Komplet Za Akd

8/17/2019 Komplet Za Akd

1/52

zaštitari / tjelohranitelji povijesni pregled i aktualna zakonska regulativa

Potreba za tjelohra-niteljima ima svojudugu povijest. Fara-oni su imali osob-ne čuvare, samura- ji su čuvali feudal-

ce u Japanu i poznati su po poseb-nom kodeksu koji se zove bushido. Pretorijanci su bili čuvari vladara u Rim-

skom carstvu, a Svetoga Oca i danas čuvapoznata Švicarska garda. Presudan trenu-tak za tjelohranitelje, po mišljenju analiti-čara, bilo je ubojstvo američkog predsjedni-ka Abrahama Lincolna. Vjerojatno se pitatešto se to tako važno za tjelohranitelje dogo-dilo toga 14. travnja 1865. kada je pristašaJuga John Wilkes Booth povukao okidač

Pokušaj ubojstva pape Ivana Pavla II.godine 1981. u Vatikanu

Atentat na Stjepana Radića u beogradskojSkupštini izveo je 1928. srpski radikalPuniša Račić – bio je to prvi atentat na

svijetu gdje je ubojica bio drugi političar

Uspješni atentat na predsjednika SAD-a

J. F. Kennedyja godine 1963. u Dallasu

Ilustracija ubojstva indijske premijerkeIndire Gandhi 1984. godine

Srpska povijest prepuna je političkihatentata – na taj je način 2003. godine u

Beogradu skončao i premijer Zoran Đinđić

Atentat koji je

promijenio sve

Iako su i egipatski faraoni i rimski vladari imali svoječuvare, ubojstvo američkog predsjednika Lincolna 1865.godine presudan je trenutak u povijesti tjelohraniteljskestruke nakon kojega više ništa nije bilo isto jer je tek tadaotpočela sustavna izobrazba profesionalnih bodyguarda

1 Kristian Družeta, struč.spec.cin ([email protected]) zaposlen je u MORH-u. Izneseni

stavovi izražavaju osobno mišljenje autora, nisu stavovi institucije u kojoj radi niti se odnose

na stanje i odnose u Oružanim snagama RH.

za vrijeme kazališne predstave? Ključna utom trenutku, a što se kasnije odrazilo naobuku tjelohranitelja, bila je činjenica da

je Lincolna tada čuvao policajac od poseb-nog povjerenja - ali bez posebne obuke.

Taj događaj i njegove posljedice uvele suneposrednu zaštitu u područje koje se mora-lo formalno regulirati normativnim akti-ma, a ono što je posebice bitno jest sustav-na izobrazba profesionalnih tjelohranitelja.

Tanka crta između tragedije i

komedijeKad je riječ o državnicima, atentati su osjet-ljivi događaji jer, kako znamo, neki od njihdoveli i do svjetskoga rata. Činjenica je daatentat na Franju Ferdinanda u Saraje-vu 28. lipnja 1914. godine nije bio uzrokrata, ali je bio njegov neposredan povod.Podatak da od II. svjetskog rata do danas

[ Kristian Družeta1 ]

12


2/52

bilježimo više od 800 politički motiviranihubojstava govori sam za sebe i ne treba gaposebno komentirati. Najpoznatiji politič-ki atentati u suvremenoj povijesti svakakosu atentati na američkog predsjednika Joh-na F. Kennedyja, egipatskog predsjednikaAnwara El Sadata, indijske premijer Indi-

ru i Rajiva Gandhija, švedskog premijeraOlofa Palmea, izraelskog državnika Yitz-haka Rabina, otmica i ubojstvo talijanskogpremijera Alda Mora te atentat na srpskogpremijera Zorana Đinđića. Možemo se pri-sjetiti i nedavnog napada na australskupremijerku kao i niza pokušaja i uspješnihnapada na Svetog oca. Bilo je tu i komičnihsituacija kada se štićene osobe gađalo cipe-lama, jajima, tortama i igračkama, kada suim skidani satovi s ruku ili su napadačimau kritičnom trenu zatajili pištolji. Sve su tobitne ugroze i mahom propusti u planira-

nju i provedbi osiguranja.U Republici Hrvatskoj razvoj službi kojesu provodile osiguranje štićenih osobazapočinje još prije uspostave neovisno-sti, kada su predsjednika HDZ-a dr. Fra-

nju Tuđmana, koji je kasnije postao i prvihrvatski predsjednik, osiguravali pripad-nici Jedinice za posebne namjene MUP-a RH i osobe od posebnog povjerenja. Pouspostavi neovisnosti osiguranje pred-sjednika provodi Ministarstvo obrane RH,1. hrvatski gardijski zbor, dok MUP RHsudjeluje u osiguranju i nositelji su osigu-ranja stranih izaslanstava tijekom posjetaHrvatskoj. Ovdje je važno spomenuti Voj-nu policiju OSRH koja od 1993. sustavno

provodi zadaće osiguranja štićenih osoba.Danas poslove osiguranja štićenih osoba nadržavnoj razini provode MUP-ova Upra-va za posebne poslove sigurnosti; MORH,GS OSRH, HKoV, Pukovnija Vojne polici-

je; SOA i VSOA; MVPEI, Uprava za sigur-nosnu analitiku, komunikacije i zaštitu; aprema nekim izvorima i Straža sabora RH.

Normativni akti koji reguliraju posloveosiguranja i zaštite štićenih osoba, objeka-ta, prostora te mjere i postupke koje će sepoduzimati kao i poslovi privatne zaštite

Atentati na političare i državnike

osobito su osjetljivi pri čemu

su neki čak doveli i do svjetskih

ratova, a od II. svjetskog rata do

danas u svijetu je zabilježeno

više od 800 politički motiviranih

ubojstava

Tko su sve štićene osobe uHrvatskoj

Uredbom Vlade štićene osobe I. kate-gorije su: predsjednik RH, predsjed-nik Hrvatskog sabora, predsjednik Vla-

de, predsjednik Ustavnog suda, predsjed-nik Vrhovnog suda te ministri unutarnjihodnosno vanjskih poslova. Štićenim oso-bama I. kategorije smatraju se i člano-vi najuže obitelji štićenih osoba, ako seza njihovo štićenje pokaže potreba, natemelju sigurnosne prosudbe mjerodavnesigurnosne službe, o čemu odluku dono-si Savjet za koordinaciju sigurnosnih služ-bi. Štićene osobe I. kategorije jesu i pred-sjednici ili poglavari stranih država ili vla-da; predsjednici parlamenata i vlada stra-nih država dok se nalaze na teritorijuRepublike Hrvatske.

Štićene osobe II. kategorije jesu kan-

didati za izbor Predsjednika RepublikeHrvatske, od objave liste kandidata doizbora Predsjednika. Štićene osobe II.kategorije još su i: ministri vanjskih poslo-va stranih država; vodeće osobe među-narodnih organizacija i institucija tijekomboravka na teritoriju RH. Osim navedenihštićenih osoba, Vlada može na prijedlogSavjeta za koordinaciju sigurnosnih služ-bi, a na temelju prosudbe nadležne sigur-nosne službe, kao štićene odrediti i dru-ge osobe.

Olakšan posao Vojnoj policijZakon o obrani Republike Hrvatske (N

33/02 i 56/02) propisuje da u MORH-odnosno OSRH, provedbu mjera osigurnja štićenih civilnih i vojnih dužnosnikastranih vojnih izaslanstava, provode VSOi Vojna policija OSRH, a ministar obrandonio je Pravilnik kojim se preciziraju štićne osobe. Valja napomenuti da novi prijelog Zakona o obrani prepoznaje poslove tjlohranitelja/neposredne zaštite davanjeovlasti Vojnoj policiji posebno za te zadaćZanimljivo, Vojna je policija i dosad obavljla te poslove, ali takva ovlast nije postoj

la. Ovo je posebice važno jer će još jednoodredbom zakona njima biti dana ovlada postupaju prema civilima i izvan vojnobjekata. Time je znatno promijenjena spsobnost Vojne policije te je detaljnije uređno ovo područje koje time uvelike olakšavobavljanje ovih poslova.

regulirani su posebnim zakonima i ured-bama za privatnu zaštitu i za štićene oso-be koje određuje država. Pri provedbi tihposlova djelatnici koji ih provode primje-

njuju date im ovlasti prema posebnim zanima (Zakon o policiji, Zakon o obrapravilnicima ili odredbama Zakona o pvatnoj zaštiti za neke sigurnosne služb


3/52

zaštitari / tjelohranitelji povijesni pregled i aktualna zakonska regulativa

Revidirati i modernizirati uredbeZakonom o sigurnosno-obavještajnomsustavu Republike Hrvatske (NN 9/06 i105/06) u čl. 47. st. 2. propisuje se da ćeVlada posebnom uredbom i ministar obra-ne u svom djelokrugu pravilnikom odredi-ti štićene osobe, objekte i prostore te način

primjene i provođenje mjera osiguranja izaštite. Vladina Uredba (NN 83/03, 11/04,70/05) propisala je mjere, oblike i načinosiguranja štićenih osoba, objekata i pro-stora koje štiti policija, zatim štićene oso-be, štićene objekte i prostore te međusob-ne obveze i suradnju sigurnosnih službi ipolicije s mjerodavnim stručnim služba-ma u tijelima državne vlasti kao i s orga-nizatorima određenih javnih događanja.

Ostali zakoni koji reguliraju ovo područ- je jesu Zakon o sigurnosti prometa nacestama (NN 67/08), Zakon o zaštiti oso-

ba i imovine (NN 83/96), Zakon o oružju(NN 46/97), Pravilnik o obavljanju poslo-va tjelesne zaštite (NN 28/99), Pravilnik ouvjetima i načinu provedbe tehničke zašti-te (NN 28/99), Zakon o privatnim detek-tivima (NN 24/09). Važno je istaknuti dasu Uredbe Vlade (NN 83/03, 11/04, 70/05)koje uređuju ovo područje donesene dok jena snazi bio Zakon o sigurnosnim služba-ma (NN 32/02 i 38/02). Iako su one formal-no i dalje valjane, činjenica je da je 2006.donesen novi Zakon o sigurnosno-obavje-štajnom sustavu RH (NN 79/06 i 105/06).

