,tundrama,aliimočvara-maišumama,kaoštojeslučajuPodunavlju.
Imajuvažnuuloguumitologijiikulturimnogihnaroda.Jošurazdobljupaleolitikanastalisušpiljskicrtežiljudiiživotinjasjelenjimrogovima.Svestarekulturepo-znajunekiobliknjihovaštovanjatesesu-srećuukeltskoj,ustarogrčkojinordijskojmitologiji,apoznatisuiuizvaneuropskimkulturama.Ukršćanstvupobuđujudivlje-njezbogljepoteielegancije(2Sam22,34;Ps18,34),aJeremijanavodikošutukaosimbolmajčinskeljubavi(Jr14,5).Košutasimboliziraipravednikažednaizvor-vode,tj.Božjeriječi(Ps42,2).
60
JE LEN
Kaojedanodnajatraktivnijihpredstav-nikaeuropskefaune,stoljećimaopstajeiušumamairitovimauPodunavlja,uzna-seljaukojimaživeŠokci.SpominjeseiuekspedicijipodunavskimritovimaštojujepotkrajXIX.st.organiziraoaustrijskiprijestolonasljednikFranzFerdinand.UnjojjesudjelovaoiznamenitinjemačkizoologipisacAlfredBrehm.Gotovojenemogućezamislitiprostraneritovebezmnogobrojnihjelenjihkrda,apoznatajeprodornarikajelenaurujnu,kadodraslijeleniokupljajuharemekošutaradiparenja.ZastupljenostjelenauokolišuuzrokovalojeulazaknjegovamesauprehranumeđuŠokcimatejepridonijelorazvojulovailovnogaturizmaunekimnaseljima(Plav-na,Monoštor).
UjednojsvojojknjizispominjeihiknjiževnikAntunGustavMatoš:»Odlu-čiosamsezaSrbiju,ikakonisamimaoputnogtroška,prijeđemizVukovarapre-koDunavakmomdjedu,vascijelojBačkojpoznatom’meštru’(učitelju)Grgi,kojijetadaljetovaouubavomseluPlavni,krajdunavskogritabogatogjelenimaipticamamočvaricama...«.
Čestosesusrećeuheraldici,kaoživisimbol,itourazličitimpoložajima:uho-du,unapadu,uskokuilijepakprikazanajelenjaglavaijelenjirogoviurazličitimoblicima.Ugrbovimasimbolizirapoliti-ku,mir,harmoniju,napredak.Upravozbogtoganalaziseuamblemimaraznihdrušta-va,organizacijaiudruga,tesetakonašao,primjerice,iuamblemuHKUPD-aMa toš izPlavne.NalaziseiugrbuAutonomnePokrajineVojvodineiz2002.,naštituslo-
ženomoddvajuuspravnihpolja(grboviBačkeiBanata)ijednogapoloženoga(grbSrijema).UgrbuSrijema–umodrom,kra-ljevskiplavompoljustrisrebrnevrpce,ko-jesimbolizirajuBosut,SavuiDunav,ispoddrugevrpce,nazelenupolju,odmarasejelensazlatnomogrlicomokovrata,aizanjegarastečempres.UsličnuheraldičkomoblikunalaziseinastaromgrbuSrijemskežupanijetenadanašnjemugrbuVukovar-sko-srijemskežupanije.
Lit.:A.G.Matoš,Mojizatvori,Pe čal ba, ka pri si i felj to ni,Zagreb,1939;Po pu lar na en ci klo pe di ja, Beograd,1976;Rječ nik bi blij ske kul tu re,Zagreb,1999;Slu žbe ni list AP Voj vo di ne, 10/2002,18/2009,NoviSad;www.gornjepodunavlje.info.
Z.Pelajić
JELIĆ,Mišo(Santovo,17.XII.1881.–Ba-ja,13.II.1961.),odvjetnik,kulturnidjelat-nik,književnik,rodoljub.Devetojeinaj-mlađedijetesvojihroditeljaMišeiMarte,rođ.Filaković.Pučkuješkolupohađaourodnomemjestu.Poputvećineondašnjesantovačkedjece,ionbivjerojatnoostaokodkućeinastaviopoljodjelskiposaosvojihroditeljadaučiteljMijoMatkovićnjegovaocanijenagovoriodagadadenadaljnješkolovanje.Budućidaimseobiteljubrajalameđuimućnije,toimniječinilonepremostiveteškoćepajesrednjoškolskunaobrazbustekaouSomboru.Zaseljačko-gajesinajedinamogućnostdaseuzdignebilasvećenička,učiteljskailiodvjetničkakarijera.Jelićjeizabraoodvjetničku,alijeposliječestoznaoreći:»Štetaštoni-samošozasvećenika,ondabiistommo-gobuditnašeHrvate«.PravojesvršiouKolozsváru(rum.Cluj-Napoca)1907.,od1912.imasvojureduBaji,aodvjetničkiispitpoložioje1913.uMarosvásárhelyu(rum.TârguMures).
JošprijekonačnogadolaskauBajusu-djelujeutamošnjemprosvjetiteljskomra-dutepostaje»desnomrukom«svećenikaLajčeBudanovića,naposeprisastavljanjupravilaiutemeljenjaBunjevačkečitaonice,kojaćepostatirasadištemnarodnesvijestiiuporištemprotivasimilacijskihnasrtajanapodunavskeHrvate.PravilaradaMi-
GrbAPVojvodine
61
JELIĆ
nistarstvoprosvjeteivjeredugonijehtje-loodobriti,tvrdećidasupanslavistička,nonakrajusuodobrena,alipodimenomBajskakršćanskačitaonica.ZahvaljujućiJelićevuusrdnomzauzimanjutenjegovojorganizatorskojiredateljskojsposobnosti,uBajiseinteziviraohrvatskikulturniživot.Utemeljiojekazališnudružinu,kojajepri-godomprvogaVelikogaprela,održanogauhoteluZlat no ja nje2.II.1910.,svelikimuspjehomprikazalakazališnikomadIvanaPetrešaDva bi la ga vra na.Brzonapredujeiuprofesionalnojkarijeri:postaoječlanomsudbenogastola,počasnimžupanijskimjavnimtužiteljem,auztoipravnimza-stupnikomičlanompredsjedništvaUdrugeFerencovakanala.
NapočetkuPrvogasvjetskogaratakaoaustro-ugarskivojnikbiojenaruskojfrontiuGaliciji,aposlijejepremještennasrpskobojište,gdjejepromaknutučasni-ka.ImenovanjevojnimzapovjednikomuŽablju,azatimnačelnikomvojnepolicijeuBeogradutepročelnikomtamošnjegaodje-lazagospodarstvoitrgovinu.Razvojačenjeujesen1918.učinusatnika.
ŽarkoježelioujedinjenjesvihHrva-ta,aostvarivimgajezamišljaouokviruAustro-UgarskeMonarhije.VidjevšiuSr-bijiipravoslavljuprotivnikebačkihHrvata,napovratkuizvojske4.XI.1918.,zajednosasomborskimpravnikomIvanomPaštro-vićemisdijelomtamošnjihHrvata,uSom-boruosnivaBunjevačkovijećesaželjomdaspriječiodcjepljenjeVojvodineodMo-narhije,notomunijepošlozarukom.ZatrajanjasrpskeokupacijeBačkogatrokutazbogspomenutedjelatnostiirodoljubljabiojeprisiljennaskrivanje.
Većuprvojpolovini1920-ihpokretač-kajesnagahrvatskoganacionalnogagiba-njauBajiinjezinojokoliciteistinskivođaHrvataumadžarskomdijeluBačke.God.1924.budimpeštanskeBu nje vač ke i šo kač-ke no vi ne priopćuju:»USantovujerodjendr.MišoJelić,bajskiodvitnik,velikirodo-ljubišokačkipodpridsidnikBunjevačkogišokačkognarodnogodbora«,a1931.jepostaonjegovimpredsjednikom.
UzJelićevekorisnesavjeteidjelatnosudjelovanje,opetjeaktiviranabajskaČi-taonica,kojojjebionesamočelniknegoislužbenipravnik.Najvišesezauzimaozakazališniodjel,smatrajućinajvažnijomza-daćomupravočuvanjematerinskogajezi-ka.UBajiiobližnjimselimaorganiziraojeamaterskekazališnedružine,smadžarsko-gajeprevodioonodobneomiljeneigrokaze(ponajvišekomadeEdeaSzigligetia,Feren-caCsepreghya,EdeaTótha),uvježbavaoihirežiraoteorganiziraonjihovoprikaziva-njenaFancagi,uBaškutu,Čavolju,Senti-vanu,Bikiću,KaćmaruiGari.Osimtoga,glavnijeorganizatorbajskihmarindanskihveselja,tzv.prela(prvijepredložiodaimnazivbudeHrvatskoprelo),nakojimajenastojaookupitiHrvateizsvihdijelovasje-verneBačke.
Biojeiširiteljhrvatskepisaneriječi.OsobnosepretplationavišesubotičkihizagrebačkihnovinatenatravničkiGlasnik,ananjegovusuadresuredovitosti-zaliisvesciPučkeknjižniceDruštvasv.JeronimaizZagreba.Svejetozatimišloizrukeurukutebivaloizvoromrazonodeiznanja.Kaoodvjetniknašemujepukubioodiznimnepomoći.MeđubačkimHrvati-masloviojekao»našfiškal«,kojisvakomuradopomaže.
Sbujanjemmadžarskoganacionaliz-manjegovajedjelatnostotežanatejeion,»kojimjenašamladežbilaoduševljena«,potkraj1930-ihpotisnutizvodstvaČita-onice.Kolikojezbogsvojenepokolebljivehrvatskesvijestibiotrnuokuondašnjimvlastimapokazujeipismoizuredabaj-skogagradonačelnikovaupućeno1935.santovačkomužupniku,ukojemsetražeinformacijeopodrijetluMišeJelića»kojijeovdjenačeluBunjevacaikočinjihovumadžarizaciju«.
»Unovoj,slobodnojMadžarskoj«po-staje»nepoćudnomosobom«.Zbog»sum-njivedjelatnosti«1948.najprijemujeza-branjenodvjetničkirad,savmujeimetak(međuostalimiznatandionjegovihknji-ževnihradova)zaplijenjen,azatimjepodlažnomoptužbomzatvoren,nemilosrdnomučeniosuđennadoživotnurobiju.Kada
62
JELIĆ
je1954.dobiooprost,izzatvorajeizišaokrajnjenarušenazdravlja.Budućidamujekućaumeđuvremenuspaljena,biojepri-siljenživjetiupodstanarstvuuzniskumi-rovinu.Najvećidiosvojegapreostalogaži-votaproveojeubolnici,gdjejeipreminuo.Pokopanjenabajskomgrobljusv.Roka.
Kaoljubiteljnarodnogapjesništvaotrg-nuojeodzaboravanekolikopučkihumo-tvorina(Pro cva la je tu rum šep te li ja, Zlotvo ru ša vi la, Za spo Mar ko, Vra ne ti ce...), a isamseokušaou pisanjuumjetničkeba-lade(Smrt Ani ce Lu ki ne).Odknjiževnihdjelapronađenesu32njegovepjesmei25proznihnapisa.Razmjernodugovremen-skorazdobljeodprvogadjela,pisanogajošpotkrajXIX.st.,iposljednjega,pisanogapredsmrt,tenjihovatematskaraznolikostdajunaslutitidajetihdjelamoglobitiznat-noviše,alisuuništenailiizgubljena.Me-đupjesmamanalazimodječje(San to vač koj dit ci, Vin ča nje),ljubavne(Če ka me, Zov iz ne ba, Cvit mi tu gu bla ži),proturatne(Zadu šni ca, Mo li tva san to vač koj Go spi, Osvi-šće nje), anajvišerodoljubnih(Do gro ba Hr va ti, Smrt ro da mo je ga, Sun ce u no ći). Jednajenjegovabudnica(Svi na Pre lo!) 1946.iuglazbljena.
UmadžarskomdijeluBačkejamačnojebioprvikojijesvojjeziknazivaohr-vatskimimenom,asvojesunarodnjakeHrvatimateihjedržaoneodvojivimdi-jelomhrvatskoganarodnogbića(Slo bo da
svi će).Laganimstilom,primjerenimširo-kuslojupublike,živimijednostavnimje-zikomteokomvještapromatrača,nižućislikeidiličnogakrajolika,izražavačežnjuzarodnimselom(Ku ći, ku ći!),ljepotomidražešćunjegoveokolice.Ponosisesvo-jimzavičajnimgovorom,»milozvučnombačvanskomikavicom,kojusamsmaj-činimmlikomusisaousebe,ikojamijemilijaodsvihjezikaovogasvita«(U čast ika vi ci).Injegovaproznadjela,tematskijednakotakoraznovrsna,nastalasuponaj-višeiznuždedanogatrenutka:daopskrbipučkimprosvjetnimštivomsvojesunarod-njakeidanađeizrazzasvojanagnućaitežnje.Vodećisemišlju»Sveštobiše,nevraćaseviše«,nastojaojestavitinapapiritakopokušatiotrgnutizaboravunekesvojedojmoveiuspomeneizdjetinjstvaimla-dosti(ciklus Si ća nja),kojinisusamopukobilježenjeonodobnihdogađajanegosuibogativrijednimpodacimateimajugole-muvrijednostpogotovuzalokalnupovijest,etnologijuiproučavanjemjesnogagovora.
Zahvaljujućinjemu,danasimamocjelo-vitijuslikuionekimistaknutimkulturnimdjelatnicimaiglasovitimrodoljubimapoputučiteljaMijeMatkovića,svećenikaGrgeJasenovićaiIvanaPetreša.Jezikjenjego-vihdjelauglavnomonodobnastandardnabačkaikavica,sčestimprimjesamasanto-vačkogagovora,navlastitouleksičkojgrađi.PjesmaNa maj či nom gro bu pisanajetako-rećiposvenazavičajnomegovoru,aSlomlje na na da gotovodosljednoijekavicom.
Lit.:S.Borovszky(ur.),Bács-Bo drog vármegye monographiája,1,Budapest,1909;J.Rapcsányi,Magyar városok monografiája : Ba ja és Bács-Bo-drog vármegye községei, Budapest,1934;S.Velin,Bu nje vač ke i šo kač ke no vi ne (rukopis),1969;M.Beljanski,Som bor i bu nje vač ki na ci o nal ni pre po-rod (1870-1945),Sombor,1971;M.Mándics,A magyarországi bunyevác-horvátok történe te : Po-vi jest bu nje vač kih Hr va ta u Ma đar skoj, Kecs-kemét,1989;A.Sekulić,Bač ki Bu njev ci i Šok ci, Zagreb,1989;A.Mujić,BajskaBunjevačkačitao-ni ca, Su bo tič ka Da ni ca : kalendar za 1992. god., Subotica,1992;J.Žužić,MišoJelić, Hr vat ski gla-snik,18/1994,Budimpešta;Ž.Mandić,Grijehbibiozaboravitiga,Hr vat ski ka len dar 1995,Budim-pešta,1995;M.Mándics,Pe tres János – csávolyi espe resplébános, író és költő életútja,Csávoly,1997;S.Blažetin,Knji žev nost Hr va ta u Ma đar-
Mišo Jelić
63
JEREMIĆ
skoj od 1918. do da nas,Osijek,1998;M.Mandić(prir.),Hr vat ski knji žev ni ci u Ma đar skoj : Ivan Pe treš, Budimpešta,1999;Ž.Mandić,»ZaboravidasiŠokacbio«, Hr vat ski ka len dar 1999,Budim-pešta,1999;Ž.Mandić(prir.),Hr vat ski knji žev ni-ci u Ma đar skoj : Mi šo Je lić, Budimpešta,2000;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005.
Ž.Mandić
JEN DEK (tur.hendek:prokop,kanal,rov),kopaniusjekuzemlji,hidromelioracijskosredstvosulogompovršinskogaodvođenjavode.Poznajegavećinastarihcivilizacija.Nastaojeradinatapanjapoljoprivredno-gazemljištailiodvođenjasuvišnevode,aliosimupoljoprivredisvojuuloguimaiustanogradnjijeromogućujesmanjenjene-gativnihutjecajavodeipratećevlagenagrađevinskeobjekte.
Njegovajeuporabačestaiupoljopri-vrediiustanogradnjibačkihBunjevacaiŠokaca,budućidasunapodručjukojena-seljavajubileraširenenadzemnevodeteihjetrebaloregulirati.Natajsunačinpove-ćanepovršineobradivezemlje,poboljšanajenjezinakvaliteta,aobjektimaodnabojaproduljenjevijektrajanja.
Kopalisuseoštrimalatimazaobraduzemlje,kaoštosuašov,tj.štihača,lopataiplugskonjskomvučom.Uovisnostiona-mjeni,bilisurazličitihdimenzijaipopreč-nihprofila,tj.širine,dubineioblika.Napoljoprivrednomzemljištuvodajeodvođe-naudolove,aposlijeiuplanskiprokopanekanalekojisusenajčešćenalaziliuzrje-čice(npr.Čik,Krivaja,Mostonga).ZaSu-boticujeosobitovažanVok,kanalproko-panuzpotokradiodvodavodeiznekolikookolnihbara,aliioborinskihvodauPalić.Unaseljenimmjestimauplavnimpodručji-mateupodručjimagdjesupodzemnevodevisokeplanskisukopaniuprvojpoloviniXX.st.ispredkućaizmeđucesteipločni-kakakobiprikupljaliiodvodilioborinskevodepremakanalimaradizaštiteobjekata.
A.Rudinski
JENDEK-MAJKE,dječjaigra.Igralasenaotvorenome,itoujendeku,tj.kanalu.Skupinaod6-7djecenajprijemeđusobombiratkoćebiti»jendek-majka«,zatimse
određujeteritorijzaigrutakodadiojen-dekauduljiniodoko4-5mnaobakrajaoznačigrančicomiliodjevnimpredme-tom.»Jendek-majka«tadasilaziujendek,aostalasedjecaraspršedogranicaozna-čenogateritorijazaigrutetrčeipreskačukanal.Ciljjeigračapreskočitikanalinedopustiti»jendek-majci«daihuhvati,a»jendek-majke«dauhvatijednogaodigra-ča,nakončegaonpreuzimanjezinuulogu.Igračikojikanalpreskačunesmijutouči-nitiizvanutvrđenihgranica.Akoskupinučinivišeod10-12djece,igrasemožeigratiisdvjema»jendek-majkama«,alisetadaiduljinakanalanakojojjedopuštenopre-skakanjepovećavana9-10m.
P.Skenderović
JEREMIĆ,Risto(Foča,18.V.1869.–Mostar,16.IX.1952.),liječnik,povjesničarzdravstvenekulture,publicist.Školovaoseurodnomemjestu,Sarajevu,Dubrov-niku,BečuiGrazu,gdjejedoktorirao1897.IsprvajeradiouZemaljskojbolniciuSarajevu.Poslijeje,kaoprvibosansko-hercegovačkikirurg,biošefkirurgijeutuzlanskojbolnici,auPrvombalkanskomratu1912.biojedobrovoljnikirurguKra-gujevcu.KakojebiočlanudrugaSrpskisokoliPobratimstvokojesusurađivalesbeogradskomNarodnomodbranom,kojajeposlijeaustro-ugarskeaneksijeBIH(1908.)slalaparavojnesnageizSrbijeuBosnuradiborbeprotivAustro-Ugarskeivršilana-cionalističkupropagandu,poslijeatentatanaprijestolonasljednikaFranjuFerdinan-da,naveleizdajničkomprocesuuBanjojLuci1915.-16.osuđenjena3godinerobije,alije1917.amnestiranipuštennaslobodu.Nakon1918.radiokaoupraviteljbolniceuSarajevu.
USuboticujedošao1923.namjestošefaambulanteDirekcijedržavnihželje-znica,azadocentaihonorarnogaprofeso-rasudskemedicinenaPravnomfakultetuizabranje1926.Držaojepredavanjaizto-gapredmetanatrećojgodini,aotvoriojeiambulantuusklopustudentskogadoma.Zahonorarnogaprofesoraponovnojeiza-bran1932.,aumirovinujeotišao1934.Za
64
JEREMIĆ
počasnogadoktoraSveučilištauBeograduizabranje1937.
Angažiranunacionalnomradu,biojemeđuosnivačimaSrpskogakulturnogadruštvaPro svje tauSarajevu1902.iSrp-skogakulturnogaklubauBeogradu1936.Nanjegovukarijeruvelikjeutjecajima-lopoznanstvosJovanomCvijićem1911.Podnjegovimutjecajempočeosebavitiidruštvenimznanostima,uprvomreduproučavanjempovijestizdravstvenekul-ture,zatimnacionalnepovijesti,etnologi-je,antropologijeidrugihdisciplina.Međuostalim,pisaojeiopovijestizdravstvauDubrovniku,Zemunu,SrijemskimKarlov-cima,PetrovaradinuiBokiKotorskoj.
AutorjeidvajuradovautematskimbrojevimasubotičkogačasopisaKnji žev-ni se verkojisubiliposvećenibačkimBunjevcima.Najprijejeubr.3-4/1927urubriciPo da ci i do ku men taautorčlankaBe le ške o Bu njev ci ma,kojijepodijeljenutripoglavlja:O bu nje vač kim pre zi me ni ma, Bu nje vač ke na rod ne pe sme i O na zi vu Bu-nje vac(str.158-165).SlužioseliteraturomJovanaCvijića,AlekseIvića,RadivojaSi-monovića,MijeMandića,BlaškaRajićaidrugihautora.Uprvomdijeluanalizira90bunjevačkihprezimenaidajepodatkeotomekadsemogudatirati,nakojimsuteritorijimarasprostranjenaikojimvjero-ispovijedimapripadajunjihovinositelji.Udrugom,kraćemdijelu,zasnovanomnara-dovimaBlaškaRajića,ocrtavabunjevačkenarodnepjesmeipronalaziunjimadubljekonturebunjevačkihmigracijskihkretanja.UtrećemdijeluradaizlažeranesačuvanespomeneetnonimaBunjevaciosporavadajeonoizvedenoodimenarijekeBu-ne.UčlankuBu nje vač ka pre zi me na,ubr.7-10/1930(str.252-259),natemeljuvlastitihbilježaka,kojejedopunjavaopodacimaizSu bo tič ke Da ni ceiIványijevemonografi-jeSubotice,teuzpomoćMijeMandićaiKatePrćićpopisaojeizvornabunjevačkaprezimenaimjestaukojimaseonasusreću.AutorjeičlankaBu kin (jed no šo kač ko na-se lje u Bač kom Po du na vlju),objavljenogau Gla sni ku Ge o graf skog dru štva(Beograd,12/1926,str.95-102).Utomsunekadhrvat-
skomemjestuvećinskostanovništvotadavećbiliNijemci,nonakonDrugogasvjet-skogarataiNijemciiHrvatiiznjegasuise-ljeni,aselojepreimenovanouMladenovo.
Lit.:K.Kuntić,Prav ni fa kul tet u Su bo ti ci,diplom-skirad(rukopis),FilozofskifakultetuBeogradu,[1990];En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,6,Zagreb,1990;V.Maksimović(prir.),Oda bra ni ra do vi : Ri sto Je re mić,Srbinje,1998;E.Libman, Gra đa za me di cin sku bi bli o gra fi ju Su bo ti ce (1828 - 2005), Subotica,2008;Srp ski bi o graf ski reč nik, 4, No vi Sad,2009.
S.Mačković
JESENOVIĆ,Feliks(Su bo ti ca, 20. VI. 1854.–Baćino,1.IX.1939.),svećenik,pro-micateljbunjevačkekultureiobičaja.SinjeNikoleiJulijane,rođ.Horvatović.Zasve-ćenikajezaređen1879.SlužbovaojekaokapelanuSantovu(madž.Hercegszántó)1880.-82.,Čantaviru1883.-84.iužupisv.RokauSubotici1885.USuboticijekatehe-tauosnovnimškolama1886.-93.,aod1894.župnikjeuBaćinu(madž.Bátya),gdjejeostaoživjetidokrajaživotaiostaviodubo-kitragkaonacionalnosvjestanBunjevac.
EtnomuzikologinjaAnikóFehérpišekakosezanjegovažupnikovanjapromi-jenilabaćinskaženskanarodnanošnjaipostalapoputonihuBačkoj–donjegovadolaskauovonaseljebilajesličnaširokojnošnjiizJužnogaAlfölda.Dodajeikakosumještanivjerojatnoodovogasubotič-kogBunjevcanaučilinekolikobunjevačkihpjesamakadasugapozvaliusvatove,aonimjeotpjevaonekeodomiljenihpjesamaizsvogazavičaja.Tadašnjijeobičajbiodaonajtkoželiotpjevatikojupjesmuustaneizatražidopuštenjeodnazočnihdazapjeva.
NjegovbratIvanJesenović(Subotica,12.II.1836.–Subotica,24.II.1909.)ta-kođerjebiosvećenik,kojijeslužbovaouBajmoku,Gari,Baćinu,BačkojTopoli,Lemešu(madž.Nemesmilitics),Adi,Kać-maru,Subotici,Dušnoku,Sonti,LudašuiSu bo ti ci.
Lit.:Z.Fehér,A.Fehér,Bátya népzenéje,Kecs-kemét,1993;Z.Fehér,Bátya éle traj za,Bátya, 1996;A.Lakatos (ur.),A Ka loc sa-bácsi fő-egyházmegye történe ti se ma ti zmu sa 1777-1923, Kalocsa,2002;Z.Fehér,»Ki kell, hogy sor so mat
65
JE ZIK
kiáltsam«,Bátya,2005;A.Fehér,Bátyanépzené-je(dostupnona:http://www.folkradio.hu/folksze-mle/feher_batya/).
L.Heka
JE ZIK,složenznakovnisustavnamijenjenzahtjevnijojkomunikacijioširemspektrutema.Uosnovnomseznačenjuodnosinaprirodneljudskejezike,tj.nakomunikacij-skesustavekojisuseuljudskimzajedni-camarazvilispontanoteserabeprimarnougovorenu,asekundarnoiupisanuspo-razumijevanju;uširemznačenjuujezikese,međutim,ubrajajuiumjetnikodovi,npr.znakovnijezikgluhih,aliionikojimanekomunicirajuljudi,bezobziranatojesuliumjetniiliprirodni,npr.računalniiživo-tinjskisustavisporazumijevanja.
Usvijetusegovori između3000 i6000prirodnihljudskihjezika,pričemujetočanbrojteškoodrediti,međuostalimizbogtogaštojekatkadnemogućesasi-gurnošćuutvrditigovorilinekazajednicasamostalnimjezikomilisamospecifičnimdijalektomjezikakojijeproširennaznatnoširikrugbrojgovornika.Naime,jezicisespontanoraslojavajunavišeilimanjeraz-ličitevarijeteteuskladusazemljopisnomidruštvenomdistribucijomsvojihgovornika,pričemuizčistojezikoslovneperspektivenijemogućeodredititočkuukojojnekiva-rijetetprestajebitidijalektomjezikamajkeipostajesamostalnimjezikomkćeri.Poče-cimodernogashvaćanjajezikasežuuXIX.st.,kadsuširenjenacionalizmaidruštvenamodernizacijapostavilitemeljezanasta-naknacionalnihkulturaudanašnjemsmi-sluriječiistandardnihjezikakaonjihovabitnasegmenta.Uskladustimshvaćanjem,lingvističkisevarijetetsmatrajezi-komkadjestandardizi-ranuosnovnimjezičnimpriručnicima(tj.grama-tika,rječnik,pravopis)ikadserabiudruštvenoprestižnimkomunika-cijskimdomenama,npr.školstvu, sredstvi majavnoga priopćivanja,
javnojupravi,sudstvuidr.Upostmoder-nodobauviđase,međutim,dajejezičnazbiljaznatnosloženijatedamodernističkimodelnemožeobuhvatitimnogenestan-dardiziranevarijetetekojisubezsumnjesamostalnijezicijernisugenetskipovezaninisjednimdrugimvarijetetom,alinivari-jetetekojisuunekojmjeristandardizirani,aliihnjihovigovorniciipaknesmatrajusamostalnimjezikomuuobičajenomsmi-sluteriječi(npr.gradišćanskohrvatski).Uskladustim,izamodeliranjesociolingvi-stičkezbiljetražiseprimjerenijipojmovniinstrumentarij.
Kadjeriječojezičnimvarijetetimavi-šegasociolingvističkogastatusakojimaseslužebačkiHrvatiikojimasuseuprošlo-stislužilinjihovipreci,njihovjereperto-aruvelikojmjeriuvjetovannacionalnimimodernizacijskimprocesimakojimajetazajednicabilaizloženatesuvremenimje-zičnimidruštvenimtendencijamakojesuzanjukarakteristične.UvrijemesvojegadoseljenjauugarskoPodunavljetestoljećeipolnakonnjegabačkisuHrvatisudjelo-valiunadregionalnojtradicijipismenostičijisunositeljibilifranjevci,abilajeproši-renaodDalmacije,prekoBosneiSlavonije,doUgarske.Dijalektalnuosnovicujezikatepismenostičinilajenovoštokavskaika-vica,aodlikovalagajerazmjernaleksička,sintaktičkaistilskarazvijenosttevelikaujednačenostuporabe.Njegovisugako-risnicidiljempodručjanakojemsenjimepisalonazivaliilirskimislovinskim(tasusedvaimenarabilaiuBačkoj),povreme-
Subotičkistatutiz1745.
66
JE ZIK
nobosanskimidalmatinskim,aukasnijimrazdobljimaislavonskim.Rabiosenajprijeuvjerskojpismenosti,nouXVIII.st.ušaojeiuvisokuknjiževnostiupravnetekstove.IakoumanjojmjerinegouSlavoniji,doga-đalosetoiuUgarskoj,gdjejenajboljipri-mjerupravnihtekstovasubotičkigradskistatutiz1745.,aambicioznijeknjiževnostiUti še nje oža lo šće nihGrguraPeštalićaiz1797.SvremenomsusebačkiHrvatiuklju-čiliiusporazumijevanjenanjemačkomimadžarskom,pričemusumnogiodnjih,usporednosčvršćomintegracijomuugar-skodruštvo,upravomadžarskijezikpri-hvatilikaosvoj.TajjeprocesbioizraženosobitouXIX.st.,nakonštojeuXVIII.st.oslabioutjecajfranjevačkepismenostiteopćenitopovezanostbačkihHrvatasHr-vatimaizdrugihkrajeva–domaćanovo-štokavskaikavicauvišimsedruštvenimkrugovimatadačestonazivala»kuhinj-skimjezikom«,kojimsekomuniciralojošsamosaslugama.
PotkrajXIX.st.IvanAntunovićnastojiobnovitiprekinutevezesasunarodnjacimaizdrugihkrajevatese,međuostalim,u
Bu nje vač kim i šo kač kim no vi mazauzimazatodaseubunjevačkeišokačkeškoleuvedehrvatskijezik–objašnjavapritomkakojeto»onajjezikkojegsmodosadnazivaliilirskim,nikidalmatinskim,ni-kipakoslavonskim«.NoAntunovićevjeutjecajnašireslojevebioograničen,itonesamozbogotporaMadžaraionihkojisuMadžarimabiliskloni,negoizbogpoja-vealternativneideologijekojaještokavskonarječjeizjednačilasasrpskimjezikomteiztogaizvelazaključakdasusvištokav-ciSrbi.TujeideologijumeđuBunjevcimazastupaonpr.AmbrozijeŠarčević,anjezinjeutjecajdosegnuovrhunacnakon1918.,kadjebilaprovođenauškolamaijavnomživotuuonomdijeluBačkekojijepripadaoKraljeviniSHS.Sdrugestrane,urazdobljuizmeđudvajusvjetskihratovaKatoličkajecrkvapostalaglavnimuporištemupora-behrvatskogajezikauBačkoj,štojebilagolemapromjenajerjedesetljećimaprijetogačestobilaoruđemadžarizacije.Na-konDrugogasvjetskogaratahrvatskijeuBačkojponovnoujavnojuporabi,uprvomreduuSubotici,ukojojseizdajunovineiodržavaškolskanastavanahrvatskom,adjelujeiHrvatskonarodnokazalište.BilojetoposljedicanastojanjaKomunističkepartijedasedistanciraodprijeratneslu-žbenepolitikepremabačkimHrvatima,notrajalojesvegadesetakgodina.Naime,uskloputzv.Novosadskogadogovora1954.,nakojemsusrpski,hrvatski,bosansko-her-cegovačkiicrnogorskijezikoslovcitreba-lipostavititemeljezajedinstvenujezičnupolitikunapodručjunakojemsegovori-lo»srpsko-hrvatski«,uSrbijijezajavnuuporabupropisanisključivo»ekavskiiz-govor«.NakontogasvevećibrojbačkihHrvataprihvaćasrpskikaojezikjavne,aliiprivatnekomunikacije,sličnokaoštosustoljećeipolprijeprihvatilimadžarski,atajjeprocesktomupraćenintenzivnimpo-vlačenjemhrvatskihmjesnihgovora.
Tijekom1990-ih,nakonraspadaJugo-slavije,aliijezičnepolitikekojasezauzi-malazajedinstveni,iakopolicentričnisrp-sko-hrvatskijezik,bačkiHrvatipostavljajuzahtjevezaponovnouvođenjehrvatskogaNeven, 15. III. 1908., Subotica.
67
JE ZIK
unekedomenejavneuporabe.Uslijeduto-ga,hrvatskipostupnoulaziumedije,javnuupravuiškole.NahrvatskomuSuboticitakoizlazitjednikHr vat ska ri ječod2003.(nakonštojeu1990-imaizlazioŽig),kato-ličkimjesečnikZvo nikod1994.(nakonštojeod1978.izlaziloBač ko kla sje)teglasiloDemokratskogasavezaHrvatauVojvodiniGlas rav ni ceod1990.SubotičkiogranakMaticehrvatskeobjavljujektomučasopisKla sje na ših rav ni od1996.,aZavodzakulturuvojvođanskihHrvataGo di šnjak za znan stve na is tra ži va njaod2009.NaRadi-juSuboticaod1998.postojiuredništvonahrvatskomjeziku,kojedanassvakodnevnoemitiratrosatniprogram,atjednejednosat-neemisijenahrvatskomnastaleuvanjskojprodukcijiemitirajuseinaRadijuBačkaizBača(od2011.dvosatna)tenaRadijuSom-borod2009.Hrvatskojezičniprogramemi-tiraseinakatoličkomRadijuMarija.Od2010.naTelevizijiVojvodineodponedjelj-kadosuboteemitirajusedesetominutnevi-jestinahrvatskomtedvijetjednepolusatneemisijeizkulture,aemisijenahrvatskomnastaleuvanjskojprodukcijiemitirajusepovremenoinalokalnimsubotičkimisomborskimtelevizijama.Predškolskiod-gojnahrvatskomorganiziranjeuSubotici,TavankutuiMalojBosni;osnovnoškolskanastavaucijelostiseizvodinahrvatskomunekolikoosnovnihškolauSubotici(OŠMat ko Vu ko vić, OŠ Ivan Mi lu ti no vić i OŠ Sve ti Sa va)iokolici(OŠMa ti ja Gu bec u Tavankutu,OŠVla di mir Na zoruĐurđin,istureniodjelOŠIvan Mi lu ti no vićuMa-lojBosni),asrednjoškolskausubotičkojGimnazijiiTehničkojškoli.Osimtoga,kaoizbornipredmethrvatskisepredajeuiosnovnimškolamauŽedniku,Mono-
štoruiSonti.Od1993.hrvatskijeuslu-žbenojuporabinacijelompodručjugradaSubotice,od2006.unaseljuSontauopćiniApatin,od2008.unaseljimaMonoštor(srp. BačkiMonoštor)iBereg(srp.BačkiBreg)uopćiniSombor.PoslovnikomSkupštineAPVojvodineod2002.unjezinraduvedenjeuslužbenuuporabuihrvatskijezik,aStatutomAPVojvodineod2009.proglašenjejednimodšestslužbenihjezikaupokra-jinskimtijelimaiorganizacijama.
