Interview

http://feral.audiolinux.com/...rticle=17043&NrIssue=1157&NrSection=15&ST1=text&ST_T1=interview&ST_AS1=1&ST_max=1[1/1/2009 4:09:29 PM]

reklama

From:$6.00

Serious Sam for Game Boy Ad...

Registrirani korisnici:

PRETRAŽIVANJE

NAVIGACIJA

InformbiroOsoba tjednaKolumneTemeInterviewiPicaškandalInternationalFeral TromblonGreatest Shits

GlazbaKnjigeFilm

Stranica obnovljena:28. sijeenja 2004.

SINIŠA LABROVIĆ, SINJSKO-ZAGREBAČKI UMJETNIK, GOVORI ZA FERAL O SVOMNEDAVNOM PERFORMANSU REINTERPRETIRANJA TEKSTOVA IZ REVIJE GLORIA UZGUSLE NA SPLITSKOJ RIVI

KRALJEVIĆ I GUSLARIgor LASIĆ5. prosinca, 2007.

Otprilike sredinom ovog desetljeća došli smo do granice gdje više ne uspijevaju - oni u Hrvatskojkoji to i dalje nastoje - progurati živu svijest o ratnim devedesetima. Nama koji smo to proživjeliostat će to do kraja života u svijesti, naravno, ali kao da se već i golim okom jasno vidi da životteče dalje, da se događaju nove bitne stvari. Činilo mi se zgodno, na razmeđu rata i poraća, priča oherojima i zločincima, izbjeglicama i masovnim grobnicama, a kad ulazimo u neku eskapističkufazu, činilo mi se da Gloria reprezentira taj visokokapitalistički trenutak u koji zakoračujemo. Ona biu smislu medijske svijesti mogla biti pandan guslama nekad

verzija za tisak

- Prije nekoliko dana na splitskoj rivi odguslali ste povelik diosadržaja jednog broja magazina Gloria... Kako ste vi osobnodoživjeli (pra)izvedbu svoga najnovijeg djela?

- Sam početak performansa bio mi je dosta stresan. Bilo je više stvari,stjecajem okolnosti, s kojima sam se tad prvi put susreo, odnosnojavno poslužio. Recimo, gusle na kojima sam svirao, a bile su jedineupotrebljive do kojih sam mogao doći, dakle, nabavio sam ih tek nekihdvanaest dana prije nastupa. Ujedno sam shvatio da je količina tekstakoju sam dotad memorirao, prevelika za takvu interpretaciju. Ne biimalo smisla toliko toga izvesti, pa sam određene dijelove moraoskraćivati za vrijeme same interpretacije... I prvi put sam koristiomikrofon. A zadnji put sam interpretirao duže tekstove u osnovnojškoli, ne znam, valjda za Dan žena ili tako nešto. Ali, ispod svega toganašao sam užitak, inače mi se ne bi to ni radilo. Virtualne gusle - Od koliko se muzičkih numera sastojao program? - Pa, otpjevao sam "Prekid Barbare Kolar i Roberta Ferlina", mislim da sam tekst ima naslov "Krajljubavi, početak partnerstva". Zatim i "Žuži Jelinek savjetuje", znači, jedan od njezinih savjeta ženi udvojbi. Bile su još i vijesti s danskog i britanskog kraljevskog dvora, i reklame "Durexovog" prstenas vibracijama, kapsula s uljem noćurka, "Shiseido" gela za celulit... I predstavio sam Arta Smitha,privatnog kuhara Oprah Winfrey, otpjevao sam recept koji je ponio iz Hrvatske, iz Dubrovnika, dapo njemu kuha za Oprah. - I sve ste to prepjevali u narodnom desetercu... - Na početku mi je od svega prvo bilo jasno da to može biti samo narodni, epski deseterac, s četiriplus šest slogova. Mislio sam otpjevati kompletnu Gloriju, od naslovnice do reklame na zadnjimkoricama, no to bi odnijelo cijeli dan guslanja... To bi bilo čisto pretjerivanja. Ovih 45 minuta ispaloje neka mjera stvari, osjetio sam da bi već preko sat vremena bilo predugo. A izabrao samreprezentativne tekstove, e, da, bio je još i horoskop, i nastojao sam općenito što manjeintervenirati. Razmišljao sam o kontrastiranju s nekim tekstovima iz suvremene sociologije, nekimpoput Jeana Baudrillarda, ali i to sam odbacio kao nepotrebno. Nije trebalo dalje očuđivatisituaciju. - Kako vam je bilo svirati gusle, svladati tehniku sviranja? - Dugo sam se mučio tražeći nekoga da mi pokaže... I naučio dovoljno za ovakav nastup. Gusleinače imaju pet tonova. Pritišće se s jednim od četiri prsta po visini, plus jedan ton bez stiskanjažice. Srednji prst se ne koristi. Srednji se čuva, kažu. Da se ne poreže na žicu (smijeh)... Ma, nemogu reći, kad sam već zasvirao gusle, da ne bih želio svirati kao neki guslarski Eric Clapton.Samo što sam shvatio da mogu i moram biti samo nekakav Sid Vicious na guslama. - Činjenica da ste jedva našli gusle, jer zapravo jedva da ih više igdje ima, otkriva da su onegotovo u potpunosti prešle u simboličko. Pa onda niste samo koristili sredstvo zainterpretiranje mita, nego su gusle već odavno i same mit? - Je, ono, virtualne su. Ima još ljudi koji to proizvode, npr. u Hercegovini, ali sve manje. Ima gusalapo konobama, ali također ih sve manje ljudi zna svirati. Međutim, ako se na neki način poima dakao da ih svi znamo svirati, onda baš i nije potrebno da ih svi znamo stvarno svirati... Inače smopuni samopouzdanja, ali sve završava na simboličkom planu. Sam proces izrade gusala inače jevrlo škakljiv, i mislim da koštaju oko tisuću i po eura. A ja se odavno nisam sastao s tolikimparama, kamoli da ih imam za gusle. S druge strane, ni galerije s kojima sam dogovarao ne plivajuu novcu da bi ga mogle toliko izdvojiti, pa sam ljubaznošću jedne moje prijateljice Hercegovke uspio