Otad je prošlo sedam godina, a te uredbesadrže niz pojmova koji više nisu važeći, ada ne spominjemo bitne uvjete za proved-bu tih poslova koji su se otad znatno pro-mijenili. Treba vjerovati da će uskoro i ovopodručje privući pozornost te biti revidi-rano i usklađeno s trenutnim potrebamai vremenom.

Nužna dodatna pravilaOsim toga, postoji i jedan dio službi kojerade te poslove, a da oni nisu potpuno regu-lirani ili su regulirani internim aktima i pra-

vilnicima. S obzirom da se na tim poslovi-ma često može zadirati u prava građana, tibi poslovi morali biti regulirani zakonomgdje će eksplicitno biti navedeno sve što jebitno za uspješnu provedbu ovih zahtjev-nih poslova i zadaća, ne samo radi tran-sparentnosti, nego i zbog zaštite onih kojite poslove svakodnevno obavljaju.

Iako se mnogi osjećaju pozvanima radi-ti ovaj posao, možemo zaključiti da samoiznimni pojedinci mogu zadovoljiti potreb-ne uvjete. Riječ je o uvjetima koji trenutno

nisu dovoljno detaljno propisani, ali kojetreba čim prije definirati. To je potrebnoučiniti jer postoji potreba za ovakvim poslo-vima na razini države i privatno. Normira-njem će se izbjeći moguće manipuliranje ikadroviranje za ispunjenje osobnih intere-sa, a osobe koje trebaju takav oblik zaštitedobit će zaposlenike koji su najkvalitetniji

na tržištu rada, u državnoj instituciji i pri-vatnoj tvrtki. Ovim osvrtom želimo ukazatina važnost poznavanja povijesti, zakonskeregulative, potreba i stvarnih uvjeta radakoji su jednako važni kao i posebne vještinei znanja. Specifičnim normativnim regu-liranjem zanimanja tjelohranitelja ove ćeposlove moći raditi isključivo oni koji ima-

ju potrebne sposobnosti, osobine i znanjau skladu s pravilima struke. O svemu tomeviše u člancima koje ćemo objaviti u idu-ćim brojevima Zaštite.

Iako se mnogi osjećaju

pozvanima raditi posao

tjelohranitelja, potrebne uvjete

mogu zadovoljiti samo iznimni

pojedinci. U pitanju su uvjeti

koji još nisu dovoljno detaljno

propisani pa ih treba čim prije

defnirati jer potražnja zatjelohraniteljima raste i na razini

države i u privatnom sektoru

14


4/52

Samojednom

se griješi

zaštitari / tjelohranitelji novi serijal tekstova najboljeg hrvatskog tjelohranitelja

Samojednom

se griješi

Oni svoj posao rade samozatajno,predano i spremni su učiniti svepotrebno da zaštite štićenu osobu.Ono što je vidljivo tek je jedan segment nji-hova rada, neposredna pratnja štićene oso-be. No u pozadini je rad cijelog tima kojivodi brigu o svemu kako bi se neposred-no osiguranje provelo uz poštivanje svihmjera sigurnosti i uspješno zaštitila štiće-

na osoba. Tjelohranitelje odlikuju iznimnakondicijska sprema, poznavanje borilačkihvještina i posebnih tehnika borenja, prak-tično rukovanje oružjem, odlični su voza-či i poznavatelji niza drugih vještina poputronjenja, padobranstva, alpinizma, jaha-nja, skijanja... Možemo ih vidjeti uz držav-nike, medijske zvijezde i sve druge oso-be koje trebaju neposrednu zaštitu (npr.

Najbolji hrvatski tjelohranitelj koji je kroz 2012. čitateljima Zaštite ponudio izvrstanserijal članaka o fizičkoj spremi taktičkih djelatnika, ove se godine kroz novi niz

tekstova vraća samoj srži tjelohraniteljskog poziva. Koja znanja i vještine mora posjedovatitjelohranitelj? Je li svaki policajac, vojnik ili zaštitar kvalificiran za taj poziv? Jesu li položena

licenca ili ovlasti dovoljne za uspjeh? U novom serijalu slijede odgovori na ta i niz drugih pitanja…

1 Kristian Družeta, struč.spec.cin ([email protected]) zaposlen je u MORH-u. Izneseni stavovi izražavaju osobno mišljenje autora, nisu stavovi

institucije u kojoj radi niti se odnose na stanje i odnose u Oružanim snagama RH.

[ Kristian Družeta1 ] zaštićeni svjedoci, žrtve nasilja...) Nacio-nalna klasifikacija zanimanja (NKZ) pre-poznaje poslove tjelohranitelja kao zani-manja u zaštiti. To su poslovi zaštite oso-ba i imovine. Osim zaštitara poslove zašti-te osoba i imovine od opasnosti i protuza-konitih postupaka provode policajci, voj-ni policajci i druge ovlaštene službene oso-be. Činjenica da NKZ prepoznaje i poslovetjelohranitelja dokazuje važnosti ulaganjau obrazovanje i razvoj vještina za poslovetjelohranitelja.

U novom serijalu članaka odgovoritćemo na brojna pitanja za sve koji ovajposao rade, ali i one koji ga bi htjeli radi-ti. Već sad možemo odgovoriti na pitanjaiz podnaslova - nisu svaki vojnik, policajac i zaštitar kvalificirani za posao tjelo-hranitelja, iako možda ispunjavaju for-malne uvjete položenih ovlasti, stručnogispita ili licence. Ovo zanimanje zahtijeva

posebnu edukaciju, sposobnosti, osobinei znanja koje ga čine kompetentnim za tajposao, ili možda još bolje, poziv.

Nažalost, danas u nizu zanimanja može-mo zateći ljude koji nemaju potrebne kva-lifikacije ni znanja, ali se ne ustručava- ju raditi bez obzira na moguće posljedi-ce za svoje klijente i njih same. Često je izakonska regulativa takva da im to omo-gućava. Klijenti nisu dovoljno educiranida uvide razliku, a kad je i uvide - često je kasno. Manjak samokritičnosti i umi-

šljenost o vlastitim sposobnostima čest jeuzrok pogrešaka koje mogu završiti loše.Nerijetko se od takvih osoba može čuti da

je lakše maknuti one koji znaju svoj posao,nego njih natjerati na učenje. To je našastvarnost i treba je mijenjati.

Da bi tim mogao uspješno izvršavatizadaće bitno je da je svaki pojedinac ospo-sobljen za poslove tjelohranitelja. Za tjelo-

68


5/52

Neovisno jesu li u kriznoj zoni,

europskoj metropoli ili sigurno

vojnoj bazi, tjelohranitelji uvije

moraju brinuti o sigurnosti

VIP osobe i mogućnosti da jojsigurnost bude ugrožena. Možd

zvuči paranoično, no u ovom

se poslu pogriješiti može samo

jednom

hranitelja je bitno kontinuirano se usavr-šavati i osposobljavati kroz specijalističkeobuke kojima se širi znanje i usavršavajuspecifičnosti posla kao, npr. osiguranje uzrakoplovnim lukama i marinama, izra-da plana osiguranja ili osiguranje u zona-ma visokog rizika. U privatnom su sekto-

ru ta znanja i vještine još izraženije zbogsamostalnog rada i nedostatka potporekoje u poslovima neposrednog osigura-nja na državnoj razini osiguravaju razneslužbe i agencije.

Tjelohranitelj neposrednim osigura-njem provodi postupke čija je zadaća šti-ćenoj osobi pružiti potrebnu razinu sigur-nosti u određenim uvjetima i okolnostima.

Poslovi neposrednog osiguranja počinjuu trenutku zaprimanja zahtjeva za angaži-ranjem tjelohranitelja na neposrednom osi-guranju. Bez obzira provode li zaštitu djelat-nici državnih institucija, zaštitarskih tvrtkiili individualni davatelji tih usluga, odgo-vornost i razina zaštite moraju biti u skla-du s potrebama štićene osobe. Ono što ih

može razlikovati jesu resursi kojima raspo-lažu pri izvršenju osiguranja. No bez obzi-ra na te resurse, od trenutka kad prihvateosiguranje VIP osobe svi su dužni angaži-rati sva znanja i sposobnosti kako bi štiće-noj osobi pružili sigurnost i zaštitu.

Dakle, neposredno osiguranje čini nizpostupaka koji počinje zaprimanjem zahtje-va za angažiranjem. U tom će zahtjevustranka izraziti svoje potrebe i zašto trebazaštitu. Tu svakako treba razlikovati potre-be privatnih osoba od obveza štićenja onihkoji spadaju pod štićene osobe na državnoj

razini. Kod tih oblika neposrednog osigu-ranja nužne informacije te ljudske i mate-rijalne resurse za provođenje neposrednogosiguranja osigurat će državne institucije.

U privatnom su sektoru stvari malo druk-čije. Posao je puno zahtjevniji jer se samoputem intervjua i drugih izvora informacijamože osigurati dovoljan i kvalitetan uvid upotencijalne prijetnje osobe koju treba šti-titi. Čest je slučaj da se zaštita traži samozbog prestiža, kako to čine bogate estrad-ne zvijezde, poslovni ljudi, no tjelohrani-

telja znaju angažirati i osobe iz kriminal-nog miljea. U oba slučaja treba biti izni-mno oprezan. Na temelju tih informacijadonosi se odluka o razini ugroženosti šti-ćene osobe te potrebnoj razini osiguranja.