Sredinom2000.-ihgodinapredstavni-ciBunjevacakojisenasmatrajuHrvatimaslužbenosuodsrpskihdržavnihtijelaza-tražilidaseibunjevačkijezikpriznakaosamostalaniuvedeunekapodručjajavno-gasporazumijevanja.Pokrenulisuuspo-rednostimiaktivnostinanjegovojstan-dardizaciji,kojaseprovodipremanačelimasvojstvenimastandardnomusrpskomuiuzpotporusrpskihjezikoslovacaiustanovakaoštosuMaticasrpskaiSrpskaakade-mijaznanostiiumjetnosti.Iakosevarijetetkojinazivajubunjevačkimjezikomdanasrabiunekimtiskanimielektroničkimme-dijima,dokse»bunjevačkigovor«poučavaseudesetakškolauSuboticiiSomboru,njegovajeuporabasuočenasmnogimiza-zovima.Najvećijeodnjihfolklorizacija,tj.isključivavezanostuzpetrificiranetradi-cionalnekulturneoblike,kojinjegove(po-tencijalne)korisnikečiniorijentiranimanaprošlost,teartificijelnost,tj.udaljenostvarijetetakojisenastojistandardiziratiiodsuvremeneiodnekadašnjejezičneuporabebačkihBunjevaca.Zaočuvanjeikavskogagovorazainteresiranisu,međutim,iBu-njevcikojisesmatrajuHrvatima,nooniupostmodernomduhutragajuzamodelimajavnogasporazumijevanjakojibiunekimdomenama,usporednoshrvatskimstan-dardnimjezikom,osiguraliiuporabumje-snenovoštokavskeikavice,npr.udijalek-talnojknjiževnosti,novinskojfeljtonistici,popularnojtamburaškojglazbiisl.
Lit.:H.Kloss,AbstandlanguagesandAusbaulan-guages,Anthro po lo gi cal Lin gu i stics, 9,Blooming-ton,1967;P.Trudgill,GlocalisationandtheAus-bausociolinguisticsofmodernEurope,u:A.DuszakiU.Okulska(ur.),Spe a king from the mar-gin: glo bal En glish from a Euro pean per spec ti ve,
BožićnibrojHrvatske riječi 1945., Subotica.
68
JE ZIK
Frankfurt,2004;S.Gal,Contradictionsofstan-dardlanguageinEurope,So cial Anthro po logy, 14, London,2006;P.Vuković,»Bunjevačkijezik«–korijeni,varijeteti,perspektive,Go di šnjak za znan stve na is tra ži va nja Za vo da za kul tu ru voj vo-đan skih Hr va ta,1,Subotica,2009;P.Vuković,EkolingvističkanastojanjaubačkihBunjevaca,u:B.Kryżan-Stanojević(ur.),Li ce i na lič je je zič ne glo ba li za ci je,Zagreb,2009;P.Vuković,Kakoskr-bitizahrvatskiuVojvodini?,Go di šnjak za znan-stve na is tra ži va nja Za vo da za kul tu ru voj vo đan-skih Hr va ta,2,Subotica,2010;P.Vuković,Jednojezičnostilivišejezičnost–slučajbačkihBunjevaca,u:K.Čeliković(ur.),Da ni Ba lin ta Vuj-ko va : Zbor nik ra do va sa znan stve nih sku po va 2006.-2010., Su bo ti ca, 2011.
P.Vuković
JE ZIK, Ladislav (Ježik)(Berkuš/madž. Berkesd/krajPečuha,17.IX.1733.–Osi-jek,13.XI.1793.),franjevac,filozofskiiteološkipisac.OtacmujebioHrvat,matiMadžarica.Govoriojehrvatski,madžar-ski,njemačkiitalijanski.Nakonštoje1753.stupioufranjevačkuprovincijuBosnuSre-brenu,studiraojenajprijefilozofiju(1754.-57.)izatimteologiju(1757.-61.)naGene-ralnomučilištuprvogarazredauOsijeku.Odmahnakonzavršetkastudijapristupiojenatječajnomuispituzaprofesorafilozofijeiuspješnogapoložio.Predavaojenafilo-zofskomučilištuuVukovaru1761.-64.Pro-vincijalJosipBlagojeuzeogaje1764.zatajnikaProvincijesv.IvanaKapistranskoga,alijetuslužbuveć1765.prepustioBlažuTadijanoviću,jerjepočetkom1765.položioispitzaprofesorateologijeipostaoprofeso-rombogoslovneškolenaGeneralnomučili-štuuOsijeku.Nakondesetljećaprofesorskeslužbepostigaojenaslovlec tor ju bi la tus i preuzeodužnostsamostanskogastarješineuosječkomsamostanu(1774.-77.);istuslu-žbuondjejeobavljaoiposlije(1780.-83.).ProvincijaluBlažuTadijanovićubiojeza-mjenik,kustod1777.-80.UmeđuvremenujeboraviouMohaču(1777.-80.,1783.-91.).Umrojeobavljajućiod1791.službuprovin-cijalauvremenuradikalnogajozefinizmazacaraLeopoldaII.(1790.-92.).Ostaviojeuspomenuredovnika»jedinstvenepobo-žnosti,izvanredneučenosti,sveobuhvatneljubavi,naposepremabolesnicima,ipra-vednogupravnika«(L.Spaić).
Kaorezultatsvojegaškolskogadjelo-vanjatiskaojepopisepostavakazajavnuraspravuizbogoslovljauOsijeku,auru-kopisujeostavioosamfilozofskihiteolo-škihpriručnika:Physi ca ge ne ra lis (1763.), Psycho lo gia (1764.;obaspisau istomsvesku,rukopisuFranjevačkomsamosta-nuuBaču),De sac ra men tis in ge ne re et spe cie; De in dul gen ti is (Essekini,1767.-1769.;rukopisufranjevačkomsamostanuuNašicama),Com pen di um tri um trac ta-tu um sci li cet de ac ti bus hu ma nis, le gi bus et vir tu ti bus the o lo gi cis (Mursae,1769),De Ec cle sia, Ro ma no Po ni ti fic e et con ci-li is; Trac ta tus de re li qu is lo cis the o lo gi cis (1769.-1770.;rukopisufranjevačkomsamo-stanuuNašicama);Trac ta tus de ju re et ju-sti tia; Trac ta tus de con trac ti bus (Essekini,1771.-1772.;rukopisufranjevačkomsamo-stanuuIloku);Trac ta tus de Deo Cre a to re; Trac ta tus de sta tu mor tu o rum et re sur gen-ti um (Essekini,1771.-1772.;rukopisufra-njevačkomsamostanuuIloku);Trac ta tus de di vi na gra tia; De An ge lis (Essekini,1772.-1773.;rukopisufranjevačkomsamo-stanuuIloku)teTrac ta tus de di vi ni Ver bi in car na ti o nis (Essekini,1774.;rukopisufranjevačkomsamostanuuIloku).
Djela:Dum con clu si o nes ex trac ta tu de sac ra men-tis in ge ne re,Essekini,1768;Con clu si o nes the o-lo gi cae,Essekini,1769;Dum the ses the o lo gi cas, Essekini,1769.
Lit.:[E.Fermendžin],Sche ma ti smus al mae Pro-vin ci ae S. Jo an nis a Ca pi stra no, Temesvarini,1887;F.E.Hoško,Dvijeosječkevisokeškoleu18.stoljeću,Ka čić,10,Split,1978;F.E.Hoško,Do-prinosfranjevačkihvisokihškolaskotističkojfi-lozofijiiteologiji,Fra njev ci Hr vat ske pro vin ci je sv. Ći ri la i Me to da,Zagreb,1992;Hr vat ski bi o-graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;Hr vat ski fra nje-vač ki bi o graf ski lek si kon,Zagreb,2010.
F.E.Hoško
JEŽALO,DRAGALO,pučkadječjaigraubačkihBunjevaca.Igrasetakodadjecastanuukruglicemokrenutapremasredi-štu,dokjednodijeteležiusredištukrugaiprevrćesezdesnanalijevo.Djecakojastojeokonjegapjevaju:
69
JOR GO VAN
Šta se va ljaš po ora nju, je ža lo, dra ga lo, dra gi bra te moj! Usta ni go ri s ora nja!Tadadijetekojesevaljaloustane,a
ostalipjevaju:Je ža lo, dra ga lo, dra gi bra te moj, otre si se od ora nja!Dijetesečistiodprašine,nakončega
sevraćaukrug,ananjegovomjestodolazidrugodijete.
Lit.:A.Sekulić,Bač ki Hr va ti,Zagreb,1991. P.Skenderović
JEŽONJA,pučkadječjaigraubačkihHr-vata.Igračiodredetkoćebiti»ježonja«,azatimseuhvateukolo,dokse»ježonja«šćućuriusredinikaoježičeka.Igračiukolu–kojeseuBunjevacakrećenalijevo,auŠokacanadesno–pjevajupjesmu:
Je žo nja, dra go nja, slat ki bra tac moj! Si đi, je že, u ora nje! Je žo nja, dra go nja, slat ki bra tac moj! Le zi, je že, u ora nje! Je žo nja, dra go nja, slat ki bra tac moj! Diž’ se, je že, iz ora nja! Je žo nja, dra go nja, slat ki bra tac moj! Što se va ljaš po toj tra vi! Je žo nja, dra go nja, slat ki bra tac moj! Već ti iđi u šu mi cu! Je žo nja, dra go nja, slat ki bra tac moj La ti se ku za no ži cu!
Čimpjevanjezavrši,»ježonja«skačeihvatanekogaizkola,tkonakontogazauzi-manjegovomjestoteseigraponavlja.
Lit.:I.Prćić,st.,Bunjevačkepučkesigre:II.diomladenačkesigre,Su bo tič ka Da ni ca (no va) ka len-dar 1998., Su bo ti ca, 1997.
P.Skenderović
JOG (njem.Joch:jutro),mjernajedinicazaobradivozemljište.RabilisujeHrvatiiMadžariuokoliciBajmokaiPačira,gdjejeiznosila¾katastarskogajutra,odnosno1200četvornihhvati(0,4316ha).Onoseuliteraturinazivaiugarskimjutrom,na-suprotaustrijskomilikatastarskimjutrom.Bunjevcisugakoristilipodutjecajemnje-mačkogaimadžarskogastanovništvauBajmoku,teususjednomePačiru,kojimu
jegravitirao.Postojaojeimalijog,kojijeiznosio1000četvornihhvati.Danasvišenijeuupotrebi,iakojeubačkihBunjevacanekadbioraširenkaopučkamjera.
Lit.:M.Vlajinac,Reč nik na ših sta rih me ra u to ku ve ko va,2,Beograd,1964.
P.Skenderović
JOP KA (njem. Joppe:haljetak,kaputić),bunjevačkaženskazimskaodjeća,kratakkaputskrznom.NosilesujeimućnijeBu-njevkezimiuvrijemeblagdanaiusveča-nimprigodama.Kraćajeodćurdije.Izra-đivalaseodkumaše(tj.samta).Ravnajekroja,obrubljenaipostavljenakuninimkr-znom.Najopkijebilomanjegajtanskihša-ra,ispodgrlakopčalasesrebrnomkopčom.
K.Suknović
JOR GAN (tur.yorgan:debljiposteljnipo-krivač),napunjeniprošivenzimski pokri-vačzaspavanje.Jorgandžijesuihizrađiva-liodrazličitihmaterijala.Zasvakodnevnuuporabuiusiromašnijimobiteljimaizrađi-vanisuodtkaninezvane»klot«isgornjeisdonjestrane,apunjenisu»kučinom«,tj.kratkomotpadnomkonopljinomililane-nimvlaknima.Bogatijisusgornjestraneimalisvilu,vrločestojarkeboje,kakobidoizražajadošlabijelašlingovananavlaka.Svilenisujorganinajčešćepunjenigušč-jimilipačjimperjem,alikatkadivunenimvlaknima.Sostalimposteljnimrubljemipokrivačimabilisuodlaganiu»čistuso-bu«nadrvenicekakobikrasilikućanstvoiodavalinjegovobogatstvo.Pernatijorganinajmanjesusejednomnagodinu,običnouljetnovrijeme,iznošenivannazračenjesostalomposteljinompunjenomperjem.
K.Suknović
JOR GO VAN (lat.Syringavulgaris L.), cvjetnigrm.PripadaporodiciOleaceae(masline),roduSyringa(jorgovani).Po-tječeizjugoistočneEuropeiMaleAzije.Običnijejorgovanjačigrm,rjeđestablo,do7mvisine.Pupovisumujajolikiize-leni.Lišćemujenaspramnopostavljeno,jednostavnojeioko8cmdugo,nadugač-kojpeteljci.Širokajejajolikaoblika,naba-
70
JOR GO VAN
zijezaobljeno,ušiljeno,golo,cijelaruba.Cvjetovimurastunalanjskimizbojcima,dvospolnisu,mirisniiraznobojni,najče-šćeljubičasti(aliibijeli,ružičasti,krema-sti,purpurni,žuti).Činegustumetlicu,pričemujesvakicvijetpromjera5-10mm.Čaškaivjenčićsučetverodijelni.Cvatepotkrajtravnjaipočetkomsvibnja.Plodješiljast,do2cmdugtobolac,kojipucanadvadijela,sdvakrilatasjemena.Entomo-filnajevrsta,tj.privlačikukce,smirisnimmetličastimcvatovimapunimanektara.Čestoseuzgajauparkovimaivrtovima.Volipropusnotlosneštovapna,osunča-noilipolusjenovitomjesto.Orezujeseljetinakoncvatnjeuklanjanjemsvihtankihizakržljalihizboja.Dobrojeuklonitiocvalecvatoveprijestvaranjasjemenakakobisesvaenergijausmjerilanacvjetnepupovezasljedećeproljeće.Drvoimauskegodove,difuznoje,poroznoiekstremnoteško,teserabizagraviranje,glazbeneinstrumen-te,drškenoževaidr.Odlistasespravljatinkturakojaliječimalariju,groznicu,ko-stoboljuireumatizam.Takođerserabikaohranaličinakanekihleptira.Simboliziraljubav–ljubičastiprvuljubav,abijelimla-denačkunevinost.
UBačkojjesvakakućasdvorištem–ugradu,ajošvišenaseluisalašima–ne-kadimalavrtsnekolikogrmovajorgovana,najčešćeljubičasta,aliibijelacvata.Slu-žiojezaukrašavanjeuraznimblagdan-
skim i svečanimprigodama.KadaUskrspadakasni-je, »polivači« suznalibitizakićeniitimcvijetom.Kaosastavnidiokrajo-lika,čestjemotivubunjevačkimna-rodnimpjesmama,aliiusuvremenomknjiževnomstvara-laštvu(A.Evetović–Miroljub,A.Ko-kić,J.Kopilović,V.Sekelj,T.Žigmanovidr.).
Lit.:Šu mar ski pri ruč nik,1,Zagreb,1946;Šu marska en ci klo pe di ja,Zagreb,1980-87;Ve li ka ilu strova na en ci klo pe di ja »Ba šta«,Beograd,2006;www.wikipedia.org
V.Borkov
JO SEP HI NUM(SvećeničkidomJo zefinum),domzastareibolesnesvećenikeSubotičkebiskupijetedrugesvećenikekojisunarazličitimdužnostimauBiskupiji,anemajugdjestanovati.NasjedniciSveće-ničkogavijećaSubotičkebiskupije18.I.1968.tadašnjisubotičkibiskupMatijaZve-kanovićpredložiojedaseudvorištuŽupesv.TerezijeAvilskeusubotičkojHaram-bašićevojulicibr.7podignedomukojemćeživjetisvećenicikojinemoguobavljatisvojedužnostiteonisvećenicikojinemajudrugogastana.ZgradadomaJo sep hi num podignutaje1970.-71.premaprojektimaBolteDulićaizdarovasvećenika,crkve-nihopćinainjemačkogaCa ri ta sa,agra-đevinskeradoveizvelojepoduzećePr vi majizBačkeTopole.BiskupMatijaZveka-novićblagosloviojedom13.X.1971.Imejedobioposv.Josipu,kojemujeudomuposvećenapolujavnakapelica.Usvečanompredvorjudomanalazisedrvenikipzaštit-nikadomasv.Josipatemramornaspomenpločasnatpisomnalatinskomjeziku,kojiuhrvatskomprijevoduglasi:»Josipe,uresunebaisigurnanadonašegaživota,stupesvijeta,budiuzsvojepobožnesluge,ko-jisuseumoriliuGospodnjemvinogradu.Jozefinumpodignut1970.-1971.godine«.
Uzgradisudanasstanoviza14sveće-nika(isprvaihjebilo15)teprostorijezaosoblje.Ispočetkasusvuskrbzasvećeni-keudomuvodileredovniceDružbesesta-raNašeGospesasjedištemuZagrebu.Svremenomsuimupomoćsvevišepriska-kalilaiciizgradakaomedicinskesestre,kuhariceispremačice,a20.VI.1999.onisuudomujedinoosoblje.Dosadajeon-dježivjelopedesetaksvećenikaSubotičkebiskupijeteumirovljenisubotičkibiskupMatijaZvekanović,aliinekolikosvećenikaZrenjaninskebiskupijetepojedansveće-nikĐakovačkeiVrhbosanskenadbiskupije.Cvijetjorgovana
71
JOSIĆ
Izvori:ArhivaŽupnoguredasv.TerezijeAvilske:ImenikDomaJosephinum;KronikadomaJosep-hinumod1971.
Lit.:Sche ma ti smus Di o e ce sis Su bo ti ca nae : 25 : edi tio iubi la ris,Suboticae,1993;Sche ma ti smus Di o e ce sis Su bo ti ca nae,Suboticae,2009;S.Bere-tić,SvećeničkidomJosephinumuSubotici,Zvonik,2/2010,Subotica;S.Beretić,40godinasveće-ničkogdomauSubotici,Su bo tič ka da ni ca : Ka len dar za 2012. go di nu, Su bo ti ca, 2011.
S.Beretić
JOSIĆ,plemićkaporodica.FranjoI.daoje1804.plemićkilistigrbovnicuBalta-zaruJosiću,bojniku(majoru)53.ugarskelinijskepješačkepukovnijegeneralaIvana(Janka)Jelačića.Uvojnojslužbiproveoje27godinaijedinijeodtrojicesinovaPetra(1717.-1789.),senatoraslobodnogakraljev-skogagradaSubotice,dobioplemstvo.Pro-glašenojenazasjedanjužupanijskeskup-štine1805.uSomboru.
Nagrbuiz1804.štitjepodijeljennačetiripolja:naprvomičetvrtom,kojejeplaveboje,zlatnilavprednjimnogamadr-žizlatnušestokrakuzvijezdu;osnovadru-gogaitrećegapoljasrebrnajesazelenimbrežuljkom,gdjejenazlatnojkrunilakatrukeucrvenomruhu,kojadržimač.Nasvečanojsukacigidvaraširenaorlovska
krilaiizmeđunjihrukasaštita.Plaštevisuplavo-zlatneicrveno-srebrneboje.
Lit.:Gy.Dudás,Abácskainemescsaládok,Bács-Bo drogh Megyei Történel mi Társulat Évkönyve, 4/1893,Zombor;A.Sekulić,Bač ki Hr va ti,Zagreb,1991;M.Szluha,Bács-bo drog vármegye ne mes családjai,Budapest,2002;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005.
M.Grlica
JOSIĆ,Baltazar(Su bo ti ca 5. I. 1806. – Subotica,1.II.1850.),visokidužnosniksu-botičkegradskeupraveupredgrađanskomrazdoblju.SinjeKarlaiEve,rođ.Sučić.Namjestogradskogapodbilježnikaizabranje23.VI.1828.itujedužnostobnašaodopočetka1834.Zasenatorajeizabran1839.Kadaje14.I.1845.glavnisudacJosipAn-tunovićpodnioostavku,njegovomjestozauzeojedotadašnjigradonačelnikJosipSarić,dokjenafunkcijugradonačelnikaprisegnuoBaltazarJosić.Naidućimizbo-rima30.X.1847.izabranzavelikogkape-tana(čelnikgradskogaredarstva),kaoinaizborima23.V.1848.,alije13.XII.1848.podnioostavku.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:451.151.i169.
Lit.:I.Iványi,Sza bad ka sza bad királyi város történe te,1-2,Szabadka,1886-1892.
M.Grlica
JOSIĆ,Petar(Jozić,Josics,Joszity)(Bu-dim,15.V.1717.–Subotica,16.VI.1789.),visokisubotičkigradskidužnosnik,sena-tor.GimnazijuistudijpravazavršiojeuPešti.USuboticujedošao1740.Tujeod1741.biopomoćnikbilježnik,zatimglavnigradskibilježnik1743.-74.tegradskisudac1774.-76.BiojejedanodključnihakteraudvamanajvažnijimtrenucimaupovijestiSuboticeuXVIII.st.:priizuzećuSuboticeizPotiskevojnegraniceinjezinuuzdizanjuupovlaštenokomorskotrgovište1743.tepristjecanjustatusaslobodnogakraljev-skogagrada1779.
UvrijemeukidanjaPotiskevojnegrani-ceizaslanstvokojejepredvodiouvjeriloje1743.MarijuTerezijudaSuboticadodijelistatuspovlaštenogakomorskogatrgovišta
Spomenpločaikipsv.Josipa u Jo sep hi nu mu
72
JOSIĆ
ponovimimenomSzentMáriatevelikgradskiteritorijs12pustara.Poslijejesvo-jimznanjempridonioorganiziranjugrad-skeupraveiurbanističkomuuređenjugrada.NakonnjegovavišegodišnjegazauzimanjanabečkomdvoruSuboticaje1779.dobilastatusslobodnogakraljevskogagrada,uznovoimeMariaTheresiopolis.Gradskihi-storičarIstvánIványinavodidajeključnuuloguutomeimaoupravoPetarJosić,kojije,unatočvelikuprotivljenjuBačko-bodro-škežupanije,naaudijencijikodMarijeTe-rezijeupovodugradskemolbeuspiocaricuzainteresiratizagradtejeonananjegovopisgradanavodnorekla:Das ist schön, dass Szent-Mária als in einem Pa ra di es li-egt. Ob auch da schöne Häuser sind?(Li-jepojetoštoSzentMáriakaodaležiuraju.Imalitamoilijepihkuća?).
Lit.:I.Iványi,Sza bad ka sza bad királyi város történe te,1-2,Szabadka,1886-1892;B.H[ajduk].Vojnić,Moj grаd u dav ni ni,Subotica,1971;Hr vatski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005.
J.Ivančić
JO SIP (he br. nekaBogpridoda),tesarizNazareta(I.st.pr.Krista–I.st.),zaruč-nikBlaženeDjeviceMarije,poočimIsusov,svetac,zaštitnikHrvatskeiHrvata.Njegovseblagdanod1961.uKatoličkojcrkvislavi19.ožujka.God2005.Hrvatskonacionalnovijećetajjedanproglasiloijednimodpra-znikahrvatskezajedniceuSrbiji.
Isusovjeotacpozakonu,aneponaravi,budućidajeIsus,premavjerovanju,začetpoDuhuSvetomu.Premaevanđelju,JosipjepriznaoočinstvonakonštomujeanđeousnurekaodajeonodioBožjegaplana.PremaNovomuzavjetu,potomakjeizra-elskogakraljaDavidapajeponjemuIsusnazvansinomDavidovim.Uevanđeljimasespominjemalo,uglavnomzavrijemeIsusovadjetinjstva.Poznatjepodnazivomšutljivisvetacjerevanđeljaneprenosenijednuriječkojujeizgovorio.NakonIsuso-varođenjasMarijomjepobjegaouEgipat,čimejespriječenHerodovplandaseIsusubije.NakonHerodovesmrtivratiosesobiteljiuNazaret,gdjeježiviokaopraved-nik,tj.kaokrepostanivjeranmužiotac
dobrasrca.Biojeposvećenobitelji,kojujeizdržavaoradećikaotesar.UkršćanstvusesmatrauzoromotvorenostiBogu,vjereuBogaiposlušnostiBogu.
NakršćanskomZapaduosobitoseštu-jeodXV.st.zaslugomsv.BernardaSien-skoga(1380.-1444.).ZaštitnikjeKatoličkecrkveopćenito,Vatikana,gradaRima,ne-kolikodržava(Češke,Austrije,Kine).Kaosvetacštititesare,stolare,krovopokrivače,kolareiobrtnikeopćenito.Štujeseikaozaštitnikbeskućnika,kršćanskihobitelji,supružnika,mladeži,momačkihdruštava,djeceisiročaditeputnikaiprognanika,aod1955.zaštitnikjeiradnikapase1.V.uKatoličkojcrkvislavikaoblagdansv.Josi-paradnika.Zaštitnikjei»dobresmrti«.Nakipovimaislikamaprikazujeseuglavnomkaočovjekuzrelimgodinama,sbradom,saštapomnačijemsukrajuljiljaniuruciisIsusomunaručju.Prikazanjekatkadiura-dionici,sastolarskimilitesarskimalatom.
NatemeljuodlukaHrvatskogasaboraod9.i10.VI.1687.postaojezaštitnikomKraljevineHrvatske.Zaširenještovanjasv.JosipausjevernojHrvatskojzaslužnisubiliponajprijeisusovci,nosvremenomonojeiondjeslabjelo.OdlukomBiskupskekonferencijeJugoslavijeiz1972.itumače-njemdaHrvatskisabor1687.nijeimaouviduapstraktnohrvatskokraljevstvo,negohrvatskinarod,nanovoseproširilonjegovoštovanjekaozaštitnikahrvatskoganaroda.Nacionalnosvetištesv.JosipauHrvatana-lazisenaDubovcu(dioKarlovca).
Crkvasv.JosiparadnikauĐurđinu
73
JO VAN NE NAD
IBunjevciiŠokciuPodunavljuštujusv.Josipa.UvećinimolitvenikaovdašnjihautoraizXIX.iXX.st.(F.VujkovićLa-mić,I.Antunović,L.Budanović,B.Rajić,S.Beretić)zastupljenjecijelinizmolitava(litanije,uzdasiusvakojnuždiidr.)učastsv.Josipu.Međupukomjeosobitoraširenomolitvenoutjecanjeza»sritnusmrt«.Cr-kvauĐurđinu,izgrađena1935.,posvećenajeJosipuradnikupaje1.V.ondje»prošte-nje«.God.1968.SubotičkibiskupMatišaZvekanovićdaojesagraditiJo sep hi num, domzastareinemoćnesvećenike,iposve-tiogasv.Josipu.Od1930-ihzauzimanjemsvećenikaBlaškaRajićaužupisv.RokauSuboticiod10.do18.ožujkaodržavasedevetnicaspropovijedimaunjegovučast,kojazavršava19.ožujkasvečanomsvetommisom,uzsudjelovanjevećegabrojahrvat-skihsvećenikaSubotičkebiskupije.Zaštit-nikjeHKUD-aVla di mir Na zorizSombo-ra,tesenjegovizvezenliknalazinajednojstranisvečanezastavedruštva.
OdlukomHrvatskoganacionalnogavi-jećaiz2005.blagdansv.Josipajedanjeodčetirijupraznikahrvatskemanjinskezajed-niceuSrbiji.Svremenomseustalioipro-gramproslave:vodstvohrvatskezajedniceipredstavnicihrvatskihinstitucijaiorga-nizacijauSrbijitevjernicinazočemisiucrkvisv.RokauSubotici,nakonkojeslije-diprijampopraćenkratkimkulturnimpro-gramomiobraćanjemčelnihljudiHNV-atedomjenkomuvjeronaučnojdvorani.
UpodunavskihBunjevacaiŠokacaJo-sipječestoime,apostojeiumnogobroj-nimmuškimiženskiminačicama:Josip,Joso,Josa,Josica,Joško,Joškica,Joza,Jo-zo,Jožika,Joža,teJosipa,Jozefa,Joca,Jo-zefinaiPepika.OdprezimenakojemujetoimeukorijenuzabilježenisuJosićiJozić.
Lit.:Z.K.,ŠtovanjesvetogJosipauBačkoj,Su bo-tič ka Da ni ca : ka len dar za 1988.,Subotica,1987;Bi bli ja : sta ri i no vi za vjet,Zagreb,1990;Prak tič-ni bi blij ski lek si kon,Zagreb,1997;Rječ nik bi blij-ske kul tu re,Zagreb,1999;S.Beretić,Bož ji pri ja-te lji s na ma na pu tu,Subotica,2002;Op ći re li gij ski lek si kon,Zagreb,2002;Su vre me na ka-to lič ka en ci klo pe di ja,2,Split,2005;A.Sekulić,Osob na ime na, pre zi me na i na dim ci bač kih Hr va-ta,Subotica,2006;www.tolisa.info.
T.Žigmanov
JO VAN NE NAD(?–Tornjoš,26.VI.1527.),carsamozvanac,vođapučkoga,pretežitosrpskogapokretanapodručjuBanata,BačkeiSrijemanakonMohačkebitke.RasulonastaloujužnimkrajevimaMadžarskenakonporazanaMohačkompoljuizbacilojeujesen1526.napovijesnupozornicuJovanaNenada,zvanogaiCr-niČovjek(madž.Feketeember).Zavrlokratkovrijemetajjeneznanacokupiovoj-skukojaimalaizmeđu10i25tisućaljudi.IakojezasvojosnovniciljproglasioborbuprotivTuraka,vrlosebrzouključioubit-kuzamadžarskoprijestoljeizmeđuFerdi-nandaHabsburškogaiIvanaZapolje,počemuvrlosličionodobnimkondotjerima(vođamanajamnika).Vrlosebrzookružio»izabranimljudstvom«,ukojesupripadalinjegovpalatinirizničarSubotaVrlić,ka-petanRadoslavČelnik,zapovjedniktvr-đaveBačIvanDolić,hrvatskifranjevacizIlokaFabijanLiterata...OdmadžarskogafeudalcaBálintaTörökanakratkojepre-uzeotvrđavuZabatku,natemeljučegajeposlijenekritičkistvorenmitoSuboticikaoprijestolniciJovanaNenadaiSubotiVrlićukaoosnivačugrada.Početkomvelja-če1527.otvorenosestavionastranuFerdi-nandaHabsburškogatesedoljetategodi-neunizuokršajasukobljavaosfeudalcimaodanimaZapolji.UpokušajudasenjegovetrupekodBudimaspojesFerdinandovima,
Sv.JosipnasvečanojzastaviHKUD-aVladimir NazorizSombora
74
JO VAN NE NAD
JovanNenadranjenjeizvatrenogaoružjauSegedinu.Napuštenaodvećinenjegovihljudi,useluTornjošpronašaogajeBálintTöröktemujeodrubioglavu.
Kakoseusrpskojtradicijinjegovodje-lovanjeshvaćalokaopotvrdasrpske,pata-koislavenskeprisutnostiujužnojUgarskoj,međuratnesumusubotičkevlastina400.obljetnicupogibijepodiglespomenik.Cije-laakcijabilajeizrazitoprorežimskatepo-litičkiidruštvenotemeljitopripremana.Nаkonferenciji12.II.1927.osnovanjeAkcij-skiodborzaproslavu400.obljetnicecaraJovanaNenada(nazivaosejošiOdboromzaproslavucaraJovanaNenada),kojijenasjedniciuprofesorskojdvoraniPravnogafakultetauSubotici23.II.zapredsjednikajednoglasnoizabraoMijuMandića,doksutajnicibiliučiteljiŽejkoVidakovićiVladaMilovanov.Međuostalim,začlanaOdbo-raimenovanjeiMatejJankač,alijeodbiosudjelovatiunjegovuradu.NainicijativuAlekseIvića,profesoraPravnogafakultetauSubotici,osnovanjeiOdborzapodizanjespomenika,začijegajepredsjednikaiza-branMiodragAćimović,dekanPravnogafakulteta.Prvotnojepodizanjespomenikabilopredviđenoza4.IX.1927.Radipriba-vljanjasredstavazaspomenikOdborjeti-skaoSpo me ni cu o ži vo tu i ra du Jo va na Ne-na dau25.000primjeraka,odčega19.000ćirilicomi6.000latinicom,kojaseposlijeprodavalapocijelojzemljiidijelilaučeni-cima,studentima,vojsci,ministarstvimaidr.Izradaspomenikapovjerenajeprofe-soruUmjetničkeškoleuBeograduPetruPallaviciniju(Korčula,1886.–Dubrovnik,1958.).NаsjedniciOdbora30.VII.odPetrаPekićа,kojijeOdboruuputiomolbudаmuseodobritiskanjeepopejeocаruJovanuNenadu,zatraženojedajezаvršitepre-prаvisukladnotekstuuSpomenici,austojeOdborodbiopreuzetibilokakvufinacij-skuobvezupremanjemu.GradskijesenatodrediodasespomenikpodignenaTrguslobode,izmeđuistočnogauglagradskekućeigradskogakazališta.KadajeMijoMandićvidiodaćenatpisnapostamentubitiisključivoćirilični,19.XI.zaprijetiojeostavkomakonebudeodržandogovor
dapredviđeninatpisCar Jo van – Ivan – Ne nadbudelatinični.SporjerazriješennovimdogovoromdaćeuvrhupostoljаlаtinicompisatiJo van Ne nad, ni ger ho mo, 1527-1927,аispodtogaćirilicomTvojа je misаo pobedilа.NakonštojesTrgaslo-bodetrajnouklonjenspomenikbitkikodKaponjeizRevolucije1848./49.,temeljnikamenpoloženje5.X.uzblagoslovdvo-jicesvećenika–katoličkogaBlaškaRajićaipravoslavnogaMarkaProtića,auposta-mentbudućegakipapostavljenjeiumjet-ničkimemorandumsdatumimaiimenimaangažiranihnapodizanjuspomenika.
Svečanostotkrivаnjаspomenikаpočelаjenavečer26.XI.1927.,kadjesvečаnаpovorkа,svelikimžupаnomDušаnomMаnojlovićem,grаdonаčelnikomDrаgu-tinomStipićemikomаndаntomdivizijegenerаlomMilivojemDimitrijevićemnačelu,obišlаgrаduprаtnjivojnemuzikeibаkljаde,nаkončegаjeugrаdskomkaza-lištuizvedenаsvečаnаpredstаvа.Sutrаdаnje,nakonbogoslužjaukatoličkojcrkvisv.TerezijeAvilsketeposlijeupravoslavnojcrkviVaznesenjaGospodnjega,svečanusjednicuugradskojvijećniciotvorioMijoMаndić,unazočnostivišečlanovakraljev-skevladetegradskihivojnihvlasti.Me-đuvisokimuzvanicimabiojeiizаslаnikkrаljаAleksаndrаprincPаvleKаrаđor-
P.Pekić,Car Jovan : epska pesma u deset pevanja, Subotica, 1927.
75
JOVANČIĆ-VIDAKOVIĆ
đević,kojemujedarovananaručenaslikаBéleFarkasaJovаn Nenаd Cr ni.PrincjujeodmаhdаrovаoBаčkomumuzejudr.JovаnаMilekićа.OJovanuNenadugovo-riojeMiodragAćimović,kojijepotvrdiokakosepostavljanjemspomenikamanife-stirapovijesnaprisutnostSlavenauovimkrajevima.PoslijejenasamomTrguslo-bodeMijoMandićnakonodržanogagovo-rasvečanootkrionovspomeniksjasnimpolitičkiminacionalnim(jugoslavenskim)obilježjima,štosuilustriralićiriličniila-tiničninatpisiispodskulptura.Svečanostjezavršenavelikimbanketomukoncert-nojdvoranigradskogakazališta.NajoštrijiprotivnikcijelogaprojektabilajekulturnaipolitičkaelitabunjevačkihHrvata,kojagajesmatralaizrazitorežimskimiprosrp-skim,zbogčegajeOdborčestobioizlo-ženoštrimnapadimaiporugama.NakonulaskamadžarskihpostrojbauSuboticu12.IV.1941.skulpturesudekapitirane,aspo-menikjeuklonjenstrga.
