godi{njak za kulturnoi povijesno naslije|e

HERCEGOVINA

Mostar, 2005.

Broj 19

HERCEGOVINA

321

Izlo`ba LAUGUSTEUM DI NARONA: ROMA AL DI LDELLADRIATICO, Citt del Vaticano, 22. 2. - 18. 5.

2005., Katalog izlo`be, Emilio Marin i suradnici,Arheolo{ki muzej, Split 2004., 115 str.

U Vatikanskim muzejima, u dvorani Polifunzionale, nakon izlo`abau Splitu, Oxfordu i Barceloni, 22. velja~e 2005. otvorena je izlo`baAugustej u Naroni - Rim s druge strane Jadrana. Na izlo`bi su bilinazo~ni kardinali Angelo Sodano i predsjednik Uprave Grada VatikanaEdmund Casimir Zsoka, izaslanstvo Vlade RH na ~elu s ministromkulture Bo`om Bi{kupi}em, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici EmilioMarin, sve}enstvo, predstavnici kulture, znanosti i politike, te stru~njacisplitskoga Arheolo{kog muzeja, ina~e autori postava i predstavnici Splita,Metkovi}a i Opuzena.

Izlo`ba, koju su priredili Arheolo{ki muzej iz Splita i Vatikanskimuzeji ostat }e otvorena do 18. svibnja, a nakon toga izlo`ba }e bitipostavljena u Zagrebu. U Vatikanu je izlo`eno devet najzna~ajnijih kipovaiz obitelji cara Augusta i njegovih nasljednika. To je, kako je isticano natiskovnim konferencijama, najva`niji kompleks monumentalnih kipova,koji je do sada otkriven na podru~ju nekada{njega Rimskog Carstva.Govore}i o va`nosti ove izlo`be, Francesco Buranelli, ravnatelj Vatikanskihmuzeja, napomenuo je kako je u postavljanju ove izlo`be do{lo doslu~ajne podudarnosti. Izlo`ba Augustej iz Narone, naime, otvara se posvr{etku izlo`be o obi~aju bojanja anti~kih kipova. Vatikanskoj izlo`binaronskoga hrama prirodan je i kip mladoga cara Augusta di PrimaPorta u obojenomu izdanju (sl. 1). Po mi{ljenju mnogih stru~njaka,rije~ je o najva`nijem otkri}u rimske arheologije 90-ih godina, i prvomeprikazivanju, u Rimu, iskapanja izvr{enoga stru~nim metodama po slojevima.Treba dodati da je u 18. i 19. st. bilo iskopano vi{e Augusteja, alinaronski Augustej predstavlja najva`nije otkri}e posljednjih godina. Oizlo`bi u Vatikanu pisao je i LOsservatore Romano, u osvrtu PaolaLiveranija, nadzornika u Vatikanskim muzejima za klasi~ne starine. Izlo`baje plod intenzivnih istra`ivanja i dugoga rada na restauraciji. Zahvaljuju}i

322

zanosu profesora Emilija Marina, istinske du{e ovoga pothvata, i zahvaljuju}injegovome iskustvu kao arheologa, ovo izvanredno arheolo{ko otkri}edanas je uistinu ba{tina svih nas. Ova je izlo`ba, naime, ve} bila prire|enau Splitu, Oxfordu i Barceloni. Sada je u srcu Rima, koji je uvijek domkr{}anskoga hrvatskog naroda, stoji na koncu ~lanka. Obol sjajnoj izlo`bidala je i Hrvatska po{ta, koja je tiskala je i predstavila po{tansku markus temom Arheolo{ko blago iz Narone.

Katalog je sastavljen od 16 ~lanaka: E. Marin, Narona e la scopertadellAugusteum; M. ]ori} i B. Pen|er, Il tempio - templum; E.Marin i B. Vje{nica, Il mosaico dellAugusteum; E. Marin, M. Kolegai I. Roda, Le statue dellAugusteum; I. Donelli, La conservazione eil restauro delle sculture marmoree; Z. Buljevi}, Il cammeo vitreo conil ritratto di Livia; Z. Buljevi}, I materiali in vetro; M. Topi}, Laceramica; J. Marde{i}, La necropoli e la ceramica dagli strati dellesepolture; S. Iv~evi}, E. Vi{i} - Ljubi}, I reperti in metallo e in osso;M. Bona~i} Mandini}, Le monete; S. De Maria i M. Podini, Ladecorazione architettonica dellAugusteum di Narona; G. Lepore i E.Fariselli, La decorazione dellAugusteum di Narona; P. Liverani, Lafine dellAugusteum di Narona; E. Marin, LAugusteum di Narona.