Kod neposrednog osiguranja na državnojrazini odluka o razini osiguranja donosi seovisno o funkciji osobe koja se štiti i teme-ljem informacija agencija o potencijalnimprijetnjama. Važno je informacije pravilnoprocijeniti. Treba upozoriti na sve mogućeteškoće i sigurnosne probleme koji bi moglinastati pri provođenju neposrednog osigu-ranja i o tome izvijestiti poslodavce. Takoće, osim što će planiranje pravilno početi,u slučaju ikakvih teškoća postojati i doku-mentacija iz koje je vidljivo upozorenje nakritične elemente u osiguranju.

Idući korak po prikupljanju informacija jest odabir načina zaštitne pratnje. Kolikoće se pratitelja koristiti ovisi o već prikuplje-nim informacijama, financijskim moguć-nostima ili o statusu štićene osobe. Pri pro-vođenju osiguranja treba znati da se oso-bu štiti u njenom poslovnom i privatnomokruženju. Pritom uvijek treba biti prila-godljiv i ne držati se neke formacije akosituacija na terenu zahtijeva drukčiji pri-stup. Ne smije se dopustiti da formalnostbude zapreka funkcionalnosti.

Očito je da se neposredno osigurasastoji od više međusobno povezaninedjeljivih elemenata. Poslove neposrnog osiguranja možemo uspješno proditi samo pravilnim i pravodobnim pniranjem, ali nikad se ne smije zabora

na osobno usavršavanje i uvježbavanjesvakom slobodnom trenutku treba uvjbavati formacije zaštitne pratnje, zaštivožnje, postupanje u slučaju napada, plaranje posjeta, borbu s oružjem i bez or

ja, pružanje prve pomoći... Iz toga se vosnovna znanja i vještine kojima mora vdati osoba koja radi na poslovima nesrednog osiguranja, tj. pratitelja. Svakotih znanja i vještina u sebi sadrži niz radkoje treba provesti da bi neposredno oguranje bilo uspješno.

Štićena osobanajranjivija je u prijevozu

Osobu se štiti u njezinoj kući, na poslu, u sport-skoj dvorani ili terenu. Do svih se tih mjesta dolaziputujući, tj. prelaženjem neke udaljenosti na otvo-renom. Taj se put može prelaziti pješice, kad seprimjenjuje neka od formacija iz zaštitne pratnje,ili osobnim vozilom, zrakoplovom ili drugim prijevo-znim sredstvom. Važno je samo pravodobno zna-ti odredišta koja će štićena osoba posjetiti. Kolikoće se vozila koristiti tijekom zaštitne vožnje ovisi orazini štićene osobe, ugrozi i mogućnostima. Zako-nom je određeno postupanje vozila pod pratnjom,no to se odnosi samo na vozila pod pratnjom poli-cije i vojne policije. U privatnom sektoru trebapoštivati sva prometna pravila. U svakom slučaju,treba imati na umu da se vožnjom ne ugrozi sigur-

nost štićene osobe.Kod planiranja trase kretanja određuju se i pri-

čuvne trase. Ono što je važno naglasiti pri proved-bi putovanja jest da su to najrizičniji trenuci osigu-ranja. Štićena osoba najizloženija je napadu - priulasku i izlasku iz zgrade, pri njenom prolasku iulazu odnosno izlazu iz prijevoznog sredstva.

Tjelohranitelji se moraju neprestanousavršavati na svim područjima

neposrednog osiguranja, naodržavanju zičkih sposobnosti,osiguranju ispravnog funkcioniranjaopreme i vozila kojima se koriste…,a tu je niz drugih aktivnosti kojeovise isključivo o njihovom pristupu iodgovornosti

Kod tjelohranitelja nikad ne

smije doći do rutinskog pristupa

izvršenju posla neposrednog

osiguranja jer upravo je to jedan

od najvećih neprijatelja svakog

tjelohranitelja


6/52

zaštitari / tjelohranitelji osnovna područja i specijalistički tečajevi za neposrednu zaštitu (2. dio)




Zaštitna vožnjapodrazumijeva sigu-

ran prijevoz štićeneosobe od točke A dotočke B. On može bitiobavljen bilo kojim pri-

jevoznim sredstvom, od motornog vozila ibroda do zrakoplova. Tjelohranitelji mora-

ju znati izabrati primjereno sredstvo koje jeprikladno opremljeno, planirati kretanje urazličitim putnim formacijama te poštivatipostupke pregleda i čuvanja tog sredstva.Postoje različite procedure i postupci, ovi-sno o prijevoznom sredstvu koje se možekoristiti, a postoje i posebni specijalistički

tečajevi koji daju dodatna znanja i vješti-ne za zaštitnu vožnju motornim vozilom,baš kao i za plovila i osiguranje i zaštitu naplovilima te u zračnim lukama i zrakoplo-vima. Svaka od tih specifičnosti zahtijevaposebna znanja i vještine za tjelohranitelje,ali i vozače, članove posade plovila i zra-koplova i sve ostalo osoblje koje sudjelujeu aktivnostima štićene osobe.

Ipak, VIP osoba za prijevoz najčešćekoristi osobni automobil pa ćemo se ukrat-

Šest temeljnih kamena

za dobrog tjelohranitelja Šest je osnovnih područja koje svaki tjelohranitelj mora dobro poznavati:zaštitna vožnja, zaštitna pratnja, komunikacija i protokol, improviziraneeksplozivne naprave, otklanjanje opasnosti i prva pomoć

ko osvrnuti na taj oblik zaštite. Zaštitnuvožnju dijelimo na ofenzivnu i defenziv-nu, tj. sigurnosnu, izbjegavajuću i napa-dačku, pri čemu sigurnosna vožnja sprje-čava potencijalnu opasnost. Treba poznava-

ti prometne propise i prilagođavati vožnjuuvjetima na cesti, postupke pri promje-ni prometnog traka, izlazak sa sporednena glavnu cestu, približavanje križanju sasvjetlosnom signalizacijom, postupak priskretanju ulijevo i udesno, vožnju u kruž-nom toku, izlaz s glavne na sporednu cestu,vožnju u zaštitnoj putnoj formaciji u urba-nom i neurbanom području, reagiranje ipostupke kod kvara vozila... Izbjegavaju-ća je ona vožnja koja omogućava reagira-nje osobnih zaštitara u slučaju blokiraneceste, zasjede, poduzimanje mjera protu-

nadzora i taktičke vožnje, dok napadač-ka vožnja podrazumijeva uporabu vozilakao sredstvo ili oružje kojim se štiti životštićene osobe.

Zaštitnu pratnju motornim vozilomtreba razlikovati od zaštitne vožnje jer zaštit-na pratnja često nije i zaštitna vožnja. Zarazliku od zaštitne pratnje motornim vozi-lom, zaštitna vožnja za zadaću ima zaštititištićenu osobu koja je u vozilu, dok zaštitnapratnja motornim vozilom ima zadaću osi-

gurati prednost prolaza, tj. upozoriti drugesudionike u prometu na potrebu propušta-nja vozila pod pratnjom. Zaštitna vožnja,dakle, u sebi sadrži zaštitnu pratnju, doksamo zaštitna pratnja motornim vozilom

u sebi ne sadrži i zaštitnu vožnju. Zaštit-na je pratnja regulirana čl. 148 Zakona osigurnosti prometa na cestama, a temelj zazaštitnu vožnju reguliran je čl. 89 Zakona opoliciji i policijskim ovlastima koji defini-ra uporabu posebnih motornih vozila priosiguranju štićenih osoba kad se ona moguupotrijebiti kao sredstva prisile pri osigu-ranju štićenih osoba, ako uporabom dru-gih sredstava prisile nije moguće zaštititiživot štićene osobe. Te su odredbe pose-bice bitne za provedbu osiguranja i zašti-te u privatnoj zaštiti gdje ne postoji odred-

ba koja vozilima privatne zaštite daje bilokakve prednosti ili ovlasti za postupanjeu osiguranju i zaštiti. Na kraju, ističemoda tjelohranitelj vožnjom ne smije ugro-žavati sigurnost štićene osobe, što u prak-si i nije tako rijetko.

Improvizirane eksplozivne naprave i sredstva za prisluškivanje područja suod posebnog zanimanja za tjelohranitelje,što posebice vrijedi za one koji rade u pri-vatnoj zaštiti gdje nemaju potporu speci-

42


7/52

jaliziranih službi koje provode mjere pro-tueksplozijske i protudiverzantske zaštitekao i protuobavještajne mjere. Za uspješ-no izvođenje napada napadač, teroristi ilikriminalci trebaju tri osnovne informacije:tko, gdje i kada, a do njih dolaze na različi-

te načine. Osim toga, često je nužna i zašti-ta tajnosti razgovora koje vodi štićena oso-ba. Zato je nužno provoditi mjere zaštiteod prisluškivanja elektronskim sredstvi-ma i mjere zaštite od napada eksplozivnimnapravama. Ove se radnje provode prije,za vrijeme i nakon aktivnosti štićene oso-be u određenom objektu, prostoru i pro-metalu. Mogu se provoditi istodobno i uz

pomoć specijalnih uređaja i pasa za detek-ciju. Kod tih je mjera posebno bitno da senakon takvih postupaka prostori, objektii prometala ne ostave bez nadzora osobljakoje provodi osiguranje.

Otklanjanje opasnosti i borba na bli-skoj udaljenosti spadaju u vještine kojemoraju poznavati svi članovi skupine zaosiguranje štićene osobe. To se posebiceodnosi na skupinu za zaštitnu pratnju i tak-tički tim. Da ne bude nesporazuma, obu-ka iz tog područja, osim primjene tjelesne

snage, zahvata za privođenje te instinktiv-no i borenje bazirano na realnim situacijama, uključuje i upoznavanje s pojavamapri konfliktnim situacijama, s verbalnom ineverbalnom komunikacijom. Osobni čuvarmora poznavati tehnike udaranja u raznevitalne točke, zahvate bacanja, gušenja ipritiske... Mora znati kako obraniti sebe ištićenu osobu od prijetnje vatrenim i hlad-nim oružjem na bliskoj udaljenosti. Tjelo-hranitelj je obučen u sigurnom rukovanjuosobnim naoružanjem. Sve tehnike i tak-

tike mora primjenjivati u skladu s ovlasti-ma u cilju zaštite života štićene osobe. I zato područje postoje specijalistički tečaje-vi D.A.R.T. (Defence & Restraint Tactics)koji svoje tehnike i taktike temelje na real-nim situacijama, ali uz poštivanje zakon-skih ograničenja i normi.