Unatočprotivljenjimagradskihvlasti,nakrilimanacionalističkeeuforijeSrp-skikulturnicentarSve ti Sa va izSuboticeuspioje,uzpotporurepubličkihipokra-jinskihvlasti,utijekuratne1991.dobitiodobrenjePokrajinskogazavodazazašti-tuspomenikakulturedaserestauriraneskulpturevratenaTrgslobodeublizinipr-votnogamjesta,budućidajenaizvornommjestuumeđuvremenupodignutaZelenafontana.Svečanootkrivanjeobnovljenogaspomenikaobavljenoje9.XI.1991.,priče-musuovajputnapostamentepostavljeniisključivoćiriličninatpisi.Uzoriginalnitekstnаpoleđinuspomenikаuklesаnisuipodаciogodinipodizаnjаirušenjаprvogaspomenikateponovnogapostavljanja.
Izvor:HistorijskiarhivSubotica,F:47.1226.II23/1927.
Lit.:Spo me ni ca na pro sla vu če ti ri sto go di šnji ce smr ti Ca ra Jo va na Ne na da ko ja će se odr ža ti 4. sep tem bra 1927. u Su bo ti ci,Subotica,1927;M.Aćimović,Car Jo van Ne nad : po vo dom pro sla ve če ti ri sto go di šnji ce nje go ve smr ti,NoviSad,[1927];P.Pekić,Car Jo van : ep ska pe sma u de set pe va nja,Subotica,1927;Polaganjetemeljaspome-nikuCaraJovanaNenada,Ze mljo dil ski ka len dar za pre stup nu go di nu 1928,Subotica,1927;P.Pe-
kić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre me na do 1929. go di ne,Zagreb,1930;S.Ćirko-vić,Poslednjidespoti,Isto ri ja srp skog na ro da, 2, Beograd,1982;D.Dinić-Knežević,Prilogprouča-vanjupokretaJovanaNenada,Go di šnjak Fi lo zof-skog fa kul te ta u No vom Sa du,7,NoviSad,1962-1963;D.Popović,Vojvodinauturskodoba,u:Voj vo di na,1,NoviSad,1939;M.S.V[učinić].,Kakosuspomenici–smenjivalispomenike,Pro me mo ria,8,Subotica,1990;M.Grlica,Zaradvećdostignutog,Ru ko vet,7-8/1991,Subotica;B.Du-ranci,V.GabrićPočuča,Jav ni spo me ni ci op šti ne Su bo ti ca, Su bo ti ca, 2001.
M.GrlicaiS.Mačković
JOVANČIĆ-VIDAKOVIĆ,Jasmina,(Su-botica,3.VIII.1965.),akademskagrafičar-ka.KćijeAlojzijaVidakovićaiJovanke,rođ.Vuković.Osnovnuisrednjukulturo-loškuškoluzavršilajeuSubotici.Diplo-miralajenajprijenaVišojškolilikovnihiprimijenjenihumjetnostiuBeogradu,a1992.inaAkademijiumjetnostiuNovomSadu,naOdsjekuzaumjetničkugrafikuuklasiprof.MilanaStanojeva.RadilajekaoprofesoricalikovnekultureuEkonomskojškoliuSubotici,od2001.kustosicajeuModernojgalerijiLi kov ni su sretuSubo-tici.ČlanicajeUdrugelikovnihumjetnikaprimijenjenihumjetnostiidizajneraVoj-vodineod2003.
Naranimgrafikama,jasnihiskladnihoblika,provodipostupakredukcijeispe-cifičneosobnerekonstrukcijevizualnogasadržaja.Ujedinstvenom,opsežnomci-klusulinogravuraSi na go gaslobodnimrukopisomuspostavljakreativandijalogsnaslijeđem,ostvarujućiraskošnekompo-zicijereljefnefakture.EkspresivniotisciizciklusaPu to va njenatemuprugaivla-kova,prepunisimbolike,odajusigurnostiumjetničkuzrelost.Slikeuuljuiakriluostvarujeuintimističkomivedromugođa-jupunimizvučnimbojama.Novijadjelavećegaformataukombiniranojtehnicisa-žimajukarakteristikeautoričinaspecifično-gaslobodnogasuvremenogaizričaja–sna-žanpotez,definiranuformu,razvedenu,aličvrstukonstrukcijuslike,ukojuugrađujevlastitlikiportret.
SamostalneizložbeostvarilajeuSu-botici,Osijeku,Zrenjaninu,NovomSadu
76
JOVANČIĆ-VIDAKOVIĆ
iBeogradu.SudjelovalajenavažnijimskupnimizložbamaimanifestacijamauSrbiji,Hrvatskoj,MadžarskojiCrnojGori.Djelasujojbilauvrštenauvelikeprojekte:Su vre me na umjet nost Hr va ta u Voj vo di ni, Umjet nost u Voj vo di ni da nas, Umjet nič ka gra fi ka i su vre me ni me di ji, Srp ska gra fi ka
da nas. Sudjelovalajeuraduvišeumjetnič-kihkolonijaigrafičkihradionicauVojvo-diniiMadžarskoj.Izradilajeilustracijezanekolikopublikacija,bajkiipripovjedaka(međuostalim,izaknjigubajkiB.VujkovaRaz lin ka vi zec,Subotica,2006.),aizradi-lajeilikovnunagraduzaživotnodjeloupodručjuknjiževnosti,kojejenaVII.da-nimaBalintaVujkova(2008.)primioLazarMerković.Kaokustosicaostvarilajevišeautorskihprojekata.DobitnicajepriznanjaOpćineSuboticePro ur be (2007.).
Lit.:O.Šram,Ja smi na Jo van čić Vi da ko vić,kata-log,Osijek,2001;B.Duranci,Ja smi na Jo van čić Vi da ko vić : Si na go ga,katalog,Subotica,2002;O.Šram,Osobnarekonstrukcijavizualnogsvijeta,Kla sje na ših rav ni,1-2/2005,Subotica;I.Lovaš,Ja smi na Jo van čić Vi da ko vić : Pu to va nje : Utazás, katalog,Subotica,2006;Do de la zva nja po ča sni gra đa nin Op šti ne Su bo ti ca i pirz na nja Pro ur be Su bo ti ca, 2007. : Sza bad ka Község díszpolgári címének és Pro ur be – díjának adományozása Sza-bad ka, 2007. : Do dje la zva nja po ča sni gra đa nin op ći ne Su bo ti ca i pri zna nja Pro ur be Su bo ti ca, 2007.,brošura[Subotica,2007].
O.Šram
JOVANOVIĆ,Jovan–Zmaj(NoviSad,24.XI.1833.–SrijemskaKamenica,3.VI.1904.),književnik,prevoditelj,kulturniipolitičkidjelatnik.GimnazijujepohađaouHalašu(madž.Kiskunhalas)iPožunu
(slo vač.Bratislava),apravnejeznanostistudiraouPragu,BečuiPešti,gdjejeidiplomirao1860.KadjeSvetozarMiletićpostaogradonačelnikNovogaSada1861.,kaojedanodnjegovihnajbližihsuradnika,imenovanjezapodbilježnikaugradskompoglavarstvu(magistratu).God.1863.po-staojeupraviteljsrpskezakladeTe ke li ja-numuPešti,gdjejeusporednostudiraoimedicinu,kojujediplomirao1870.RadiojekaoliječnikopćeprakseuNovomSadu,Pančevu,SrijemskimKarlovcima,Futo-gu,SrijemskojKamenici,Beogradu,BečuiZagrebu,abiojeidramaturgNarodnogakazališteuBeogradu1890.-98.Pokrenuojeiuređivaosrpskeknjiževne,satiričkeidječječasopiseJa vor, Zmaj(ponjemujeidobionadimak),Ne venidr.tealmanaheikalendare.Ustrajnosebavioknjiževnimradomisudjelovaoupolitičkimborbama.PodutjecajemBrankaRadičevićapisaojepjesmeljubavnetematike,abudućidamusepjesništvočestoprožimaspolitič-kimangažmanom,začetnikjesatiričko-gaidruštvenoangažiranogapjesništvausrpskojknjiževnosti.Posebnoseistaknuokaodječjipjesnik.Prevodiojesmadžar-skoga,njemačkoga,ruskogaiengleskoga(JánosArany,SándorPetőfi,JohannWol-fgangGoethe,MihailJurjevičLjermontov,AleksandarPuškin,AlfredTennysonidr.).KaopripadnikSrpskenarodneslobodoum-nestrankeSvetozaraMiletića,aktivnojesudjelovaouborbisrpskogagrađanstvauUgarskojzaočuvanjenacionalnesamobit-nostiiprava,suprotstavljajućisemadžari-zaciji.Biojeizrazitliberalirepublikanac.Sromantičarskimoduševljenjemuzdizaojeprošlostsrpskoganaroda,alijeujednobioizagovorniksuradnjeHrvataiSrbauborbiprotivmadžarizacije,ismijavaosla-bićerastočenetuđinskimodgojem,mlakeoportuniste,despoteitirane.Biojenajpo-pularnijisrpskipjesniksvojegavremena.NjemuučastSrijemskaseKamenicanekovrijemeslužbenozvalaZmajevaKameni-ca,avelikifestivalzadjecuuNovomSadu,kojije1958.pokrenutpodimenomFestivaldječjepoezije,drameilutkarskogakazali-šte,od1969.nosiimeZmajevedječjeigre.
J.Jovančić-Vidaković,Rozeta, linogravurauboji,1997.
77
JOVANOVIĆ
ZmajevsuknjiževniijavniradpratiliijužnougarskiHrvati.NjegovprijevodepaVi tez IvanodSánodraPetőfija,biojeosno-vaFranjiBodolskomezaprepjevepana»bunjevačkonaričje«početkompreporod-nogarazdobljajužnougarskihHrvata1873.,učemugajeZmajipodupirao.NjegovjeprijevodpjesmemadžarskogapjesnikaEmilaÁbrányijaml.(1850.-1920.)Ma te ri nji je zikpreuzetizlistaJa vortetiskannana-slovniciNe ve nabr.4/1889.tejošdvaputau Su bo tič koj da ni ci(za1890.i1908.),kojamujeobjavljivalaipjesme.Subotičkisrp-skiknjiževnikAntonijeHadžićzabilježiojeprigodnimčlankomnjegovih40godinara-dauSu bo tič koj da ni ciza1890.,aNe venjeobjavljivaoirazličitekraćeprigodnevijestionjemu:ododjeliodlikovanjacrnogorsko-gaknjazaNikoleiz1887.isrpskevladeiz1890.,zabilježenjenjegov70.rođendan,aznakovitajeivijestupovoduproslave50.obljetniceZmajevaradauZagrebu25.VI.1899.podnaslovomHr vac ki Sr bi pri ti ra va-ju po so:unatočtomuštoseZmaj»zaljubiouhrvatskupristolnicu,nastanioseuZagre-buisasvojimdoktorskimzvanjemslužiojehrvackudomovinu…NekipretiraniSr-biovuzgoduupotribišedausrcuhrvatcke
domovinenijekajuhrvatstvoihrvacku,dagovoreo’srpskim’plitivičkimjezerima,oZagrebukaosredištusrpstva.«NekrologesuupovodunjegovesmrtiobjaviliNe ven i Su bo tič ka da ni ca.Uonomobjavljenomu Ne ve nuŠandorRajčićnapisaojedazbog
Zmajevesmrti»tugujeslavenskavila«,adaje,iakojeon»pisniksrpski«,njegovasmrt»gubitakizanas.Imismodonosilinjego-vihpisama,imismomogliučitiseodnjegalipihričiiizrazajezikazajedničkoga«.
Lit.:Ne ven,9/1887,4/1889,8/1890,7/1899,1/1904,7/1904,22/1914,Subotica;S.Parmačević,Zmaj i Hr va ti,NoviSad,1934;V.Krestić,Zmaj i Hr va ti, NoviSad,1987;En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,6,Za-greb,1990;J.Buljovčić,Subotičkoizdanje»Vite-zaIvana«:OjednojbunjevačkojadaptacijiZma-jevogprevoda»VitezaIvana«,u:isti,Fi lo lo ški ogle di,Subotica,1996;Hr vat ska en ci klo pe di ja, 5, Zagreb,2003;M.CindoriŠinković,E.Bažant,N.BašićPalković,Bu nje vač ko-šo kač ki ka len da ri: 1868-1914: Bi bli o gra fi ja, Su bo ti ca, 2011.
S.Bačić
JOVANOVIĆ,Milan(Vukovar,?,1849.–Vukovar,8.ili9.XI.1915.),odvjetnik,društvenidjelatnik,suradnikbunjevačkihpreporodnihglasila.Sinjeuglednogavu-kovarskogaodvjetnika,književnikaipo-litičaraPavla.PravojezavršiouEperjesu(slo vač.Prešov).VukovarskegaSri em ske no vi ne,vezanouzraznadruštvenadoga-đanja,spominjukao»viteza-akademika«–bioječlanpravnihakademijaiinstitutauBruxellesu,RimuiParizu,anekolikojestručnihradovaobjaviouraznimeurop-skimpravnimčasopisima.Darivaojeknji-gevukovarskojGimnaziji,odkojihsunekedodanas,snjegovimposvetama,sačuvaneuknjižniciGradskogamuzejauVukovaru.
Poputoca,kojisesezauzimaozapoli-tičkuikulturnusuradnjuHrvataiSrba,ionjejoškaostudentbiojedanodnekolikoSrbasudionikapreporodnihgibanjajužno-ugarskihHrvatatijekom1870-ih:redovitojesurađivaosAntunovićevimBu nje vač-kim i šo kač kim no vi na ma te Bu nje vač kom i šo kač kom vi lom,aposlijeisKaloromMilodanovićem,začijijeSu ba tič ki(po-slije:Su bo tič ki) gla snikpisaoknjiževneigospodarskepriloge.
Lit.:Bunjevačkaišokačkavila,u:Bu nje vač ke i šo kač ke no vi ne,2/1871,Kalača;Ne ven,18/1913,Subotica; Sri em ske no vi ne,10.XI.1915,Vukovar; Srp ska bi bli o gra fi ja,7,Beograd,1991;Srp ski bi-o graf ski reč nik,4,NoviSad,2009.
S.Bačić
A.Petőfi,Vitez Ivan,prepjevnabunjevačkomenarječjuZmajeva
srpskogaprijevoda,Subotica,1873.
78
JOZEFINIZAM
JOZEFINIZAM,nazivzaprosvjetitelj-sko-apsolutističkuvladavinuJosipaII.Habsburgovca,rimsko-njemačkogacara(1765.-90.)tehrvatskogaiugarskogakralja(1780.-90.),najstarijegasinaMarijeTere-zije.Od1765.do1780.biosuvladarMa-rijeTerezije,kojaniječvrstovjerovalauprosvjetiteljskeideje.Nakonnjezinesmr-tipostaojesamovladaromsdespotskimznačajkama,kojijehtio»svojimnarodimačinitidobroiprotivnjihovevolje«.Biojeuvjerendanaobrazbamožepopravitisvi-jet,zbogčegajeuveoprogrampovećanjapismenostiuHabsburškojMonarhiji,tedaonkao»prosvijećeni«vladariliprosvije-ćeniapsolutistmožeprovestiudjelona-čelafrancuskihprosvjetiteljskihfilozofa.Nopovijestgajeocijenilakaovladarabezosobitihvladalačkihvrlina.
Jozefinizmomseuširemsmislunazi-vasustavnoprovođenareformskapolitikaBečkogadvoraudrugojpoloviniXVIII.st.,kojajeobrisedobilazavladavineMarijeTerezije,aodlučnojujeprovodioJosipII.,osobitonateritorijuUgarske.Pojedinarje-šenja,prakseiliposljedicetepolitiketrajalisvedokrajaXIX.st.Pretpostavljalajere-formudržavneorganizacijeiupravetenje-zinucentralizaciju,spolicijskimisudskimtijelimapodređenimasredišnjojvlastiteuzukidanježupanijskogasustavauHrvatskojiUgarskoj;preustrojVojnegranice,štojeuvjetovalomigracijuhrvatskihplemićkihobiteljiizPokupljaiokoliceTuropoljauBanat;djelomičnoukidanjevezanostise-ljakazazemlju;približavanjeRusijiuvanj-skojpolitici,asnažnugermanizacijuuunu-tarnjoj–njemačkijeziktrebaojepostatislužbeniumjestolatinskoga,štojepobu-dilomadžarskonezadovoljstvo.Predkrajživota,zbogneuspjehauAustro-turskomratu1788.-90.tezbogotporaugarskogaihrvatskogaplemstva,JosipII.povukaojeglavninuupravnihreformauugarskomihrvatskomdijeluzemlje.
Uužemsmislu,jozefinizamobuhvaćapolitikuJosipaII.premaKatoličkojcrkviradinjezinapodvrgavanjadržavnojvlasti(cezaropapizam).Crkvenereforme,kaobîtjozefinskogazakonodavstva,temeljilesu
senapokušajupomirenjavjerovanjaKa-toličkecrkvesidejamaprosvjetiteljstva,premakojimajecrkvatrebalabitimoral-no-odgojnaustanovapukapodkontrolomiuslužbikonsolidacijedržave.Takoje1781.
uvedenakontrolanadpapinskimbulamateihjeprijenjihoveprovedbeuMonarhijimoraoodobritivladar(re gi um pla cet).Istejegodineustanovljenavjerskatolerancijaiukinutstatusdržavnereligije(re li gio do-mi nans)Katoličkojcrkvi;dokinutisukon-templativnicrkveniredovi1782.jernisuslužilinaobrazbimladih,njegovanjubo-lesnihidušobrižništvu,aoduzetasuimiimanja–zaJosipaII.zatvorenojeoko700samostana,prijesvega,pavlinskih,bene-diktinskih,isusovačkihifranjevačkih;podidejomizjednačavanjacrkvenihsteritori-jalnimgranicamaukinutajepodređenostpojedinihpodručjastranimbiskupijamatecrkvenihredovasredišnjimupravamakojesusenalazileizvanMonarhije;provedenjepreustrojžupaiizgrađenesunovecrkvenakonštosuvelikežupepodijeljenenama-njezbognovogapropisadanitkonesmijepješačitidocrkveduljeodjednogasata;reformiranesudržavneškolezasvećeni-keiuvedenjedržavninadzornadCrkvomprekosvećenstvapodložnogabiskupskojvlasti,budućidaseodsvećenikaočekivalodanavjernikeneutječusamovjerskinegoidaihvodeusmjerupouzdanogadržavno-građanskogastajališta.
Uprovedbitakvepolitikedvorusuglavnisaveznicibilidijecezanskibiskupi,kojisu,zbogjačanjavlastitihpozicija,bili
JosipII.
79
JOZEFINIZAM
zainteresiranizapreustrojbiskupijaipo-većanjenjihovihcrkvenihovlasti,osobitouUgarskojnapodručjimaštosuprijebi-lapodosmanskomvlašću–urukamabi-skupakoncentrirajusuovlastikojesuprijeimalirazličiticrkvenidužnosnicijersupo-staliipredstavnicisredišnjihcivilnihvlasti.Sdrugestrane,crkveniredovi,zbogsvojesamostalnostiiupravljačkenavezanostinasredištaizvanHabsburškeMonarhije,nisuseuklapaliusustavcentralizacijeiprotu-turskekatoličkerestauracijeuMonarhijitesubiliizloženirazličitimnegativnimmje-rama,kaoštosuoduzimanjesamostanaižupa(naredbomMarijeTerezijeiz1754.franjevačkežupepredanesudijecezanskimsvećenicima),zabranjivanjepovezanostisupravamaredovaistavljanjenjihovaživotaidjelovanjapodnadzormjesnihbiskupaidržavnihvlasti(ne xus pas si vus),određi-vanjeuvjetazaprimanjenovihčlanova,tj.zabranjivanjeporastailipovećanjabrojaredovnika(nu me rus cla u sus)iodobrava-njeprogramaobrazovanjaodstranedržave.Drugimriječima,sredovništvomseraču-nalo»samokaosrezervnimradnicimauizvršavanjupastoralnihisocijalnihzada-taka«(F.E.Hoško).Uduhutihnačela,azbognedostatkadijecezanskihsvećenika,MarijaTerezijadonijelaje1774.naredbuouključivanjufranjevacakaosvjetovnihsvećenikaužupnipastoral,štojeubrzoprovedenonateritorijuProvincijesv.Iva-naKapistrana,kojajeobuhvaćalasamosta-neuSlavoniji,SrijemuiBačkoj,uokoliciBudimpešte,BanatuiSedmogradskoj,tj.Transilvaniji,asamo1785.svjetovnimjesvećenicimapostalo150franjevaca.
Svesutesumjere,osimnasmanjenjebrojafranjevacauMonarhiji,utjecaleinaosiromašenjenjihovapastoralnogadjelova-njatenanapuštanjeredovničkestege,štojerezultiralootklonomodživotauduhusv.FranjeAsiškoga.NajpoznatijijeprimjerzatofranjevacIgnjatDominikMartinović(1755.-1795.),kojijenakonizlaskaizRedapostaonajprijesvećenikom,zatimateistomivođomhrvatskihiugarskihjakobinaca,anakrajujepogubljenkaourotnik.Za30godinajozefinističkihreformabrojredov-
nikaProvincijesv.IvanaKapistranavišejenegoprepolovljen–1770.bilo455franje-vaca,a1800.samo191,odkojihsumnogibilistarijedobi.Negativnaposljedicajo-zefinističkihreformabilojeizatvaranjenekihsamostana–urazdobljuoddesetakgodinaukinutojedesetakfranjevačkihsa-mostanauKapistranskojprovinciji:uČun-tiću1779.,Petrovaradinu1786.,Somboru1786.,Pakšu1787.,Rumi1787.,(Slavon-skom)Brodu1787.,(Staroj)Gradiški1787.,Tolni1787.,Požegi1789.,Temišvaru1789.iVelikoj1795.,aProvincijajeostalaibezdvasvojanajvećainajvažnijasamostana–uOsijekuiBudimu,kojesufranjevcimo-ralinapustitiizamijenitizamanje.
God.1783.zatvorenjeijedanbrojfra-njevačkihvisokihfilozofskihiteološkihučilišta:uBudimu,Mohaču,(Slavonskom)Brodu,Osijeku,Požegi...Onanasamoštosuimalavelikuvažnostzaizobrazbuno-vihnaraštajaredovnikauProvincijinegosupresudnoutjecalainaostalesegmentekulturepodunavskihHrvatatijekomXVIII.iuprvojpoloviniXIX.st.,prijesvegaujezikoslovljutenabožnojivjerskosapijen-cijalnojknjiževnosti.Zabranjenajekto-muivećinabratovštinakojesudjelovaleuzpomoćfranjevacaprisamostanima(npr.Bratovštinapojasasv.Franje,BratovštinaBezgrešnogazačećaBlaženeDjeviceMa-rije,BratovštinaPresvetogaoltarskogasa-kramenta)teSvjetovnifranjevačkired,azabranjenisuimnogiblagdaniiprocesijetesuograničenahodočašća,čimejeuve-likenarušenizaustavljenprogramposli-jetridentskeobnoveuKatoličkojcrkvinaovimpodručjima.Paipak,štovanjetzv.franjevačkihsvetaca,prijesvegasv.An-tunaiBlaženeDjeviceMarije,međupo-dunavskimjeHrvatimadodanasrašireno.Sdrugestrane,smanjivanjepastoralnihaktivnostifranjevacameđuhrvatskimpu-komizravnojepovezanosnjihovomma-džarizacijom,naposeupodručjimagdjesuHrvatičiniliznatnumanjinu(Budimioko-lica,Temišvaridr.)teunovoustanovljenimmanjimžupama,budućidasufranjevcibilijedininositeljiočuvanjanacionalnesvijestimeđuetničkihrvatskimstanovništvom.
80
JOZEFINIZAM
Najjačiotporsprammiješanjadržavnevlastiucrkveneposlovepružalisuupravofranjevci.UProvincijisv.IvanaKapistra-nanjegovisupredvodnicibiliprovincijaliJosipPavišević(1734.-1803.)iGrgurČeva-pović(1786.-1830.).Njihovasunastojanjaspriječilarasapfranjevačkogaživotaidalj-njeuništavanjetemeljanjihovaredovnič-kogaposlanja.Posjedovalisumoralniiin-telektualniintegritet,asvojesunajvažnijeaktivnostiusmjerilinaobnovuredovništvatereafirmacijuautentičnogaidejnogaipo-vijesnogafranjevačkogaidentiteta.Čeva-povićevspisSta tu ta mu ni ci pa lia,kojijeod1829.postaoizakonikProvincijesv.IvanaKapistrana,omogućiojerestauracijufra-njevačkogazakonodavstvaizpredjozefin-skogarazdobljatejeodigraoključnuuloguuobnovifranjevačkogaredauProvincijiivraćanjunafranjevačkinačinživotaudu-hunačelanjegovautemeljiteljasv.Franje.Djelovanjeprematomuprogramskomudo-kumentuslijedilisuibudućiprovincijali,osobitoKajoAgjić(1805.-1892.)iMarijanJaić(1795.-1858.).
Iakojecarkratkoprijesvojesmrtibioprisiljenpovućinekeodsvojihcrkveno-političkihreforma,promjeneucrkvenomsustavubilesuskromne,panpr.samosta-nivišenisuukidani,alinisuniobnavlja-ni.Budućidajesustavdržavnevlastinadcrkvomodržansvedo1848.,jozefinizamjestvoriocrkvenemehanizmezakasnijumadžarizacijupajesobziromnanacio-nalno-integracijskeprocesepodunavskihHrvataostaviotrajnenegativneposljedice.
Lit.:F.E.Hoško,JozefinističkozakonodavstvouČevapovićevim»Statutamunicipialia«,Cro a ti ca Chri sti a na pe ri o di ca,28,Zagreb,1991;E.Zöllner,Th.Schüssel,Po vi jest Austri je,Zagreb,1997;F.E.Hoško,Uvođenjejozefinističkogpastoralnogustrojstvaislavonsko-podunavskifranjevci,Bo go-slov ska smo tra,1/2001,Zagreb;N.Budak,M.Strecha,Ž.Krušelj,Hab zbur zi i Hr va ti,Zagreb,2003;F.E.Hoško,FranjevciuSlavonijiiPoduna-vljuuvremenukasnogjozefinizma,Cro a ti ca Chri-sti a na pe ri o di ca,55,Zagreb,2005;www.ofm.hr.
T.Žigmanov
JOZIĆ,Đuka(NenadićkrajSombora,23.IV.1850.–?,1915.),veleposjednik,som-
borskivirilist–člangradskeskupštineukojujeušaotemeljemporeznogacenzusa.SinjeMate,najimućnijegaNenadićaninaizdrugepolovineXIX.st.,kojijeimaooko400jutarazemljeivelikastadaovaca,imajkeKlare,rođ.Fratrić.SasuprugomRozom,rođ.Đinić,imaojedvasina–Ši-muiPeru.
JozićisusenaprostoreuokoliciSom-boranaselili1689.-90.PrvijedošaoDa-vids11sinova,živjelisuu»bunji«iima-lisvoju»suvaju«,aodatlesuseposlijeiraseljavali.IzravnalozaodprvihJozićapresahnulajejerposlijenisuimalimuškihpotomaka.DanasuNenadićuima8obiteljikojenoseprezimeJozićiimajuukupnotri-desetakčlanova.Nekesuudalekomsrod-stvusprvimdoseljenicima.DanasmeđunajimućnijeobiteljiuNenadićuspadajuobiteljiĐene(Cakanovi)iJosipaJozića.
Lit.: M.Beljanski Som bor ski sa la ši,Sombor,1970.
A.Firanj
JOZIĆ,Josip(Józich,József)(Sombor,10.VIII.1863.–Valpovo,21.VI.1924.),svećenik,pisac.Potječeizzemljoradnič-keobiteljiIvanaiMarije,rođ.Kalčanj.Upečuškosjemeništestupioje1882.,a1888.postaojesvećenikomPečuškebiskupije,kojajesvedo1972.obuhvaćalai13župausjevernojSlavonijiihrvatskomdijeluBa-ranje.Nakondesetgodinaslužbekaoka-pelanbioježupnikuValpovu1899.-1911.OndjemujeAnteEvetović–Miroljubbio
J.Jozich,Uboj stvo Fra nje Fer di nan da, Su bo ti ca, 1915.
81
JOZIĆ
kapelan1902.-04.,aposlijegajeinaslije-diokaožupnik.Umirovljenje1916.
DokjekratkobionaslužbiuSombo-ru(2.V.1914.–30.IV.1915.),napisaoje22.III.1915.spjevUboj stvo Fra nje Fer di-nan daiuvlastitojganakladidaotiskatina13stranicamalogaformata(18x11,25cm)uTiskarisv.AntunauSubotici.Pri-hododprodajepocijeniod20filirabiojenamijenjenzapotporuslijepimvojnicima.Usvojemdjelupjevaoubojstvuprijestolo-nasljednikaFranjeFerdinandauSarajevukaoosilnomzločinu.Predstaviogajekaovelikogajunakatejeizniosvojeviđenjerazlogaatentataiokružjeukojemsezbio.
Djelo: Uboj stvo Fra nje Fer di nan da, Su bo ti ca, 1915.
M.Štefković
JOZIĆ,Stjepan(Monoštor,24.V.1951.–Zagreb,21.VII.2011.),akademskislikar.SinjeStjepanaiMande,rođ.Kusturin.UgodinirođenjaroditeljisumusedoseliliuVinkovce,gradukojemjezavršioosnov-nuisrednjuškolu.Upisaosenastudijsli-karstvanaAkademijilikovnihumjetnostiuZagrebu1979.,adiplomiraoje1983.uklasiprofesoraVasilijaJosipaJordana.Na-konzavršetkastudijavratioseuVinkovce,gdjeseisprvazaposliougospodarstvu,aondajenekovrijemeradiokaosrednjoškol-skiprofesorlikovneumjetnosti.Neposred-noprijeDomovinskogaratazaposlioseuGradskomemuzejuuVinkovcima,ukojemje1991.izabranzaravnateljaustanoveivo-diteljakustosaGalerijskogaodjela.Dužnostravnateljaobnašaojedo2011.ZanjegovamandataMuzejjepostupnoproširen,adje-latnostistručnostznatnosuobogaćene.
Većnasamompočetkusvojegaslikar-skogaputauosobniizričajotrgnuoseodutjecajaprofesoraJordana.Biojeneobič-novještipriznatkaoakvarelisturanimgodinama,neposrednonakonzavršeneakademije.Kritikagajeoznačilakaonje-žnuisuptilnuslikarskudušu,slikara»zaSlavonijunesvakidašnjegkolorističkogbo-gatstva«.PrvivažnijiciklusČo vjek i sport definiraoje1983.Iakojebiovezanzafigu-rativniizričajvećimdijelomsvojegastva-
ralaštva,zaJozićajeuvijekbilakarakteri-stičnaredukcijaisažimanjeprostorausliciterazdvajanjeslikarskibitnogaodonogaštonije.Čistiposebnosenzibilizirangledeboje,kojajeodpočetkabilanjegovlikov-niodabir,uzprevođenjemotivaiprepo-znatljivduktus,ostvariojemnogobrojnekarakterističneambijentalnostizavičajaušumskimkrajolicimaivedutamagradova.Bilisutosuvremenizvucikobalta,rubina,safiraismaragda,bezprimjesalokalnogatona.Od2000.do2011.postupnojegra-dionefigurativniopus.Zateslikevezanajedrukčija,»tvrđa«paletaioštrikontrastibojateposebniritmoviodcentrapremarubnimdijelovimanasliciusvimsmjero-vima.Rukopisjeostaoisti,doksenačinkonstrukcijepromijenio.Tosudjelavrločvrstearhitektonikeinisupoetiziranakaofigurativniuradciuproteklomrazdoblju.
Uzslikarstvo,bavioseračunalnomgra-fikom,grafičkimdizajnom,ilustriranjemknjigaiorganizacijomizložaba.Kaodra-govoljacbiojeaktivnisudionikDomovin-skogarata.Od1967.samostalnojeizlagaouHrvatskojiinozemstvuvišeodčetrdesetputa(Ohrid,Kumanovo,Zagreb,Osijek,Vukovar,SlavonskiBrod,Split,Makarska,Trilj,ŠirokiBrijeg,Berlin,Freiburg,Re-gensberg,Bonn,Stuttgartidr.)ivišeodstoputaskupnonarevijalnimižiriranimizložbama.Uzredoviteobvezeikontinu-iranobavljenjeslikarstvom,biojevoditeljLikovneradioniceDječjegadomasv.AnauVinkovcimateumjetničkihkolonijauSelcuiLovranu.Biojenezaobilazanipoznatkao
S.Jozić,Slavonski krajolik, 2007.
82
JOZIĆ
velikhumanist.Darovaojevišeod120svo-jihdjelazapomoćdjeci,udrugama,branite-ljimaiinvalidima.Zasvojradvišejeputanagrađivaniodlikovan,međuostalimiRe-domDanicehrvatskeslikomMarkaMa-rulićazaosobitezaslugeukulturi(1996.).
PokopanjeuzvisokevojnepočastinavinkovačkomeGradskomgroblju.
Lit.:En ci klo pe di ja hr vat ske umjet no sti,Zagreb,1995;T.Šalić,Vin ko vač ki lek si kon,Vinkovci,2007;I.Belamarić,Stje pan Jo zić,katalog,Zagreb,2009;M.Bešlić,Stje pan Jo zić,katalog,Vinkovci,2009;Z.Dvojković,Stje pan Jo zić,katalog,Vuko-var,2010.
I.Belamarić
JOZIĆ-PRODAN,Anica(Jakošević)(Santovo,31.X.1889.–Santovo,27.IV.1977.),kazivačicausmeneknjiževnosti.KćijepoljodjelcaJozeJozićaiMarice,rođ.Arijanov.Koristilaseiočuhovimprezime-nomJakošević.Budućidajebilaiznimnodarovitaučenica,učiteljisuželjelidana-staviškolovanje,alizbogsiromaštvatonijebilomoguće.Završivšišestrazredapučkeškole,služilajekodimućnijihobitelji.Kaodjevojkaisticalaseuondašnjojglasovitojsantovačkoj»dalardi«,crkvenompjevač-komzboru.Budućidajebilauzornavjerni-ca,mnogojegodinabila»počimalja«, kojaucrkvipočinjepjevatiilimoliti,teglavnaorganizatoricajudskihhodočašća. Radnijevijekprovelakaoobičnaseljankaobra-
đujućinekolikojutarazemlje,aposlijejebilačlanicamjesnepoljoprivrednezadruge.
Međumnogobrojnimsantovačkimka-zivačimausmeneknjiževnostizauzimapo-sebnomjestojerpripadauredonihkojisuspoznalivažnostspašavanjahrvatskekul-turnebaštine.Usvojemjepamćenjuušču-valanarodnepripovijetke,balade,šaljive,svatovskepjesme,bećarce,brojilice,dječjepjesmeiigre,uspavanke,naricaljke,zago-netke,poslovice,pučkeprispodobe,izreke...Premanjezinimriječima,zatomožezahva-litisvojimprecima:baki MandiLukačev(r.1842.),kojajeuBeregubila»jaukača«tesujemnogizvalidapredvodioplakivanjepo-kojnika;djeduStipiJoziću,glasovitugajda-šukojije»svakupismuzno«;mami MariciArijanov(1870.-1924.),kojajeumladostimnogo»risarilauŠlavonije«(sudjelovalanasezonskimratarskimposlovima),gdjejetakođernaučilavišenarodnihpjesama;tekrsnojkumiMarijiRicinVakošev, kojajeznala»sijasetpripovićaka«.