NASLOVNICA

BalkanmediaCD,DVD,muzika ifilmovi sa BalkanaBrza isporuka iznajvećeg EU lagerawww.balkanmedia.com/

Kako kreiratiživotopisMojPosao - samo jejedan pravi! Centralnomjesto tržišta radawww.Moj-Posao.net

Interview

http://feral.audiolinux.com/...rticle=17043&NrIssue=1157&NrSection=15&ST1=text&ST_T1=interview&ST_AS1=1&ST_max=1[1/1/2009 4:09:29 PM]

doći do njih besplatno. A s obzirom na mitski moment, one zaista utjelovljuju neki sklop vrijednostiodređenih naših krajeva. Komunist pa nacionalist - Novi sadržaj za tu vrstu svijesti danas našli ste u magazinu za široku publiku. Jezikdeseterca, kao i npr. grčkog heksametra, jako je moćan, baš koliko medijski u naše doba... - To negdje i jest na tragu mojih izvornih namjera. Otprilike sredinom ovog desetljeća došli smo dogranice gdje više ne uspijevaju, oni u Hrvatskoj koji to i dalje nastoje, progurati živu svijest o ratnimdevedesetima. Nama koji smo to proživjeli ostat će to do kraja života u svijesti, naravno, ali kao dase već i golim okom jasno vidi da život teče dalje, da se događaju nove bitne stvari. Činilo mi sezgodno, na razmeđu rata i poraća, priča o herojima i zločincima, izbjeglicama i masovnimgrobnicama, a kad ulazimo u neku eskapističku fazu, je li, činilo mi se da Gloria reprezentira tajvisokokapitalistički trenutak u koji zakoračujemo. Ona bi mogla u smislu medijske svijesti bitipandan guslama nekad. Pod uvjetom da je to obradivo za prikaz na guslama sad. - U performansu "Stado.org" prije dvije godine također ste križali tzv. tradicijski identitet smedijima koji, da parafraziram, ne oblikuju identitet, nego su identitet sam. - Vidjeli smo devedesetih, svuda oko sebe, ljude koji su legli kao komunisti i komitetlije, i ujutro seprobudili kao Tuđmanovi apologeti. To me uvijek iznova asocira na pitanje identiteta. Koliko god mihtjeli drukčije, identiteti su očito krajnje plivajuća tvorba. Pa možemo pričati da "Hrvatska je društvoznanja" ili da bi mi "Internet u svaki dom", možemo to udariti na sva medijska zvona, ali čestozaboravljamo da postoji, krajnje prezentan, i taj dio priče iza nas i negdje dublje u nama. Otuda iovce u "Stado.org". Uostalom, i ja sam osobno čuvao... Dobro, krave sam čuvao, ovce ne. Domojih krava su pasle ovce (smijeh)... Ti identiteti nisu jako udaljeni, ni u nama samima niti oko nas. - Da citiram i Tihomira Tikulina iz prošlog Ferala: "Uvijek je zelenija trava preko puta"... - Možda sam se i zato pozabavio ovcama na internetu. A što se tiče medija i tehnologije, i premdasu identiteti plivajući, pa od komunista postaneš nacionalist, te