Poznavanje pružanja prve pomoći,ali i upravljanje incidentnim situacijama,neizostavan je segment obuke za zadaćetjelohranitelja. U današnjim uvjetima radakoji nas vode od urbanih sigurnih prosto-ra do ratom zahvaćenih zona visokog rizi-

ka, pružanje prve pomoći predstavlja ele-mentarna znanja tjelohranitelja. Danas, kadprimjena defibrilatora postaje standard zasvakog laika, ne treba naglašavati poznava-nje primjene defibrilatora, ali i lokacija nakojima se nalaze javno dostupni defibrila-tori. Bez obzira na sve mogućnosti i brzinustručnog medicinskog osoblja, često smosvjedoci da zbog nepravodobno pruženeprve pomoći dolazi do smrtnih posljedi-ca koje su se mogle izbjeći. Zato se uvodipojam i primjena “platinastih 10 minuta”

koji predstavljaju prvih 10 minuta nakozljeđivanja u kojima se praktički rješsudbina pacijenta. To je vrijeme za postunje obučene osobe u cilju spašavanja živ- zaustavljanjem krvarenja, oslobađanji osiguravanjem dišnog puta, otvaranjvenskog puta davanjem infuzije, rješa

njem ventilnog pneumotoraksa i počnom skrbi za ozlijeđenoga.

Na kraju dolazimo do onoga naizgnebitnog, ali iznimno važnog zbog scifičnosti samoga posla, a to su bontoprotokol. Osobni su zaštitari po prirposla stalno pod povećalom svojih posdavaca, javnosti, ali i konkurencije. Boton - kao lijepo i uljudno ponašanje -mora se odnositi samo na situacije preosobi koja se štiti, već uključuje sve postke prema svim osobama za vrijeme poali i nakon izvršene zadaće. Vanjski izgl

pristojnost, uljudnost, samozatajnost... su to odlike lijepog ponašanja. Poštovpravila na radnome mjestu, znati se prstaviti, pozdraviti i oslovljavati, poznavpravila ponašanja u restoranima i kavama, u vožnji automobilom naći pravu mru između osiguranja i nepotrebnog naravanja s ostalim sudionicima u promesvakako uvijek imajući na umu osnovzadaću - osiguranje i zaštitu štićene oso

Sve nabrojeno predstavlja osnovne vjene i znanja koje tjelohranitelja doista čkompetentnim za ovaj izazovan i zah

van posao. Bitno je znati da se nitko nrodio s tim znanjima. Samo osoba kojprošla adekvatan tečaj i koja kontinuino obnavlja tako stečena znanja može

kompetentna za posao tjelohranitelja. ni to nije dovoljno da se čitav posao zaši osiguranja provodi u skladu sa standdima osiguranja štićenih osoba. Da bpoštivala pravila struke, moraju se zadvoljiti koraci prosudbe, planiranja, pvedbe i raščlambe na kraju zadaće. Zatidućem broju slijedi osvrt na organizacosiguranja i zaštite štićenih osoba, imaći na umu da postoji samo maksimalnne i apsolutna zaštita.

U bonton spada poznavanje

i poštivanje protokola i

protokolarnih radnji, jer si

tjelohranitelj ne može i ne

smije dopustiti neprimjereno

ponašanje, komentiranje posla

osobnih kvaliteta osobe koju št

Zaštitnu vožnju dijelimo na

ofenzivnu i defenzivnu, tj.

sigurnosnu, izbjegavajuću i

napadačku, pri čemu sigurnosna

vožnja sprječava potencijalnuopasnost, a kod napadačke

vozilo postaje čak i oružje


8/52

tjelohranitelji osnovna područja i specijalistički tečajevi za neposrednu zaštitu (1. dio)

Tjelohranitelj je oso-ba koja je preuze-la odgovornost zasigurnost i zaštitu

štićene osobe. Posje-dovanje licence zaštitara

ili ovlasti ovlaštene službene osobe ne zna-či da ste uvježbani za poslove neposrednezaštite. Programi za dobivanje licence, kaoi programi za dobivanje ovlasti službeneosobe, takve su usmjerenosti i opsega davam daju opće smjernice potrebne za radi postupanje kao zaštitar ili ovlaštena služ-bena osoba. Da biste mogli raditi posao tje-lohranitelja morate ovladati osnovnim vje-

štinama toga posla. Major Lucien VictorOtt (1931.-1990.), utemeljitelj modernihpostavki zanimanja tjelohranitelja, utvr-dio je šest osnovnih područja koje tjelo-hranitelj mora poznavati. Ta su područ- ja: 1. zaštitna pratnja, 2. zaštitna vožnja,3. komunikacija, 4. improvizirane eksplo-

zivne naprave, 5. otklanjanje opasnosti i 6.prva pomoć. Iako to nije posebno navede-no, jedno od bitnih područja su bonton iprotokol. Osim toga, treba poštivati princi-pe suočavanja s prijetnjom, a to su: 1. izbje-gavanje, 2. bijeg i 3. konfrontacija. Samoiz ova zadnja tri principa možemo vidjetiznatne razlike između standardnih poslo-va sigurnosti i zaštite u odnosu na poslo-ve tjelohranitelja / neposredne zaštite. Dabismo mogli uspješno raditi posao tjelo-

hranitelja moramo poštivati ove princi-pe i posjedovati osnovne vještine i zna-nja. Nažalost, danas često u tim poslovi-ma susrećemo osobe koje umjesto kvali-teta kompetencije i pouzdanosti posjedu-

ju neznanje i aroganciju.

Znanja na posebnim tečajevimaPosao tjelohranitelja iznimno je stresan izahtjevan. Od osobe koja radi taj posao,osim tih osnovnih vještina, traže se i poseb-na specijalistička znanja koja se usvajaju naposebnim tečajevima. Tako se tjelohrani-telj može usavršavati za: 1. voditelja tima; 2.osiguranje u rezidencijalnim objektima; 3.osiguranje na jahtama i marinama; 4. osi-guranje u hotelima; 5. osiguranje u zrač-nim lukama i zrakoplovima; 6. osiguranje




Tuđi život

u tvojimrukama

Tuđi život

u tvojimrukama Šest je osnovnih područja koje svaki tjelohranitelj mora dobro poznavati:zaštitna pratnja, zaštitna vožnja,komunikacija, improvizirane eksplozivnenaprave, otklanjanje opasnosti i prva

pomoć, a važan su dio i bonton i protokol, Našredovni suradnik u idućih će nekoliko brojevaZaštite ukratko raščlaniti svako od područja

SKUPINA ZAZAŠTITNUPRATNJU

SKUPINA ZAZAŠTITNUVOŽNJU

SKUPINA ZASTACIONARNOOSIGURANJE

SKUPINA ZAPROTU-NADZOR

STRUKTURA SKUPINE

ZA OSIGURANJE OSOBA

SKUPINA ZAINTERVENCIJU(TAKTIČKI TIM)

SKUPINA ZAPROTUEKSPLOZIJSKU

I DIVERZANTSKUZAŠTITU

Slika: Tim tjelohranitelja koji izvršavaju

poslove neposrednog osiguranja

18


9/52

na skijalištima i skijanju; 7. bonton i proto-kol; 8. osiguranje u zonama visokog rizika;9. izradu plana osiguranja..., a tu su i drugitečajevi koji daju specifična znanja premapotrebama klijenata. Ipak, teško je očeki-vati da svaki pojedinac ima sva potrebnaznanja. Zato su bitni timski rad i standar-

di obučavanja za sve koji rade ove poslove.Za razliku od državnih institucija koje

provode te poslove, u privatnom je sekto-ru zbog ovakvih potreba iznimno zahtjev-no odgovoriti izazovima struke. U držav-nom se sektoru pojedinci mogu posebnospecijalizirati za pojedina područja i radi-ti samo to, dok u privatnom sektoru vrije-dite koliko znate. Da biste imali puno zna-nja i vještina morate puno ulagati u sebekroz edukaciju.

Zbog svega toga kvalitetan tjelohraniteljima višu cijenu rada od osobe koja radi na

manje zahtjevnim poslovima osiguranja izaštite. Ali bitno je da ta vrijednost proi-zlazi iz stvarnih kompetencija, a ne prijenavedene arogancije. Uz to, u praksi još

uglavnom vlada pravilo da je bitno kogaznaš, a ne koliko znaš. No to je neka drugatema i nije vezana samo za ovo područje.

Svaki član skupine mora posjedova-ti osnovna znanja tjelohranitelja kako bimogao aktivno sudjelovati u poslovimaneposredne zaštite. Kako se vidi, same spe-cijalnosti podskupina podijeljene su pre-ma posebnim zahtjevima posla, a sukladnesu pojedinim specijalističkim tečajevima.

Pravilo 3P + ROsiguranje i zaštita štićenih osoba pro-vode se poduzimanjem određenih mjerai postupaka. Te mjere proizlaze i iz samestrukture skupine za osiguranje i zaštitu.Prema Uredbi o određivanju štićenih oso-ba, prostora i objekata, takve mjere može-mo podijeliti na: 1. operativno-sigurnosnopreventivne mjere; 2. mjere neposrednogtjelesnog osiguranja; 3. mjere motorizira-ne pratnje; 4. unutarnje i vanjsko osigura-nje objekata i prostora; 5. mjere osiguranja

Zaštitna pratnja dio je znanja i vještinaneposrednog osiguranja koje morausvojiti svaki sudionik neposrednog osigu-ranja te biti sposoban primijeniti i prilago-diti formaciju zaštitne pratnje potrebamana terenu. Osnovna je zadaća tjelohranite-

lja promatranje i intervencija. Bez obzira nabroj pratitelja, ta se osnovna zadaća uvijekmora zadovoljiti, čime se osigurava puna,sigurnost štićene osobe u svih 360 stup-njeva. Promatranjem djelujemo preventiv-no, odnosno možemo izbjeći potencijalnuopasnost., a promatranje nam omogućavaintervenciju koja može biti u obliku bijegaili suočavanja s prijetnjom.

