INDIJA Nepostojanje sistematskih zapisa o tijeku politi kih i kulturnih zbivanja Vjerske i beletristi ke literature Rezultati: arheologije (iskapanja zapo eta tek prije 150 godina), numizmatike, relativne kronologije (kovani novac), apsolutne kronologije (putnici; gr ki izaslanici i kineski budisti)

Indska kultura (2300.-1600. pr.n.e.) Doseljenje Arijaca (poslije 1300. pr.n.e.) Vedsko razdoblje (1000.-600. pr.n.e.) Bimbizara (540.-490. pr.n.e.) 490.-460. pr.n.e. Oko 520. pr.n.e. Dinastija Nanda (360.-320. pr.n.e.) Aleksandar Veliki u Indiji (327.-325. pr.n.e.)

-prve gradske kulture (na podru ju rijeke Inda) -najstarije, nede ifrirano pismo -doseljenje nove etni ke skupine Indoarijci - irenje arijske kulture na istok -sredi te politi ke mo i u kraljevstvu Magadhu -osnivanje budizma (Buddha) i d ainizma (Mahavira) -osvajanja Darija I. (Perzija) -pro irenje kraljevstva Magadhe na zapad i jug -prodor Grka u Indiju

Indska kultura(2300.-1600. g.pr.Kr) Najstarija i najzna ajnija nalazi ta na podru ju uz dolinu rijeke Ind, Ravija i Satleja (oko 70 nalazi ta) starosjedioci:Dravidi Ratarstvo i seoske kulture Trgovina izme u stanovnika doline Inda i susjeda u Mezopotamiji

Indska kultura ima svoje pismo, sustav mjera, keramiku izra enu na lon arskom kolu i znanje obrade bronce Pismo na pe atnicima iz indske kulture jo uvijek ne umijemo itati

Doba procvata velikih gradova: Mohend o Dara (400km od u a) i Harappa (na Ravi) smjer sjever-jug, prava mre a ulica, centralna uprava, pro ireni kanalizacijski sustav, bedemi tite donji grad

na zapadu, na bre uljku nalazila se citadela -kompleks velikih razmjera: stambene ku e, itnice, vojarne, upravne zgrade, ku e robova, samostani, kupali te (12x7,2.5 m)

NEMA PISANIH IZVORA STOGA JE TE KO OCRTATI IVU SLIKU SAME KULTURE ivot: poznavali su je am, gra ak, sezam, p enicu, dinje, pamuk, pripitomljavali su ivotinje

Gradske stambene ku e: bez ukrasa, od pe enih ili su enih opeka, zidovi oblijepljeni ilova om, ispred dubok bunar Oru je: nije se razlikovalo od oru ja za lov Pismo- neodgonetnuto: 270 znakova, slogovno pismoUmjetnost: oslikana keramika, posu e-glineni predmeti izra ivani na lon arskom kolu, plastike od bronce i kamena Poznato oko 1200 pe atnika (slika ivotinje + natpis)

Doseljenje Arijaca (poslije 1300. pr.n.e.) Doseljenje nove etni ke skupine: Arijaca (Indoarijci na podru je uz rijeku Ind, a Indoiranci u Iran) Pobje uju starosjedila ki narod Dravide, koji zapadaju u ropstvo, te zapo inju sa stvaranjem dr ava\kraljevina kojima vlada kralj RAD A

Vedsko razdoblje (1000.-600. pr.n.e.) Arijci zapo inju sa novom (Vedskom) kulturom, te starosjedioci prihva aju i njihov jezik (vedski sanskrt)

Na S-Z Indije stvaraju Pend ab (Zemlju 5 rijeka) Primjenjuju kovine (bakar,zlato i srebro) Dru tvo se raduje ivotu, bogatstvogoveda, ovozemaljski ivot; ratarstvo i sto arstvo

Najstariji izvori: zbirke (Samitha) etiriju Veda (znanja):a. b. c. d. RIG-VEDE (znanja u stihovima) SAMA-VEDE (znanja u melodijama) JAD UR-VEDE (znanja u rtvenim izrekama) ATARVA-VEDE (znanja u izrekama pri aranju)