Najatraktivniji dio izlo`be zacijelo je skupina od devet mramornihkipova, ve}inom u naravnoj veli~ini, od kojih je kip cara, bez glave uoklopu, pretpostavlja se samoga imperatora Augusta, visok 2,14 m. Izlo`bau biti predstavlja rekonstrukciju isto~noga i sjevernoga dijela hrama, sporedanim kipovima na postoljima, kakvi su vjerojatno postavljeni uhram u prvom stolje}u. Storija o istra`ivanju poganskoga rimskog hramau sredi{tu Vida ima prizvuk svojevrsnoga arheolo{kog trilera. Na mjestu,gdje se danas uzdi`u ostaci hrama, stajalo je skromno kameno zdanjenazvano Ple}a{eve {tale. Pretpostavljaju}i da se ba{ pod napu{tenomstajom kriju ostaci kakve rimske zgrade, ekipa splitskoga Arheolo{kogamuzeja, na ~elu s ravnateljom dr. Emilijom Marinom, zapo~ela je iskapanja1995. god. Me|utim, pri~a o carskim kipovima iz Narone ima i svojutamniju stranu. Osim dva kipa koji imaju glave, ostali su bezglavi. Takodekapitirani le`ali su stolje}ima ispod kamenja, zemlje i stajskoga gnojiva.Pretpostavlja se da su ih nakon edikta cara Teodozija, o ru{enju poganskihhramova, revnosni vjernici pobacali na pod hrama, odrubiv{i im prethodnoglave i zasuv{i ih bukom i zemljom. Zapravo, bolje je re}i odvrnuv{i ih,jer su prakti~ni Rimljani glave, a i dobar dio udova, zavrtali i nasa|ivalina torzo posebnim vijcima i kukama od `eljeza i olova. Kada bi naprijestolje do{ao novi car, s torza se skidala stara a nasa|ivala novacarska glava. I tako redomice dok nije propalo Carstvo. U restauratorskoj

323

radionici Arheolo{koga muzeja Split, pod vodstvom Ive Donellija i BrankaPen|era, obavljen je iznimno zahtjevan dio posla oko restauriranja ikonzerviranja kipova careva, carske obitelji, predstavnika gradske aristokracijei rimskih bogova. Svi kipovi rendgenski su snimljeni u Augusteju, kojojprigodom su utvr|ena o{te}enja i napuknu}a. Izvr{ene su konzultacije svode}im europskim institucijama za anti~ki mramor u Los Angelesu iBarceloni. U ~i{}enju kipova upotrijebljena je metoda mikropjeskarenja,pa su tako skinute kalcitne naslage, vlakna i prljav{tina, ali se o~uvalastara patina u najtanjem sloju, koja {titi mramor od raspadanja. Velikiproblem konzervatorima predstavljali su eljezni klinovi, kojima su spajanioriginalni dijelovi kipova: ruke, noge i glava. @eljezo je oksidiralo iuzrokovalo raspucavanje kamena. Kuke su izva|ene, konzervirane, i takoza{ti}ene od korozije, vra}ene na prvotno mjesto. Otkriveno je da supojedini kipovi u anti~ko doba spajani kazeinskim ljepilima, koja i danasdr`e zalijepljene kamene dijelove. Isto tako petrografskom analizomutvr|eno je da su skulpture ra|ene iz vi{e vrsta mramora, koje potje~uiz Gr~ke i Male Azije: Tasa, Para, Prokonesa i Pentelikona, klesanenaj~e{}e iz jedinstvena mramorna bloka, kojima su kasnije samo dodavaneruke i glava. Kolosalni Augustov kip, premda nije cjelovit, te`ak je vi{eod 800 kilograma.

Posebnu vrijednost na vatikanskoj izlo`bi, unutar obezglavljene naronskecarske skupine, imaju dva cjelovita kipa. Prvi je sastavljeni car Vespazijan(sl. 2), ~iju je glavu na{ao Nenad Cambi prije 20-ak godina u blizininaronskoga foruma. Vespazijan je kao predstavnik naronske carske skupinebio amblem izblo`be Vrata Rima u {panjolskoj Tarragoni. Drugi jespojeni kip carice Livije (sl. 3), koji je bio sredi{njom atrakcijom naizlo`bama u Oxfordu i Barceloni. Pri~a o tome kako je Livijina glavado{la u Oxford, a tijelo ostalo u Opuzenu, zanimljiva je kao svojevrstandetektivski puzzle. Naime, Artur Evans, britanski arheolog, tada dopisniklista Guardian iz Manchestera s Balkana, 1878. god. u Vidu spazio jekod jednoga seljaka ensku kamenu glavu. Naslutiv{i da je rije~ o izvanrednunalazu, sklopio je posao i mramornu glavu carice Livije, trampio za svoj{e{ir polucilindar. Pri~a ka`e da ju je pro{vercovao preko granice ukartonskoj kutiji za {e{ir. Kao popudbinu kupio je jo{ jedan kip, bogaMerkura, vele za svoj ki{obran. Tako je cari~ina glava, koju je muzejudarovala Evansova ena, zavr{ila u glavnoj galeriji Ashmolean muzeja uOxfordu. Kada je arheolo{koj kampanji u Vidu otkrivena skupina skulptura,pretpostavilo se da mo`da ta glava carice Livije pripada otkopanomtijelu. Me|utim, kada su kopiju glave poku{ali spojiti s kipom, uvidjelisu da je kip nadnaravne veli~ine (2,65 m), a glava tra`i tijelo naravne