Ovisno o broju pratitelja mijenja se zonapromatranja, ali ono što je zajedničko za svevrste formacija jest da pratitelj mora pro-matrati svoju zonu koja može biti 70-360

stupnjeva. Time se uspostavlja siguran krugu kojem se nalazi štićena osoba.

Pratitelj bi se trebao nalaziti na udalje-nosti od VIP osobe za dužinu ruke. Svaka-ko, to pravilo ovisi o stupnju ugroženostiu određenom području. Isto tako, čest jeslučaj da je štićena osoba u društvu pa tajuvjet nije moguće zadovoljiti, no svakakotreba težiti tome da barem pratitelj 1 budeuz VIP osobu. Pratitelj 1 mora štićenu osobuuvijek zaštititi svojim tijelom kada to zahti-

jeva situacija. Svi pratitelji moraju poznava-ti borbu sa i bez oružja, moraju biti u takvoj

kondiciji da mogu otkloniti napad na sebei štićenu osobu. Pozornost im mora biti na

najvišoj razini i stalno moraju promišljatimogućoj reakciji u slučaju napada.

Moraju voditi računa i o terenu kojim kreću jer opasnost ne mora prijetiti samod drugih osoba. Štićena osoba može bu opasnosti i zbog prepreka na putu, k

zavog poda i sl. Pratitelj mora biti sprman da u svakom trenu mijenja oblik fomacije, ovisno o zahtjevima koje diktiraokolnosti pri provedbi neposredne zaštitTo je posebice važno jer nije dobro strogse držati zadane formacije ako zahtjevi nterenu nalažu fleksibilnost.

Broj pratitelja angažiranih u zaštitnoj pranji ovisi o stupnju ugroženosti VIP osobo terenu kojim se krećemo, o rangu štićne osobe. Radimo li s privatnim osobamnajčešće ćemo raditi s jednim do tri prattelja, dok ćemo u radu s državnim ustan

vama na raspolaganju imati veći broj prtitelja. Ako se sa štićenom osobom krećmo na mjestima gdje je gužva, onda prtitelji trebaju biti čim bliže VIP osobi. Vano je da pratitelji u svakom slučaju budna takvoj udaljenosti od štićene osobe dmogu pravodobno reagirati, zaštititi i onmogućiti napad na VIP-a. Zaštitna pratnpodučava se i na specijalističkim tečajevma gdje se detaljno proučavaju postuci osiguranja i zaštite u različitim situacijma i uvjetima, kao što su specifičnosti osguranja u trgovačkim centrima, korišten

dizala/lifta, pokretne stube te druge kritine situacije koje mogu otežati osiguranj

Zaštitna pratnjaTri su osnovna oblikazaštitne pratnje: otvorena,

zatvorena i pratnja "sjena",a unutar svakog oblikapostoji niz formacija kojese provode s jednim do pet i

više tjelohranitelja

Da bi osoba imala puno znanja

i vještina, mora puno ulagati u

sebe kroz edukaciju pa stoga

kvalitetan tjelohranitelj ima višu

cijenu rada od osobe koja radi

na manje zahtjevnim poslovima

osiguranja i zaštite

trase kretanja; 6. operativne i fizičke mjereu prometu; 7. protueksplozijski pregled; 8.zdravstveno-higijensko tehnološke mjere,a prema potrebi i druge mjere.

S obzirom da je dinamika posla nepo-sredne zaštite velika i često donosi noveuvjete i zahtjeve na radu, moramo zna-ti koja je naša konkretna zadaća/misija.Temeljem toga izrađujemo popis zadaća

važnih za izvršenje te zadaće/misije. Tapopis izrađuje za cijeli tim i za pojedinIz toga proizlaze popis zajedničkih i popojedinačnih zadaća. Bitno je da niži posi podupiru više, odnosno u konačnicipodupiru samu zadaću. Ono što je tađer bitno jest poštivanje pravila 3P(PROSUDBA, PLANIRANJE, PROVEBA, RAŠČLAMBA).


10/52

zaštitari specijalizacijom do kvalitetnije privatne zaštite – zaštitar specijalist tjelesne zaštite/tjelohranitelj

Zakonom o zašti-ti osoba i imovine1996. godine se poprvi puta u Republi-ci Hrvatskoj institu-cionalno i cjelovito

uvelo različite oblike privatne zašti-te. Iskustvo je pokazalo da je ovo područjenužno stalno dorađivati i usklađivati kakobi se odgovorilo razvoju u poslovima sigur-nosti i zaštite. Trenutno su poslovi privat-ne zaštite u Republici Hrvatskoj reguliraniZakonom o privatnoj zaštiti koji je done-sen 2003. godine, a tijekom 2010. godinedonesene su dvije izmjene i dopune Zako-na. Zaštitari, čuvari i svi zainteresirani zaprivatnu zaštitu svakodnevno se susrećusa Zakonom koji je donesen prije više oddeset godina te nizom pravilnika donesenih

temeljem Zakona, a koji su u više navra-ta mijenjani. Iako se regulator ove djelat-nosti voli hvaliti da smo primjer u regiji upogledu reguliranja poslova privatne zašti-te, iz same činjenice da imamo Zakon starpreko deset godina, jasno je da isti zahtjevapromjene kako bi se poslovi privatne zašti-te regulirali na suvremeniji i djelotvornijinačin. Zato je namjera regulatora da donesenovi Zakon o privatnoj zaštiti hvalevrijed-

1 Kristian Družeta, struč.spec.cin ([email protected]) certificirani je menadžer sigurnosti; savjetnik za osiguranje i zaštitu


Potrebno znanje za tjelohraniteljatrenutno nije moguće postićiNovim prijedlogomZakona o privatnojzaštiti predviđena jenova podjela poslova,ali još uvijek nedovoljnorazrađena obzirom nastvarne potrebe tržišta ipravila struke, kako bi seposlovi izvršavali maksimal-

no profesionalno

na inicijativa koja će, nadam se, u konač-nici i rezultirati boljom uređenošću djelat-nosti u privatnoj zaštiti, prije svega kakobi se zadovoljila pravila struke, a ne uskii sebični interesi bilo koje skupine zainte-resirane za poslove privatne zaštite. Nuž-no je u ovom procesu imati uključene svedionike i cijelu zainteresiranu javnost kakobi dobili suvremeni zakon koji će omogu-ćiti djelotvornu privatnu zaštitu.

Da bi se zakonska regulativa donosila u

interesu za opću dobrobit, Vlada Republi-ke Hrvatske na sjednici održanoj 21. stu-denoga 2009. godine prihvatila je Kodekssavjetovanja sa zainteresiranom javno-šću u postupcima donošenja zakona, dru-gih propisa i akata (NN 140/09). Kodek-som se utvrđuju opća načela, standardi imjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zako-na, drugih propisa i akata državnih tije-

la, kojima se uređuju pitanja i zauzima- ju stavovi od interesa za opću dobrobit.Krajnji je cilj Kodeksa olakšati interakcijus građanima i predstavnicima zainteresi-rane javnosti u demokratskom procesu tepotaknuti aktivnije sudjelovanje građanau javnom životu.

Savjetovanje sazainteresiranom javnošćuNa temelju Kodeksa, Ured za udruge Vla-

de Republike Hrvatske izradio je Smjer-nice za primjenu Kodeksa. UsvajanjemKodeksa Republika Hrvatska pridružila seskupini razvijenih europskih demokracijakoje su uspostavile jasne standarde i mje-re savjetovanja državnih tijela sa zainte-resiranom javnošću u postupcima kreira-nja novih zakona, drugih propisa i akata.Ove činjenice vesele jer ukazuju da postojiinteres izvršne vlasti da posluša sve dioni-

52 Broj 5 / 2014.


11/52

ke i zainteresiranu javnost prilikom dono-šenja zakona da se zadovolji opća dobrobit.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošćuo novom Zakonu o privatnoj zaštiti, odno-sno procjeni učinaka propisa o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakonao privatnoj zaštiti je započelo 23. prosinca2013. i trajalo je do 24. siječnja 2014. godine.

No sam prijedlog novog Zakona o pri-vatnoj zaštiti nije bio javno dostupan svi-ma, iako je postojao i distribuiran je poje-

dinim dionicima te se samo posebnim tru-dom moglo doći do njega. Ne znam zaštoregulator nije želio javno prezentirati noviZakon jer rješenja koja je ponudio u njemusu uglavnom prihvatljiva i siguran sam dabi već u ovoj fazi dobio kvalitetnije povrat-ne informacije te konstruktivne prijedlogeza još djelotvornije uređenje novog Zako-na. Ostaje samo nada da se u nastavkupostupka donošenja novog Zakona nećeponoviti takvi propusti jer zaista vjeru- jem da regulator Zakon mijenja u najbo-ljoj vjeri za dobrobit cijele struke i za opću

dobrobit. U daljnjem tekstu osvrnuti ću sena onaj dio koji u novom Zakonu predviđauvođenje nove kategorije zaštitara, zaštita-ra – specijalista.