VJERA:vedsko razdoblje duhovni razvoj, u enje o ponovnom ra anju temelj svih kasnijih religija Indije, prodor Arijaca na istok -> Upani ade ( ivot=mukotrpan)

BUDIZAM BIDDHARATHA GAUTAMA = BUDDHA (prosvijetljeni) Umro oko 480. pr.n.e. Tragao za na inom kako da se iza e iz kruga ponovnog ra anja Zalagao se za jednakost u dru tvu Smatrao je da je svaki ivot trpljenje Njegova smrt svr etak vedskog razdoblja

HINDUIZAM Jasno se odvaja od budizma tako da gradi strogi sistem kata

1. BRAHMA- stvoritelj svega 2. VI NA- odr avatelj 3. IVA- ru itelj

Za vrijeme Buddhe (560.-480.) sredi te politi ke mo i je u kraljevini Magadha Dinastija Nande (360.-322.) irenje kraljevstva na zapad i jug

Napadi Darija I. (Perzija) -utjecaj: kovanje novca & pismo

Aleksandar Veliki -331. bitka kod Gaugamele, slom perzijskog carstva -327. sklapa savez s kraljem Taksile protiv Pora, te ga zajedno sa indijskom kopnenom vojskom kojoj su bili oslonac slonovi, kona no i pobje uje

KINA Stanovni tvo se isprva nastanilo u dolinama rijeka: Huang He ( ute rijeke) i Jangce (Duge rijeke) Temeljem kineske kulture smatraju se Tri dinastije (Xia, Shang i Zhou) Suvremena arheologija svrstava razdoblje Xia u doba kasnog neolitika i po etak bron anog doba, otprilike potkraj 3. tis.pr.Kr

Kultura Xia Jedna od kultura koja je ivjela u dolini ute rijeke Prema legendi i arheolo kim nalazima dinastija Xia osnovala je prvu dr avu u Kini, me utim granice te dr ave nisu poznate Legenda: mu karci-kraljevi mudraci, a nasljednike su birali prema zaslugama - junak Yu promijenio je tok ute rijeke, te je izabran za nasljednika, a znao je okupiti 800 poglavara i mogao ih je svrnuti ili pogubiti - nakon njegove smrti poglavari su za nasljednika odabrali Yuova sina te je tako postala prva kraljevska dinastija

Razdoblje Shang (1600.-1100.pr.Kr) Dr ava Shang savez dr ava razdoblja Xia Najpoznatije nalazi te: Anyang (2 stolje a glavni grad) Razvijeni sustav pisma (Shang-zapisi; natpisi na obrednim kostima) = prototip suvremenog kineskog pisma Simboli (oko 5000) - kombinacija ideograma i fonetskih znakova Dr avni sustav: slo en (vladarska ku a Zi, vladaju a klasa i njihovi podanici), ostali pripadnici obitelji Zi ra trkani po kraljevstvu Osvojene dr ave postale satelitske dr ave, irenje utjecaja dinastije Posljednji kralj dinastije: ljudsko utjelovljenje vrhovnog boga Dru tveni ustroj: velika vojska-strijelci i pje adija, te robovi-ratni zarobljenici Vjera: amanizam (vra evi, arobnjaci, proroci = posrednici izme u natprirodnog i ljudskog svijeta) -usmjerena na nu enje hrane i zabave mu kim i enskim precima vladarske ku e

Razdoblje Zhou (1100.-220.pr.Kr) Jedna od satelitskih dr ava dinastije Shang Narod Zhou se iri prema istoku ( utoj rijeci) i dolaze u doticaj sa Shang narodom Zhou uspjeva stvoriti savez sa ostalim dr avama koje su okru ivale Shang, te ju porazila Novi poredak: prin evi kraljevske ku e Zhou sa svojim saveznicima poslani su u isto ni dio doline da osnuju vojne dr ave Osnovan je isto ni glavni grad Cheng Zou i zatra ena je pomo Shang naroda Vojne dr ave -> dr ave-vazali (3 skupine: Zhou plemstvo,vladaju a klasa Shang i poglavar naroda) Zhou kralj na elu dr ave Vjera: kult predaka i prirodnih sila, vrhovno bo anstvo-nebeski bog, moralni kriteriji u vladanju, daju dinastiji Zhou legitimnost Slabljenje mo i: narod se iri prema Yangtze, neuspje ni sukobi sa sjevernim susjedima 733.pr.Kr. Pobunjenici i plemena koja nisu pripadala narodu Zhou ubijaju posljednjeg Zhou kralja