Sveteostvarajeumaiduhanašihpuča-na,priprostihseljana,slušajućiihmnogoputa,snaš’Anicajeupilausebe,austa-rostikazivalamlađimajer,kakojeisticala,»štetabibiladasezaboravitoštasunašistaritakovoljiliičimsuulipšavalidivane,mobeiprela«.
Lit.:Ž.Mandić,Tragomjednebalade,Hr vat ski ka len dar 2004,Budimpešta,2004;Ž.Mandić,Santovačkasveznadarica,Hr vat ski ka len dar 2009, Budimpešta,2009;Ž.Mandić,Šo ki ca sam i bit ću do vi ka,Budimpešta,2009;Ž.Mandić,Pi smu pi va pri li pa di voj ka(rukopis);Ž.Mandić,Bi ser po bi-ser – ogr li ca(rukopis);Ž.Mandić,Na iz vo ru bi-strom(rukopis);Ž.Mandić,Puč ke pri po vi jet ke po ka zi va nju A. Jo zić Pro dan(rukopis).
Ž.Mandić
JOŽINOSELO, zaselakoko4,5kmsje-veroistočnoodĐurđina.Nalazisena14,7kmPačirskogaputausmjeruodSubotice,nakrižanjusMoravičkimputom,kojivodipremaĐurđinu.Nijepoznatokadjenase-ljenastalo,alije,premakazivanjustarijihljudi,postojaloiuXIX.st.kao»Jozsifa-lu«(hrv.Jožinoselo).ImejedobilopremaJosipuPijukoviću,zvanomubać Jo ža,kojijenaraskrižjuputovaimaokuću,usklopuAnicaJozić-Prodan
83
JUD
njekrčmu,tj.mi ja nu,aposlijeiprodava-onicu,tj.du ćan.BioječasnikuAustro-ugarskojvojsci.Naseljesepostupnoširiloinakrajujeimalopetnaestakkuća.Nasta-njivalisugaobrtnicitesuljudisobližnjihsalaša,izokolnihšorovateizPavlovcaiĐurđinabiliupućeninanjega.Osimkrčmeiprodavaonice,uselususenalazilijošičizmarišuster(StipanBajić),zatimkru-paristrugar(NikolaPoljaković–Puvalo),brijač(RokoGršić),krovopokrivačitrščar(BelaOrčić–Garin),bognaristolar(IvanPoljaković–Puvalo)tekrojačica(KarolinaOrčić,rođ.VojnićHajduk–Lugarovi).NaMoravičkomputunaKujundžićevusalašu(Garaševi)nalazisekrižkrajputaš,kojisupodigliJosoKujundžićinjegovasuprugaMargaVuković1912.UJožinuSeluodr-žavaloseproštenjenaSpasovo,kadasusepostavljalešatresa»šećerošima«ucentru,tj.naraskrižjuputova.Električnaenergijauselojedovedena1970-ih,alikakoasfal-tiranomcestomnijepovezanosnajbližimĐurđinom,stanovništvosepostupnopo-čeloraseljavati.NakrajuXX.st.ondjevi-šenijestanovaonitko,akućesujednapojednasrušene.
Izvor:kazivanjeAlbeSkenderovićaizMaleBo-sne(Kujundžićevšor)iMarijeSkenderović,rođ.Čović(1913.-1991.),izJožinogsela.
Lit.:O.Penavin,L.Matijevics,Sza bad ka és környéke földrajzi ne ve i nek adattára,Újvidék,1976;D.Csúszó,Könyörgésünk színhelyei,2,Szabad-ka,2004.
P.Skenderović
JUD (madž. Máriagyűd),naseljeinajstari-jemarijanskosvetišteuBaranjskojžupani-ji,Madžarska.God.2001.naseljejeimalooko1500stanovnika.BačkigaHrvatizovuJud,abaranjskiĐud.Do1934.službenomujeimebiloGyűd,atadajepromije-njenouMáriagyűd.God.1977.pripojenjegraduŠiklošu.Danasjeposvemadžar-skoreformatskomjesto–njegovisusta-novnicikatoličkuvjerunapustili1537.UneposrednojokoliciživeMadžarikatolici(Nagyharsány,Siklós,Harkány,Csarno-ta,Nagytótfalu,Egyházasharaszti,Ipacsfa, Drávaszabolcs),alipodaljesenalaziivelikbrojnaseljaukojimavećstoljećimaobi-tavajuiHrvati:najuguKašad(Kásád),Breme(Beremend),Starin(Drávasztára),odnedavnaiŠikloš(Siklós),nasjeveruAta(Ata),Salanta(Szalánta),Nijemet(Néme-ti),Sukit(Szőkéd),Pogan(Pogány),Suka(Szőke),Kukinj(Kökény),Udvar(Pécsu-dvard)iSemelj(Szemely).
Izvorvodeupodnožjujudskogabrdavećjeurimskodoba–kadajetudavodilacestaizmeđuSopiane(današnjegaPeču-ha)iMurse(današnjegaOsijeka)–služiokaoprirodnoodmorište.Poslijesutuži-vjeliHuni,Longobardi,Avari,azatimis-točnoslavenskoplemeAnti.PretpostavljasedasukršćaniSlavenijošprijedolaskaMadžara896.tupostavilikipDjeviceMa-rije.Premapredaji,naseljejenazvanopomadžarskomvođiGyődu,sinukumansko-gavojvodeEtua,kojijeovamodošaouvri-jememadžarskogaosvajanjaPanonije.Tajjeprediokraljsv.Stjepanoko1000.pre-daobenediktincimaizPečvara(Pécsvárad),kojisu1006.iznadMarijinakipapodiglikapelicu.God.1148.kraljGezaII.ovdjejezatražiopomoćodBogorodicezavojnuprotivBizantaikapelicujedaoproširiti.NjusuuXV.st.obnoviliugotičkomstilu.
NakonMohačkebitke1526.Turcikape-lunisusrušili,negosujepretvoriliudža-miju.Tojehodočasničkomjestoprebrodilo
Jožinoselo
84
JUD
turskavremena,alijeGospinkipnestao.Premapredaji,BlaženaseDjevicaukazalašikloškimžupanimaMatijiiIvanuKopiću,kojisusesposlavraćalidoma,tejeodnjihzatražiladacrkvaopetbudekatolička.God.1687.kršćanskajevojskanedalekoodatleuHaršanjskojbiciizvojevalavelikupobjedunadTurcima.Crkvusu,međutim,najprijezauzelipravoslavci,azatimkalvi-nisti.FranjevačkigvardijanTomoKraljevićosobnoseobratiogospodarusigetsketvr-đavegeneralugrofuVecchiju,kojijena-ložiodasecrkvavratikatolicima.Judskacrkva1698.izKoprivnicedobivanovikip,donosigaspomenutigvardijan,štovjernicisvelikimpoštovanjemprimaju–odtadaje»jatomicegrniosvituJud«(I.Petreš).
ZaRákóczijevaustanka1703.-11.Go-spinkipnajprijeodnoseŠikloš,azatimuOsijek,gdjejeostaododanas–ufranje-vačkojcrkvisv.Križa.NakonSatmarskogamira1711.stanovniciizokoliceJudazah-tijevajudaimseGospinkipvrati,aliganisudobiliiakosuseobratiliiSvetojsto-
lici.PečuškibiskupFranzNesselrod1713.svetištudarujenovikip,kojiseucrkviisadanalazinaglavnomoltaru.God.1739.franjevciondjegradesamostan.UzpomoćvjernikaizahvaljujućidaruhrvatskogabanaKazimiraBatthyánya,između1739.i1742.crkvuobnavljajuubaroknomstilutejeproširujuiposvećujuGospiodSrpa.IakojeJosipII.1788.svetištezatvorio,idaljeseširevijestioozdravljenjima,kojihjeugodišnjacimasamostana1723.-99.za-bilježeno302.ZbogtogajepapaPioVII.Judproglasiosvetištem1805.
Od1860.omiljenojemjestohodoča-snikâkipBolneGospe.Odnjegaputvodiuzbrdodokriža,štogaje1900.daoposta-vitipečuškibiskupSámuelHettyeiupovo-du900.obljetnicekatoličkeMadžarske.Uljetnodobacrkvapostajepretijesnomzbogmnoštvahodočasnikatejezato1937.-38.pokrajcrkve,podvedrimnebom,sagrađenoltar.Do1918.ovamosuhodočastiliiHr-vatiizudaljenijihnaselja(Suboticaiokolnanaselja,zatimPetrovaradin,Županja,Sla-vonskiBrod,Bjelovaridr.),itonajvišenaDuhove,PresvetoTrojstvo10.VI.teVe-likuGospu15.VIII.iMaluGospu8.IX.
SantovcisunahodočašćeJudskojGo-spiuvijekišlinaDuhove,apolazilisuuče-tvrtaknakonjutarnjepjevanemise.Praćenizvonjavomimnoštvomsuseljana,»Juci«(tj.hodočasnicinaJud)upovorcisuodla-zilidokrajasela.HranusuimdoDunavanosilazaprežnakola.Do1918.DunavseprelaziokodBatine,aotadakodMohača.Išlosepješice,sprijedajebiokrižonoša,azanjimdvabarjaktara.Kadbisenapu-tususreledvijepovorke,pozdravljaleseklanjanjemcrkvenihbarjaka.Išlosepre-koNaroda(Nagynyárád),Titoša(Töttös)iViljana(Villány),anoćiloseuHaršanju(Nagyharsány)uprivatnimkućamailiugostionici.Upetaknedalekoodjudskecr-kveumivalisuse,čistiliodjeću,amlađeženeodijevalesušljokaneoplećke.Pjeva-jućisuobilazilicrkvu.Onikojisuseza-vjetovaličinilisuto»nagolimkolinima«.Ostavivšinakonačištuprtljagu,hitalisunamisu.Usubotusukretalinatrag,prespava-lisuuMohaču,aunedjeljusustizalidoma.Jud(Máriagyűd)
85
JUD
ZaHrvateuvojvođanskomdijeluBač-kedo1918.tojebilonajvažnijemarijanskosvetište,anakontogatojepostaoBiliAlj-maš(AljmašuHrvatskoj).ZaBunjevceizSuboticeiokolicenekadajebioobičajdanajmanjejednomuživotuhodočasteuJud,osobitoprijestupanjaubrak.Išlosepot-krajsvibnjaipočetkomlipnja,kadajebilonajmanjeposlovananjivama.Uobiteljimasebaremgodinudanaunaprijedznalotkoćehodočastitsljedećegodine,apripremezaput,kojijetrajaookodvatjedna,bilesutemeljite.Ženesuspremaleodijeloiobuću(pješačiloseupapučama),asvečanoruho,cipeleičizmebilisuutorbama–njihsuodijevaliiobuvaliteknaodredištu.Imuć-nijisuišliuzpratnjukonjaskolima.Naputsekretaloposlijemise,načeluproce-sijenošenisukrižicrkvenezastave,pu-temsemolilakrunicaipjevalesusesvetepjesme,nausputnimkriževimasvećenikjepredvodiomolitvuiodržaokratkupro-povijed.Noćilosepokućamauusputnimselima.HodočasniciizSuboticeiokoliceišlisuputemprekoSomboraiBeregadoVodicakodBaje,gdjesuimalistanku,akodMohačasunasplaviprelaziliDunav.Usamomprošteništuhodočasnicisuseza-državalidvadotridana,asmještenisubilikodmještana,uzskromnenaknade.Povra-takjebioistimputem,aposljednjaposta-japredSuboticombilaje»kodzvonceta«,smještenoganalediniJakobčićevasalašakodMaleBosne,krajkojegasenalaziJa-kobčićevzavjetnikrižstestamentomiz1864.Nakonobvezatnogagošćenjapapri-kašem,odatlesusehodočasnicirazilazilisvojimdomovima.
God.1950.uMadžarskojsenacionali-zirajuškoleteraspuštajuredovnici,pasutakoifranjevcimoralinapustiJud.Otadasezacrkvubrinusvjetovnjaci.God.1964.obnovljenajeiznutra,a1972.izvana.Ob-novaoltarapočelaje1981.God.1991.cr-kvajedobilanovikrov,1993.obojenajeizvana,1994.iznutra,a1996.obnovljenjepod.ZažupnikovanjaFranjePavlekovića1995.-96.obnovljenisusviumjetničkispo-menici.Tadasurađeneiunutarnjefreske,
djelabraćeAndrásaiDomokosaSzilágyija,čimejecrkvazadobilasadašnjiizgled.
PapaBenediktXVI.nablagdansv.Iva-naKrstitelja24.VI.2008.doniojeodlukuouzdizanjujudskecrkveurazinumanjebazilike.NasvetojmisiuJudu14.IX.,nablagdanMaleGospe,papinskinuncijJu-liusJanuspročitaojepapindekretpredmnoštvomvjernikaihodočasnika.Svako-gaMarijinadanaizavećihblagdanaovdjeseodržavaproštenje,nagodinu25do27puta.SvakegodineJudobiđeoko500.000hodočasnika.Istočnoodjudskecrkvena-laziseSvetizdenac,avodusnjegahodo-časnicinosedoma.
Izvor:Župnaspomenica,Máriagyűd.
Lit.:Ne ven,6/1902,Subotica;I.Petreš,Svetomi-sto:Jud(Gyűd),Da ni ca ili ka len dar za u Ugar skoj ži ve će Bu njev ce, Šok ce, Hr va te, Bo šnja ke, Ra ce i Dal ma tin ce : pro sta god. 1925.,Budapest,1924;B. Unyi, A mohácsi fe ren ce sek történe te,Gyön-gyös,1943;A.Sekulić,Ma ri jan ske po bo žno sti po du nav skih Hr va ta,Zagreb,1985;Ž.Mandić,Najradosnijeputovanjerodamoga,Hr vat ski kalen dar 1991: Go di šnjak za Hr vat sku na rod nost u Ma đar skoj,Budimpešta,1991;S.Balatinac,Jud-skacrkvapostalabazilika, Hr vat ski ka len dar 1999,Budimpešta,1998;A.Stantić,Krepostina-šihpredaka:Hodočašće,Zvo nik,6/2000,Subotica.
Ž.Mandić
CrkvaGospeJudske
86
JU GO SLA VE NI
JU GO SLA VE NI, 1. sinonimzajužneSlavene;2.državljaninekolikodržavnihzajednicakojesuseuXX.st.nazivaleJugoslavijom;3.oznakazanadnacional-niidentitetjužnihSlavenausklopudvijujužnoslavenskihdržavnihzajednica(kra-ljevinetesocijalističkeJugoslavije).Tajseidentitettemeljioprimarnonadrža-vljanstvu,anenaetničkimodrednicama.Srazličitomsugauspješnošćupoticalaiizgrađivaladvajugoslavenskarežima,kra-ljevskiisocijalistički,aposljedicajeide-ologijaštosusezauzimaleza(južno)sla-venskuuzajamnost.ZavrijemeKraljevineJugoslavijebiojerezultatjugoslavenskogintegralizmaiunitarizmaštogajeprovo-diodvorkraljaAleksandraKarađorđevićaradisuzbijanjameđunacionalnihnapetosti,nastalihkaoposljedicasrpskehegemonijeicentralističkogadržavnogaustroja.Pro-glašavajućiKraljevinuJugoslaviju1929.,kraljAleksandarprvijeslužbenooznačioJugoslavenejednomnacijomstrimaple-menima–srpskim,hrvatskimislovenskim.Međutim,unatočfavoriziranju,osobitopočetkom1930-ih,tajeidentitetskapoli-tikaostalabezznatnijihrezultata.NakonDrugogasvjetskogaratajugoslavenskajeidentifikacijarazvijanaipodržavanapo-litikomjugoslavenskogasocijalizmakaojedanodpoželjnihishodaslužbenemeđu-nacionalnepolitikenazvane»bratstvomijedinstvom«jugoslavenskihnaroda.Ovajputuspjehjebioveći–osimudijeluvlada-jućekomunističkenomenklature,jugosla-venstvojeprihvatioidioliberalneurbaneelitemlađihnaraštaja.Jugoslavenimasusesmatralauosobitovelikubrojudjecaiznacionalnomiješanihbrakova,čijesebrojznatnopovećaotijekom1970-ihi1980-ih; 4. popisnakategorijastanovništva.Pr-viseputpojavilanapopisustanovništvaKraljevineJugoslavijeiz1931.,kadjeuzpitanjeomaterinskomjezikuivjeroispo-vijedipostavljenoipitanjeonarodnosnojpripadnosti.Napopisuiz1921.pitanjeonarodnostinijebilopostavljeno,negosamoomaterinskimjeziku–zakojejeSrbimaiHrvatimaponuđenjedanzajedničkiod-govor–teovjeroispovijedi.UuputamazapopisbilojepredviđenodaseSrbi,Hrvati
iSlovenci(tzv.troimeninarod)popisujukaoJugoslaveniponarodnosti,štojebilouskladustadašnjomdržavnompolitikom,budućidajeiKraljevinaSHS1929.promi-jenilanazivuKraljevinaJugoslavijatesuisvetripriznatejugoslavenskenarodnostiupopisnimrezultatimagrupiranezajedno.Državnastatistikaislužbenevlastiutovri-jemenisupriznavaledrugejužnoslavenskenarode,uziznimkuBugara,kojisuimalivlastitunacionalnudržavu–Makedonci,CrnogorciiBošnjaciutodobazbogmno-gobrojnihpovijesnih,političkihikulturnihokolnostinisuzavršiliformiranjeunaciju.
UsocijalističkojJugoslavijipopisnaka-tegorija»Jugoslaveni«ponovnojeuvede-nanapopisustanovništvaiz1953.Osobajugoslavenskogapodrijetlakojanijebilabliženacionalnoopredijeljenaupopisujebilježenakao»Jugoslaven–neopredije-ljen«.Tapopisnakategorijabilajenajza-stupljenijauBosniiHercegovinido1971.,kadjebrojJugoslavenapaozbogprelaskaMuslimanaizkategorijeJu go sla ven – neo-pre di je ljenukategorijuMu sli man u smi slu na ci o nal no sti.UdrugimdijelovimaSFRJbrojneopredijeljenihJugoslavenado1971.biojemalen.Promjenadeklariranjagra-đanaodpopisadopopisabilajemogućajerjeUstavSFRJiz1963.jamčiosloboduizjašnjavanja,anarodnostktomunijebilaupisivanausveosobnedokumente.
Napopisustanovništva1971.uzter-minna rod nostprviseputseputpojavlju-jeterminet nič ka pri pad nost,anapopisustanovništvaiz1981.upopisnimuputamaterminina rod nost i et nič ka pri pad nost proširenisuterminimapri pad nost na ro du, na rod no sti ili et nič koj gru pi.Popisom1971.stanovništvojepodijeljenoudvijeskupine:onikojisusenacionalnoizjasniliioniko-jinisu.KategorijaJu go sla ve ninašlaseudrugojskupinitejegrađanimaostavljenamogućnostdasedeklarirajuneo pre di je-lje nim Ju go sla ve ni ma,iakosetakvaizja-vanijesmatralaizjašnjavanjemupogledunarodnostiilietničkepripadnosti.Većjeumeđupopisnomrazdoblju1961.-71.uočenpadbrojaHrvatauVojvodinizaoko7000osoba,kojejenajvećimdijelomapsorbira-
87
JU GO SLA VE NI
lanovapopisnakategorijaneo pre di je lje ni Ju go sla ve ni.Tajjeoblikizjašnjavanjanapopisimastanovništvadijelombiomotivi-ranprilagodbompromoviranimpolitičkimisocijalnimvrijednostimajugoslavensko-gadruštva.PorastbrojadeklariranihJu-goslavenauVojvodini(iostatkudržave)vremenskisepodudaraspočetkomkritike,zatimraznihpritisakainakrajusaslomomHrvatskogaproljećailiberalnihnastoja-njaudrugimdijelovimatadašnjedržave.Skrivanjemhrvatskogapodrijetlaujavnomživotupojedincisupokušavaliosiguratisi-gurnostzaposlenjaipoložajudruštvu.Sdrugestrane,takvojeizjašnjavanjezanekepredstavljaloizlazudvojbiokonacionalnepripadnostitesusvojidentitetpoistovjeći-valisproklamiranimdržavniminacional-nimjedinstvomidržavniminstitucijama,naposesJugoslavenskomnarodnomarmi-jom(oblikpatriotizma,socijalnepromocijeisl.).Najvećimsedijelomtoticalomlađihnaraštajaiurbanogastanovništva.Premarezultatimapopisastanovništvaiz1981.udioJugoslavenauukupnojpopulacijiVoj-vodinebioje8,2%,štoje,nakonHrvatske,bilonajvišeuJugoslaviji–uHrvatskojihjebilo8,2%,auBiH7,9%.
Statističkaanalizapopisastanovništvaiz1971.i1981.upućujenatodasuodna-cionalnogaizjašnjavanjaunajvećojmjeriodustajaliHrvati,aneštomanjeodnjihiSrbi(A.Raič).God.1981.uVojvodinijemeđuonimakojisuseizjasnilikaoJugo-slavenioko90%navelodaimjematerinskijeziksrpsko-hrvatski,dokihjemadžarskinavelo7,3%.OdvojvođanskihjeHrvata60,78%bilokoncentriranounaseljimaukojimajezabilježenvećipostotakizja-šnjenihJugoslavenauodnosunadržavni
ipokrajinskiprosjek.RiječjeonaseljimaiopćinamausjevernojizapadnojBačkojtedijelovimaSrijema.StatističkeprocjeneočekivanabrojaHrvata(tj.brojHrvataspopisa1971.uvećanzaprirodniprirastimigracijskisaldohrvatskogastanovništvasdrugimrepublikamaiinozemstvom)zarazdoblje1971.-81.iznosioje142.718oso-ba.Budućidajepopis1981.evidentirao109.203HrvatauVojvodini,pretpostavljasedaihseoko34.000izjasnilodrukčije.UtomsurazdobljunekanaseljauBačkojstradicionalnobrojnimhrvatskimstanovni-štvomizgubilahrvatskuvećinu.Objašnje-njedajenaglopovećanjeneopredijeljenihJugoslavenabilorezultatnacionalnomije-šanihbrakovanijezadovoljavajućejersebrojJugoslavenapovećavaobržeodbrojamiješanihbrakova.Toseobjašnjenjekto-munemožeodnositinarazmjernobrzrastbrojaJugoslavenaunacionalnohomoge-nimnaseljima.
Spolitičkogastajališta,korištenjeusta-vnimpravomnaizjašnjavanjekaonacio-nalnoneopredijeljeniJugoslavenbilojepoticanokakobisemarginaliziranimilinacionalnoprikraćenimetničkimskupina-madaoizlazpredrastućimnacionalizmi-makonstitutivnihnaroda.ToobjašnjenjenudisamodjelomičanodgovornaznatnopovećanjebrojaneopredijeljenihJugosla-venauopćinamainaseljimaukojimasubačkiBunjevciiŠokcitradicionalnoži-vjeli.Sličnopovećanjebrojaneopredije-ljenihJugoslavenabilojekarakterističnozasrijemskeopćinesaznatnimudjelomHrvata,aliiuHrvatskojiBiH,gdjena-cionalnaidentifikacijahrvatskihetničkihgrupa(BunjevciuHrvatskomprimorjuiLici,ŠokciuSlavoniji,Srijemuidijelovi-maBosne)uprošlimrazdobljimanijebilaupitna.Tijekompopisastanovništva1981.,uvrijemenaznakajačanjaantihrvatskogaozračjauVojvodini,dioHrvatapromijeniojesvojidentitetopredjeljenjemzapripad-nostetničkojgrupi:Bunjevacajebilo9755,aŠokaca199.
UozračjuetnopolitičkemobilizacijeuSrbiji1980-ihinegiranjakulturnoga,povi-jesnogainacionalnogaidentitetaHrvatau
1961. 3 1741971. 46 9281981. 167 2151991. 170 4302002. 49 881
KretanjebrojaJugoslavena uVojvodini
88
JU GO SLA VE NI
Vojvodini,upojedinimsepolitičkimkru-govimapotičeidejaotomdasuBunjevciiŠokciposebninarodi.Toseodrazilonametodologijupopisastanovništvaiz1991.uSrbiji,ukojemjetimdvjemaetničkimskupinamadodijeljenstatusnaroda.Unepovoljnimprilikamapredsamrat1991.znatansebrojHrvataizjašnjavadrukčije,tj.kaoJugoslaveni,kaoBunjevci(21.552),kaoŠokci(1865),regionalnoilineopredi-jeljeno.IlustrativanjeprimjerMonoštora(srp.BačkiMonoštor),ukojem1991.rela-tivnuvećinučineJugoslaveni,iakosupre-maprijašnjimpopisimaHrvatiuvijekčinilivećinskostanovništvo,atakojebiloi2002.
Sdrugestrane,uVojvodiniuistomrazdoblju1971.-91.rastebrojJugoslavenaiSrba,alisesmanjujebrojdrugihnaro-da:Hrvata,Madžara,SlovakaiRumunja.BrojJugoslavena1991.unekimsenase-ljimaudvostručioiliutrostručiouodno-suna1981.UdioJugoslavenauukupnomstanovništvusubotičkeopćinepovećaosena15,11%,usomborskojopćinina15,95%,dokseistodobnonajvišesmanjiobrojMa-džaraiHrvata.UHrvatajetosmanjenjenarazinipokrajineurazdoblju1971.-81.iznosilo29.000,a1981.-91.daljnjih37.000.NasmanjenjebrojaiudjelaHrvatasamosumanjimdijelomutjecalinegativnide-mografskitrendoviizprijašnjihrazdoblja,tj.niskiprirodnipriraststanovništva,amjestimiceiprirodnipad.Iakonapodruč-juVojvodineiSrbijenijebiloratnihsuko-ba,ratnookruženjeiraznipritisci1990-ihuvjetovalisudaljnjesmanjenjebrojaHr-vata,dijelomzbogiseljavanjauHrvatskuidrugezemlje,dijelomzbogizjašnjavanjapoddrugimpopisnimkategorijama.DioHrvatakojisuse1990-ihiseliliizVojvo-dineupopisu1991.izjasniosekaoJugo-slaveni,Bunjevci,Šokciilisenisuetničkiinacionalnoizjasnili.
Popisstanovništva2002.ustanoviojedaljnjidemografskipadhrvatskogastanov-ništva,aliiizjašnjenihJugoslavenaidru-goganesrpskogastanovništvauVojvodini.IstodobnojezabilježendemografskirastSrba,prijesvegazbogratnihiposlijerat-nihmigracijaizHrvatskeiBiH.Padbroja
izjašnjenihJugoslavenamožeseobjasnitiraspadomSFRJ,urušavanjemvrijednostijugoslavenskogadruštvaietnomobiliza-cijomuratnomozračju,štojerezultiralotimedasusemnogikojisusedotadizja-šnjavalikaoJugoslavenipočeliizjašnjavatipremaetničkompodrijetluilipremapod-rijetlujednogaodroditelja.SprestankompostojanjafederacijeSrbijeiCrneGorepodimenomSaveznaRepublikaJugosla-vija(1992.-2003.)građanikojisuseizja-snilikaoJugoslaveniostalisubezdržaveskojomsuseidentificirali.BudućidaJugo-slaveniuSrbijinisupostaliinstitucionalnoizgrađenamanjina,aliizbognepostojanjanekihmanjinskihatributa(npr.vlastitjezik,ustanovekojebinjegovalejugoslavenstvoidr.),možeseočekivatidaćetakvaiden-tifikacijastanovništvasvremenomnestati.ToteškodamoguspriječitiipokušajidaseJugoslaveniinstitucionalizirajukaonacio-nalnamanjina,poputinicijativezaosniva-njemanjinskogavijećaJugoslavenaiz2009.
Nacionalnamimikrijadijelavojvođa-nskihHrvatatijekom1970-ihi1980-ih,kadsusemnogiodnjihizjašnjavalikaoJugoslaveni,od2000.imaposljediceiprinjihovupokušajudasteknuhrvatskodrža-vljanstvo.Otadase,naime,izjašnjavanjekaoJugoslaventijekomsocijalističkogarazdobljasmatraapsolutnimrazlogomzaodbijanjezahtjevazaprimitakuhrvatskodržavljanstvo,unatočliberalnimodredba-maZakonaohrvatskomdržavljanstvuiz1991.Osimštotakvostajalištenepriznajeopćeprihvaćeniliberalniprincippromjen-ljivostinacionalnogaidentiteta,onopoka-zujenepoznavanjeprilikaukojimavojvo-đanskiHrvatiživeodslomaHrvatskogaproljeća1970-ihpadodanas.Rezultatjetakvepolitikerasprostranjenarezignaci-jameđuovdašnjimHrvatima,odkojihsemnogiosjećajunapuštenimaodRepublikeHrvatske.Dionjihzatoidaljebiradrugeidentitetskeokvire,patonegativnoutječenaintegracijuvojvođanskihHrvataucje-linuhrvatskoganaroda.
Izvori:Po pis sta nov ni štva i sta no va 1971., Na ci o-nal ni sa stav sta nov ni štva po op šti na ma,Statistič-kibilten727,Beograd,1972;Po pis sta nov ni štva,
89
JU GO SLA VEN SKI KLUB
do ma ćin sta va i sta no va 1981. go di ne, na ci o nal ni sa stav sta nov ni štva po op šti na ma,Statističkibil-ten1295,Beograd,1982;Pr vi re zul ta ti po pi sa sta nov ni štva, do ma ćin sta va, sta no va i po ljo pri-vred nih ga zdin sta va 1991. go di ne, na ci o nal ni sa-stav sta nov ni štva po op šti na ma,Statističkibilten1934,Beograd,1991;Po pis sta nov ni štva, do ma-ćin sta va i sta no va u 2002., Sta nov ni štvo, Na ci o-nal na ili et nič ka pri pad nost, Po da ci po na se lji ma, 1,Beograd,2003;Po pis sta nov ni štva, do ma ćin sta-va i sta no va u 2002., Sta nov ni štvo, Ve ro i spo vest, ma ter nji je zik, na ci o nal na ili et nič ka pri pad nost pre ma sta ro sti i po lu, Po da ci po op šti na ma,3,Be-ograd,2003.
Lit.:B.Vušković,TkosuJugoslaveni?,Na še te me, 10/1982,Zagreb;A.Raič,JugosloveniuVojvodini,Na še te me,10/1982,Zagreb;D.Sekulic,R.Hod-son,G.Massey,WhoWeretheYugoslavs?,Ameri can So ci o lo gi cal Re vi ew,1/1994,Washington,DC;M.Samardžić,TranzicijaimanjineuVojvo-dini,Zrenjanin,2002(dostupnona:http://www.kczr.org/download/tekstovi/miroslav_samardzic_tranzicija_i_manjine_u_vojvodini.pdf);S.Mrdjen,Narodnostupopisimapromjenjivainestalnaka-tegorija,Sta nov ni štvo,1-4/2002,Beograd;D.Ži-vić,DepopulacijaHrvatauVojvodini(1953-2002),Re pu bli ka Hr vat ska,217,Zagreb,2003;M.Bara,I.Lajić,KretanjebrojaSrbauSlavonijiiHrvatauVojvodinitijekomdvadesetogstoljeća,u:D.Babić,D.Župarić-Iljić(ur.).Na ci o nal ne ma nji ne kao fak-tor sta bil no sti u me đu na rod nim od no si ma Hr vat-ske i Sr bi je,Zagreb,2009;M.Bara,Popisistanov-ništvainjegovaklasifikacija–slučajbačkihHrvata,1-2,Hr vat ska ri ječ, 419 i 420, Su bo ti ca, 1. IV. i 8. IV. 2011.
M.Bara
JU GO SLA VEN SKA AKA DE MI JA ZNA NO STI I UMJET NO STI→Hrvat-skaakademijaznanostiiumjetnosti
JUGOSLAVENSKABANKAD.D.,PODRUŽNICAUSUBOTICI,područ-nabankovnaorganizacija.Osnovanaje1909.kaoHrvatskazemaljskabankad.d.uOsijeku,podpatronatomŽivnostenskebankeizPraga.NakonPrvogasvjetskogaratadobivanazivJugoslavenskabankascentralomuZagrebu,kadpostajevrlosna-žnanovčarskaustanova.PredsjednikjebioOskarWeissmayer,ageneralnidirektordr.NikolaKostrenčić,prijeratnitajnikKra-ljevskehrvatsko-slavonske-dalmatinskezemaljskevladeuZagrebu.Kapitaljojjenajprijeiznosio50milijunadinara,a1924.jepovećanna100milijunadinara.Imala
jevišepodružnicaudržavi,najvišeuHr-vatskoj(Brod/Slavonski/,Osijek,Varaždin,Sušak,Karlovac,Vukovar,Novi/Vinodol-ski/,Crikvenica),uBeograduiLjubljanitedvijeuVojvodini,međukojimajebilaionauSubotici(drugavojvođanskapo-družnicabilajeuNovomSadu).SubotičkapodružnicanalazilasenaadresiJelačiće-va1(danasMatkaVukovića).Tujezgraduadaptiralazasvojepotrebe1925.Ravna-teljsubotičkepodružnice1927.biojeErvinGedicke,a1929.dr.DavidFurman.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:47.III630/1925;ArhivJugoslavije,F:65.1425.
Lit.:Na rod na en ci klo pe di ja srp sko-hr vat sko-slo-ve nač ka,2,Zagreb,[1927];P.Strčić,OporukaTadijeSmičiklasa(1913.),u:Zbor nik Od sje ka za po vi je sne zna no sti Za vo da za po vi je sne i dru štve-ne zna no sti Hr vat ske aka de mi je zna no sti i umjet-no sti,18,Zagreb,2000;N.Gaćeša(ur.),Isto ri ja ban kar stva u Voj vo di ni,NoviSad,2001;S.Mač-ković,In du stri ja i in du stri jal ci Su bo ti ce (1918-1941), Su bo ti ca, 2004.
S.Mačković
JUGOSLAVENSKAČITAONICABAJ-MAK,međuratnakulturnaudrugauBaj-moku.OsnovanajeradiprosvjećivanjabajmočkihBunjevacauprovladinujugo-slavenskomduhu.Održavalajegodišnjabunjevačkaprela,nakojimasuseokupljaliBunjevciizBajmokaiokolnihselaisala-ša.PrvipredsjednikbiojojjeNikolaBabić.Njezinojedjelovanjeneistraženo.
Lit.:Pra vi bu nje vač ki ka len dar za pro stu go di nu 1935 (sa sli ka ma),Subotica,b.g.
S.Bačić
JUGOSLAVENSKA(JUŽNOSLAVEN-SKA)IDEJA→Jugoslavenstvo
JU GO SLA VEN SKI KLUB,zastupničkiklubSlovenskeljudskestranke,Hrvatske
ZaglavljememorandumasubotičkepodružniceJugoslavenskebanke
90
JU GO SLA VEN SKI KLUB
pučkestrankeiBunjevačko-šokačkestran-keujugoslavenskomparlamentu1919.-23.Njegovoosnivanjevezanojeuzpočetkeparlamentarnogaživotaunovoosnova-nomKraljevstvu(kasnijeKraljevini)Srba,HrvataiSlovenaca.SamoproklamirananovosadskaVelikanarodnaskupštinanasvojojjesjednici27.II.1919.odlučilajedauPrivremenomnarodnompredstavništvu(PNP),prvomparlamentuunovojdržavi,među24zastupnikaizVojvodinebačkeBunjevceiŠokcezastupajuBlaškoRajić,MartinMatić,IvanEvetovićiStipanVoj-nićTunić.SosnivanjemPNP-a,čijihje290zastupnikadjelovalo1.III.1919.–22.XI.1920.,počeojeunovojdržaviistranačkiživotpasutijekom1919.unjemuosnovanistranačkiklubovi.Takojeveć4.III.1919.osnovanJugoslavenskiklub(JK),sasta-vljenod19zastupnikaSlovenskeljudskestranke(SLS)iHrvatskepučkestranke(HPS).Njemusupotkraj1919.pristupiliibunjevačkizastupnicipajeklubimaoukupno23zastupnika.PristupanjemuJKpredstavnicibunjevačkihHrvata,prijenegoštosuuspjeliosnovatisvojustranku,pokazalisudajenjihovopolitičkoopre-djeljenjenajbližehrvatskimislovenskim»pučkašima«,štojebiorezultatprijeratnihvezabačkihHrvata,posebiceBlaškaRaji-ća,sHrvatskimkatoličkimsenioratom,izčijegajekrugaizniknuoHPS.