Sposobnost tjelohraniteljada pruži zaštituKao što smo već mogli čitati da su se nekestrukovne udruge složile sa potrebom spe-cijalizacije za pojedine poslove u privat-noj zaštiti tako i ja smatram da je katego-rija zaštitara – specijaliste potrebna. Onošto ne smatram dobrim je da je i ova nova

predložena kategorija preširoka i da je nuž-no detaljnije regulirati poslove specijaliste.Već sada je jasno da poslove privatne zašti-te, ovisno o razini složenosti te ovlastimaosoba koje ih obavljaju možemo razvrsta-ti na poslove: čuvara, zaštitara, zaštitar-redar, zaštitara-specijalista, zaštitar-tje-lohranitelj, zaštitara-tehničara, zaštitara-IPU, menadžera sigurnosti, zaštitara-vodičapasa, zaštitara – RTG. Bez namjere izdiza-nja tjelohranitelja od drugih usluga u pri-vatnoj zaštiti, važno je razumjeti zašto je

Tablica 1. Programske cjeline sa temama

REPUBLIKA

HRVATSKA - MUP

UJEDINJENO

KRALJEVSTVO - SIA

IBA –INTERNATIONAL

BODYGUARD ASSOCIATION

AKD - UČILIŠT

Program izobrazbe zazaštitara (100 h)

1. Normativno

uređenje područja

rada i ovlasti

zaštitara i čuvara

(21)

2. Uporaba sredstava

i uređaja tehničke

zaštite (5)

3. Osnove

kriminalistike i

pravila postupanja

(19)

4. Osnove

komuniciranja (5)

5. Osposobljavanje

u poznavanju,

rukovanju i

gađanju vatrenim

oružjem (15)

Close protection specialistmodule (138 h)

1. Roles and Responsibilities of

the Close Protection Opera-

tive

2. Threat and Risk assessment

3. Surveillance Awareness

4. Operational Planning

5. Law and Legislation

6. Interpersonal skills

7. Close protection teamwork

and Brieng 8. Conduct Reconnaissance

9. Close Protection Foot Drill

10. Route Selection

11. Close Protection Journey

Management

12. Search Procedure

13. Incident Management

14. Venus Security

Confict management

module (8 h)

1. Avoiding Conflict and

Reducing Personal Risk

2. Defusing Conict

3. Resolving an Learning from

Conict

First Aid Training:

1. First aid at work ( 4 day

course)

2. First person on scene - 30

hours

Specijalist tjelesnezaštite – tjelohrani-

telj/ica (150 h)

1. Povijest

tjelohranitelja

(8h)

2. Osiguranje

osoba (62 h)

3. Protokol (22 h)

4. Elektronski

uređaji za

nadzor (12 h)5. Improvizirane

eksplozivne

naprave (12 h)

6. Zaštitna vožnja

(13 h)

7. Prva pomoć ( 8

h)

8. Borba na

kratkoj

distanci bez

oružja i sa

oružjem (8 h)

9. Uporaba irukovanje

vatrenim

oružjem (5 h)

Specijalist VIP zašte (150 h)

1. Teorija zaštite

osoba (8 h)

2. Pravni aspekti

neposredne

tjelesne zaštite

(2 h)

3. Osnove

samoobrane i

zaštite osoba

(35 h)4. Osnove

rukovanja

i uporabe

vatrenog oružj

(14 h)

5. Taktika i

komunikacije

(29 h)

6. Komuniciranje

(4 h)

7. Prva pomoć (8

Iz Tablice 1 je vidljiva specijaliziranost programa koji se provode u UK (SIA), zatimu međunarodnoj udruzi tjelohranitelja (I.B.A.) te specijalističkom programu kojeg

provodi učilište za zaštitare (AKD – učilište) u odnosu na općeniti program izobrazbkoji je Pravilnikom propisao MUP kao regulator poslova privatne zaštitite u RH.

usluga tjelohranitelja složenija i zahtjevnijai zašto zahtjeva specijalizaciju i prepozna-vanje od strane zakona kao posebnu spe-cijalnost. Usluge tjelohranitelja najčešćetrebaju osobe kojima prijeti neposrednaopasnost ili prijetnja. Da bi mogli pružitisigurnost i zaštitu takvim osobama, dje-latnici u privatnoj zaštiti koji pružaju te

usluge, moraju imati posebne sposobnoi znanja. Za te sposobnosti i znanja mgarantirati i država kroz svoju zakonsregulativu. Ovdje govorimo o sposobnsti tjelohranitelja da zaštiti klijenta od nčešćih kaznenih dijela protiv života i tla, protiv osobne slobode, protiv privatnsti, protiv spolne slobode kao i kazne

Uska specijalizacija i detaljna

promjena sustava izobrazbe

za zaštitare i čuvare potrebne

su zato što sadašnji sustav

izobrazbe ne zadovoljava potrebe

u poslovima privatne zaštite

Broj 5 / 2014.


12/52

U Tablici 2 možemo usporediti kako su trenutno regulirane profesije u području privatne zaštite prema Zakonu o reguliranimprofesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalikacija (NN 124/09,45/11), zatim kako zanimanja svrstava Državni zavod zastatistiku sukladno Nacionalnoj klasikaciji zanimanja (NN 111/98 i 124/08), potom Zakon o privatnoj zaštiti (NN 68/03, 31/10,139/10) prema razini složenosti i ovlastima osoba koji obavljaju poslove privatne zaštite i novi prijedlog Zakona te u končanici

jedan od detaljnijih prijedloga za uvrštavanje specijalnosti u novi Zakon o privatnoj zaštiti.

ZAKON OREGULIRANIM

PROFESIJAMA (NN124/09,45/11)

NACIONALNA KLASIFIKACIJAZANIMANJA (NN 111/98 I 124/08)

ZAKON OPRIVATNOJ ZAŠTITI

(NN68/03,31/10, 139/10)

PRIJEDLOGNOVOG ZAKONA

O PRIVATNOJZAŠTITI

DETALJNIJAPODJELA PO

SPECIJALNOSTIMAZA NOVI ZAKON O

PRIVATNOJ ZAŠTITI

- zaštitar

- čuvar

- zaštitar - tehničar

- tjelohranitelj- zaštitar osoba i imovine- redar- izbacivač- pripadnik službe za nadzor tehnički

štićenih objekata- operator centralnog dojavnog sustava- pratitelj vrijednosne pošiljke- čuvar imovine- čuvar osoba- čuvar tehnički štićenih objekata- operator protudiverzione kontrole

- čuvar

- zaštitar

- zaštitar - tehničar

- čuvar - zaštitar - zaštitar-

specijalista- zaštitar-tehničar - zaštitar-ipu.

- čuvar - zaštitar - zaštitar - redar - zaštitar-specijalista- zaštitar-tjelohranitelj- zaštitar-tehničar - zaštitar-ipu,- menadžer sigurnosti- zaštitar vodič pasa- zaštitar-rtg

Tablica 2. Specijalnosti u privatnoj zaštiti

zaštitari specijalizacijom do kvalitetnije privatne zaštite – zaštitar specijalist tjelesne zaštite/tjelohranitelj

djela protiv braka, obitelji i djece. Jasno jeda usluge privatne zaštite koriste oni kojižele zaštitu iznad opsega koji garantiradržava, ali isto tako je jasno da država nemože i ne pruža svakom pojedincu zašti-tu u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Svjedoci smo da se gore navedena kaznenadijela svakodnevno događaju. Zato drža-va mora osigurati da zaštita iznad opsegakoji ona garantira bude takva da jamči kli-

jentu/potencijalnoj žrtvi razinu usluge pri-vatne zaštite u skladu sa pravilima struke ite razine da zaista zaštiti osobu od protu-zakonitih radnji. To može jedino ukolikozakonskom regulativom prepozna speci-fičnost i složenost pojedinih usluga u pri-vatnoj zaštiti, kao što je među ostalima iusluga tjelohranitelja ili neposredne tjele-sne zaštite. Zašto je potrebna uska speci-

jalizacija ali ja bih rekao i detaljna promje-na sustava izobrazbe za zaštitare i čuva-re? Zato što sadašnji sustav izobrazbe nezadovoljava potrebe u poslovima privatnezaštite općenito, a posebice u onim speci-fičnim kategorijama koje sam prije naveo.Izobrazba zaštitara je propisana Pravilni-kom o izobrazbi i stručnom ispitu za zašti-tare i čuvare (NN 103/04, 21/07, 86/08 i42/13). Program izobrazbe sa svojim pro-gramskim cjelinama morao bi zadovoljitiopćim znanjima potrebnim za poslove pri-

vatne zaštite. Ovakav kakav je sada ne zado-voljava jer nastavne teme u nekim cjelina-ma jednostavno nisu u skladu s trenutnimstanjem i potrebama na terenu. Sukladnotome, jasno je da takve programske cje-line ne zadovoljavaju niti one specifične

zahtjeve za izobrazbu po pojedinim spe-cijalnostima, a koje kao takve postoje. Izovoga bismo mogli zaključiti da Pravilniknije dobar. Da, Pravilnik nije zadovoljava-

jući ali isto tako nije niti trenutni Zakon natemelju kojeg je donesen Pravilnik. Zato jepotrebno prvo donijeti novi Zakon i konti-nuirano se konzultirati sa strukom u izra-di Zakona i Pravilnika. Da bi takav Pravil-nik bio donesen nužno ja da Zakon pred-vidi posebne kategorije poslova ovisno osloženosti. Jasno je da trenutnim program-skim cjelinama nije moguće dostići potreb-

nu razinu znanja za pojedine specijalno-sti, a svakako ne za poslove tjelohranite-

lja. Pored sadašnjih programskih cjelina,a pod uvjetom da se pojedine teme uskla-de sa napretkom i novim spoznajama, zatjelohranitelja je bitno da dobije potreb-na znanja i vještine iz specifičnih područ- ja. Da bi mogli raditi posao tjelohranitelja

nužno je ovladati znanjima i osnovnimvještinama toga posla. Major Lucien Vic-tor Ott (1931 – 1990), utemeljitelj moder-nih postavki zanimanja tjelohranitelja utvr-dio je šest osnovnih područja koje morapoznavati tjelohranitelj. Ta područja su:zaštitna pratnja, zaštitna vožnja, komuni-kacija, improvizirane eksplozivne naprave,otklanjanje opasnosti i prva pomoć. Iakoovdje nije posebno navedeno, jedno od bit-nih područja je također bonton i protokol.Pored ovih područja potrebno je poštivatiprincipe suočavanja s prijetnjom, a to su:

izbjegavanje, bijeg i konfrontacija. Samoiz ova zadnja tri principa možemo vidjetiznačajne razlike između standardnih poslo-va sigurnosti i zaštite u odnosu na poslo-ve tjelohranitelja/neposredne zaštite. Dabismo mogli uspješno raditi posao tjelo-hranitelja moramo poštivati ove principei posjedovati osnovne vještine i znanja. Odosobe koja obavlja ovaj posao, pored ovihosnovnih vještina, zahtijevaju se i poseb-na subspecijalistička znanja. Tako se tje-lohranitelj može usavršavati za: voditelja