od seljaka nekakav virtualni junak,ne radi se o totalnoj promjeni svega. Kompjutor kao alat podrazumijeva preobrazbu društva, nopodnosi čak i reality show s ovcama. Moment prepoznavanja - Jednom ste izrazili nelagodu zbog zadiranja u područje likovnosti, a dok uopće, rekli ste,ne znate slikati. - Valjda se moraju izmiješati svi ti elementi, izvedbeni i vizualni. A makar i okljaštreno, moramo to inekako imenovati, ako i ne pokriva sve dijelove realno prikazivog. Ljudska je potreba objasniti to.Da bi se svladala veća nelagoda. I dugo sam imao općenitu nelagodu zbog nastupa, ali vremenomme umirilo to što nekim ljudima nešto znači to što radim i to što i meni puno znači. Čini mi se dabih upravo nakon Splita mogao u još jednoj znatnoj mjeri svladati taj ostatak treme, jer sam vidioda mogu proizvesti zadovoljavajući efekt i u takvim okolnostima. - Navodno je i emisija Red Carpet s Nove TV pokazala interes? A da ste prepisali RedCarpet, valjda bi se javila Gloria... - Da, spremam se za Rijeku, 6. prosinca, zvala me novinarka Red Carpeta. Snimali bi to, pa sam ipristao. Imam nekoliko takvih dječačkih želja... Red Carpet je visoko na listi. A veselio bih se i dase javi Gloria, definitivno. Želio bih da me se ovo ozbiljno shvati: tu nema ruganja. Rugalačkielement postoji eventualno na način ruganja u maškarama, ne radi ismijavanja, nego više radismijanja. I ja sam, dakle, više puta uzeo Gloriju u ruke i s užitkom pročitao neke članke. Ne znamsluži li ona i za isključivanje za vrijeme čitanja, ali skužio sam da su ljudi uključili još nešto od svojepercepcije kad sam im uz gusle otpjevao tekst o kraljeviću Frederiku od Danske, koji je sinčićunapuhao bazen u vrtu, jer su bile velike vrućine, pa se dječak brčkao i gledao nacrtane ribice...Ljudi su bili iznenađeni činjenicom da je to ono što inače čitaju. Moment prepoznavanja, dakle. - Novom formom izaziva se dojam da nije banalan samo taj, novi sadržaj, nego da ništabitno drukčiji nije ni onaj otprije, inače nadvremenski, kao, a što je dotad išao uz gusle? - Jasno, to sam i htio postići dovodeći te stvari u odnos. Kontreštavanjem, sukobljavanjem tematerije, koja se u tim svojim dijelovima, kao, ne dotiče, želio sam naglasiti i jedno i drugo.Relativiziranjem i pojačavanjem, znači, a da ništa posebno ne činim. Gusle se i inače sviraju,deseterac je odavno poznat, Gloria zaslužuje pažnju, i to je to. Ne samo da Gloria može glorificirati,nego se i nju samu može izvući iz sjene. Da bi se vidjelo što je to što ljudi tako masovno čitaju išto im zauzima veliki dio interesa. Provincijska nesvijest