Zakonoizborimanarodnihzastupni-kazaUstavotvornuskupštinu,kojijePNPdonio3.IX.1920.,potaknuojepolitičkoorganiziranjeucijelojdržavi,paiuBačkoj,teje15.IX.1920.osnovanaBunjevačko-šokačkastranka(BŠS).SnjezinesulistenaizborimazaKonstituantu28.XI.1920.izabraniBlaškoRajić,StipanVojnićTunić,VranjeSudarevićiIvanEvetović.IuUsta-votvornojskupštini,čijihje419zastupnikapočelozasjedati12.XI.1920.,BŠSjeza-jednosHPS-omiSLS-omuprosincu1920.ponovnoosnovaoJK.Većpriizglasavanjuposlovnika28.I.1921.tesutristranke,ne-zadovoljnezbogignoriranjanjihovihpri-mjedaba,istupileizKonstituante,alisusenakonštojeposlovnikdonesenponovnouključileunjezinrad.TijekomradaKon-
stituanteBŠSjeskupasHPS-omiSLS-omizradioNa crt usta va Ju go sla ven skog klu ba,ukojemsusetestrankezauzimalezapokrajinskuautonomiju.Međutim,radi-kalsko-demokratskavećinanijeprihvatilanjihovastajalištapasučlaniceJK15.VI.1921.jošjednomistupileizKonstituante.TomsuprilikomobjaviliPo ru ku Hr va tima i Slo ven ci ma,kojujeprenioisubotičkiNe venod17.VI.,navodećidazbogpoli-tikevladeNikolePašićanećepoduprijetiUstavkojiseželinametnutinadglasava-njemimajorizacijomibezstvarnenamjeredaseunjemuzajamčiravnopravnostSrba,HrvataiSlovenaca.MeđupotpisnicimaPo ru kenalazilasuseiimenačetvoriceza-stupnikaBŠS-a.Nakonštoje223zastupni-ka28.VI.1921.donijelotzv.Vidovdanskiustav,UstavotvornaskupštinanastavilajesvojradkaoNarodnaskupština,ukojojjedjelovaoiJK.
Naprvimparlamentarnimizborimapo-slijedonošenjaUstava18.III.1923.BŠSjeosvojiotrimandata,alikakoHPSnijeuspioosvojitinijedan,SLSiBŠStražilisunovepartnereuparlamentarnomipolitič-komživotutenijedošlodoobnavljanjaJKuNarodnojskupštiniKraljevineSHS.
Lit.:N.Engelsfeld,Pr vi par la ment Kra ljev stva Sr ba, Hr va ta i Slo ve na ca – Pri vre me no na rod no pred stav ni štvo,Zagreb,1989;Z.Matijević,Slom po li ti ke ka to lič kog ju go sla ven stva, Zagreb,1998;R.Skenderović,Bunjevačko-šokačkastranka1920.-1926.,Ča so pis za su vre me nu po vi jest, 2/2006,Zagreb.
R.Skenderović
JUGOSLAVENSKILLOYDUSUBO-TI CI,međuratna subotička udrugaobrt-nikaitrgovaca»jugoslavenskenarodnosti«.Pripremezanjegovoosnivanjepočelesusredinom1920-ih,apripremniodborči-nilesuosobevećangažiraneipotvrđeneunovimdruštvenimokolnostima:Vaso
PečatJugoslavenskoga LloydauSubotici
91
JU GO SLA VEN SKI ŠPORT KLUB BU NJE VAC
Dolinka,MilošGavanski,MarkoJurić,IlijaLepedat,dr.JocaManojlović,Miro-slavNićin,ĐuraPendžić,ŠandorRajčić,MarkoStipićiFeloVidaković.Osnivačkaskupštinaodržanaje19.IX.1920.resta-uacijiZlat no jag nje.PodpredsjedanjemnajstarijegačlanasubotičkogaSrbinaMi-lošaGavanskogaupisanoje116osnivača»jugoslavenskenarodnosti«,štojeuprvimposlijeratnimgodinama,kadajevladalosnažnomarginaliziranjeMadžara,ŽidovaiNijemaca,bilosamoposebirazumljivo.Uidućemsuserazdobljunadopredsjed-ničkimfunkcijamanalaziliiBunjevci,npr.MirkoStipićiMarkoJurić.
PrijeratnoUdruženjetrgovaca,tvor-ničaraivelikihobrtnika–industrijalacaizSuboticeiBačko-bodroškežupanije(madž.AszabadkaiésBács-Bodrogh–megyeikereskedők,gyárosokésnagyipa-rosoktársulata–SzabadkaiKereskedelmiEgyesület),osnovano1899.,nastavilojena-kon1918.raditikaoSubotičkotrgovačkoudruženje.God.1922.,uvrijemekadmujepredsjednikbioAntunBešlić,direktorbanke,onojespojenosJugoslavenskimLloydom,kojijetekbiouosnivanju,tejetakonastaloUdruženjetrgovacaiindustri-jalacauSubotici.Onoje1923.imalo750članovaizkruganajuglednijihpredstavni-katrgovine,industrijeinovčanihzavoda,1928.–332člana,a1929.–626(odčega430trgovaca,60industrijalacaiobrtnikate136posjednika,odvjetnika,liječnikaidru-gihprofesija).God.1929.predsjednikjebiodr.VladislavManojlović,dopredsjedniciMirkoJakobčićiGezaKomor,adirektoriDušanManojlovićiLajčoŠreger.Nalazilosenaadresi8.pješačkogapukabr.5,gdjejeimaloisvojuKasinu.Udruženjetrgova-caiindustrijalacauSuboticijesudjelovalonajedinimmeđuratnimlokalnimizborima,održanima6.XI.1927.,kadasuorganizi-ranigospodarstveniciistupilisposebnomlistomPri vred nič ki blok, Lloyd,čijinositeljbiodr.VladislavManojlović.Dobilisu668glasovaipravoimenovati5gradskihvijeć-nika.Udrugajedjelovalado1934.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:235.Udruže-njetrgovacaiindustrijalaca–Subotica(1899-1932);F:47.SenatgradaSubotice.
Lit.:S.Mačković,In du stri ja i in du stri jal ci Su bo-ti ce (1918-1941), Su bo ti ca, 2004.
S.Mačković
JU GO SLA VEN SKI ŠPORT KLUB BUNJE VAC,nazivsportskeudrugekojijeodpočetka1930-ihnosiodotadašnjiBunje-vačkišportklub,osnovan1927.Prvihdevetgodinaklubjenastupaounajnižem,2.raz-reduSubotičkoganogometnogapodsavezaitekje1936.uspioućiu1.razred.Uvrije-meosnivanjabiojeto,nakonBač ke,drugibunjevačkiklubuSubotici,premdaigračinisubiliisključivobunjevačkiHrvati.
NakonstapanjasaSport-klubomJu go-sla vi ja1929.,odlukomglavneskupštineklubaod17.XII.1931.klubjepromijenioimeuJugoslavenskišportklubBu nje vac, štojepotvrdilaKraljevskabanskaupravaDunavskebanovinesvojimdopisombr.II17752od28.IV.1933.KlubsenakontogaudružiosaŠportklubomHaj dukizSubo-tice24.VIII.1936.,preuzevšisvenjegoveigrače,članstvoiopremu,alizadržavajućisvojeime.PrestaojedjelovatipredulazakmadžarskevojskeuSuboticuutravnju1941.
NajvažnijiigračbiomujeVecoTikvic-ki,kojijevišeoddesetgodinabiokape-tanmomčadi.Osimnjega,standardnisuigračidugobiliiSándorRozsa,StevanŠi-moković,VeliborProhaska,IstvánNagy,ÁrpádŠogor,StipanFuto,IštvanZedi,Be-noStipić,BelaVuković,GrgoPertić,GezaČović,IstvánMacanko,BelaPletlidrugi.PredsjedniciklubabilisuPetarBajić(22.V.1927.–22.II.1931.),GezaSekelj(22.II.1931.–22.II.1932.),dr.LazarMatijević(22.II.1932.–22.I.1933.),GezaSekelj(22.I.1933.–11.II.1934.),JosipStantić(11.II.1934.–27.II.1936.)iAntunMi-
ZnačkaJŠK-aBunjevac
92
JU GO SLA VEN SKI ŠPORT KLUB BU NJE VAC
lanković(27.II.1936.–1941.).Posebnovažnuuloguuklupskomživotuimalisutajnicikluba,kojisubili»dušaiosovinadruštvenogaživota«:VecoMihaljčin,Mi-škoPrćić,AntunRadakiJosoHorvacki.Uposljednjojklupskojupravi,načijemječelubioAntunMilanković,dopredsjednicisubiliTomeKujundžić,JosipSegeiiJosipIvkovićIvandekić,tajniciVojislavMatko-vićiVojislavCvijin,poslovnipredsjednikLazarIvkovićIvandekić,blagajniciJakovVojnićPurčariLadislavCopko,referentnogometnesekcijeiskrbnikGavroTumbas,liječnicidr.IvoCrnković,dr.JašoVujićidr.BoškoStojanović,fi škalGustavTaupert,anadzorniciFranjoKujundžić,JosipStan-tićiLajčoŠaroši.
Osimnogometaša,uklubujedjelovalaijakakuglačkasekcija,apostojalesujošilovačka,tamburaškaidiletantska(kazali-šna)sekcija.Iakomomčadnijenastupalauvišimrazredima,klubjeupamćenposvo-jojpostojanojpoštenojborbinazelenompoljuteje,skupasBač kom,ostaouzorsportskogakluba.
Izvori:PrivatnearhiveLjudevitaVujkovićaLami-ćaiPetraSkenderovićaizSubotice.
Lit.:Su bo tič ki šport ski list, 45, 89, Su bo ti ca, 4. V. 1936,10.V.1937;Sport ske su bo tič ke no vi ne, 6, 10, Subotica,13.II.1996,12.III.1996;Bu nje vač ke no vi ne, 11, Su bo ti ca, 2006.
Lj.VujkovićLamićiP.Skenderović
JU GO SLA VEN SKI ŠPORT KLUB ZRINJ SKI,sportskaudrugahrvatskemla-dežiuSuboticiurazdobljuizmeđudvajusvjetskihratova.Osnovanje1.I.1932.ugostioniciLe tićublizininogometnogaigralištaBač kepodimenomŠportklubZrinj ski.Tomujenazivusljedećegodinedodanatribut»jugoslavenski«.Začetnikiidejnitvoractrećegaporedubunjevačko-hrvatskogakluba(uzBač ku i Bu nje vac) biojeLukaBožaković,kojemujeposlijenajvišepomagaoAleksandarKopilović.UpravniodborSubotičkoganogometnogapodsavezaisprvajeodbionjegovprijamuJugoslavenskinogometnisavezpodizli-komdasunaprikaznimutakmicamabojeklubabraniliigračiregistriraniudrugim
momčadima,nosmetnjesuubrzoprevla-danetejeklubpostaostandardnimsudi-onikom2.razredaSubotičkoganogomet-nogapodsaveza.Sredinom1934.imaojegotovo200članova,aigračkikadarčinilojepedesetaknogometaša,štojeutodo-babioprimjermasovnosti.Nogometnamomčadnjegovalajeborbenuiferigru.Od1935.igraojeuI.razreduSubotičkoganogometnogapodsaveza.Osimnogometne,klubjeimaoiatletskusekciju.Klupskabo-jabilajeplavo-bijela,asjedištejeimaouuliciPrijestolonasljednikaPetrabr.55.
Svedo1939.klupskaupravabilajeupotpunostinacionalnoipolitičkibunjevač-ko-hrvatska.Odpočetkapasvedo1939.predsjednikklubabiojeIvanHatvani(Sa-banov),amnogičlanoviklupskeupraveobnašalisurazličitedužnostiurazličitimmandatima.Takosudopredsjedniciupo-jedinimrazdobljimabiliJocaLetić,AntunKovačićiBarnabaMandić,počasnipred-sjednicidr.StjepanDoljanin,dr.LazarMatijević,LukaBožakovićiJosipSudare-vić,tajnikipredsjedniknogometnesekcijeAleksandarKopilović,predsjedniciatletskesekcijeGavroBačićiLukaBožaković,li-ječnicidr.IvanPoljakovićidr.ĐenoPančić,odvjetnicidr.StjepanMatijevićiIvan(Ico)Malagurskiidr.Od1939.političkaorijen-tacijaupravepostajeizrazitoprorežimska,anacionalnisastavmješovit:počasnijepredsjednikbioLadislavLipozenčić,pred-sjednikIcoMalagurski,poslovnipredsjed-nikdr.IvanPoljaković,dopredsjedniciMla-denProdanovićiJovanĐorđević,odvjetnikLazarTešić,liječnicidr.ArturMunkidr.AleksandarHill,auupravisubiliMarko
MomčadJŠK-aZrinjski
93
JUGOSLAVENSKOKATOLIČKOAKADEMIČKODRUŠTVOVOJ VO DI NA
Jurić,dr.VeljkoMomirović,BabijanHor-vackiidrugiprorežimskimjesniuglednici.
KlubjeprestaodjelovatisraspadomKraljevineJugoslavije,apokušajnjegoveobnove1945.nijeuspio.Nanjegovimjetra-dicijamauvelikojdvoraniHKC-aBu nje-vač ko ko louSubotici6.V.2011.osnovanHrvatskiamaterskišportskiklubZrinj ski.
Lit.:Napló,31.XII.1931,5.I.1932,3.VIII.1939,Szabadka;Ju go slo ven ski dnev nik, 14. VI. – 14. VIII.1932,29.VIII.1933,Subotica;Pra vi bu nje-vač ki ka len dar za prostu go di nu 1935 (sa slikama), Subotica,b.g.;Su bo tič ki šport ski list, 27. V. i 30. IX.1935,Subotica;Sport ske su bo tič ke no vi ne, 16, Subotica,23.IV.1996;Gla snik Puč ke ka si ne, 5-6/2010,6/2011,Subotica;Hr vat ska ri ječ, 425, Su bo ti ca, 13. V. 2011.
Lj.VujkovićLamićiP.Skenderović
JUGOSLAVENSKO ATLETIČKODRU ŠTVO BAČKA →Bačka,sportskodruštvo
JUGOSLAVENSKOKATOLIČKOAKADEMIČKODRUŠTVOVOJ VO DINA,međuratnaakademskaorganizacijakatoličkihstudenatapodrijetlomizVojvo-dine(Baranje,BačkeiBanata)naSveučili-štuuZagrebu.PravilamujeodobriovelikižupanZagrebačkeoblasti9.II.1926.,noibezodobrenihpraviladjelovalojevećpo-četkom1920-ih.
Uvrijemepočetkaorganiziranjastude-natakatolikapodrijetlomizVojvodinenazagrebačkomsveučilištupostojalisu,osimpolitičkihklubovanasvimfakultetima,iraznistručniklubovi,kojisuuglavnomda-tiraliizpredratnihvremena.NaSveučilištuuZagrebu1920-ihvladalisuzaoštreniod-nosiizmeđuhrvatskihakademskihklubo-va,predvođenihHrvatskomnacionalnomomladinom(HANAO)iOrganizacijomju-goslavenskihnacionalista(ORJUN-a),te
jugoslavenskiorijentiranihudruga,poputJugoslavenskogaakademskogaklubaABCiUdruženjajugoslavenskihkomunista.UtovrijemeklubEugen Kva ter nik,sveuči-lišniogranakHrvatskestrankeprava,spredsjednikomBrankomJelićem,održavadobrevezesklubomVoj vo di na,kojemujenačelubioMadžarIvanNagy.UsporednosjačanjemHRSS-aStjepanaRadićajačaojeiutjecajakademskihorganizacijabli-skihtojstranci(npr.klubMa ti ja Gu bec), a njimasepostupnopribližavaloičlanstvodruštvaVoj vo di na.Bilajetoposljedicapo-litičkihprocesauzemlji,tj.svojevrstanod-govornanasilnonametanjeunitarističkogaicentralističkogauređenja.UsveučilišnimizborimazaJugoslavenskoakademskopotpornodruštvo(osnovano1919.),kojejepomagalosiromašnimstudentima,akojejekontroliraoklubJu go sla vi ja,članstvodruštvaVoj vo di napodupiralojehrvatskuborbutejeglasovaloskupashrvatskimakademskimklubovima.
Predsjednikomdruštva1926.postaojeFranjoGauss,atajnikomIvanJanović.OsimMadžaraiNijemaca,uupravisudje-lovaliibunjevačkiHrvatiAntunMarković,IvanHornjakiStjepanPiuković.Ciljdru-štva,premaodobrenimpravilima,bioje
»njegovanjevjerskogačuvstva,znanostiiumjetnostitezadružnogaživotameđučla-novima«.Svojusvrhudruštvojeostvariva-lokrozdruštvenesastanke,sudjelovanjemnacrkvenimsvečanostima,pjevačkimiglazbenimnastupimatejavnimpredava-njima.DruštvojeimalosvojupodružnicuTe re zi a num,kojaseugasila1931.ČlanoviMadžariosnovalisuvlastituudruguteje,zbograsipanjačlanstvapremanacionalno-muključu,društvojeprestalodjelovatipo-
PečatJKAD-aVojvodina
ZnačkaJŠK-aZrinjski
94
JUGOSLAVENSKOKATOLIČKOAKADEMIČKODRUŠTVOVOJ VO DI NA
četkom1930-ih.Premanjegovimpravili-maimetakjenakontogatrebaobitipredan»SocijalnommissionskomdruštvuuSom-boru«.Lijevoorijentiranistudentipodrije-tlomizVojvodineosnovalisu1936.Kul-turniakademskiomladinskiklubMi ha i lo Po lit-De san čić,kojijeokupljaostudentesvihnacionalnostiizVojvodine.VećinahrvatskeakademskemladežipodrijetlomizBačkeiBaranjeugodinamaprijeDru-gogasvjetskogaratadjelovalajeuDruštvubačkihHrvatauZagrebu.
Izvori:Hrvatskidržavniarhiv,Zagreb,Tematskazbirka:Praviladruštava,Ju go sla ven sko ka to lič ko aka de mič ko dru štvo Voj vo di na u Za gre bu,ZOVŽV-171538/1926,ZP3913.
Lit.:M.Kovačić,Od Ra di ća do Pa ve li ća : Hr vat-ska u bor bi za svo ju sa mo stal nost : Uspo me ne jed-no ga no vi na ra,München-Barcelona,1970.
M.Bara
JU GO SLA VEN STVO,društvenaipoli-tičkaideologijakojajeupojedinimpovi-jesnimrazdobljimaimalarazličitsadržaj.
1.Prijestvaranjajugoslavenskedržav-nezajednicerazvilosekaopolitičkaidejazbližavanjajužnoslavenskihnarodainjiho-vaokupljanjausamostalnojdržaviiliširojpolitičkojorganizaciji.Niknulojeizhrvat-skoganarodnogapreporoda,tj.Ilirskogapokreta,sredinomXIX.st.kaosvojevrstanogranakpanslavenstva,kadje,sličnokaounacionalnimpokretimadrugihslavenskihnarodauHabsburškojmonarhiji,razvojnacijestavljenuširislavenskiokvir.Pri-tomjeizmeđuslavenskeihrvatskeidejeinterpoliranaidejaojužnoslavenskojetno-jezičnojcjelininazvanojilirskimimenom,podutjecajemtadaraširenashvaćanjadasuJužniSlavenipotomcistarovjekovnihIlira.ImeIlirdotadajerabljenokaozajed-ničkoimezasveJužneSlaveneuHabsbur-škojMonarhiji,aIlircisuokonjegahtjeliokupitisvehrvatskeregionalneidentitete(slavonstvo,dalmatinstvo,»horvatstvo«)teujednoprivućidrugejužnoslavenskena-rode,ponajprijeSrbe–drugicilj,zarazli-kuodprvoga,nijeostvaren.UobličiloseudrugojpoloviniXIX.st.okosvećenikaipovjesničaraFranjeRačkogaiđakovačko-
gabiskupaJosipaJurjaStrossmayeratije-komnjihovadjelovanjauNarodnojstranci.ZauzimalisusezasuradnjuHrvataiSrbatedaseokoHrvataokupejužnoslavenskiidrugislavenskinarodiuMonarhijiradinjezinafederativnogapreustroja(austro-slavizam,trijalizam)iliradieventualnogastvaranjaposebnesaveznedržavesvihJu-žnihSlavenauzpotporuostalihslavenskihnaroda.ZarazlikuodIlirskogapokreta,kojijeimaoslabaodjekameđuugarskimBunjevcimaiŠokcima,Strossmayeroveideje,uprvomreduonekojesuseodno-silenakulturneveze,imalesuvišeutje-caja–prihvatioihjevećIvanAntunović,azatiminjegovisljedbeniciupreporod-nompokretujužnougarskihHrvata.Iakojejugoslavenstvobilojednaodhrvatskihnacionalnihideja,njegovjepolitičkiutje-
cajuHrvatskojdoPrvogasvjetskogarataipakbioskroman(elementiteideologijemogusenaćinpr.udjelovanjuNeodvisnenarodnestrankeiHrvatsko-srpskekoalici-je),zarazlikuoddruge,raširenijehrvatskenacionalnointegracijskeideologije–pra-vaštva,kojusuzastupaliAnteStarčevićiEugenKvaternikuStranciprava.Sdrugepakstrane,zajugoslavenskuseidejuzau-zimaoisrpskiknezMihailoObrenović,noonjenijevidiokaoravnopravnusuradnjuHrvataiSrba,negokaosredstvozaostva-rivanjeimperijalnihpretenzijaSrbijenapodručjauHabsburškojMonarhijikojasubilanaseljenajužnimSlavenima.Ideolo-gijajugoslavenstvadokrajaPrvogasvjet-skogaratauSrbijinijeimalapristašazbogdominacijeintegralističkeidejeokupljanjaSrbaujednojdržavi.OsobitojetobiloizraženouvrijemeraspadaAustro-Ugar-
JosipJurajStrossmayer
95
JU GO SLA VEN STVO
skeidjelovanjaskupinejužnoslavenskihemigranataizAustro-UgarskeokupljeneokoJugoslavenskogaodbora,čijesuidejesrbijanskastranaiNikolaPašićteškopri-hvaćali.PotkrajratajugoslavenskusuidejuotvorenoprigrlilibačkiBunjevciiŠokcitesu,vođeninjome,oduševljenokidalipoli-tičkevezesAustro-Ugarskomuočekivanjustvaranjajugoslavenskedržavnezajednice.Vidjelisujekaopolitičkiobliknacional-nogaoslobođenja,anekaopriključenjeKraljeviniSrbiji,kakosečestoprikazujeusrpskojhistoriografiji.
2.UKraljeviniJugoslavijikraljAlek-sandarKarađorđevićnakonuvođenjaŠe-stosiječanjskediktature1929.ipreimeno-vanjadržaveizKraljevineSrba,HrvataiSlovenacauKraljevinuJugoslavijupoku-šaojerazvitiunitarnoiliintegralnojugo-slavenstvo.Unastojanjudaseprevladajusrpsko-hrvatskisukobiiojačajedinstvenadržava,onojepredstavljalonegacijupo-stojanjaposebnihjužnoslavenskihnaroda,kojisusmatrani»plemenima«,odnosnointegralnimdijelovimajedinstvenenaci-jepodnazivomJugoslaveni.Kaoizrazitorežimskiprojektkojemujeciljbiozamije-nitihrvatskiisrpskinacionalizamjugosla-venskim,službenojepoticano,aonikojisugapodupiralinagrađivanisupolitičkimpoložajima.Takosu1929.ukinutasvana-cionalnatjelovježbačkadruštva(Hrvat-skisokol,Srpskisoko,Hrvatskikatoličkioraoisl.)tejeosnovanSokoKraljevineJugoslavije,kojijedobioključnuuloguuprovedbiunitarnejugoslavenskeideologi-jemeđumladima.DvorskestrankeJugo-slavenskaradikalnaseljačkademokracija(JRSD),osnovana1931.(od1933.Jugosla-venskanacionalnastranka)iJugoslavenskaradikalnazajednica,osnovana1935.,bilesuotvorenofavoriziranepajenpr.JRSDbiojedinastrankakojajenaizborima1931.moglaistaknutizemaljskukandidacijskulistunačelusgeneralomPetromŽivkovi-ćem.IbraćaMirkoiIvanIvkovićIvande-kić,dotadašnjiistaknutisubotičkičlanoviHrvatskeseljačkestranke,uključilasuseuradvladinestrankenakonnjezinaosnut-ka.ZahvaljujućitomuIvanjebiogradona-
čelnik1933.-38.,azboglojalnostiposlijejeimenovanvijećnikomuBanovinskomvijećuDunavskebanovinetesenatorom,tj.članomgornjegadomajugoslavensko-gaparlamenta.NjegovbratMirkonajed-nomjestranačkomsastankuizjavio:»Ju-goslavenstvojenajsretnijerešenjezanas
BunjevcejersmoovakoizjednačenisaSrbima,HrvatimaiSlovencima,jersmoovakosviJugoslaveni!«Jugoslavenstvoje,međutim,upraksibilosamodruginačinzaosiguravanjeprevlastisrbijanskihelitauzajedničkojdržaviJužnihSlavena.Uni-tarnojejugoslavenstvooslabjelonakonubojstvakraljaAleksandraKarađorđevićauMarseilleu1934.,aslužbenojenapušte-nonakonformiranjaBanovineHrvatske1939.iočekivanogadaljnjegapreustrojadržavnogauređenja.Podnjegovimsuseutjecajemnekimeđuratnibunjevačkipoli-tičarizauzimalizaidejuoBunjevcimakaoposebnom,četvrtomjugoslavenskomnaro-duiliplemenu,kaomostuizmeđuHrvataiSrba,ističućipritomsrodnostBunjevacaisaSrbimaisHrvatima,zbogkojemogubitiiSrbiiHrvatitejenasvakomdaoda-berevlastitidentitet(dr.IvanPoljaković,upojedinimfazamaAlbaM.Kuntić,MirkoiIvanIvandekić,LazarStipić,subotičkili-stoviGlas na ro da i Isti na,somborskaDani ca, Ne vensredinom1930-ih,Bu nje vač ke no vi ne 1940.-41.idr.).Nounatočpotporirežimskihinstitucija,takveidejenisuima-leznatnijiutjecajnašireslojevebunjevač-kogastanovništva.
KraljAleksandarKarađorđević
96
JU GO SLA VEN STVO
3.UsocijalističkojJugoslavijikomu-nističkajediktaturapoticalasocijalističkioblikjugoslavenstva.Kaopokušajprevla-davanjameđunacionalnihtrenja,osobitoradionemogućavanjaprevlastirelativnonajbrojnijeganarodaudržavi–Srba,Ko-munističkapartijautemeljilajujenapro-klamiranojnacionalnojravnopravnosti,kojaseprikazivalakaobratstvoijedin-stvojugoslavenskihnarodainarodnosti.Nekolikojevrstailiizvorajugoslaven-stva:a)službenojugoslavenstvo,kojemujenaginjaodiokomunističkenomenklature,proizlazilojeizinternacionalističkogasta-jalištajugoslavenskihkomunista;b)spon-tanojugoslavenstvo,kojemusunajčešćenaginjalenacionalnomiješaneobiteljiimlađiurbaninaraštaji;c)shvaćanjejugo-slavenstvakaoproširenogasrpstva,kojejebilozastupljenounekimsrbijanskimkrugovima;d)oportunostpripadnikama-njinskihnarodaizvanmatičnihrepublikatenacionalnihmanjinaietničkihskupina.Poputunitarnoga,isocijalističkojejugo-slavenstvodonosilostanovitedruštvenepovlastice,anajraširenijejebilouVojvo-dini,BosniiHercegovini,HrvatskojiBe-ogradu,gdjesebrojosobakojesusenapopisuizjasnilekaoJugoslaveniosjetnopovećaotijekom1970-ihi1980-ih.Kodsocijalističkogajugoslavenstva,međutim,nijedominiraonadnacionalniosjećajkaooblikprevladavanjanacionalnihideologi-jaikulturatenjihovasjedinjavanjaunovujedinstvenunadnacionalnukulturu,negojebilopriznatopostojanjenacionalnihkultu-raunutarjugoslavenskecjeline.Nacionalneideologijeunutarjugoslavenstvanisuipakimalejednakstatusjerjekomunističkapartijasmatralakakojehrvatstvopolitič-kinajnepoćudnije,osobitoizvangranicaHrvatske,tj.uVojvodiniiBiH.Usto,osimnacionalne,ideologijasocijalističkogaju-goslavenstvaimalajeimarksističkukom-ponentu,tj.osjećajpripadnostisocijalistič-komurežimukojijeuspostavioTito,paseonosmatra»nacionalnimkomunizmom«,poputsovjetizma,kojimujeposlužiokaonadahnuće.Iakojetaideologijadoživje-lakrahsbujanjemsrpskoganacionalizmapotkraj1980-ih,kojijeuzrokovaoijača-
njenacionalnihideologijadrugihjužnosla-venskihnaroda,tesraspadomJugoslavijepočetkom1990-ih,dodanasseodržalaumanjemdijelustanovništva,uglavnomnapodručjuVojvodine.Protuhrvatskarepre-sijanakonslomaHrvatskogaproljeća,kojajebilaizraženaiuBačkoj,sekularizacijadruštvateslabljenjevezashrvatskomkul-turomijezikom,nakojejeosobitoutjecala
obrazovnaijezičnapolitika,prouzročilisuubačkihHrvataslabljenjehrvatskogana-cionalnogaosjećajateihjesocijalističkojugoslavenstvotijekom1970-ihi1980-ihprihvatiloznatnovišenegosvojedobnomeđuratnounitarnojugoslavenstvo.Na-konraspadaJugoslavijeznatandionjih,izoportunostiilizbognerazvijenostihrvat-skoganacionalnogaosjećaja,odlučiosezabunjevačkiidentitetskiokvirkaosvojevr-snunegacijuhrvatskoga.Potporuimpru-žajukonzervativnesrpskepolitičke,znan-stveneikulturneelite.
Lit.:K.Milutinović,Štro sma jer i ju go slo ven sko pi ta nje,NoviSad,1976;M.Gjidara,Državljan-stvoinacionalnostufederativnojJugoslaviji,Hrva ska re vi ja,1/2001,Zagreb;M.Černelić,Nasto-janjadasebačkimBunjevcimaosporipripadnosthrvatskomenarodu,u:Bu nje vač ke stu di je,Zagreb,2006;S.Bačić,Nacionalno-integracijskiprocesiBunjevacauBačkojiugarskomPodunavlju,Godi šnjak za znan stve na is tra ži va nja Za vo da za kul-tu ru voj vo đan skih Hr va ta, 2, Su bo ti ca, 2010.
S.Bačić
JU GO SLA VI JA,kraćinazivnekolikodr-žavnihtvorevinajužnoslavenskihnarodauXX.st.kojesunosilerazličitepunenazivei
Josip Broz Tito
97
JU GO SLA VI JA
bilerazličitadruštvenogaidržavnogaustro-ja.UnjimaježivjelaivećinabačkihHrvata.
Monarhijskorazdoblje(tzv.prvaJu-goslavija,staraJugoslavija,KraljevinaJugoslavija).PoputostalihnemadžarskihnarodauUgarskoj,ibačkisuHrvati(Bu-njevciiŠokci)biliizloženisnažnojmadža-rizacijinakonsklapanjaAustro-ugarskenagodbe1867.ZbogtogapotkrajXIX.st.njihovakulturnaelitaintenziviradodiresHrvatskom(Društvosv.Jeronima,Maticahrvatska,novineDomidr.),aliisjužno-ugarskimSrbimananačelimaslavenske,odnosnojužnoslavenskeuzajamnostiistrossmayerovskogajugoslavenstva,kojejebilopoznatomalenukrugunositeljapre-porodnihaktivnostimeđujužnougarskimHrvatima.NotekjeslomAustro-UgarskeuPrvomsvjetskomratustvoriouvjetezaartikuliranjepolitičkihidejaoodvajanjubačkihHrvataodUgarskeinjihovoostva-rivanje.Zbivalosetouozračjudoktrineza-padnihzemaljaostvaranju»sanitarnogakordona«uoblikunacionalnihdržavanaruševinamaAustro-Ugarske,čimejenaci-onalizamstavljenufunkcijusprječavanjaprodoraboljševizmaizRusije,aliišire-njanjemačkogautjecajanaistok(»DrangnachOsten«).Takosu,natragupravananacionalnosamoodređenje,kojejepro-klamiraotadašnjiameričkipredsjednikWoodrowWilson,nemadžarskinarodiuAustro-Ugarskojpotkrajrataproglasiliod-cjepljenjeodMonarhije.DesetmladihBu-
njevacapronijelojeupovodutoga10.XI.1918.Suboticomhrvatskuzastavu,skupasasrpskimmladićima,kojisunosilisrpskuzastavu,a25.XI.1918.nasamoproklami-ranojVelikojnarodnojskupštiniuNovomSadujužnoslavenskinarodiujužnojUgar-skojpredvođeniSrbima(među757izasla-nikabiloje89Hrvata)proglasilisukidanjesvihvezasUgarskomuočekivanjustvara-njajužnoslavenskedržaveugranicamako-jepovukusileAntante.
Prva južnoslaven-ska državna zajedni-caformiranaje1.XII.1918.naaudijencijikodprijestolonasljednikaAleksandraKarađorđe-vićauBeograduujedi-njenjemmeđunarodnonepriznateDržaveSlo-venaca,HrvataiSrba(koja je obuhvaćalapodručjaAustro-Ugar-skepretežitonaseljenaJužnimSlavenima)sKraljevinomSrbijom(kojajeprijetogaanektiralaVojvodinuiCrnuGoru)podimenomKra ljev stvo Sr ba, Hr va ta i Slo ve-na ca.Konačnesugranicejugoslavenskedržaveutvrđenemirovnimsporazumimasasusjednimzemljama1919.-20.MeđunjimajebioiTrianonskiugovorsMadžar-skom,premakojemjesjeverozapadnidioBačke,tzv.Bajskitrokut,ostaougranica-manovoformiraneMadžarske,atimeivišeod26.000tamošnjihBunjevacaiŠokaca(biloihjevišenegoMadžara,aliipakma-njenegoNijemaca),kojisuubrzoizloženirepresijiiasimilaciji.
Prvajugoslavenskadržavaimalajeoko247.700km²ioko12milijunastanovnika(1921.),odkojihjeSrba(sCrnogorcima)bilo38,8%,Hrvata23,7%,Slovenaca8,5%,BošnjakaMuslimana6,1%,Makedonaca4,9%,Nijemaca4,3%,Madžara3,9%,Al-banaca3,7%,dokjujepremavjerskomsa-stavučinilo46,6%pravoslavaca(Srbi,Ma-kedonci,Crnogorci,Rumunji/Vlasi),41,2%rimo-igrkokatolika(Hrvati,Slovenci,Ni-jemci,Madžari,Ukrajinci/Rusini),11,1%
P.Pekić,Povijest oslobođenja Vojvodine, Subotica, 1939.