Proljetno i jesensko razdoblje Dr ave-vazali na istoku bore se za opstanak Kada bi se dr ave me usobno iscrpile ratovanjem, na njihov bi teritorij prodirale susjedne dr aveNajzna ajnije dr ave: Chu (nastala po etkom ovog razdoblja u dolini rijeke Yangtze), Jin (sjever i sredi nji dio), Qi (na isto noj obali), Qin(na zapadu)

Razdoblje zara enih dr ava Druga faza borbe za nov poredak: Jin se podijelila na 3 zasebne dr ave, nastavljalo se pove anje broja dr ava s time i ratovi, te razli iti savezi Naposljetku najsiroma nija i najmanje civilizirana od najja ih sedam, dr ava Qin, pobijedila je ostale 222.pr.Kr. kralj dr ave Qin proglasio se carem Novosti: Gubi se feudalni ustav, nastaje civilna uprava i postoji profesionalna vojska plemstvo prepustilo upravu inovnicima iz redova intelektualaca: Konfucije, Mencije, Lao ce, Mo-ce, uang-ce i Hsun-ce osnivali su i filozofske kole (konfucijevskahumanizam i taoisti ka-individualizam) eljezo zamijenilo broncu, do lo da komercijalizacije i urbanizacije

Uspon drevnog carstva (221.pr.Kr-220.p.Kr) Prema dinastiji Qin dr ava je nazvana Kina Sve dr ave pretvorene su u provincije,a njima su upravljali namjesnici poslani sa carskog dvora, vojni zapovjednik i carski nadglednikStandardizirani su zakoni i pismo, a intelektualcima je bilo zabranjeno kritizirati politiku

Izgradnja kineskog zida Izgradnju zidova naredio je prvi kineski car, jo u razdoblju zara enih dr ava, kako bi se to bolje obranili od neprijatelja, te su ih na kraju povezali u jedinstven Veliki zid Na zidinama s tvr ave stra arilo je ak 500 000 vojnika, a du putova i kanala bile su raspore ene brojne trupe

Car je tako er naredio i izgradnju mauzoleja u kojem je sudjelovalo 700 000 radnika Trebala je ogromna radna snaga, a ljudi su bili primorani na besplatan rad, te se stanje jo i pogor alo kad su uveli o tre kazne za one koji su odbijali sudjelovati

210.pr.Kr.car je umro i po ele su pobune Nakon 5-godi njeg gra anskog rata Liu Huan svrgnuo je dinastiju Qin i osnovao vlastitu Han

Carstvo Han (206.pr.Kr-220.p.Kr.)Ponovna uspostava feudalnog sustava dr ava-vazala u provincijama Han omogu ava brz oporavak privrede, porast stanovni tva i veliki napredak Javna slu ba-profesionalni dr avni inovnici 2.st.pr.Kr. - Sustav zapo ljavanja intelektualaca u dr avnu slu bu

Prihva anje konfucijanizma humanizam, individualna odgovornost, i kolektivna sigurnost Napredak: razvila se trgovina diljem cijele zemlje, proizvodila se odje a i namje taj, tehni ka unapre enja; proizvodnja papira i eljeza

Propast carstva HanOko 170.g. mo carstva Han po ela je opadati zbog ratova u inozemstvu, borbi za mo na dvoru i i selja kih ustanaka 189.g. glavni grad Chang-an oplja kali su pla enici, car je nastavio vladati podijeljenim carstvom sve do 220.g., me utim carstvo je bilo rastrgano i oslabljeno borbama do tada i vladavina je zapravo prestala 189.g.

HVALA NA PA NJI