- Osim spomenute nelagode, jednom ste izrazili i zadovoljstvočinjenicom što performans bar ne košta puno... A vaši su na rubu"arte povera" troškovnika. - Lijepo je shvatiti da bar ne košta puno, ne bi valjalo da sam senašao u nečemu skupljem (smijeh)... Počeo sam vrlo kasno, misliosam da tu nemam što raditi. Kao da mi se činilo da ljudi koji se baveperformansom dolaze strogo iz tog svijeta, ili bi tako trebalo biti. Aonda sam polako shvatio da bih na taj način mogao i sam iskazatisebe, da me to jako zanima i da to trebam učiniti. Ako nije prejakokazati, htio sam malo čačkati sudbinu, pa mi se performans nametnuokao neki oblik za rješavanje moje inspiracije ili sukoba u meni.Uživanja ili tuge, začuđenosti ili ravnodušnosti. S njim su paralelno išlei neke važne životne odluke, poklopilo se u meni da mogu ići zajedno. - Uz to je išla i vaša selidba iz Sinja u Zagreb, pa natrag u Sinj, i

Interview

http://feral.audiolinux.com/...rticle=17043&NrIssue=1157&NrSection=15&ST1=text&ST_T1=interview&ST_AS1=1&ST_max=1[1/1/2009 4:09:29 PM]

opet u Zagreb, kao poprilično burna egzistencijalna situacija. Sadste u Zagrebu? - Da, živimo u zemlji gdje je većini relativno ili veoma teško. Bilo da su ljudi vezani za selo i nisunikad ni vidjeli grada, ili se tako često seljakaju... Što zbog studija, što zbog posla. Posljednji mojodlazak iz Sinja bio je uvjetovan time što dolje više jednostavno nisam mogao ostati. Imao sam iprivatnih i profesionalnih razloga za to. Znači, i umjetničkih. Htio sam, među ostalim, biti jače ukontaktu sa suvremenim u ovom poslu, imati se prilike izbliza diviti radovima drugih. Isprobavati idruge mogućnosti, društvene i tehnološke. U Sinju puno toga više nisam mogao. Drugo, bio samdolje osam godina i nisam za to vrijeme uspio naći stalni posao, kao profesor hrvatskog. To jeveoma iscrpljujuće... Stalno biti na rubu, vraćati dugove, biti pritisnut računima. Nažalost, provincijajako loše stoji. Ono što govore o npr. Slavoniji, ili ono što ja znam o Dalmaciji, jako je loše. Ljudi seljute na Zagreb, ali te male sredine istovremeno produciraju teška unutarnja gloženja, borbu taština,neorganiziranost, neusmjerenost. Ili nisu svjesne ili ne žele biti svjesne vremena u kojem žive.Skrivaju se iza loših procjena i loših odluka, loše umjetnosti, u krajnjoj liniji. Split bi trebao bitinekakvo duhovno, političko, kulturno, umjetničko središte Dalmacije, a nisam siguran ni da splitskokazalište, ni galerije, pa ni sveučilište, produciraju takvu snagu i samosvijest, životnu, suvremenu,dostojnu... Novi igrači - Vaši su radovi veoma politični. Vrijeme je postizborno, a još ne znamo ishod tih izbora.Ako ste uopće glasali, jeste li glasali za prvu ili za desetu jedinicu? - Za prvu, zagrebačku. Tu sam se skroz prebacio, uzeo dokumente. Jesam, izašao sam na izbore.Međutim, ne znam jesam li zadovoljan rezultatima (smijeh)... Oni se obično vide tek kroz nekovrijeme. Možda tek za četiri godine. Mislim da uzde lagano više i nisu u rukama onih za kojemislimo da ih drže. Pomaljaju se neki drugi vrhovi iz ove naše magle, čak suroviji od onoga štosmo dosad mogli vidjeti. Neki drugi igrači ulaze u prostor našeg života i mogućnosti u Hrvatskoj.Ako pogledamo samo opća mjesta rasprodaje, obalu ili banke, nisam siguran da, osim nekeprivatne taštine i interesa, domaći političari tu još traže nešto više. - Samo da ne budu opet masoni i Židovi... - Je, u pizdu materinu, s njima je sve moguće... Možda su i Cigani, kao treći element. A i Englezisu tu negdje, opasni su. Dobro, sad smo ih pobijedili u nogometu, ali nije im za vjerovati. Eno,potopiš ih u Europi, izrone ti u Svijetu.

KRALJEVIĆ I GUSLARverzija za tisak

________________________________Copyright © 1993 - 2009 Feral Tribune. All rights reserved.