GrbKraljevineSHS/Jugoslavije
98
JU GO SLA VI JA
sunitskihmuslimana(BošnjaciMuslimani,Albanci,Turci),1,8%protestanata(Nijemci,Madžari,Slovaci),0,5%Židovaidr.Drža-vajebilaekonomskiikulturnoheterogena,pričemusupodručjakojasuprijepripa-dalaAustro-Ugarskojbilagospodarskiikulturnoznatnorazvijenija.PouređenjujebilaparlamentarnamonarhijanačelusasrpskomdinastijomKarađorđević,uzizra-ženusrpskuprevlastudržavnimstruktura-maiadministraciji,kojesubileutemeljenenacentralizmuishvaćanjuJugoslavijekaoprošireneSrbijeisljedniceprijeratnesrp-skedržavnosti.Takoje,međuostalim,uSuboticiidrugimmjestimaubrzonakonpotpisivanjaTrianonskogamirovnogasporazuma4.VI.1920.došlodomasov-nesmjenebunjevačkihgradskihčinovnika,umjestokojihsupostavljaniSrbi.Katoličkisusvećenicimaltretirani,ucrkvamasuzavrijemeslužbeinsceniraniskandaliidr.
Ustavomiz1921.,kojijedonesentije-snomvećinombezsudjelovanjahrvatskihzastupnika,komunistaiJugoslavenskogakluba(ukojemsubilai4zastupnikaBunje-vačko-šokačkestranke),državajepromije-nilanazivuKra lje vi na Sr ba, Hr va ta i Slo-ve na ca,a1922.podijeljenajena33oblastikakobitradicijedržavnostipojedinihpovi-jesnihzemaljabileoslabljene.NijekanojepostojanjeposebnihslavenskihzajednicaBošnjakaMuslimana,MakedonacaiCrno-goraca,kojesuSrbismatralipodložnimaasimilaciji(tj.srbizaciji),doksuistodobnoometaninacionalno-integracijskiprocesiudijelovimapopulacijedrugihnaroda(Bu-njevci-Hrvati,Vlasi-Rumunji)poticanjemsubetničkesamosvojnosti.UtomsusmisluuSuboticiiSomboruformiraneisnažnopodupiranerežimskeudruge(Zemljodil-skakasina,Bunjevačkaprosvetnamatica,rascjepusomborskomeBunjevačkomkoluidr.),političkisufavoriziraniprorežimskiorijentiraniBunjevci(IvanCrnković,Mar-koJurić,MaraĐorđevićMalagurska,AlbeKuntić,dr.IvanPoljaković,AntunBošnjak,MartinMatićidr.),srpskepolitičkestrankeosporavalesuhrvatskobačkihBunjevacakakobispriječilezavršetaknjihovenaci-onalneintegracijeuhrvatskinarod(najče-
šćenaglašavajućinjihovunacionalnusa-mosvojnost,arjeđetvrdećidasuBunjevcipokatoličeniSrbi),prosvjetnapolitikana-metalajećiriličnopismoisrpskijezikidr.Ipak,tasuvelikosrpskanastojanjameđubačkimHrvatimaumeđuraćuimalavrloslabučinakprijesvegazahvaljujućiKato-ličkojcrkvi,kojajeujugoslavenskojdržaviimalaključnuuloguunacionalnointegra-cijskimprocesimameđubačkimHrvatima,aliipolitičkomdjelovanjuHrvatskeseljač-kestranke(HSS).TojerezultiralojasnomhrvatskomorijentiranošćugolemevećinebačkihBunjevaca,aosobitoŠokaca,budu-ćidasuobjeskupineuonovrijemebileiizrazitoagrarnestrukture.
Nakonteškepolitičkekrizeinemirakojejeprouzročiloubojstvovodećihza-stupnikaHSS-auNarodnojskupštiniKra-ljevineSHS20.VI.1928.(ubijenisuĐu-roBasaričekiPavleRadić,aranjeniIvanPernar,IvanGranđaiStjepanRadić,kojijeubrzopodlegaoranama),kraljAleksan-darKarađorđević6.I.1929.suspendiraojeUstav,raspustioskupštinu,zabraniopolitičkestranke,zaveoosobnudiktaturu,adržavuistegodinepreimenovaouKralje vi nu Ju go sla vi ju.Zabranivšiuporabu»plemenskih«imena(tj.srpskoga,hrvat-skogaislovenskoga),zemljujepodijeliona9banovina,ponovnonepoštujućietničkeipovijesnegranice,tenametnuoideolo-gijujugoslavenskogaunitarizma,kojajenajčešćeodražavalavelikosrpskeinterese.Formalnojeustavnamonarhijaobnovljenaoktroiranimustavomiz1931.,aizbornajepobjedaistegodineosiguranarežimskojJugoslavenskojnacionalnojstranci.Njojsu,
ZaglavljeHrvatskih novina, Subotica, 4. II. 1928.
99
JU GO SLA VI JA
međuostalima,pristupiliiprijašnjičlano-viHSS-ameđubačkimHrvatima,poputbraćeIvanaiMirkaIvkovićaIvandekića,kojisudoratazauzimalivažnepoložajeuSubotici.Budućidasuizbori1935.i1938.bilineslobodni,adiktaturasamoprikri-vena,oporbenesustrankeiskupinejačale,obuhvaćajućipritomširokspektarodzago-vornikafederalizmadoseparatista.Takosupristašehrvatskeustaškeorganizaci-je,usuradnjisradikalnimmakedonskimnacionalistima(VMRO),izveliatentatnakraljaAleksandraufrancuskomegraduMarseilleu1934.VlastjepreuzeoknezPa-vleKarađorđević,načelukraljevskogana-mjesništva,stvorenogauimemaloljetnogaprijestolonasljednikaPetraII.
Svjestanunutarnjihslabostidržaveinjezineranjivostiuslučajurata,knezPa-vlejepokušavaoriješitihrvatsko-srpskeodnose,štojerezultiralodogovoromiz-međutadašnjegapredsjednikavladeDra-gišeCvetkovićaivođeHSS-a,RadićevanasljednikaVladkaMačeka.Takoje1939.stvorenaBanovinaHrvatska,čimejena-rušenodotadašnjeunitarističkonačeloda
seadministrativno-teritorijalnepodjeleneravnajunacional-nimnačelom,alisuipotaknutanastojanjasrpskihkrugovadasenacijelompreo-stalomdijeludrža-ve(osimSlovenije)stvori srpska jedi-nica.KakograniceBanovineHrvatskenisu bile konačne,bačk i Bu njevci iŠokci,kojisuprijeDrugogasvjetskogarata gotovo u pot-punostiintegriraniu hr vatsku naciju,nastojalisupriraz-graničenjudvijuje-dinicaući u okvirBanovineHrvatske
( jednakokaoštosudijeloviBanovineHrvatskesvećinskimsrpskimstanovni-štvomnastojaliizaćiiznjezinihgranica),alisulokalnevelikosrpskeorganizacijeuSomboruiSubotici,poputSrpskogakluba,čakiprijetnjamaoružjemonemogućivaleodržavanjepolitičkihskupova(npr.otka-zivanjeSaborakulturnihdruštavabačkihibaranjskihHrvataiVelikemanifestacijskeskupštine9.-10.III.1940.uSubotici).
KraljevinaJugoslavija–podjelanabanovine1931.
ProgramIV.HrvatskogBunjevačkog VelikogPrelauSomboru1940.
100
JU GO SLA VI JA
UmeđunarodnimodnosimazemljaseisprvaoslanjalanaFrancuskuiVelikuBritaniju,nastavljajućiprijeratnupolitikuKraljevineSrbije,asklopilajeiobram-benesaveze–tzv.MaluAntantu1920.sČehoslovačkomiRumunjskom,aBalkan-skipakt1934.sGrčkom,RumunjskomiTurskom.Nakonštosu1930-ihtemeljitopromijenjeniodnosisnagauEuropi,knezPavle,pokušavajućiodržatineutralnostusvesloženijimokolnostima,provodiojepolitikuotklonaodFrancuskeiVelikeBritanijeipostupnogapriklanjanjaItalijiiNjemačkoj,štojerezultiralopristupanjemJugoslavijeTrojnomupaktuu25.III.1941.ZbogtogajevladaCvetković-Mačeksvrg-nutauvojnomudaru27.III.,naštosuNje-mačkaiItalija,uzsudjelovanjemadžarskihibugarskihsnaga,odgovorilenapadomnaJugoslavijuteseonaraspalaukratkotraj-nomtravanjskomratu6.-17.IV.1941.
Nakonkapitulacijejugoslavenskevoj-ske,zemljajepodijeljenananjemačkaita-lijanskainteresnapodručja(nekaodnjihizravnosuianektirana),apojedinisudije-lovipripojenisusjednimzemljama(međunjimaiBačka,kojajevraćenaMadžarskoj).PodustaškimrežimomformiranajeNe-zavisnaDržavaHrvatskanačelusAntomPavelićem,ukojujenakonulaskamadžar-skihsnagauBačkuemigriraodiointeli-gencijebačkihHrvata,dokjeNjemačkauSrbijiuspostavilakomesarijat,kojijeposli-jezamijenilakvislinškavladaMilanaNe-dića.DiointeligencijebačkihHrvataemi-griraojeuNDH,doksuuSrbijuprebjegliizrazitoprosrpskiorijentiranibunjevačkipolitičari(MartinMatićizSombora,AlbeKuntićizSuboticeidr.),poputostalihis-taknutihprobeogradskihdužnosnika.Jugo-slavenskikraljPetarII.ivladaizbjeglisuuinozemstvotesuondjenastavilidjelovati.
SocijalističkaJugoslavija(tzv.drugaJugoslavija,novaJugoslavija,TitovaJugo-slavija).EmigrantskajugoslavenskavladaikraljPetarII.izLondonasunastavilivodi-tiratprekoostatakakraljevskevojske(čet-nici)načelusDražomMihailovićem.Tesupostrojbe,međutim,naterenukolaboriralesnjemačkimitalijanskimsnagamaprotiv
komunističkogapokretanačelusJosipomBrozomTitom,azbognasiljakraljevskevojskenadHrvatimaiMuslimanimauHrvatskojiBiH,nesrpskinarodinisupri-hvatiliizbjegličkuvladukaosvoju.TakojekraljzadržaopotporusamouSrbiji,dokjeKomunističkapartijaJugoslavije(KPJ)sjedinstvenimimilitantnimvodstvomnaterenuširilavlast:Titojeuspješnoorga-niziraooružaniotporprotivokupacijskihsnagaimarionetskihrežimaM.NedićaiA.Pavelića,aKPJjeodkraja1942.naruralnimpodručjimakojejekontroliralaformiralapolitičko-predstavničkeorganevlastikaotemeljebudućefederalneorgani-zacijezemlje(Antifašističkovijećenarod-nogaoslobođenjaJugoslavije–AVNOJ).NaII.zasjedanjuAVNOJ-a29.IX.1943.uJajcuzabranjenjepovratakkraljuPetruII.uzemljutesupostavljenanačelabuduće-gafederalnogaustrojadržavekaojamstvonacionalneravnopravnosti.Titovanaci-onalnaideologijatemeljilasenapraved-nomrješenjunacionalnogapitanjauduhusocijalističkogadrušvenoguređenjateje–nasuprotsrpskojhegemonijiijugoslaven-skomunitarizmu–kaostupoveJugoslavijenaglašavalajednakostiposebnostjužnosla-venskihnaroda.MeđubačkimBunjevcimapokretotporaimaojeizrazitunacionalnu(protumadžarsku),aznatnomanjeideolo-škuobojenost.
BudućidasuvladeVelikeBritanije,SAD-aiSSSR-apriznavaleizbjegličkuvladuuLondonukaolegalnuvlastkojanekontrolirateritorij,Titojeuborbizadi-
SprovodJovanaMikića-Spartaka uSubotici13.X.1944.
101
JU GO SLA VI JA
plomatskopriznanje1944.pristaonasu-djelovanjedijelagrađanskihstranakauprijelaznojvlastiiizborima(sporazumsprijeratnimhrvatskimbanomitadašnjimpredsjednikomjugoslavenskeizbjegličkevladeIvanomŠubašićemnaVisu16.VI.1944.),alijeistodobnonaterenublokiraonjihovutjecaj.PrivremenavladaDe mokrat ske Fe de ra tiv ne Ju go sla vi je (DFJ), u kojusu,osimkomunista,ušliinekompro-mitiraničlanoviizbjegličkevlade,formi-ranajeuBeogradu7.III.1945.ipriznataodvelikihsila,aDFJjeslužbenoprogla-šena10.III.1945.naTrećemzasjedanjuAVNOJ-auBeogradu.Kakosukomunistiuspostaviliapsolutnumoćipolitičkiteror,nekomunističkičlanovivladeubrzosuiza-šliiznje,anakonprvihposlijeratnihizbora11.XI.1945.,kojesukarakteriziralizastra-šivanjeiizborneprijevare,KPJjeusposta-vilajednopartijskusaveznudržavusovjet-skogatipa.NaUstavotvornojskupštini29.XI.1945.dokinutajemonarhijaiprogla-šenajeFe de ra tiv na Na rod na Re pu bli ka Ju go sla vi ja(FNRJ),Titojeimenovanzapremijera,a1953.postaojepredsjednikomdržave.UstavFNRJdonesenje30.I.1946.,adopočetka1947.donesenisuustavisvihšestrepublika.Iakojedržavaimalaustrojfederacije,njomejevladalacentraliziranaKPJ,alijepostojanješestrepublikaidvijuautonomnihjedinicauSrbijistvorilookvirzabudućuafirmacijurepubličkihdržavno-stinakonslabljenjacentralističkihsnaga.MeđurepubličkesugraniceuodnosunastanjeprijePrvogasvjetskogarataformira-netakodasugraniceBiHuglavnomosta-lenepromijenjene(osimizlaskanamoreuBokokotorskizaljevnapodručjuSutorine,kojijeustupljenCrnojGori),SandžakjepodijeljenizmeđuSrbijeiCrneGore,odnekadašnjejužneSrbijestvorenajeMa-kedonija,HrvatskojjeodItalijepripojenopodručjeRijekeivećidioIstre,adobilajeiMeđimurjeiBaranju(ustupilajeistoč-niSrijemSrbijiteBokuijužnoprimorjeCrnojGori,kojajeSrbijiustupilaMetohi-ju),uSrbijisu1945.formiraneAutonomnaPokrajinaVojvodinaiAutonomnaKosov-sko-MetohijskaOblast(od1964.APKoso-vo),doksuSlovenijipripojeniPrekomurje
imanjidioIstre.ZahtjeveHrvatauSombo-ruiSuboticidabudupripojenifederalnojHrvatskojtzv.Đilasovakomisijazarazgra-ničenjenijeprihvatila.Ponovnimrazgrani-čenjemsokolnimzemljamaustanovljenajeiprijeratnatrianonskagranicapremaMa-džarskoj,iakojebilopokušajaHrvataizBajskogatrokuta(AntunKaragić)dapri-volejugoslavenskokomunističkovodstvodasezauzmezapriključenjetogapodručjaJugoslaviji.Nitizahtjevinisuprihvaćenijersusmatraninepotrebnimazbogbliskihodnosadvijusocijalističkihzemalja.
MnogisusebačkiHrvati,osobitolje-vičariionikojiprijeratanisubilibliskicrkvenimkrugovima,odmahuključiliunovuvlast,ponajvišeiznacionalnihrazlo-ga–ponovnaoduševljenostzbognestan-kamadžarskevlasti.VodećuulogumeđuHrvatimaimalisuuglavnompojedinciizprijeratnelijevoiprojugoslavenskiorijen-tiranemladeži(npr.BalintVujkov,MatijaPoljaković,AntunVojnićPurčar,BlaškoVojnićHajdukidr.)tepripadniciisimpati-zeripartizanskogapokretapoputGezeTi-kvickoga,LajčeJaramazovićaidrugih.Tovrijediosobitozasudjelovanjenalokalnimrazinamavlasti(dokraja1960-ihgotovosvigradonačelniciSuboticebilisuHrvati),alisunekisudjelovaliiunajvišimrazina-mavlasti(npr.LajčoJaramazović,MilanMartinović-Metalac,GezaTikvicki,prav-nikIvanVuković,poslijegeneralĐuroDu-lić,VladimirĐanićidr.).NovanacionalnapolitikaravnopravnostiuodnosunabačkeBunjevceznačilajeraskidsprijeratnom
ProgramHrvatskognarodnogkazališta uSuboticizasezonu1945./46.
102
JU GO SLA VI JA
praksomvelikosrpskoganijekanjahrvat-stvabačkihBunjevacainjihovoslobodnoiafirmativnoizjašnjavanjekaoHrvata,aosnivajusemnogahrvatskakulturnadru-štvauSubotici,Somboru,Beregu,ČonopljiiTavankutu.USuboticisuutemeljeneino-vi ne Hr vat ska ri ječteHrvatskokazalište,aorganiziranajeiškolskanastavanahr-vatskomjeziku.
Prvihjegodinakomunističkavlastod-lučnoprovodilakonfiskacijuinacionaliza-cijuimovine,agrarnureformuikoloniza-cijuteprisilnukolektivizaciju.Uzsuđenjaratnimzločincimaorganiziranasuimno-gobrojnapolitičkasuđenjaismaknuća,anatraguodlukesavezničkihsilauPotsdamu1945.njemačkajemanjina,kaoiizdrugihsocijalističkihzemalja,protjerana.ImanjaprotjeranihNijemacauVojvodini,BaranjiiSlavonijidodjeljivanasukolonistimaiz»nerazvijenihkrajeva«–uBačkojsuveći-nakolonistibiliSrbi,atekizuzetnoHrvati(Stanišić,Riđica,Sivac,Lemeš).OdbijanjeTitadasepodrediStaljinu1948.izazva-lojepodjeleuKPJ-uipolitičkeprogone,itonesamouJugoslaviji(Goliotok)negoiuMadžarskojkaosatelituSSSR-a,gdjesuvodećihrvatskiiostalijužnoslavenskipolitičkiikulturnidjelatnicibrutalnopro-ganjanikaotitoisti,međukojimajebiloibačkihHrvata.TijekomsukobasaStalji-nomotpočeojeprvivaldecentralizacijeuoblikuuvođenjaradničkogasamoupravlja-njaupoduzećima1950.,aKPJje1953.pre-
imenovanauSavezkomunistaJugoslavije(SKJ),kojisesastojaoodsavezâkomunistapojedinihrepublika(poslijeipokrajina).
SličnokaoinakonPrvogasvjetskogarata,međubačkimjeHrvatimaisadna-stupilorazočaranje.Mjesnehrvatskedu-žnosnikeubrzosupotisnulisrpskipolitič-kikadrovi,dolazidopolitičkihprogonaisuđenjaistaknutojkatoličkojinteligenciji(subotičkiprocesikrižarima1947.-48.)iis-ključivanjacrkveizkulturnogaipolitičkogživota.NacionalizacijaimovineosobitojepogodilaupravoBunjevce,čijisusezemlji-šniposjedinašlinaudaruagrarnereforme,jednakokakoiprisilnakolektivizacijanaselu,jersuBunjevcibilidominantnoagrar-nestrukture.Ipak,istodobnojeidiodota-dašnjeseoskesirotinjeibezemljašameđuHrvatimaprviputdošaouposjedzemlje.Sredinom1950-ihuSuboticiprestajudje-lovatiinstitucijeshrvatskimpredznakomtesegasinastavanahrvatskom.Velikepromjenenaselu,socijalističkaindustri-jalizacijauurbanimsredinamaisvimado-stupanobrazovanisustavprouzročilisuivelikemigracijehrvatskogasalašarskogaiseoskogastanovništvaugradterazvojsrednjegasloja.Socijalizamjetakobioide-ološki,aJugoslavijadržavniokvirukojimajedošlodonajznatnijegaprodoramoderni-zacijskihprocesameđubačkeHrvate.
Kadjesukobizmeđureformista(Ed-vardKardelj)idogmatičara(Aleksandar
B.Vujkov,Hrvatske narodne pripovijetke (bunjevačke), Subotica, 1953.
TitoigradonačelnikSubotice MarkoPoljaković,16.IX.1968.
103
JU GO SLA VI JA
Ranković)1962.zaprijetiojedinstvujugo-slavenskogakomunističkogavodstva,Titojestaonastranuprvihtejenovivalde-centralizacijeotpočeodonošenjemnovogaustava1963.,kojimjeojačanideološkisu-stavdruštvenogasamoupravljanja,adržavapreimenovanauSo ci ja li stič ku Fe de ra tiv nu Re pu bli ku Ju go sla vi ju(SFRJ).Nedovoljnoproduktivnosocijalističkogospodarstvonastojaloseojačatiuvođenjemtržišnihelemenata1965.,a1966.TitojeukloniovodećegasrpskogadužnosnikaRankovića,šefajugoslavensketajneslužbe(Upravadr-žavnebezbjednosti–UDBA).Tojedovelodostanovitepolitičkeliberalizacijeiotva-ranjadržavnihgranica(Jugoslavijajebilajedinasocijalističkazemljačijisugrađanimoglislobodnoputovati),pajevišakradnesnage(nekolikostotinatisućaosoba)otišaonaraduzapadnoeuropskezemlje,najvišeuSRNjemačku(tzv.Ga star be i te ri).Potkraj1960-ihustavnimjepromjenamazapočetprijenosznatnihpolitičkihigospodarskihovlastinarepublikeipokrajine,aunatočpolitičkimobratima(čistkahrvatskihko-munista1971.tijekomtzv.hrvatskogapro-ljeća;čistkasrpskih,vojvođanskih/međunjimaiGezaTikvicki/,slovenskihima-kedonskihliberala1972.),decentralizaci-jajezavršenaUstavomiz1974.,kojimjeuvedensustavparitetaiproporcionalnostirepublikaipokrajinausaveznimtijelima,VojvodinaiKosovouzdignutisugotovonarazinurepublika,uzjamstvodaseUstavmogaomijenjatiisključivokonsenzusom.Nokakojesječahrvatskihproljećaraob-uhvatilaisubotičkeHrvate,čijedjelovanjenijebilopolitičko,većisključivokulturno(osnutakHKUD-aBu nje vač ko ko lo 1970., obnovakalendaraSu bo tič ka da ni ca 1971.), njezinjerezultat,unatočproklamiranomu»nacionalnomuključu«izastupljenostivojvođanskihHrvataustrukturamavla-sti(npr.MarkoHorvacki,sudacUstavnogasudaVojvodine;AntunMilodanović-Dela,subotičkipartijskisekretaridr.),biloobez-glavljivanjeinteligencijebačkihHrvatate,kaoiuHrvatskoj,posvemašnja»hrvatskašutnja«.Formalnosemeđunacionalnarav-nopravnostnasvimrazinamavlastiodrža-valaprimjenom»nacionalnogaključa«,tj.
razmjernimsudjelovanjempripadnikasvihnacionalnostiupolitičkimtijelima,štojenaideološkomplanuformuliranoparolomobratstvuijedinstvujugoslavenskihna-rodainarodnosti.Gospodarskaiizvjesnapolitičkaliberalizacijaodsredine1960-ihodrazilaseiukulturiiumjetnosti,kojesuotvorenezasuvremeneoblikesaZapada.Jugoslavijasepotomrazlikovalaodosta-lihkomunističkihzemalja,ukojimajeinatompodručjuvladalačvrstapartijskastega.
VodećaulogaKPJ(SKJ)bilajezajam-čenasvimjugoslavenskimustavima,avoj-ska(isprvaJugoslavenskaarmija,od1953.Jugoslavenskanarodnaarmija,JNA),bilajepodstrogimpartijskimnadzoromiima-lajeposebanpoložajupolitičkomsustavu,kojijedoizražajadošaouvrijemeraspa-dadržave.Tito,kojegajeUstaviz1974.proglasiodoživotnimpredsjednikom,biojeneupitniautoritetikoncentriraojeokosebesvumoćsvedosmrti1980.Nakonnjega,najvišejetijelopostalokolektivnoPredsjedništvoSFRJ(pojedančlanizsva-kerepublikeipokrajine,ado1988.jošipredsjednikPredsjedništvaCKSKJ),kojisusejednomnagodinurotiralinamjestupredsjedatelja.Stvarnajepolitičkamoć,međutim,bilakoncentriranaponajvišenarazinirepublikaipokrajina,urukamare-publičkihipokrajinskihsavezakomunista.Usto,JNAjeostalajedinstvenai»nadna-cionalna«,aulogasaveznevlade(Savezno
PozivnicaHKUD-aBunjevačko kolo zaVelikoprelouSubotici1971.
104
JU GO SLA VI JA
izvršnovijeće,SIV)ograničenajeuglav-nomnaekonomskapitanja.
UbrzonakonTitovesmrtisrpskisuko-munistiiSANU(Srpkaakademijanaukaiumjetnosti)otpočelikampanjuprotivUsta-vaiz1974.PovodsubiledemonstracijenaKosovu1981.,kojimasuAlbancitražilidaihsepriznakaokonstitutivninarodtedaKosovopostanerepublikaizvanSrbije.PokušajisaveznevladeMilkePlanincdapoboljšajustanjeugospodarstvu(tzv.Du-goročniprogramekonomskestabilizacije1983.-86.)propalisu,anezaposlenost,vanj-skidug,inflacijaištrajkovibilisuustalnuporastu.UsklopuSANU1986.nastaojememorandumukojemjeiznesenpoglednastanjesrpskoganarodauJugoslavijiiodređenosnovnismjerrješavanjasrpskogapitanja:centralizacijafederacijeiprevlastusaveznimtijelima,promjeneunutarnjihgranicateukidanjeautonomijaVojvodineiKosova.Srpskisusekomunistiprikloni-linacionalistimanaVIII.sjedniciCKSKSrbije1987.,kadjevlastpreuzeoSlobodanMilošević,kojiječistkama(»diferencija-cija«)uspostaviolojalnidržavniaparattepreuzeopotpunukontrolunadmedijimauSrbiji.Inscenirajućispontanemasovneprosvjedeprotivpolitičkihrukovodsta-vaupokrajinamaidrugimrepublikama(»događanjenaroda«ili»antibirokratskarevolucija«),srušiojeautonomnuvlastuVojvodini(»jogurt-revolucija«)5.X.1988.,uCrnojGori11.X.1989.inaKosovu3.III.1989.,doksupokušajislamanjavodstavaSlovenije,HrvatsketeBosneiHercegovi-nepremaistomuzorkudoživjelineuspjeh.Osimsmjenehrvatskihkadrovanapo-krajinskoj(npr.pokrajinskiministarFra-njoGabrić)ilokalnimrazinamateotkazauposlenicimaizdržavneupraveislužbe(policijaitd.),buđenjesrpskoganacionali-
zmapotkraj1980-ihzabačkejeHrvateznači-loiobnavljanjepolitikeosporavanjahrvatstvaBunjevacauoblikuna-glašavanjanjihovana-cionalnesamosvojnosti.Onajeovajput,zaraz-
likuodmeđuratnogarazdoblja,uzantihr-vatskupropagandusrpskihmedija,otprijesekulariziranodruštvotevećdesetljećimaprihvaćenisrpskijezičnistandard,postiglaznatnerezultate.
UsporedospolitičkimpromjenamauJugoslaviji,nameđunarodnomjeplanuurazdoblju1989.-91.došlodoslomakomu-nizmauistočnoeuropskimzemljamainji-hovedemokratizacije,raspuštenjevojnisavezsocijalističkihzemalja–Varšavskipakt,SSSRseraspao,aRusijajezapalaupolitičkuigospodarskukrizu.ZatojevrijemeMiloševićevpokušajdaovladaSKJnaXIV.izvanrednomkongresu22.I.1990.uBeogradudoveodoraspadapartije.Nekolikomjeseciposlije,naprvimdemo-kratskimislobodnimizborimauSlovenijiiHrvatskoj,aneštoposlijeiuMakedonijiiBiH,pobjeđujuantikomunističkesnage,dokpotkraj1990.uSrbijiiCrnojGoriple-biscitarnupotporudobivajuMiloševićevipreimenovanikomunisti–SocijalističkapartijaSrbije(SPS)tenjegovisatelitiuCr-nojGori.Suočens»antisocijalističkim«i»nacionalističkim«pokretima,vrhJNApovezujesesasrpskimvodstvom,kojeve-likosrpskupozicijumaskirapozivomnajugoslavenskojedinstvo.Iakojepotkraj1989.saveznavladaAnteMarkovićauspje-laznatnopoboljšatiekonomskusituaciju(konvertibilnostjugoslavenskogadinara,zaustavljanjeinflacije),političkijeraskolGrbSFRJ
M.Peić,G.Bačlija,Rečnik bačkih Bunjevaca, Maticasrpska,NoviSad-Subotica,1990.
105
JU GO SLA VI JA
tajuspjehučiniouzaludnimtejedokraja1990.onaizgubilastvarnumoć.
RadPredsjedništvaSFRJ,ukojemjeSrbijakontrolirala4glasa,teSkupštineSFRJ,kojajeodlučivalakonsenzusom,biojeblokiran,anakonvišemjesečnihne-uspjelihpregovorarepubličkihpredsjedni-kaopreuređenjuJugoslavije(konfederalnimodelzastupalisuSlovenijaiHrvatska,acentralističkiSrbija),Srbijajeusvibnju1991.izazvalaustavnukrizupokušavajućispriječitiSjepanaMesića,hrvatskogačlanaPredsjedništvaSFRJ,dazauzmefunkcijupredsjedatelja.SlovenijaiHrvatskasuna-konreferendumaproglasileneovisnost25.VI.1991.Nojošsredinom1990-ihSrbijaiCrnaGorauzpomoćJNApotičupobunusrpskogastanovništvauHrvatskoj(»bal-van-revolucija«)iBiH,štojebiouvoduratove.Najprijejevođenograničenidese-todnevniratuSloveniji27.VI.–6.VII.,nakončegasesnageJNApovlačeuHrvat-sku.Odrujna1991.unjojsevodiposvema-šnjirat,uzgolemarazaranja(štosimboli-ziradotemeljasrušeniVukovar)idesetketisućaubijenih.DotadajeJNAvećostala
beznesrpskihčasnikaipopunjavalasene-regularnimsrpskimpostrojbama,uzprisil-numobilizacijupričuvnogasastava,međuostalimihrvatskogastanovništvauBačkoj–mnogiodnjihnisuseodazivalivojnimpozivimaza»vojnevježbe«uHrvatskojilisubilišikaniraniupostrojbama,anekoli-koihjedesetakaujesen1991.poginulouHrvatskoj,uratuukojemjeSrbijanijeka-lasudjelovanje.NakonokupacijegotovotrećineteritorijaHrvatske,skojegajepro-tjeranonesrpskostanovništvoinakojemjeproglašenaRepublikaSrpskaKrajina,kojujekontroliralaSrbija,ratuHrvatskojzaustavljenjeSarajevskimprimirjem2.I.1992.kaodioVance-Owenovamirovnogaplana.Nepunadvatjednaposlijepočeojeprocesmeđunarodnogapriznanjaneovi-snostiSlovenijeiHrvatske,kojesupostalečlanicamaUjedinjenihnaroda22.V.1992.SamoproklamiranaRepublikaSrpskaKra-jinanestalajeuhrvatskimvojnimakcijamaBljesakiOluja1995.tetijekommirnerein-tegracijehrvatskogaPodunavlja1995.-98.
NavećemdijeluBiHjošsuzavrijemeratauHrvatskojstvoreneparalelnesrpske
strukture vlasti, avećinasnagaJNAizHrvatskepovuklaseuBiH,kamosupo-slaniisvisrpskiča-snicipodrijetlomiztezemlje.NakonštosevećinastanovništvaBiHnareferendumuizjasnila za neovi-snost(uglavnomBo-šnjaciiHrvati,dokjevećinaSrbabojko-tiralareferendum)tesporadičnih oruža-nihsukoba,kojisutrajalijošodjeseni1991.(doprvogajedošlo u studenomkadjeJNA,usklopuvojnihoperacijanadubrovačkojbojišni-ci,dotemeljasrušilahrvatskoseloRavnoSocijalističkaFederativnaRepublikaJugoslavija
106
JU GO SLA VI JA
uistočnojHercegovini),aintenziviranisunakonprestankaratauHrvatskoj,počet-komtravnjaJNAiSrbijapočelesuposve-mašnjubrutalnuagresijunaBiH,praćenumasovnim»etničkimčišćenjem«(simbolčegajegenocidnaBošnjacimauSrebreni-ci)igubitkomstotinetisućaživota.BosnuiHercegovinupriznalesuzemljeEuropskezajednice6.IV.1992.,auUNjeprimljenaistogdanakadiHrvatskaiSlovenija.RatjezavršensklapanjemmirovnogasporazumauDaytonu21.XI.1995.,kojimjeBiHpodi-jeljenanadvaentiteta(RepublikaSrpskaiFederacijaBiH)teDistriktBrčko.
Makedonijajenezavisnostproglasilanareferendumu8.IX.1991.,aprocesme-đunarodnogapriznanjapočeoje1992.Čla-nicaUN-apostalaje8.IV.1993.
UmeđunarodnimodnosimaTitovajeJugoslavijabilaprirodnopriklonjenaostalimsocijalističkimzemljama,alijeodbijanjejugoslavenskogavodstvadasepodrediSSSR-u1948.uzrokovalosovjet-skublokaduJugoslavije.NakonStaljinovesmrti1953.odnosisSSSR-ompoboljšanisu,spovremenimkrizamazbogjugosla-venskihosudasovjetskihvojnihinterven-cijauMadžarskoj1956.iČehoslovačkoj1968.OdnosisaSAD-omiVelikomBrita-nijomisprvasubilizategnutizbogulaskaJugoslavenskearmijeuJulijskukrajinuiKorušku1945.(jerjenatedijeloveItali-jeiAustrijeJugoslavijapolagalapravopozivajućisenanjihovetničkisastav)tezbogsukobaokoSlobodnogaTeritorijaTr-sta1947.-54.ZavrijemesovjetskeblokadeTitojeprimaogospodarskupomoćzapad-nihzemalja,aodsredine1960-ihodrža-vaojesnjimadobreodnose,uspijevajućiihekonomskikapitaliziratikrozzajmovekojisuomogućivalifunkcioniranjenekon-kurentnogajugoslavenskogagospodarstva.Udrugojpolovini1950-ihJugoslavijajebilameđuosnivačimapokretanesvrstanihzemalja,kojisezauzimaoprotivdomina-cijevelikihsilanasvjetskojpolitičkojpo-zornici,aublokovskipodijeljenojEuropijugoslavenskapolitikanesvrstanostiineu-tralnostibilaječimbeniksigurnostiiimalajemeđunarodniugled.Usto,zahvaljujući
neutralnostiJugoslavijeivodećojuloziuPokretunesvrstanih,jugoslavenskasupoduzećaizvozilainazapadnainaistoč-natržištateizvodilagrađevinskeradoveumnogobrojnimvelikiminfrastrukturnimiindustrijskimprojektimauAfriciiAziji.
NakonkonačnogarazgraničenjasItali-jomuIstri(1947.i1954.)Jugoslavijajeob-uhvaćalaoko255.800km².Premaposljed-njempopisustanovništva(1991.)imalajeoko23,5milijunastanovnika,odčegaSr-ba36,2%,Hrvata19,7%,Muslimana(Bo-šnjaka)9,8%,Albanaca9,2%(procjena),Slovenaca7,4%,Makedonaca5,8%,Crno-goraca2,3%,Madžara1,6%idr.,apremavjerskojpripadnostipravoslavaca45,4%,katolika30,8%isunitskihmuslimana17%.