Program izobrazbe sa svojim

programskim cjelinama morao

bi zadovoljiti općim znanjima

potrebnim za poslove privatne

zaštite. Nažalost nastavne teme

u nekim cjelinama nisu u skladu

s trenutnim stanjem i potrebama

na terenu

54 Broj 5 / 2014.


13/52

tima, osiguranje u rezidencijalnim objek-tima, osiguranje na jahtama i marinama,osiguranje u hotelima, osiguranje u zrač-nim lukama i zrakoplovima, osiguranje naskijalištima i skijanju, bonton i protokol,osiguranje u zonama visokog rizika, izra-du plana osiguranja te za druga specifič-

na znanja i vještine. To su osnovne vješti-ne i znanja koje tjelohranitelja zaista činekompetentnim za ovaj izazovan i zahtjevanposao. Samo osoba koja je prošla adekvat-nu izobrazbu i koja kontinuirano obnavljatako stečena znanja može biti kompeten-tna za posao tjelohranitelja. Zato je nužnoda novi Zakon predvidi specijalnost tjelo-hranitelja kao posebnu specijalnost jer slo-ženost posla je takva da je to nužno. Uko-liko nacionalna klasifikacija djelatnosti urazredu djelatnosti privatne zaštite prepo-znaje usluge tjelohranitelja te ih razlikuje

od usluge čuvanja zgrada, ureda, tvornica,skladišta, hotela, trgovačkih centara, sport-skih objekata te od usluge zaštite blindi-ranim vozilima onda sve te pojedine spe-cijalnosti mora prepoznati i novi Zakon.

Da to nije samo hir i želja pojedinacakoji posjeduju ta znanja i koji žele da seovo područje uredi u Republici Hrvatskojmožemo navesti primjer iz Velike Britanije.Iako njihov regulator (SIA – Security Indu-stry Authority) isto tako nije u potpunostizadovoljio sve one koji žele visoke standar-de u ovoj specijalnosti ipak je veliki napre-

dak učinjen u odnosu na našu regulativu.Novim prijedlogom Zakona o privatnoj

zaštiti predviđena je nova podjela poslovaali još uvijek nedovoljno razrađena obziromna stvarne potrebe tržišta i pravila strukeobzirom na taktike i tehnike postupanja,a kako bi se poslovi izvršavali maksimal-no profesionalno na zadovoljstvo klijena-ta, djelatnika i države kao regulatora u pri-vatnoj zaštiti. Stoga je nužno da Ministar-stvo unutarnjih poslova u novom Zakonuo privatnoj zaštiti uvrsti kategorije specijalnosti prema stvarnim razlikama u tak-

tikama, tehnikama i procedurama kako bitržište rada prepoznalo pojedine kompe-tencije i pravilno ih vrednovalo. Isto tako,time bi se osiguralo da izobrazba budeusmjerena ne samo na opća znanja bitnaza poslove privatne zaštite nego na speci-

jalistička znanja i vještine. Svakako, u cije-lom tom postupku prijelaza i prilagodbepotrebno je voditi računa o onim djelat-nicima koji te poslove izvršavaju već sadai dati im objektivan vremenski period daispune nove ali potrebne uvjete.

uloga govora tijela u komunikaciji zaštitara s trećim osobama zaštitari

Kada zaštitari i čuvari neposredno iliposredno putem tehničkih sredstava služ-beno kontaktiraju s nekom osobom ili oso-bama, trebaju znati i nastojati „čitati“ njezin„govor“ tijela. Riječ je o obliku tjelesnog iska-za, govoru tjelesnih simbola. Svaki govor tijelamože biti višeznačan i treba ga tumačiti u vezis govornim iskazima.

Govor, naročito intonacija glasa, čestobolje od mimike lica otkriva unutarnje psi-

hičke doživljaje. Isprekidan govor može bitiizraz uzbuđenja. Nagla usporenja ili ubrzanjagovornog toka izraz su nesnalaženja, nesigur-nosti, uzrujanosti. Poklici su izraz iznenađenjaili afektacije, uzdisanje i šaptanje znak izbje-gavanja jasnog odgovora ili znak priopćenjaistine. Poznate su intonacije glasa kada semoli, prijeti, zičke boli, ali i simulacije. Vikamože biti izraz srdžbe, ali i nemoći, a stenja-nje izraz zičke boli, ali i zavaravanje sugovor-nika da bi se izbjegla daljnja diskusija ili poku-šalo uzmicanje. Šutnja može biti i znak odo-bravanja ili inata.

Od zaštitara se traži da u svojem svakod-nevnom radu vlada govornom intervencijom.Riječ je o uporabi pravih riječi, u pravo vrije-me i na pravom mjestu. Ovaj pojam obuhva-ća i aktivno slušanje, empatički pristup, pra-vilno postavljanje pitanja, parafraziranje, ocje-nu podataka i sl. Pri tome posebnu ulogu igra-

ju mimika i pantomima. Kada zaštitari kontak-tiraju s nekom osobom, nastoje „čitati“ nje-zin govor tijela, primarno pratiti pokrete nje-nih ruku.

Danas se smatra da su one izravan „prije-vod“ onog što sugovornik nije izgovorio. Tako,primjerice, prekrije li sugovornik usta dokzaštitar govori, to je neverbalni signal da mune vjeruje. Preporuča se da se u takvim situa-cijama stane, jer postoji opasnost da se zašti-tar još više „ukopa“ i tako sam sebi našteti.Kada osobe procjenjuju zaštitara na to obič-no upućuje stisnuta šaka položena na obrazs podignutim kažiprstom i nagnutom glavomu stranu (obično desnu). Ukoliko će sugovor-nik donijeti pozitivnu odluku po nekom pita-nju na to upućuju signali glađenja brade, nagi-njanje naprijed s otvorenim dlanovima. Ukoli-ko sugovornik nakon glađenja brade prekrižiruke ili noge i zavali se u stolicu, to obično zna-či da nam se „ne piše dobro“. Kada je kaži-prst ispružen u okomitom položaju, a palac

Prave riječi u pravovrijeme na pravom mjestuUkoliko vidimo nasmijano lice sugovornika, a pritom je tijeloukočeno i kruto, vjerujte tijelu, a ne licu. Primijeti li zaštitar da je sugovornik ljut, a pritom ima ispružene ruke kao da prosi, trebavjerovati rukama. One upućuju da nije negativno raspoložen

podupire bradu, to obično znači da sugonik negativno razmišlja i kritički je raspoloprema zaštitaru i temi o kojoj se govori. Tozaštitaru znak da treba nešto učiniti. Najb

je završiti razgovor. Ukoliko vidimo nasmijlice sugovornika, a pritom je tijelo ukočekruto, vjerujte tijelu, a ne licu. Primijeti li zatar da je sugovornik ljut, a pritom ima isžene ruke kao da prosi, treba vjerovati ruma. One upućuju da nije negativno rasp

žen. Ako ima stidljivo spuštenu glavu, a njeve oči nas drsko gledaju, osobito preko nčala odozdo, treba vjerovati očima. To je agsivna kretnja i otvorena poruka da je suvornik ljut.

Da bi zaštitari „preživjeli“ u nekim konikacijskim situacijama, trebaju biti strppromatrati, slušati i govoriti što manje; da„pobijedili“ traži se strpljivost, preživljavau danim okolnostima, planiranje. Svijet pada strpljivim ljudima, a strpljenje je nagurnije oružje „lovaca“. Za obavljanje zatarskih poslova traže se emocionalno stane, odmjerene, uravnotežene, socijalno adtibilne, jake, hrabre nepokolebljive i stne osobe.

Zaštitari trebaju voditi računa i o tome dniz manifestacija ponašanja neke osobe, vremenog i prolaznog karaktera i da je uvjvan konkretnom situacijom. Takvu manifeciju osobnosti nazivamo situacijskim osobma, za razliku od njenih karakteroloških sstava. Kada situacijske promjene osobnpostanu istodobno crte karaktera, može senjima suditi o nečijoj osobnosti.

Ukoliko zaštitari poznaju neverbalne sigle koje šalje neka osoba, to im može pomda otkriju kome su signali upućeni. Pri totrebaju imati u vidu da se osobnost neke obe ne karakterizira samo po tome što osradi, nego i kako radi. Rečeno spada u s

jalne vještine ljudi kao naučenih oblika pošanja, odnosno uvježbane sposobnosti kontrolom pojedinca. Uče se od djetinjsi kasnije kroz život bilo spontano bilo imcijom ili metodom pokušaja i grešaka. Ose tijekom života mijenjaju kroz razne obinterakcije s ostalim društvenim grupamazaštitare je važna interakcija u radnim sknama jer se od njih traži situacijsko i intecijsko prikladno ponašanje usmjereno ođenom cilju. (Duško Modly)

Broj 5 / 2014.


14/52

zaštitari neposredna zaštita na jahtama i u marinama zaštitari

Latinska izrekakaže: Navigare

necesse est, vive-re non est necesse- Ploviti se mora,živjeti se ne mora.