324

veli~ine. Uporno{}u ravnatelja Arheolo{koga muzeja Split dr. EmilijaMarina, te susretljivo{}u ravnatelja Ashmolean muzeja u Oxfordu dr.Christophera Browna, u Split je u prosincu 2000. stigao kustos oxfordskogamuzeja dr. Michael Vickers, nose}i originalnu Livijinu glavu. I tako se,nakon vi{e stolje}a izbivanja, cari~ina glava vratila nazad u Hrvatsku,to~nije posu|ena je do 2006. god., a mo`da i dulje. Trebalo je na}icari~ino tijelo i sastaviti ga s glavom. I tako se otkrilo u arhivskimpodacima da je jedan kip iz Narone prenesen u Opuzen, vjerojatnokratko nakon 1874. god. Godinama je ~amio u tami op}inskoga poglavarstvau Opuzenu. Po~etkom 2001. god. dr. Marin, nakon nalaza dvaju ulomakaopuzenskoga torza u Vidu, vo|en istan~anim arheolo{kim instiktom,poku{ao je usaditi kopiju Livijine glave obezglavljenu opuzenskom kipu.I gle ~uda, pristajao je kao saliven.

[to izlo`ba iz Narone u Vatikanu, a prije toga u Splitu, Oxfordu iu Barceloni, zna~e u arheolo{kom kontekstu kulture mediteranskoga bazena,govorila je i Amanda Claridge, profesorica arheologije na Royal HollowaySveu~ili{ta u Londonu. Ona je napisala da su rimske statue, koje suponovo otkrivene nakon dva tisu}lje}a, na razini vrhunskih rimskih skulpturajednoga Michelangela. Daljnja traganja nastojat }e slo`iti zagonetku: Za{tosu takvi kipovi na|eni u Naroni, tko ih je radio i tko ih je naru~io. Imausporedaba da je naronska carska skupina, u tipolo{kom i prostornomsmislu, sli~na kipovima iz Metroona u Olimpiji, dapa~e da je skupina izOlimpije nastala pod kultnim obrascima iz Narone. Rimski kipovi izAugusteja u Naroni vrhunska su umjetni~ka ostvarenja. Za{to su takvikipovi na|eni u Naroni, tko ih je radio i tko ih je naru~io, jo{ jezagonetka. Uz izlo`bu posebna je atrakcija bio i kip mladoga cara Augusta(Augusto di Prima Porta), iz zbirke Vatikanskoga muzeja, koji je biorekonstruiran s izvornim bojama u sve~anoj odori.

Izlo`bu u Vatikanskim muzejima ~ine i stakleni nalazi iz 1. do 4. st.prije Krista. Me|u tim sitnim predmetima (artes minores) isti~e se svojizvornom ljepotom staklena kameja carice Livije Auguste iz Tiberijevadoba (20.-30. god. 1. st.), koja je vjerojatno bila u {tuko dekoracijihramskoga zida. Ni{ta manje nisu zanimljive ~a{e i posude s mitolo{kimlikovima. Tu su i metalni nalazi, prstenje, narukvice, nau{nice, fibule iprovjesci od pozlate, srebra i bronce. Uz bron~ani novac nalazimo i`eton za igru. Zanimljivi su i kerami~ki eksponati, me|u kojima svjetiljkes pe~atom, prikazima gladijatora, amfora, Herkulove tragi~ne maske,`rtvenika, dupina, djeteline, ~ak i erotski prikazi. Me|u ostalim, izlo`enaje i zmijska vaza iz 2. st., kao i ulomci amfora, kretskih ili rodoskih izPompeja.

325

U svakom slu~aju, arheolo{ka izlo`ba iz Narone u Splitu, Oxfordu,Barceloni i u Vatikanskim muzejima, bile su najuspje{nija prezentacijahrvatskoga kulturnoga blaga i iznimno ocijenjene u europskoj stru~nojjavnosti. Velika je zasluga za istra`ivanje, konzervaciju, prezentaciju i~itav niz odli~nih kataloga, stru~njaka Arheolo{koga muzeja u Splitu, na~elu s vrsnim hrvatskim arheologom akademikom Emilijom Marinom.

Radoslav Dodig

Sl. 1. Car August, Prima porta, Vatikanski muzej.

326

Sl. 3. Oxfordsko-opuzenskacarica Livija.

Sl. 2. Car Vespazijan iz Narone.