Srpsko-crnogorskazajednica(tzv.trećaJugoslavija,krnjaJugoslavija,najno-vijaJugoslavija).DokjeosamostaljivanjeSlovenijeiHrvatske1991.teBiHiMake-donije1992.međunarodnazajednicapri-hvatilakaodezintegracijuSFRJ,vodstvojeSrbije,želećiopravdatiratzateritorijeietničkočišćenjeuHrvatskojiBiH,inzi-stiralonatomedasunovonastaledržaveodcijepljenidijeloviprijašnjedržavetedanjezinipreostalidijelovi–Srbija(sVojvo-dinomiKosovom,čijasuvodstvasrušena1988.-89.)iCrnaGorazadržavajupravnikontinuitetsaSFRJ.Natragutoga27.IV.1992.proglašenajeSa ve zna Re pu bli ka Ju go sla vi ja (SRJ),kojusučiniledvijefe-deralnejedinice–SrbijaiCrnaGora.Ob-uhvaćalajeoko102.000km²iimala10,4milijunastanovnika,odčegaSrba62%,Albanaca17%(procjena),Crnogoraca5%idr.SRJjezbogsudjelovanjauratuuBiHbilapodmeđunarodnimtrgovinskimembargom1992.-95.tepolitičkiizolira-na.VlastječvrstodržaoSlobodanMilo-ševićinjegovaSPSsasatelitskimpartijama(međukojimajebilaiBunjevačkaišokačkastranka),anominalnodemokratskeinstituci-jebilesuzaautoritarnirežimtekfasada.Ka-kojeuunutarnjimod- GrbSRJ
107
JU GO SLA VI JA
nosimadominiralaSrbija,crnogorskosevodstvood1997.postupnoosamostaljuje–uvodivlastitfinancijskisustav,usposta-vljavlastitupolicijuigraničnukontrolutejezajedničkadržavapraktičkiprestalafunkcionirati.UoružanimsukobimaVoj-skeJugoslavijeprotivalbanskihpobunje-nikaudrugojpolovini1990-ihginulisuiročnicibačkiHrvati.Zbogorganizirano-gaetničkogačišćenjaieskalacijenasiljanadalbanskimcivilimakojesunaKosovuprovodilesrpskevojne,policijskeipara-vojnesnagetijekomsukobasaalbanskomOslobodilačkomvojskomKosova(OVK)1998.-99.,snageNATO-atijekomtrimjese-ca1999.bombardiralesustrateškeciljeveuSRJ,nakončegasusejugoslavenskevlastipovuklesKosova,nakojemjeusposta-vljenameđunarodnaupravaUN-a.NakonrušenjaMiloševićevarežimaujesen2000.idemokratizacijezemlje,SRJjeprimlje-naumeđunarodneorganizacije,asljedećesusegodinesvedržavebivšeJugoslavijesložiledasuravnopravnesljedniceSFRJ.SRJje4.II.2003.preuređenaudržavnuzajednicupodimenomSrbijaiCrnaGora,kojajepakprestalapostojatinakonštoseCrnaGoranareferendumu2006.opredi-jelilazaneovisnost.Kakood1999.SrbijavišenemaovlastinaKosovu,iSkupština
Kosovajeproglasilaneovisnost2008.,štojeujednoiposljednjielementjugoslaven-skogadezintegracijskogamozaika.
BudućidasepostojanjeSRJuglavnompodudarasMiloševićevevimrežimom,vla-stisuunjojnijekalepostojanjeHrvatauBačkojisnažnosupodupiralesubetničkiidentitetBunjevacapružajućitomupolitič-komuprojektupunuinstitucionalnu,mate-rijalnuimedijskupotporu.DioniciMiloše-vićevevlastibilisuinekibačkiBunjevci–uprvojpolovini1990-ihnajpoznatijajebilaAnaPrčić,predsjednicaOpćinskogaodboraSPS-auSubotici,članicaGlavno-gaodborateIzvršnogaodboraGlavnogaodboraSPS-a1990.-96tezastupnicauVijećugrađanaSavezneskupštine1992.-93.,dokjeudrugojpolovini1990-ihtobioIvanSedlak,kojije,kaočlanJugoslaven-skeudruženeljevice(JUL),uVladiSrbijebioministarbezlisnicezaduženzaljudskaimanjinskaprava1997.-2000.,uvrijemenajtežerepresijenadkosovskimAlbanci-ma.Demokratizacijadruštvatijekompo-sljednjihgodinapostojanjaSRJ,kojojsuibačkiHrvatidaliprinos,obuhvatilajeipoboljšanjepoložajamanjinapaje26.II.2002.donesensavezniZakonozaštitipra-vaislobodanacionalnihmanjina,nakonkojegaHrvatipostajupriznatommanjinomiizgrađujuvlastitemanjinskeinstitucije.
IakoSRJ,osimimena,nijeimalani-štasjugoslavenstvom,većjefunkcioni-ralakaosrpskadržava,onajezadržavalaprividjugoslavenstvaiumeđunarodnim
SaveznaRepublikaJugoslavija
FeljtonbeogradskihVečernjih novosti oBunjevcima,1996.
108
JU GO SLA VI JA
okvirimainaunutarnjemplanu.TeksupadMiloševićaujesen2000.idemokrati-zacijazemljeznačilipotpunonapuštanjejugoslavenskeidejeiodznatnadijelane-srpskogastanovništva.TakosuseimnogibačkiBunjevcikojisusedotadizjašnjavalikaoJugoslaveninapopisu2002.izjasniliilikaoHrvatiilikaoBunjevci,pričemujeovodrugoilinastavaknacionalnemimi-krijeiliposljedicaneizgrađenostihrvatsko-ganacionalnogaosjećaja.TeksuformalniprestanakpostojanjaSRJibrisanjenjezinaimenaspolitičkekartesvijeta2003.raspr-šiliiposljednjeiluzijejugoslavenstvatejeonomarginaliziranousvihjužnoslaven-skihnaroda,patakoimeđuBunjevcimauBačkoj,kojiseodtadajasnoprofilirajukaoHrvatiilikaoBunjevcinehrvati.
ZnačenjeJugoslavijeinjezinomjestoupovijestibačkihHrvata.PoputostalihrubnihHrvata,naposeonihuDalmacijiiIstri,ibačkisuHrvatiuzanosukidalivezesAustro-Ugarskom1918.ioduševljenopri-hvatilistvaranjejugoslavenskedržave,vje-rujućidatimepostižunacionalnooslobo-đenje.NjihovasuočekivanjabiladrukčijaodočekivanjavećineHrvataiznepriznateDržaveSlovenaca,HrvataiSrba,kojisu,ugroženineskrivenimteritorijalnimpre-tenzijamaItalije,MadžarskeiSrbije,pri-stalinanedefiniraneuvjeteujedinjenjasKraljevinomSrbijom.
NakonštosuTrianonskimmirovnimugovorombačkiHrvatipodijeljeniudvijedržave,graničnajecrtarazvojdotadje-dinstvenezajedniceusmjerilaurazličitimpravcimajerjezaHrvateuBajskomtroku-tustvaranjejugoslavenskedržaveioklja-štreneMadžarskeznačilonesmiljeniibru-talnijinastavakprijeratnemadžarizacije.
Uprvojjejugoslavenskojdržavi,me-đutim,međubačkimHrvatima»poslijeprvogaoduševljenjaiidealizmanastupilorazočaranje«(B.Gabrić),jerjeBeogradpromatraoBačku(kojajesBaranjomiBanatomčinilatadašnjuVojvodinu)kaoisključivosrpskuzonuinteresaumonarhij-skojJugoslaviji.PoputMadžara,iSrbisuseprotiviliintegracijibačkihBunjevacauhrvatskunaciju,ametodevladanjaiciljevi
srbijanskihvlastiuBačkojvrlosusemalorazlikovaliodprijeratnihmadžarskih,pasupraktičnomadžarizacijskinasrtajizami-jenjenisrbizacijskima.NokakosuHrvatiumonarhijskojJugoslavijibilikonstitutiv-niidrugipobrojnostinarod,asimilacijskejeciljevebeogradskimvlastodršcimabilotežeostvarititesunovepolitičkeprilikeomogućiledaseusveganekolikogodi-nauBačkojosnujevećibrojbunjevačkihišokačkihdruštavaiinstitucija,kojesudjelovaleuhrvatskomduhuilisuusvo-jemnazivuimaleihrvatskiatribut,kaoivećibrojpodružnicahrvatskihdruštavaipolitičkihstranakaizHrvatskeiBosneiHercegovine(Hrvatskapučkastranka,Hrvatskaseljačkastranka,Hrvatskokul-turnodruštvoNa pre dak,Hrvatskiradišaitd.).Odgovorvlastibiojepostavljanjebi-rokratskihzaprekakakobiseotežalonji-hovoosnivanjeidjelovanjeteistodobnoja-čanjebunjevačkogasubetničkogaidentitetaosnivanjemparalelnihinstitucija.Međutim,unatočraznimoblicimainstitucionalnean-gažiranostiurazbijanjuidentitetskejezgrebačkihHrvata,životuzajedničkojjužno-slavenskojdržavi,Katoličkacrkvate,oddrugepolovice1920-ih,djelovanjeHSS-aomogućilisupolitičko,kulturnoinacio-nalnopovezivanjebačkihHrvatasostalimHrvatimautadašnjojJugoslaviji.TakosebačkiBunjevci,nakonposlijeratnogaraz-dobljajugoslavenstva,ugolemojvećini1930-ihgodinačvrstonacionalnointegri-rajuuhrvatskunaciju(ubačkihŠokacahrvatskanacionalnaintegracijanikadnijebilaprijeporna),prihvaćajućiopćehrvatska
ReklamazaHrvatske novine, 1926.
109
JU GO SLA VI JA
protivljenjaposvemašnjojdominacijisrp-skogakaorelativnonajbrojnijeganarodauJugoslavijiizauzimanjezaravnopravanpoložajhrvatskoganarodaudržavi.TakojemonarhijskaJugoslavijabiladržavniokvirkojijeomogućiopunuintegracijubačkihHrvatauhrvatskunaciju,avrhunacnjihovenacionalnesvijestiucjelokupnojpovijestihrvatstvauBačkojjesuposljed-njegodinepostojanjaKraljevineJugosla-vije.TekmalenbrojbačkihBunjevacanijeprihvatiohrvatstvokaonacionalniokvir,većjezadržaojugoslavenski,aliudvaob-lika:uprvomslučajuriječjeouglavnomoosobamakojesunarazličitenačinebilevezanezakraljevskirežiminjegovoshva-ćanjeJugoslavijekaoprošireneSrbije,dokjedrugaskupina,kojusučinilinekipri-jeratninacionalniradnici(MijoMandić,MatijaIšpanovićidr.)temlađaljevičarskiiantiklerikalnoorijentiranainteligencija,prihvatilaJugoslavijukaosvojglavnina-cionalno-identifikacijskiokvir(BarnabaMandić,BalintVujkov,BlaškoVojnićHaj-duk,MarkoPeić/Tukuljac/,AntunVojnićPurčaridr.).
PovratakumadžarskidržavniokvirzavrijemeDrugogasvjetskogarataznačiojezabačkeHrvatetuđinskuvlasttesusve-likimoduševljenjemprihvatiliobnavljanjeJugoslavije.Kakosukomunistiunacional-nompogleduproklamiralipolitikubratstvaijedinstva,dokinulisuprakseprijašnjihdržavainjihovihpolitikaudenacionaliza-cijiBunjevacaiŠokaca,priznalisunjihovupripadnosthrvatskomunaroduiosnovalivišehrvatskihdruštavaiinstitucija.Me-đutim,otvorenopriznavanjehrvatstvazabačkejeHrvatetrajalodosredine1950-ih,kadse,kaorezultatsocijalističkogajugo-slavenstva,hrvatskeinstitucijeuVojvodinigase,poputinstitucijaostalihjužnoslaven-skihnarodaizvanmatičnihrepublika.
SocijalističkouređenjeJugoslavijere-zultiralojeafirmacijomhrvatstvauprvimposlijeratnimgodinamausocijalističkojMadžarskojte,kaouJugoslaviji,presta-nakprakseidentitetskogarazbijanjaHrva-takrozsubetničkeforme,uovomesluča-jubunjevačkeišokačke.Međutim,sukob
jugoslavenskogakomunističkogavodstvasSSSR-om1948.rezultiraojebrutalnomrepresijom,političkimprogonomizatvara-njemvodećihhrvatskih(isrpskih)kultur-nihipolitičkihdjelatnikaujužnojMadžar-skoj,kojijetrajaodokrajastaljinističkeereMátyásaRákosija1956.NakontogarazvojHrvatauBajskomtrokutuodređenjeukup-nimjugoslavensko-madžarskimdržavnimodnosima,alisepodkrinkomsrpsko-hrvat-skogajezičnogaunitarizmaujugoslaven-skimmanjinskimškolamauMadžarskoj,ukojimajeprevladavaosrpskinastavnika-dar,nastojalaoslabitihrvatskanacionalnasvijest,prijesveganjezinjezičnielement.
UdaljnjemrazvojubačkihHrvatausocijalističkojJugoslavijibrojničimbeni-ciutjecalisunasmanjenjeukupnogabro-jaHrvataislabljenjehrvatskenacionalnesvijesti:sekularizacijadruštvaimargina-lizacijaKatoličkecrkve;političkiprogoni,osobitopočetkom1970-ih,kadjeinteli-gencijabačkihHrvatadesetkovana;jedin-stvenajezičnasrpsko-hrvatskapolitika,ukojojjeuVojvodiniprimjenjivanaisključi-vo»istočna«,tj.srpskastandardnojezičnavarijanta;političko,gospodarskoikulturnozatvaranjeurepubličkeokvireoslabilojevezesHrvatimaizvanHrvatske;izrazitomješovitnacionalnisastavstanovništvauVojvodiniipovećanjebrojaetničkimije-šanihbrakova;ideologijajugoslavenstva,kojaje1980-ihnaišlanapogodnotlouna-cionalnonehomogenimsredinama,osobitoondjegdjesuHrvatibiliubrojčanomsla-bijempoložajuidr.Zbogtogajedošlodo
FolklornasekcijaOŠMatko Vuković uSubotici1960-ih
110
JU GO SLA VI JA
znatnogasmanjenjabrojaHrvatauBačkojtejenjihovbrojdo1981.uodnosunapo-slijeratnovrijemeprepolovljen.
Reafirmacijompolitikebunjevačkesa-mosvojnosti,kojujeprovodioSlobodanMiloševićtijekom1980-ih,državnajepot-poradenacionalizacijiBunjevacaponovnokulminiralatijekomraspadaSFRJ.Protu-hrvatskamedijskapropagandatijekompo-sljednjihgodinasocijalističkeJugoslavijeiratuHrvatskojbilisučimbenicikojisusnažnoutjecalinadaljnjesmanjenjebrojaHrvata,uzprisilnumobilizacijuiegzisten-cijalnistrah(gubitakzaposlenja,fizičkoiverbalnozlostavljanje,bombepostavljanepredkatoličkecrkveisl.).
SraspadomSFRJ1991.,HrvatiuBač-kojpostajunepriznatamanjinabezdefini-ranogastatusaiinstitucionalnogaustrojasvedo2002.ZbogratnogaokruženjaipoložajaukojemsenašlaRepublikaHr-vatskauprvimgodinamanakonraspadaSFRJtepotpuneodsječenostiodnje,ostalisuibezmogućnostizaštiteodstranema-tičnedomovine.TadaseafirmirajumodelikojisupostojaliiurazdobljuKraljevineJugoslavijeuosnivanjuparalelnih,bunje-vačkihnehrvatskihdruštavaiinstitucijafinanciranihodstranedržave.IstodobnosepremaHrvatimapostupalodestruktivnogotovousvakomdruštvenomsegmentu,apostajuipredmetometničkimotiviranoga,verbalnogaifizičkoganasilja,naposeupr-vojpolovini1990-ih.
PrestanakpostojanjaJugoslavijeiko-načnoformiranjehrvatskeisrpskenacio-
nalnedržavepotkrajXX.ipočetkomXXI.st.dovelisubačkeHrvateuneželjenipo-ložajnacionalnemanjine,štoimuvrijemestvaranjajugoslavenskedržavenijebiloniuprimislima,kadajeprimarniidentifika-cijskiokvirbilanastajućazajednicajužno-slavenskihnaroda,anevjerskiikulturnoposverazličitaSrbija.Zasigurnojeitoje-danodrazlogaduljegazadržavanjajugo-slavenstvaižalizaJugoslavijomuznatnabrojabačkihHrvata,jersukaonacionalnamanjinauSrbijipostaliobjektomasimilacij-skepolitikerazličitihoblika.Nakondezinte-gracijeJugoslavije1991.dolazidodaljnjegasmanjenjabrojaHrvatauBačkojtesusena-šliupoložajusličnomonomuukojemsubilinjihovisunarodnjaciuBajskomtrokutuuvrijemestvaranjaneovisne,aliteritorijalnosmanjeneiuratuporaženeMadžarske1920.–postalisupredmetrevanšističkepolitikevećinskoganaroda.Tonemoguznatnoublažitinimehanizmimeđunarodnoprav-neibilateralnezaštiteodstraneRepublikeHrvatskeodsredine2000-ihgodina,kojiostajuograničenogadosega.
Lit.:P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od najstarijih vremena do 1929. godine,Zagreb,1930;A.Mitrović,Raz gra ni če nje Ju go sla vi je sa Ma đar-skom i Ru mu ni jom 1919-1920,NoviSad,1975;Hr vat ski lek si kon,1,Zagreb,1996;D.Bilandžić,Hr vat ska mo der na po vi jest,Zagreb,1999;Hr vatska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;Z.Radelić,Hrvat ska u Ju go sla vi ji 1945.-1991.,Zagreb,2006;M.Bara,T.Žigmanov,Hr va ti u Voj vo di ni u po vi je sti i sa da šnjo sti – osnov ne či nje ni ce,Subotica,2009;D.Bogdanović,B.Kovačević-Vučo,Zlo u po treblje ne in sti tu ci je : ko je bio ko u Sr bi ji 1987-2000. go di ne,Beograd,2011;T.Žigmanov,Osva ja nje slo bo de : Hr va ti u Voj vo di ni de set go di na na kon li sto pad skog pre vra ta 2000., Su bo ti ca, 2011.
S.Bačić
JU GO SLO VEN SKI NA CI O NAL NI LIST, provladinoinformativnopolitičko-eko-nomskoglasilokojejeizlazilouSuboticipotkraj1930-ih.Prvisebrojpojavio1.X.1937.,azadnjinosidatum10.XII.1939.Nijeizlazioredovitopaje1938.objavljensamo21broj,au1939.tek9brojeva.Od-govorniurednikbiojeVojislavTot,aizda-vačĐorđePetreš.AdresauredništvabilajeuManojlovićevojulicibr.7.Izlaziojena8strana,atiskanjeusubotičkojtiska-DužijancauSubotici1968.
111
JUGOSLOVENSKIŽIVOT
riBraćaFišer.Prenosiojestajalištavlade,tj.predsjednikaMilanaStojadinovića,pajefinanciranizdržavnihizvora.Propagi-raojepolitičkeakcijeJugoslavenskeradi-kalnezajednice(JRZ)iJugoslavenskogaradničkogasaveza(JUGORAS),agitirajućipremaradništvuutežnjidagaudaljiodutjecajakomunista.Kakojetiskanlatini-com,ciljnasumuskupinabilibunjevačkiHrvatiuSubotici.Listjeubrzoprestaoiz-lazitinakonsporazumaCvetković-MačekiformiranjaBanovineHrvatske26.VIII.1939.,jerjetadakonačnonapuštenaideo-logijeunitarnogajugoslavenstvatejezapo-četafederalizacijazemlje.
Lit.:T.Kolozsi,Sza bad kai sajtó (1919-1945),Új-vidék,1979;D.Popov, Srp ska štam pa u Voj vo di ni 1918-1941,NoviSad,1983.
S.Mačković
JU GO SLO VEN SKI NA ROD,međuratnilistunitarističkejugoslavenskeorijentacije.PokrenutjeuSubotici27.III1934.,alise,unatočpodnaslovu»nezavisninacionalno-političkilist«,brzokompromitiraokaopo-litikantskoipotkupljivoglasilo.OsnivačiglavniurednikbiojeĐuraDragović,kojije,prijenegoštojedošaouSuboticu,osuđivanuVrbovskom,Ogulinu,ZagrebuiSarajevuzbogprijevaraiucjenagrađanadasepret-plaćujunalistovekojejeizdavao.Primjeri-ce,uSarajevujeucjenjivaograđanedasepretplatenanjegovlistJu go slo ven sko brat-stvo,kojijeobjavljivaopodokriljemJugo-slavenskenacionalneomladine(JUNAO).SnjimjesurađivaoibratMarkoDragović.Listje15.II.1935.izSuboticepreseljenuNoviSad,gdjesepovremenopojavljivaodo15.IX.1938.,jednojevrijemeizlazioikaoVoj vo đan ski gla snik,azadnjijebrojizašao14.I.1941.Bavioseaktualnimlokalnimtemama,čvrstostojećinapozicijamauni-tarnogajugoslavenstva.Utomjeduhuičla-nakSno vi Jo se Šok či ća o po de li Voj vo di ne (br.34,4.VII.1935.),ukojemstojidasejugoslavenski»nacionalisti«najoštrijepro-tiveželjisubotičkihHrvatadaseSuboticaiSomborpripojeHrvatskoj.
Lit.:T.Kolozsi,Sza bad kai sajtó (1919-1945),Új-vidék,1979;D.Popov, Srp ska štam pa u Voj vo di ni 1918-1941,NoviSad,1983.
S.Mačković
JUGOSLOVENSKIŽIVOT,međuratnisu-botičkitjednik,kojijeizlazio29.III.–16.VIII.1936.IzdavalogajeSubotičkosokol-skodruštvo,abiojeposvećenVidovdan-skomusokolskomusletuuSubotici,kojijepriređen27.–29.VI.1936.Objavljenojeukupno16brojeva,kojisubesplatnoslanisokolskimdruštvimauzemlji.Glavniiod-govorniurednikbiojeVasaJović,avlasnikNenadRajićNestor.TiskalagajeGradskaštamparijaSubotice.Uzinformacijeotije-kupripremazaodržavanjesleta,donosiojeidrugekraćeprilogeogospodarstvu,oživotunasalašima,aliidavaoocjenecje-lokupnogastanjadruštva.Listjenastupaosizrazitorežimskihinacionalističkihpozi-cijajugoslavenskogaunitarizma,sukladnozadaćiSo ko lauširenjutjelovježbeinacio-nalnekulture.OBunjevcimajepisaoune-kolikonavrata,pričemujeposebnokarak-terističančlanakBu njev ci su Ju go slo ve ni uzadnjembrojulista,ukojemnaglašava
dasuBunjevci»Jugosloveni«,aneHrvati,»jerkaotakviinisudošliuovuravnicu«.Listjebiopokušajrežimskepropagandeuvrijemepripremeiodržavanjavelikena-rodneproslave250godinaodglavnese-obebunjevačkihHrvatauBačku,kojajeorganizirana14.-16.VIII.1936.uSubotici.Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:47.I4224/936.
Lit.:D.Popov, Srp ska štam pa u Voj vo di ni 1918-1941,NoviSad,1983.
S.Mačković
Jugoslovenski život, 21. VI. 1936., Subotica
112
JU GO SLO VEN SKO NA CI O NAL NO DRU ŠTVO BISKUPIVANANTUNOVIĆ
JU GO SLO VEN SKO NA CI O NAL NO DRU ŠTVO BI SKUP IVAN AN TU NOVIĆ,subotičkaudrugabunjevačkemlade-žiizsredine1930-ih.Pokrenulisujestu-dentiPravnogafakultetauSubotici.Od1934.financijskijepodupiralomjesečnikzaknjiževnostikulturuBu nje vač ko ko lo (izlazi1933.-36.)injegovjeizdavač.Dru-štvojetegodineodgradskogavijećazatra-žilopotporuzajedinibunjevačkičasopis,alinefinancijsku,negouoblikulokalaunekojzgradiuvlasništvugradatelokalailidvijuprostorijazauredništvolista.Po-glavarstvogradaodbilojemolbu,alijedopustiloDruštvudasjedniceodržavauprostorijamaGradskečinovničkeudrugeuzgradiGradskemuzičkeškole.Društvojeobjaviloijedinogodište(za1935.god.)Bi sku pa Iva na An tu no vi ća ka len da ra(Su-botica,1934.),kojijeuredioBalintVujkov.
ČlanoviDruštvabilisuMateBrčićKostić,BarnabaMandić,JovanMikić,LazarMa-tijević,MarkoPeićTukuljac,JosipPuzić,StipanPrčić,AlbeRudinski,PavleRudin-ski,JosoŠokčić,StipanTikvicki,JulijeTumbas,BalintVujkovidr.Većinanjihutojevrijemebilaprojugoslavenskiori-jentirana,alineunitarno,negouskladusashvaćanjimaIvanaAntunovića,aktomunisubilibliskihrvatskimcrkvenimkrugo-vimauSubotici.Nomnogiodnjihvećsutada,aosobitouposlijeratnimgodinama,bilivažnikaohrvatskikulturnidjelatnici.
Izvor:PrivatnaarhivaLj.VujkovićaLamića.
Lit.:Bu nje vač ko ko lo,1933-1936,Subotica;»Bi-sku pa Iva na An tu no vi ća« ka len dar za pro stu go-di nu 1935, Su bo ti ca, 1934.
Lj.VujkovićLamić
JUKIĆ,plemićkaporodica.Plemićkada-rovnicaLazaraJukićaproglašenajeuBač-kojžupaniji1775.god.
Lit.:Gy.Dudás,Abácskainemescsaládok,Bács-Bo drogh megyei Történel mi Társulat évkönyve, 4/1893,Zombor.
S.Bačić
JUKIĆ,Stipan(DonjiBitelićkrajSinja,30.IV.1939.),sveučilišniprofesor,pedagog.UvrijemekolonizacijeizDalmacijeuVoj-vodinu1946.doselioseuSivacsobiteljisvojegastricaIvanaJukića,kojijepreuzeobriguzanjegovodgojiškolovanje.Osnov-nuškoluzavršiojeuSivcu,aučiteljskuuSomboru.Nakontogagodinujedanaradiou OŠ Vla di mir Na zoruĐurđinu,uizdvo-jenomnepodijeljenomodjelunasalašuuKopilovojškoli.NakonstudijapedagogijenaFilozofskomfakultetuuBeogradubiojeprofesoručiteljskeškoleuPrijedoru,radiojeiutamošnjojgimnaziji,a1966.prešaojeuučiteljskuškoluuSomboru.TamojeiniciraoopremanjeučiteljskeškolekojajeutovrijemebilatehničkinajsuvremenijeopremljenaškolauJugoslaviji(elektronič-keučionicezaprogramiranunastavu,fono-laboratorijzastranejezike,internatelevi-zijakojajepovezivalasveučionice,sustavresponderaiAVkatedreusvimučionica-masgrafoskopom,episkopom,magneto-fonomidijaprojektorom).BiojeprosvjetnisavjetnikrazrednenastaveuMeđuopćin-skomprosvjetno-pedagoškomzavoduuSomboru1970.-73.
SotvorenjemPedagoškeakademijeuSomboru1973.izabranjezapredavača,azatimizaprofesora.IstodobnoseuBe-ograduupisaonaposlijediplomskistudij,kojijezavršioobranommagistarsketezePe da go ški i eko nom ski aspek ti uvo đe nja mo der ne obra zov ne teh no lo gi je u na sta-vi pe da go ških na u ka(1977.).NaistomjefakultetuobranioidoktorskudisertacijuJe din stvo i za jed ni štvo u si ste mu i po li ti-ci od go ja i obra zo va nja u SFR Ju go sla vi ji (1986.).Biojesavjetnikusektoruzaobra-zovanje,znanostiikulturuuPredsjedni-štvuCentralnogakomitetaSavezakomu-nistaJugoslavije1980.-87.IstodobnojebiovanjskisuradniknaPedagoškojakademi-
PečatJugoslovenskognacionalnogdruštvaBiskup Ivan Antunović
113
JUKIĆMANIĆ
jiuSomboru,azatimiuBeogradu.Od1987.jezamjenikpredsjednikaProsvjetnogsavjetaSAPVojvodine,ikaovanjskisu-radnikpredajenaFilozofskomfakultetuuNovomSadu.Nakongodinudananatomjefakultetuzasnovaoradniodnos,isprvauzvanjudocenta,aposlijeikaoizvanredniiredovitiprofesor.PredavaojeinaUčitelj-skomfakultetuuJagodini1983.-2001.BiojepredavačnaposlijediplomskimstudijimanasveučilištimauNovomSaduiBeogradu.Umirovinujeotišao2004.
Posebnojezapažennjegovradsmladi-ma,nastavnicimairoditeljima.Održaojemnogapredavanjanaznanstvenimistruč-nimskupovimauzemljiiinozemstvu.Ob-javiojedesetakknjigaivišeod200struč-nihiznanstvenihradovauzbornicimaistručnojperiodici:Pe da go ška stvar nost (NoviSad,1978.,1983.-84,1986,1988.-90.,1992.,1995.,1997.-2000.,2002.-04.),Do me ti(Sombor,1980.,1982.),Eko no mi ka obra zo va nja(Beograd,1985.),Zbor nik In-sti tu ta za pe da go ška is tra ži va nja(Beograd,1987.), Nor ma(Sombor,1990.),Mi sao(No-viSad,1991.),Na sta va i vas pi ta nje(Beo-grad,1992.,1995.),Pe da go gi ja(Beograd,1997.,1999.-2001.),Go di šnjak Fi lo zof skog fa kul te ta u No vom Sa du(1998.-99.,2002.).
Tijekomradadvaputjenagrađivanzapostignuterezultate:zaukupnistručniidruštveniradnagrađenjeOrdenomradasasrebrnimvijencem1971.,adobitnikjeidiplomezaživotnodjeloDruštvapedagogaSrbijeVo ji slav Ba kić1999.Kaoumirovlje-nikživiuSplitu.Djela:Sa vre me na na stav na teh no lo gi ja u obra zo-va nju na stav ni ka,NoviSad,1984;Je din stvo i za-jed ni štvo u si ste mu vas pi ta nja i obra zo va nja u Ju go sla vi ji,NoviSad,1989;Uče nje uče nja u na-sta vi,Beograd,1995;Uče nje uče nja : šta na stav nik tre ba da zna i da ra di da bi uče nje uče ni ka bi lo uspe šno : edu ka tiv na ra di o ni ca za na stav ni ke,No-viSad,1998;Uče nje uče nja : edu ka tiv ne ra di o ni ce za ro di te lje,NoviSad,1999;Di dak ti ka : iz bor tek-sto va,Jagodina,1998;Na sta va u ko joj uče nik mi sli, Vršac,2001;Pe da go gi ja,NoviSad,2005;Di dak-tič ko-me to dič ki frag men ti,Vršac,2005;Di dak tič-ko-me to dič ki aspek ti or ga ni za ci je na sta ve u kom-bi no va nim ode le nji ma,NoviSad,2006.Lit.:http://www.sivac.net/doktorinauka.htm.
M.Đanić
JUKIĆMANIĆ,Josip(Manić,Jukić,Jo-so,Josica) (Su bo ti ca, 2. VII. 1841. – Suboti-ca,19.IV.1881.),svećenik,pjesnik,narod-nipreporoditelj.Plemićkogajepodrijetla,sinAlbeManićaiAne,rođ.Budanov.Zasvećenikajezaređen1867.BiojekapelanuMiški(madž.Miske),Aljmašu(madž.Bá-csalmás),Baškutu,Dušnoku,Lemešu(srp. SvetozarMiletić)iHorgošu.Razriješenjesvećeničkihdužnosti1875.SudionikjepreporodnogapokretaIvanaAntunovićaodnjegovapočetkatesuradnikBu nje vač kih i šo kač kih no vi na i Bu nje vač ke i šo kač ke vi le, ukojimajeobjavljivaopjesme,asurađivaojeiuSu bo tič kom gla sni kuKaloraMiloda-novića.Pjesmebudničarskenaravinadah-nutesumupreporodnimidejamainacio-nalnimzanosom,dokmujeuljubavnimišaljivimpjesmamaprepoznatljivutjecajusmenoganarodnogapjesništva.Kaogim-nazijalcu,uknjiziradovaučenikasubotič-kegimnazije(Bimbók a sza bad kai fel sőbb osztályu tanuló ifjuságtól,Szabadka,1863)objavljenamujenamadžarskomebaladaoTitusuDugoviću,braniteljukršćanstvako-jijepoginuopodzidinamaBeograda1456.PrevodiojeipjesmeSándoraPetőfija.Au-torjeprvihbunjevačkihepigrama.
Kaolemeškikapelanjaviose1874.uSu ba tič kom gla sni kučlankomukojembra-nipravodaBunjevciiŠokcičitajuipišunamaterinjemjeziku.PremakasnijempisanjuNe ve na(2/1908)iMijeMandića(Pra vi bu-nje vač ki ka len dar za pro stu go di nu 1934.), urediojeBu nje vač ko-šo kač ki ka len darza1876.,1881.i1882.(sačuvanojesamo1881.godište).Jedanjeodosnivača Pučkekasi-ne1878.,središtadruštvenogaokupljanjaiočuvanjaidentitetasubotičkihBunjevacadoPrvogasvjetskogarata.NaizborimazaUgarskisabor1878.podupiraojekandida-turuAgeMamužića,alisuusaborizabraniErnestMukićiKárolyVarga.
Lit.:Su ba tič ki gla snik,30,Subatica,25.VII.1874;Ne ven,2/1908,16/1913,Subotica;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre me na do 1929. go di ne,Zagreb,1930;Pra vi bu nje vač ki ka len dar za pro stu go di nu 1934. sa slikama, Su bo ti ca, [1933];G.Kikić,An to lo gi ja po e zi je bu nje vač kih Hr va ta,Zagreb,1971;I.Szentgyörgyi,E.Bažant,N.BašićPalković,Su bo tič ka bi bli o gra fi ja 1764-
114
JUKIĆMANIĆ
1869,1,Subotica,1988;M.Mándics,A magyarországi bunyevác-horvátok történe te : Po vi jest bu-nje vač kih Hr va ta u Ma đar skoj, Kecs-kemét,1989;A.Sekulić,Hr vat ska pre po rod na knji žev nost u ugar skom Po du na vlju do 1918.,Zagreb,1994;A.Lakatos(ur.),A ka loc sa-bácsi fő egyházmegye történe ti se ma ti zmu sa 1777-1923,Kalocsa,2002;M.Evetović,Kul tur na po vi jest bu nje vač kih i šo-kač kih Hr va ta,Subotica,2010;http://archivum.asztrik.hu/?q=oldal/manich-josephus.
S.Bačić
JURAKIĆ,Dragan(Vrbas,2.XII.1960.),novinar.SinjeMarka,bosanskogaHrva-taizDervente,iBosiljke,rođ.Ćorović.OsnovnuškoluigimnazijuzavršiojeuVrbasu,adiplomiraojenaFakultetupoli-tičkihznanostiuBeogradu1983.naodjeluzameđunarodneodnose.Novinarstvomsebaviodpočetkaradnogaangažiranja(In-formativnicentarVrbas)dopočetka1992.,kadjeostaobeznovinarskogaangažmanajerjebioodgovoranzavraćanjetopničkebaterijesgranicepremaRepubliciHrvat-skoj.NakontogaradiojeuVrbaskomercu.Od2005.angažiraoseuDemokratskomsavezuHrvatauVojvodini–osnovaojeMjesniodboruVrbasuteuređujeponovnopokrenutostranačkoglasiloGlas rav ni ce 2006.-07.Potkraj2006.postaojeuredni-komemisijenahrvatskomjezikuPri zma, kojaseprikazivalanaRadiotelevizijiVojvodine(RTV)odstudenoga2006.doožujka2010.,kadajepreraslauprogramnahrvatskomjeziku.Otadjeurednikdeseto-minutnogadnevnikanahrvatskomjeziku,kojiseemitiraodponedjeljkadosubote,tedvijupolusatnihemisijaizkultureIz ravno i Svje ti o nik,kojeseemitirajunedjeljomposlijepodne.Unatočtomuštojestatusnoikadrovskopitanjeuredništvanahrvat-skomjezikunaRTV-uidaljeneriješeno,zaslužanjezaodržavanjekontinuitetahr-vatskogaprogramanapokrajinskomtelevi-zijskomservisu,učemusumupomoćpru-žalehrvatskemanjinskeinstitucije(HNV,DSHV).Uhrvatskimmanjinskimmedi-jimauVojvodini,prvije2007.ukazaonanegativnostitadašnjeuređivačkepolitikeHr vat ske ri je či,potaknuvšiprocespromje-natadašnjihautoritarnihvodećihstrukturau NIU Hr vat ska ri je čiuHrvatskomna-
cionalnomvijeću.Napokrajinskimparla-mentarnimizborima2008.kaopredstavnikDSHV-akandidiranjenakoalicijskojlistiZajednozaeuropskuVojvodinu,anakonsmrtiDujeRunje2011.umjestonjegajepostaopokrajinskimzastupnikom.
S.Bačić
JURČAK,Jovanka,udanaPopov(Suboti-ca,16.V.1938.),rukometašica,službenica.KćijeMarkaiRozalije,rođ.Kopilović,se-strarukometašicaJustine,udaneSemnic,iJelisavete.Srednjuekonomskuškoluzavr-šilajeuSubotici.Isprvaseumladostiba-vilagimnastikom,ukojojjenasaveznomnatjecanjuzaomladinkeuSkopljuosvojilačetvrtomjestouII.razredunasvimspra-vama.Rukometomsepočelabaviti1953.uSubotici.NastupalajezaRKSpar takizSubotice1953.-64.napozicijidesnogakri-
la,auvelikomrukometubilajeobrambenaigračicaidesnokrilo.Igralajezarukomet-nureprezentacijuVojvodine,azarepre-zentacijuJugoslavijenastupalaje19putaurazdoblju1959.-63.ipostigla4pogotka.SreprezentacijomJugoslavijeosvojilaje4.mjestonaSvjetskomprvenstvuuRumunj-skoj1962.UvelikomrukometusekipomRK Spar ta kabilajeprvakinjaSaveznogaturnira1954.i1956.iviceprvakinja1955.,aurukometubilajeprvakinjaSaveznelige1956./57.,1959./60.i1962./63.,viceprvaki-njaSaveznogaturnira1955.,viceprvakinjaSaveznelige1955./56.,1957./58.,1960./61.i1963./64.,trećauSaveznojligi1958./59.i1961./62.,pobjednicaJugoslavenskogaku-pa1961.,aplasiralaseufinaleJugoslaven-skogakupa1956.,1957.,1962.i1963.Pre-
Jovanka Jurčak
115
JURIĆ
stalajeaktivnoigratirukomet1964.KaoslužbenicaradilajeusubotičkojtiskariMi ner vadoumirovljenja.ŽiviuSubotici.
Lit.:Al ma nah Ru ko met nog sa ve za Ju go sla vi je 1949-1989, Beograd,1991;Ž.Rafajlović,Ve te ran-ke su bo tič kog ru ko me ta, Su bo ti ca, 1997.
E.Hemar
JURČAK,Justina,udanaSemnic(Su-botica,23.VII.1936.),rukometašica.KćijeMarkaiRozalije,rođ.Kopilović,sestrarukometašicaJovanke,udanePopov,iJe-lisavete.ZavršilajeSrednjuekonomskuškoluuSubotici.Bilajezaposlenakaoslu-žbenicaZavodazasocijalnoosiguranjeuSuboticido1991.,kadajeumirovljena.Umladostisebavilagimnastikom.Zajed-nosmlađomsestromJovankompočelajeigrativelikirukomet1953.uSDŽJo van Mi kić – Spar tak(Subotica),agodinudanaposlijepridružilaimseinajmlađasestraJelisaveta.Uvelikomrukometuigralajenapozicijiobrambeneigračice,aumalomrukometukaolijevavanjskaigračica.Bilajeizvrsnaobrambenaigračica,kojajeod-ličnoštitilavratarskuzonuisurađivalasnavalnimredomunapadačkimakcijama.Za RK Spar taknastupalaje1953.-59.,ka-dajezavršilaigračkukarijeru.Kaočlanicanajuspješnijegeneracijeupovijestisubo-tičkogaženskogarukometa,naSaveznomturniruuSubotici1954.i1956.postalajeprvakinjaJugoslavijeuvelikomrukometu,adrugojemjestoosvojila1955.uZagre-bu,dokjeumalomrukometubiladržav-naprvakinjauSaveznojrukometnojligiusezoni1956./57.,osvojiladrugomjestonaSaveznomturniru1955.uViroviticiiuSa-veznojrukometnojligi1955./56.i1957./58.tetrećemjesto1958./59.Nastupilajeufi-naluprvihdvajuKupovaJugoslavije1956.i1957.uZagrebu,kadajeRKSpar tak oba putaizgubioodRKLo ko mo ti ve.Zarepre-zentacijuJugoslavijenastupilajenaturne-jipoČehoslovačkoj1957.,aliseposlijeteutakmicenisuvodilekaoslužbeneutakmi-ceA-reprezentacije.
NjezinasestraJelisaveta(Subotica,17.XI.1940.)bilajerukometnivratar–velikirukometpočelaigratiuSDŽJo van Mi kić –
Spar tak1954.,asljedećegodinemaliruko-met.Dokrajaaktivneigračkekarijere1960.najčešćejebranilazadrugitim,uvrijeme»vladavine«AnkeSekulićEvetović.Zavr-šilajeEkonomskifakultetuSuboticiidoumirovljenaradilakaoprofesoricamatema-tikeuSrednjojekonomskojškoliuSubotici.
Izvor:OsobnaarhivaJustineJurčak(Semnic).
Lit.:B.Krstić(ur.),Sport u Su bo ti ci 1944-1984 Sportélet Szabadkán,Subotica,1984;Al ma nah Ru ko met nog sa ve za Ju go sla vi je 1949-1989,Beo-grad,1991;Ž.Rafajlović,Ve te ran ke su bo tič kog ru ko me ta, Su bo ti ca, 1997.
E.HemariS.Žunar
JURIĆ,Dušica,udanaDulić(Su bo ti ca, 24. IX.1976.),novinarka. KćijeLazaraiRu-že,rođ.Mujić.OsnovnuješkoluzavršilauMalojBosni,gimnazijuuSubotici,astudijnovinarstva2007.naFakultetupolitičkihznanostiuZagrebu.Od1995.aktivnaječlanicaDramskogaodjelaHKCBu nje vač-ko ko lo,gdjejetumačilanizzapaženihžen-skihuloganaikavici,kojesuprikazivaneuSrbiji,Hrvatskoj,MadžarskojteBiH.ZaglavneženskeulogeukratkimfilmovimaZe mlja i Čip kaZvonimiraSudarevićanaFilmskomfestivaluŽi vot se la (ŽI SEL) u Omoljici1999.i2000.dobilajenagradezanajboljuženskuuloguZlat ni pr sten.
Uprosincu1998.počelajeraditikaonovinarkaunovoformiranomUredništvunahrvatskomjezikuRadijaSubotica,gdjejebilav.d.glavneiodgovorneurednice2000.-01.KaonovinarkajeradilauprvojtelevizijskojemisijinahrvatskomjezikuuSrbijiTV tjed nik,kojajeemitirananaSu-botičkojteleviziji odveljačedolipnja2001.Odsrpnja2001.dosrpnja2004.novinarkajeuemisijiTV di va ni,snimanojuproduk-cijiUdrugegrađanaKlub21,aemitiranojnaTVNoviSad(danasRadio-televizijaVojvodine),ukojojjeubrzopostalaglavnaiodgovornaurednica.Od2003.radikaonovinarkauNIUHr vat ska ri ječ,gdjejebilazamjenicaipomoćnicaodgovornogaurednika2004.-07.BilajeurednicatjedneemisijenahrvatskomTV tjed nik2004.-06.,kojujeproduciralaNIUHr vat ska ri ječ, a emitiranajenasubotičkojYUEcotelevizi-
116
JURIĆ
ji.ProtivnjeitadašnjegaravnateljaHr vatske ri je či ZvonimiraPerušićaRadio-tele-vizijaNoviSad(RTNS)podnijelaje2004.tužbuzbognavodnogagovoramržnjezbogtogaštosunakonferencijizatisakuSu-boticiizjavilikakojehrvatskazajednicanaRTNS-udiskriminiranajerjedinaodmanjinskihzajednicauVojvodininemasvojuredakciju,aRTNSjeposlijetužbupovukao.
Lit.:Slo bod na Dal ma ci ja,27.I.2005,Split;T.Žigmanov,Osva ja nje slo bo de : Hr va ti u Voj vo di-ni de set go di na na kon li sto pad skog pre vra ta 2000., Su bo ti ca, 2011.
M.Kopunović
JURIĆ,Marko (Su bo ti ca, 25. IV. 1880. – Subotica,24.X.1949.),zemljoposjednikipolitičar.SinjeStipanaiMande,rođ.Ha-lasević.NakonškolovanjauSuboticivodiojeobiteljskiposjednaŽedniku.Bavećisestočarstvomitrgovinomstokomteizvo-zomsvinja,kaovojnidobavljačuvrijemePrvogasvjetskogratastekaojevelikime-tak.Potkraj1920-ihposjedovaojekućuuStrossmayerovojulicibr.1te293jutraze-mljenaŽedniku.Imaojedvasina,Stipana(1902.-1928.)iMarka(1906.-1943.)
Sudjelovaojeuprijelomnimdruštve-nimdogađajimaujesen1918.:bioječlansubotičkogaBunjevačko-srpskoganarod-nogaodbora,osnovanoga10.XI.1918.uvelikojdvoranikavaneHun ga ria,tečlansubotičkogaizaslanstvanasamoprokla-miranojVelikojnarodnojskupštini25.XI.1918.uNovomSadu,nakojojjeproglaše-noodcjepljenjeBanata,BačkeiBaranjeodUgarske.Kaopristašameđuratnihsrpskihrežimskihpolitičkihstruja,isprvaNarodneradikalnestranke(NRS),čijegajesubo-tičkogaogrankanekovrijemebiopred-sjednik,azatimJugoslavenskeradikalnezajednice(JRZ),biranjenaparlamentar-nimizborimazazastupnikauNarodnuskupštinuKraljevineSHS,odnosnoJugo-slavije,1923.,1924.,1927.i1938.BanskivijećnikDunavskebanovinebioje1930.-38.,automjerazdobljuobnašaoivisokestranačkedužnostiuJRZ-u.ImenovanjezaigradonačelnikaSubotice,alijenatom
položajuostaorazmjernokratko–od18.XI.1938.do24.VI.1939.,kadgajenasli-jedioLadislavLipozenčić.Uvišenavrataod1919.imenovanjeiugradskiparlament–Proširenisenat.Obavljaojeimnogedru-gevisokefunkcijeurazličitimudrugamaiorganizacijama,poputpotpredsjedničkeuJugoslavenskomLloydu,subotičkojudruzitrgovacaiobrtnikaSlavena.
UsvojomcjelokupnomdruštvenomipolitičkomradupokazaosekaoogorčeniprotivnikhrvatstvameđuBunjevcima.Po-sebicejeostaozapamćenpogovoruuNa-rodnojskupštini1925.,ukojemjeistaknuodaimaspoznajao»nasilnompohrvaćiva-njuBunjevacaiŠokacaodstranehrvatskihseparatista,itooddanaoslobođenja,kadasubiliizaslaniizZagreba«.OtvorenosezauzimaozaširenjeprosrpskepolitičkeorijentacijemeđusubotičkimBunjevcima,učemujebiorazmjernouspješan.Timejebiomotiviraninjegovangažmannaoku-pljanjubunjevačkihzemljoposjednikaokoZemljodilskekasineteZemljodilskestran-ke.Notasestranka,kojojjenačelubioIvanCrnković,ubrzoutopilauNRS.Ka-dajenaskupštiniZemljodilskekasine5.IV.1925.,nakonostavkeMarkaJurića,zapredsjednikaizabranIvanCrnković,Jurićjeimenovandoživotnimpočasnimpred-sjednikom,anjegovajeslikatrebalatrajnokrasitiprostorijeKasine.
ZastupaojestajalištedaBunjevcinisuniSrbiniHrvati,negoposebannarod.Tojestajalištezastupaoisubotičkivelikižu-pan,JurićevpartijskikolegaradikalDrago-slavĐorđević.Onoseogledaiupisanjulo-kalnihlistovakojisubilipodutjecajemteskupine,ponajprijeSu bo tič ko ga gla sni ka
Marko Jurić
117
JU RI GA
(1925.-27.)iBu nje vač kih no vi na (1924.-27.).JurićiĐorđevićimalisupresudnuulogupriosnutkuBunjevačkeprosvetnematice1925.,kojajeimalazadaćuširitikulturu»bunjevačkoganaroda«.Taustanova,kojusuutiskunazivalii»birtaškommaticom«,prestalajedjelovativećpočetkom1930-ih,aJurićjezgraduukojojjeimalasjedište1933.prodaoRimokatoličkojcrkviuSu-botici.OndjejeuskoroosnovanaSubotič-kamatica,kojajebilahrvatskiikatoličkiorijentirana.Sasmijenjenimgradonačel-nikomDragoslavomĐorđevićempolitičkiserazišaoisukobiouvrijemeizbora1927.
Subotičkiprohrvatskitisaknazivaogaje»radikalskimharambašom«.ŽestokojenegiraohrvatstvoBunjevaca,ističući,pri-mjerice,kakotoprenosiSu bo tič ki gla snik od20.I.1927. da»uSuboticiživeBunjevci,Srbi,MađariiJevreji,aliHrvatanema,ni-kadihnijebiloinećeihbiti«.
Izvori:HistorijskiarhivSubotica,F:43.12;F:47.Gr.878/931;F:68V409/950.
Lit.:Govornašegnarodnogposlanikag.MarkaJurićauparlamentu,Bu nje vač ke no vi ne, 4. III. 1927,Subotica;Jedannaručenigovor,Ne ven, 3. III.1927,Subotica;M.Protić,Zlat ni da ni Su bo ti-ce,Subotica,1930;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj-vo di ni od naj sta ri jih vre me na do 1929. go di ne, Zagreb,1930;M.Grlica,G.Vaš,Subotičkoviše-stranačje,Pro me mo ria,9,Subotica,1990;K.Kuntić,Uticajpolitičkihpromenanapoložajina-cionalnoizjašnjavanjeHrvata-BunjevacauBačkojtokom20.veka,u:Di ja log po vje sni ča ra – isto ri-ča ra,5,Zagreb,2002;S.Mačković;Proslava250.obljetnicedoseljavanjavećeskupineBunjevaca(1686.-1936.),Hr vat ska re vi ja,3,Zagreb,2005;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;M.Bara,SomborskadeklaracijainjezinoznačenjezabačkeHrvate,Ča so pis za su vre me nu po vi jest, 3, Zagreb,2006;Srp ski bi o graf ski reč nik, 4, No vi Sad,2009;M.Bara,StjepanRadićibačkiHrvati,u:Iden ti tet bač kih Hr va ta,Zagreb-Subotica,2010.
S.Mačković
JURIGA,Augustin (Su bo ti ca, 22. V. 1947.),fotograf.SinjeMihajlaiJulke,rođ.Pinter.Osnovnuisrednjustrojarskuško-luzavršiojeuSuboticu,aVišuškoluzafotografijunaJugoslavenskominstitutuzanovinarstvouBeogradu.Radiojekaofo-tografuMeđuopćinskomzavoduzazaštituspomenikakultureuSuboticiodnjegova
osnutka1980.do1996.,anakontogadje-lujesamostalno.ČlanjeUdrugelikovnihumjetnikaprimijenjenihumjetnostiidi-zajneraVojvodine.
Snimanjemsebaviod1972.Dragocje-noiskustvoiprepoznatljivizričajstječesnimajućisubotičkuivojvođanskuarhi-tekturu,djelazaštićenekulturnebaštine,etnografskugrađu,naposevezanuuzDu-žijancu,temotiveizzavičaja.Tehničkikvalitetnefotografije,uzdokumentarne,većranoočitujuizrazituumjetničkudi-menziju.Oplemenjenesuautorovimosob-nimsenzibilitetomzaprošlost,ljudeinji-hovesudbine,tragoveprotokavremenaineponovljivetrenutkesadašnjosti.Snimaikazališnepredstave,aposebnouspješnopredstaveDječjegakazalištaiMeđunarod-nogafestivaladječjihkazalištaSubotica.ZanimljivesumurealizacijeizciklusaUrba na Ame ri ka, Li ca La ho rea i Li ca Bač ke. VišejeputasamostalnoizlagaouSubotici,apredstavioseiuHrvatskoj,Madžarskoj,Njemačkoj,RusijiiEstoniji.Sudjelovaojenaskupnimizložbamaprimijenjeneumjet-nostiuVojvodini.Ostvariojevišekalen-darasrazličitimtematskimcjelinamaizSuboticeisetnografskimmotivima,azapojedinejebionagrađen.
Njegovesufotografijevažanumjetnič-kielementmonografijeSu bo ti ca(izdanjeB.Krstić,Subotica,1995.i1996.),zatimknjigeAr hi tek tu ra se ce si je u Voj vo di ni (au-torB.Duranci,NoviSad1983.),katalogamadžarskihobičajaZa o stav šti na pre da ka (2000.) i katalogamnogobrojnihizložaba. ZafotomonografijuSa la šidobiojenagra-
A.Juriga,Na pragu(diptih),1979.
118
JU RI GA
duKulturno-prosvjetnezajedniceSuboticeDr. Fe renc Bodrogváriza1997.;zaciklusfotografijaoseoskimgrobljimadobiojena-graduZlat no pa u no vo pe ro(Gospođinci,2002.);dobitnikjepriznanjaOpćineSubo-ti ca Pro ur be (2005.).
Djela:Sa la ši(tekstB.Duranci,pjesmeL.Franci-šković),Subotica,1997;Ris(tekstZ.Romićigru-paautora),Subotica,2003.
Lit.:Augu stin Ju ri ga,katalog,Subotica,1997;Dode la zva nja po ča sni gra đa nin Op šti ne Su bo ti ca i pri zna nja Pro ur be Su bo ti ca, 2005.,brošura[Su-botica,2005];Augu stin,laporel,Subotica,2010.
O.Šram
JURIŠIĆ,Dezider(Sombor,17.X.1932.),sveučilišniprofesor.SinjeIvanaiKati-ce,rođ.Für,kojajerodomizBogojeva.Osnovnuškolu,nižugimnazijuiekonom-skusrednjuškoluzavršiojeuSomboru,gdjejematurirao1951.NaEkonomskifakultetuSarajevuupisaose1952.,adi-plomiraoje1958.Tijekomstudijaradiojeuprivredi,abiojeidemonstratornapredmetuSpe ci jal no knji go vod stvo.God.1959.izabranjezaasistentanapredmetuKnji go vod stvo,a1965.obraniojedoktor-skudisertacijuSe kun dar ni tro ško vi kao iz raz me đu sob nih od no sa pro iz vo đa ča u uvje ti ma me đu sob no ga in ter no ga ob ra ču-na.NaEkonomskomfakultetuuSarajevuizabranjeuzvanjedocenta1967.,izvan-rednogaprofesora1976.teredovitogapro-fesora1982.PredavaojepredmetOsno ve knji go vod stva1967.-69.tenovepredmetekojejesâmuveo:Pla ni ra nje su vre me ne me to de ob ra ču na pro iz vod nje1968.-76.,Si stem in for ma ci ja1972-.81.,Po slov na po-li ti ka1975.-77.tePla ni ra nje i po slov na po-li ti ka1976.-95.NaEkonomskomfakultetuuZagrebuizabranjeuzvanjedocentanapredmetuRa ču no vod stvo1997.idoumi-rovljenja2000.predavaojenaFakultetuzaturizamivanjskutrgovinuuDubrovnikutenanjegovuodjeluuSplitu,aujednoinaEkonomskomfakultetuuMostaru.BiojeipredavačnaposlijediplomskomstudijuEkonomskogafakultetauSarajevu.Autorjeisuautor12udžbenika.Kaoumirovlje-nikživiuCavtatu.
Izvor:KazivanjeDezideraJurišića.
Odabranadjela:Pla ni ra nje i raz voj na po li ti ka sa-mo u prav nog pred u ze ća(suautor),Beograd,1977(1979²,1980³,19824);Si stem in for ma ci ja,1,skrip-ta,Sarajevo,1975;Uvod u eko no mi ju or ga ni za ci-ja udru že nog ra da(suautor),skripta,Sarajevo,1975;Go di šnji pla no vi po slo va nja rad ne or ga ni-za ci je(suautor),Sarajevo,1976;Si stem in for ma ci-ja(suautor),skripta,Sarajevo,1977,(1979²);Or-ga ni za ci ja i po stu pak pla ni ra nja u or ga ni za ci ja ma udru že nog ra da,Beograd,1978;In for ma cij ski si ste mi(suautor),Beograd,1981.
Lit.:Ko je ko u Ju go sla vi ji : ju go slo ven ski sa vre-me ni ci,Beograd,1970;Tri de set go di na Eko nom-skog fa kul te ta u Sa ra je vu 1952-1982,Sarajevo,1982.
T.Ljubić
JURJEVIĆ,Josip(Jurjevich,József) (Jablanac,Slavonija,5.II.1785.–Beč.21.XI.1875.),pravnik,sveučilišniprofesor,de-kanPravnogafakultetauPešti.Niže,gra-matikalnerazredegimnazijezavršiojeuKarlovcu,aviše,humanističkeuZagrebu.StudijfilozofijepolaziojeuSegedinu,dokjepravozavršiouJegri(madž.Eger),gdjejeidoktoriraoizrudnogapravaistatisti-ke.Odvjetničkudiplomustekaoje1810.Nanovoosnovanojkatedrizastatistikuirud-nopravonaPravnomfakultetuKraljevskeakademijeznanostiuZagrebupredavaojestatistikuirudnopravokaosuplent(profe-sorskivježbenik)od1811.,akaoprofesor1811.-34.Odožujka1834.padoumirovlje-nja1843.biojeprofesornaSveučilištuuPešti,gdjejetakođerpredavaorudnopravoistatistiku,a1838.,1842.i1843.biojede-kanPravnogafakultetauPešti.Umirovljenjesnaslovomkraljevskogsavjetnika.Au-torjeudžbenikaugarskogarudnogpravateraspraveoteorijistatistike,tadarijetkadjelatakvevrste.
Djela:In sti tu ti o nes ju ris me tal li ci Hun ga ri ci,Za-grabiae,1822;The o ria sta ti sti cae,Zagrabiae,1825.
Lit.:J.Szinnyei,Magyar írók éle te és munkái, 5, Budapest,1897;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon, 6, Zagreb,2005.
L.Heka
119
JURKOVIĆ
JURKOVIĆ,plemićkaporodica.PremapotvrdiSomogyskežupanije,plemstvoIva-naJurkovićaproglašenojeuBačkojžupa-niji1784.
Lit.:Gy.Dudás,Abácskainemescsaládok,Bács-Bo drogh megyei Történel mi Társulat évkönyve, 4/1893,Zombor.
S.Bačić
JURKOVIĆ,Bartol(Budim,prije1710.–Taban,krajBudima,15.V.1739.),filozof-skipisac,franjevac,profesorfilozofije.NijepoznatokadjestupiomeđučlanovePro-vincijeBosneSrebrenenigdjejezavršiofilozofskoiteološkoškolovanje.God.1733.nastupiojekaoprofesorfilozofskogaučili-štausastavuGeneralnogaučilištaprvogarazredauBudimu.Pristupioje1736.ispituzaprofesoreteologije,alinijezadovoljionanatječajupanijedobioučiteljskustolicunabogoslovnojškoliuPetrovaradinu.Posve-tiosepastoralnojslužbiipreuzeovođenježupeubudimskompredgrađuTabanu,gdjegajepokosilakuga.OnjegovuučiteljskomdjelovanjusvjedočipopistezakojesuujavnojraspravibranilinjegovistudentiirukopisTrac ta tus in ar tis(Budae,1735.;rukopisufranjevačkomsamostanuuBu-dimu).Objaviojepopisfilozofskihposta-vakazajavnuraspravuThe ses ex uni ver sa Phi lo sop hia.
Djelo:The ses ex uni ver sa Phi lo sop hia,Budae,1735.
Lit.:F.E.Hoško,ProsvjetnoikulturnodjelovanjebosanskihihrvatskihfranjevacauBudimutijekom18.stoljeća,No va et ve te ra,1-2/1978,Sarajevo;Hrvat ski bi o graf ski lek si kon,6,Zagreb,2005;Hr vatski fra nje vač ki bi o graf ski lek si kon,Zagreb,2010.
F.E.Hoško
JURKOVIĆ,Ivan(Holics,slo vač.Holíč,krajTrnave,7.VI.1657.–Beč,19.VIII.1724.),isusovac,profesor.Uisusovačkijeredstupio18.X.1675.Nakonstudijafilo-zofijeuZagrebuiGrazupoučavaojegra-matikuuVaraždinu1683.-84.Biojeprofe-sorlogike,akademskikatehet,povjesničarisusovačkogakolegija,ispovjednikuisu-sovačkojcrkviterektorisusovačkogako-legijaisveučilištauKošicama1691.-1701.
Predavaojebiblikum(teološkeznanstvenedisciplinekojeproučavajuSvetopismo)naisusovačkomsveučilištuuTrnavitebioduhovniktamošnjegasjemeništa1702.-07.PoslijejedjelovaouisusovačkimškolamauKomoranu(madž.Komárom),VaraždinuiBeču.Biorektorbečkogbogoslovnogsje-meništaPázmáneum.Autorjedvajunabo-žnihdjela.PismasumumeđurukopisimabudimpeštanskeSveučilišneknjižnice.
Djela:Sep tem Hun ga ri ae He ro es,Cassoviae,1692;Duo San cti o ris Vi tae Ma gi stri S. Fran ci scus Bor gia Et B. Ma u ri ti us Csáky Re ve ren dis,Le-utschoviae,1693.
Lit.:J.Szinnyei,Magyar írók éle te és munkái, 5, Budapest,1897;P.Sedlák,Likovihrvatskogpod-rijetlaucrkvenojpovijestiSlovačke,Scri nia Sla-vo ni ca,4,SlavonskiBrod,2004.
Ž.Mandić
JURKOVIĆ,Pava–Katanov(Bač,20.X.1922.–Zagreb,8.V.2010.),prosvjetnirad-nik,putopisac.Rođenjeuimućnojšokač-kojobiteljiStipeiMarte,rođ.Šimudvarac.OsnovnuškoluzavršiojeuBaču.Ugim-nazijujekrenuouNovomSadu,početkomDrugogasvjetskogaratanastaviojujeuZagrebuiKriževcima,azavršiouVuko-varu1944.UZrakoplovnojškoliuBorovupoložiojeletačkiispit1942.kaopitomacHrvatskogazrakoplovstva,čijijepripad-niknakontogaipostao.Tzv.križniput,tj.maršdomobranaiustašaštosuihkomu-nističkipartizanizarobilikrajBleiburga,prošaojeodKlagenfurtaprekoZagreba,Križevaca,Bjelovara,Osijeka,Rume,Iriga,Petrovaradina,NovogaSada,BačkogaJar-kaiVršcadologorauKovinu.Natemelju
Pava Jurković-Katanov
120
JURKOVIĆ
općeamnestijezarobljenihčasnikaidoča-snikaoslobođenjenaVelikuGospu1945.tesevratiourodniBač.
NakonpovratkauZagrebnastavioješkolovanjeteje1953.diplomiraofilozo-fijunaFilozofskomfakultetuuZagrebu.PredavaojenajprijeuDubrovniku,zatimuZagrebuuEksperimentalnojosnovnojškoliJor da no vaciEksperimentalnojškolinaTrešnjevci,aod1966.doumirovljenjauKlasičnojgimnazijiuZagrebu.
Svojuprvuknjigu,romanOd bač kih rav ni do zrač nih vi si na,sosobitodirljivimopisima»križnogaputa«,objaviojeuiz-danjuNakladnogazavodaMaticehrvat-ske.Riječjeoromansiranojautobiografijiispripovijedanojutrećemlicu.Djeloimaimemoarsko-dokumentarnuvrijednost,naposesobziromnadogađajeizDrugo-gasvjetskogradaiporaća.Mnogobrojnaputovanjasasvojimučenicimaiputovanjanakojimajebiokaoribolovaciturističkivodičslikovitoispunoljubavitesosjeća-jemzaspecifičnostimjesta,krajolikiljudeopisaojeuknjiziPu to sit ni ca ma Gac kom, Grč kom, Alja skom,ukojojsuputopisido-punjenimudrimsentencijamaimotivimarodnogaBača.
PokopanjenakatoličkomgrobljuuBaču.
Djela:Le tač : od bač kih rav ni do zrač nih vi si na, Zagreb,2001;Pu to sit ni ca ma Gac kom, Grč kom, Alja skom : pu to pi si,Otočac,2005.
Lit.:K.Petrinović,Prvoromanuosamdesetoj:Letuliterarnevisine,Glo ria,363,Zagreb,21.XII.2001;N.Zelić,PisanahrvatskariječuBačkojda-nas,Kla sje na ših rav ni,1-2/2003,Subotica;N.Ne-kić,PutopisiPaveJurkovićaKatanova,Kla sje na ših rav ni,5-6/2006,Subotica;N.Nekić,Knji-žev ni ogle di,Zagreb,2010.
J.DumendžićiN.Zelić
JU TA (njem. Ju te, lat.Corchorus),jedno-godišnjabiljkaizporodicelipa,rabiseutekstilnojindustriji.Rasteutoplimkrajevi-ma,najvišeuPakistanuiIndiji,aliiuKini,Japanu,BraziluisjevernojAmerici.Samo-niklaje,aliseiuzgaja.Vlaknajutenalazeseukoristabljike.Sličnasukonoplji,zbogčegasenegdjenazivaikalkutskomkono-
pljom.Odvlakanajuteizrađujesegrubapređazavrećeiužarskurobu,afinijavlak-naslužezaizraduprekrivačaićilimatepodlogauproizvodnjipodnihprostiračaisagova.UpodunavskihBunjevacaiŠo-kacaodnjesuseizrađivalevreće,kojesubilenazivane»jutenimdžakovima«.ZbogdugotrajnostinjihovajeuporabatijekomXX.st.bilaiznimnoraširena.
Lit.:Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003.
P.Skenderović
JU TRO (arh.holt<madž.hold;njem. Morgen, Joch, Juchart; lat. jugerum),mjernajedinicazapovršinuobradivogazemljišta.Nazivjutroobjašnjavasetimeštooznačujepovršinukojusemožeuzo-ratijednimjarmomvolovazajedandanpočevšiodjutra.NastaojekaoprijevodnjemačkogaMorgen.Uhrvatskimzemlja-maistasepovršinaoznačivalaimjeromral,štojebionazivspravezaoranje,tj.pluga,aliioznakasamogaoranja.Odsrednjegavijeka,kadsejutrokaomjernajedinicazapovršinupojavilo,urazličitimkrajevimaimaloječestorazličituvrijednost.USla-vonijiiSrijemupostojalojeslavonskojutro,kojejeobuhvaćalo2000četvornihhvati,uUgarskojjeuuporabibilomadžarskojutros1200četvornihhvati,uokoliciNovogaSadaimaloje2500četvornihhvati,umno-gimmjestimapokrajTise2200hvati,nonijednaodtihvrijednostinijebilauobiča-jenaupredjelimakojesunaseljavalibačkiHrvati.Prvijeputkaoopćaslužbenamjerapropisanoaustrijskimporeznimzakonomiz1785.podnazivomdonjoaustrijsko,beč-koilikatastarskojutro(skraćenokj).Slu-žilojekaomjerilozazemljišnikatastar,aimalojevrijednostod1600četvornihhvati(0,575464ha).OdpočetkaXIX.st.postupnojepostajaloglavnommjeromzapovršinuobradivogazemljišta.AustrijskiZakonomjeramaiz1871.propisaojedaiznosi0,575442ha,ugarskiZakonome-tričkojmjeriiz1874.ustanoviojeveličinuod0,5755ha,anjujeprihvatilaiUredbaoodnosumjerauJugoslavijiiz1933.Uprak-sijejutrobilozaokruženona57,5ara.Iakojeslužbenonapuštenosuvođenjemmetrič-
121
JUŽNAUGARSKA
kogasustavapočetkom1870-ih,upraksijezadržano,međuostalimikaoopćamjernajedinicauzemljišnimknjigamateuseo-skojsvakodnevici.MjerenjeobradivihpovršinaujutrimauobičajenojeidanasmeđubačkimHrvatima,pričemusejednojutrosastojiod8motika,dok1,25jutara(tj.10motika)činijedanlanac.
Lit.:M.Vlajinac,Reč nik na ših sta rih me ra,2,Be-ograd,1964;S.Bačić,Crticeizagrarno-pravnognazivljabačkihBunjevaca,Prav ni vje snik,1-2/1997,Osijek;Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003.
S.Bačić
JUŽNAUGARSKA(DÉL-MAGYARORSZÁG),gospodarskiidruštvenilist(»Go-spodarstvenoidružtvenoravnalo«),kojijeizlazio1902.-06.Nosiojepodnaslov»Do-moljubljuikršćanskojprosviti«.Glavniurednikiizdavačbiojedr.StipanTumbas,tadašnjižupnikuVajskoj.Listjeizlaziodvojezičnohrvatsko-madžarski,pasutek-stoviobjavljivanidvostupačno.IsprvajetiskanutiskariJánosaRaabauOdžacima(19.I.–6.IV.1902.),azatimuSuboticiutiskariJózsefaBittermanna(13.IV.1902.,27.IV.1902.–31.X.1906.),osimjednogabroja,kojijetiskanuNovomSaduutiska-riĐureIvkovića(20.IV.1902.).Imaojerazličitudinamikuizlaženja:najprijejebiotjednikkojijeizlaziosvakenedjelje(19.I.–28.XII.1902.),zatimdvomjesečnik,ka-dajeizlazio10.i25.umjesecu(10.I.–31.XII.1903.),anakrajumjesečnikkojijeizlazionakrajumjeseca(31.I.1904.-31.X.1906.).Uprvomjegodištuizdano50brojeva,udrugom15,utrećem12,učetvr-tom12iupetom9.Izlaziojena4stranice,veličine42x29cm.
SvećenikibibliografIvanKujundžićimaoje1947.urukamacijelojednogodište,alijeposlijedoznaoodrodbinežupnikaTumbasadajeonospaljeno.Sačuvanipri-mjercilistanalazeseuNacionalnojknji-žniciSzéchényiuBudimpešti,KnjižniciSo mogyiuSegedinutedjelomičnouBibli-oteciMaticesrpskeuNovomSaduiGrad-skojbiblioteciuSubotici.
M.Evetovićističekakojelistbiokrat-kogavijeka,jernijedonosiovijestiizna-rodnogaživota,većmujeciljbiopobuditiljubavpremamadžarskojdomoviniikr-šćanskojprosvjeti,zbogčegagabačkiBu-njevciiŠokcinisuprihvatili.
Lit.:I.Kujundžić,Bunjevačko-šokačkabibliogra-fija,Rad JA ZU,355,Zagreb,1969;T.Kolozsi,Szabad kai sajtó : (1848-1919),Szabadka,1973;I.Szentgyörgyi,E.Bažant,Su bo tič ka bi bli o gra fi ja (1870-1918),2,Subotica,1993;M.Evetović,Kultur na po vi jest bu nje vač kih i šo kač kih Hr va ta,Su-bo ti ca, 2010.
E.Bažant
Dél-Magyország – Južna Ugarska, 1.VI.1902.,Vajska
TISKANJEOVOGASVESKAPOMOGLISU:
Pokrajinskotajništvozaobrazovanje,upravuinacionalnezajedniceGradSubotica
MinistarstvovanjskihposlovaieuropskihintegracijaRepublikeHrvatskeHrvatskonacionalnovijieće
ZavodzakulturuvojvođanskihHrvataJavnokomunalnopoduzećeSuboticaplin
TISAKPrintex
Subotica
NAKLADA1500