Pored toga postoji i stara Anaharsisovapodjela na tri vrste ljudi: oni koji su živi,oni koji su mrtvi i oni koji plove. Nitisuvremena elita nije odustala od blago-dati mora i plovidbe. Zaista postoji velika


[ Kristian Družeta1 ] poveznica u poslovima sigurnosti i plo-vidbe. Kao i jedna bitna razlika, na bro-du i moru se odmah vidi znadete li svojposao, dok se na poslovima neposrednezaštite to ne treba nikada vidjeti jer mož-

da nećete biti u situaciji da to pokažete.Ali zato oštrom oku znalca uvijek otkri-vate svoje sposobnosti i znanja.

Želimo li na jednostavan način podijeliti poslove neposredne zaštite i osi-guranja, onda su to poslovi skupine zaneposredno osiguranje, skupine za sta-cionarno osiguranje i skupine za štiće-ni prijevoz. Pod prijevozom i prijevo-

znim sredstvima podrazumijevamo pvila, vozila i zrakoplove. Svako od oprijevoznih sredstava zahtijeva specčan pristup kako bi se osigurala zašštićene osobe. Osim specifičnih zaht

va zaštite, potrebne su i posebne vjene i znanja za upravljanje tim sredstma. Ovisno o različitosti prosudbe pstora, vremena i ostalih čimbenika, oguranje i pratnja ne poduzimaju se u jek u istim mjerama i na isti načinprethodnom broju pisali smo o nepsrednoj zaštiti u zračnim lukama i z

Osnova sigurnosti

štićenih osobana moru leži uuvježbanostiposade

Osnova sigurnosti

štićenih osobana moru leži uuvježbanostiposade

Zadaća neposredne zaštite na plovilu ili marini u konačnici je standardnaneposredna zaštita koja zahtjeva poštovanje svih pravila struke kao da seprovodi u objektu ili nekom drugom prostoru

Broj 3 / 2014.


15/52

zaštitari osposobljavanje

koplovima, a sada ćemo se osvrnuti naneposredno osiguranje u marinama, nabrodovima i jahtama.

Uvježbanost posade ispecijalističko usavršavanje.Plovilo kao prijevozno sredstvo zahtijeva

niz prethodnih i neposrednih pripremaza plovidbu. Uz tehničku ispravnost plo-vila, ključni uvjet koji osigurava osnov-nu sigurnost štićenih osoba na moru jestuvježbanost posade za obavljanje pomo-račkih zadaća. Način pripremanja plovilai posade vrši se ovisno o potrebama šti-ćene osobe, akvatoriju plovljenja, duljinitrajanja plovidbe i očekivanim hidrome-teorološkim uvjetima. Prema tim krite-rijima izrađuje se plan plovidbe kako bibila prioritetno sigurna, ali i ugodna zaštićene osobe. Ovisno o zadaći i stupnju

štićenja osoba, plovidbe se mogu podijeliti na ciljane (protokolarne) i krstare-će (neprotokolarne).

Prilikom takvih plovidbi potrebno jeosigurati zaštitu i osiguranje štićenihosoba, a te poslove provode za to ospo-sobljeni tjelohranitelji. No činjenica jestda je za tu sigurnost bitna i osposoblje-nost djelatnika brodova na kojima seplovi te njihovo poznavanje sigurnosnihprotokola. Za izvršavanje poslova osigu-ranja i zaštite na plovilima potrebno jespecijalističko usavršavanje. Neposred-

na zaštita štićenih osoba je kompleksnazadaća koja zahtijeva vještine iz razli-čitih područja. Zato je u osposobljava-nju osoba koje provode ove zadaće bit-na stalna izobrazba i pohađanje specija-lističkih tečajeva. Takvi tečajevi sadržeteme zaštitne vožnje, osiguranja u hoteli-ma, skijalištima, zračnim lukama, mari-nama i plovilima. Što se tiče pripadni-

ka neposrednog osiguranja, za uspješ-no obavljanje poslova na plovilima bit-no je da osim osnovnih znanja o nepo-srednoj zaštiti posjeduju znanja bitnaza sigurnost plovidbe, načine sigurno-snih pregleda i osiguranja plovila. Tre-baju poznavati i vrste plovila, specifično-sti i karakteristike plovila, pravila pona-

šanja i sigurnosti u lukama i marinama.Osim toga, bilo bi dobro da su osposo-bljeni za voditelja brodice/skipera, roni-oca te da imaju završeni tečaj za spaša-vanje u moru. U suradnji sa zapovjed-nikom plovila potrebno je neizostavnovoditi brigu o sigurnosti štićene osobe,procjeni sigurnosti broda, sigurnosnojopremi na brodu, mjerama sigurnostina brodu u plovidbi, prepoznavanju ipostupcima u slučaju opasnosti.

Razumijevanje sigurnosnihprotokolaSvakako da bi bilo poželjno da tjelohra-nitelji imaju završen tečaj temeljne sigur-nosti na brodu koji se sastoji od cjelinaosobno preživljavanje, osnove protupo-žarne zaštite, elementarna prva pomoći osobna sigurnost te društvena odgo-

Bilo bi poželjno da

tjelohranitelji imaju završen

tečaj temeljne sigurnosti

na brodu koji se sastoji od

cjelina osobno preživljavanje,

osnove protupožarne zaštite,

elementarna prva pomoć i

osobna sigurnost te društvena

odgovornost


16/52www.spica.hr

Kontrola pristupa

vornost. Članovi posade kojima se nabrodu ili jahti povjeravaju poslovi gle-de sigurnosti i sprječavanja onečišće-nja, moraju prije prvog ukrcaja savladatiprogram izobrazbe i položiti ispit temelj-

ne sigurnosti na brodu (STCW A-VI/1).Temeljna sigurnost na brodu je, dakle,obvezna pomorska izobrazba u skladus Međunarodnom konvencijom o stan-dardima za obuku, izdavanje svjedodž-bi i držanje straže pomoraca. Svjedodž-ba temeljne sigurnosti na brodu nužan

je preduvjet za ukrcaj na brod, platfor-mu ili jahtu, bez obzira u kojem se svoj-stvu osoba ukrcava.

Od osoba zaduženih za neposrednoosiguranje očekuje se da su uz zapovjed-nika plovila upoznati s planom plovid-

be, sustavom veze na brodu i naviga-cijskim čimbenicima koji mogu utje-cati na sigurnost plovidbe. Neizostav-na je osigurana opskrba i skladištenjehrane i vode te goriva i tehničke vode.Često je potrebno pomoći posadi plovi-la prilikom isplovljavanja i uplovljavanjau luke gdje je bitna procjena sigurnostimjesta ukrcavanja ili iskrcavanja štiće-

ne osobe s plovila. U određenim nesi-gurnim situacijama na plovilu potreb-no je izvršiti prekrcaj štićene osobe nadrugo plovilo na moru. Suradnja s čla-novima posade posebno dolazi do izra-

žaja prilikom napuštanja broda u situa-cijama opasnim po život na moru zbog

nepredviđenih okolnosti te štićenje iosiguranje u novonastaloj situaciji. Zarazliku od osiguranja osoba, prostora i

objekata na kopnu, prilikom osiguranjaprostornih parametara na moru postoje posebni izazovi. Ti izazovi proizlazeiz otvorenosti i široke izloženosti plovi-la. U ovim specifičnim uvjetima takođerse mogu primjenjivati različite zone okoštićenog plovila. Veličina i broj zona ovi-si o razini zaštite koja se provodi ovisnoza štićenu osobu. Također se za kontro-

lu mogu koristiti posebnim brzim pvilima s dodatnim osiguranjem. Zbsvih prije navedenih specifičnosti izmno je bitno da svi članovi posade ramiju sigurnosne protokole te da aktiv

sudjeluju u provedbi osiguranja. Bitnoi da djelatnici neposrednog osiguraimaju znanja i vještine koje su potrne za uspješno izvršenja poslova zašna plovilima i brodovima.

Iako se ove aktivnosti najčešće pvode za vrijeme odmora to ne značise djelatnici osiguranja trebaju odmrati. Štoviše zahtjevi diskrecije i oguranja niskog profila ovdje dolaze više do izražaja. Posebice je važno stno nastaviti provoditi mjere i postupprotu nadzora te biti pro-aktivan u p

vođenju neposredne zaštite. Odgovnosti tjelohranitelja za štićenu osobu jednake osim što se tu pojavljuju i osli članovi obitelji ili poslovni suradnZadaća neposredne zaštite na plovilumarini je u konačnici standardna nepsredna zaštita koja zahtjeva poštovasvih pravila struke kao da se provodobjektu ili nekom drugom prostoru.

Za razliku od osiguranja osoba,

prostora i objekata na kopnu,

prilikom osiguranja prostornih

parametara na moru postoje

posebni izazovi


17/52

tema broja neposredna tjelesna zaštita VIP osoba na aerodromima i u zrakoplovima



Danas je aktualnoraspravljati o spe-cifčnostima poslo-

va u privatnoj zašti-ti. Raspravlja se o

zahtjevnosti i razlikama poslova kojeobavljaju zaštitari u privatnoj zašti-ti, kao i osposobljenosti bivših pri-padnika državnih sigurnosnih služ-bi za rad u privatnoj zaštiti. Rasprav-

lja se o tome tko može i smije dobiti poje-dine poslove i koje su to hrvatske i stranetvrtke na tržištu. Puno se raspravlja o pla-ćama i pravima, ali vrlo malo o osposoblje-nosti i sustavu izobrazbe zaštitara.

Specifičnost poslova pojedinih specijalnosti na poslovima sigurnosti i zaštiteu privatnom i državnom sektoru više nijeupitna. Specijalizacija je nužna jer zahtje-

Leti, leti, leti...

tjelohranitelj!

Posao tjelohraniteljaiznimno je stresan izahtjevan. Osim osnovnih

vještina, od osobe kojaga radi traže se i posebnaspecijalistička znanjakoja se usvajaju naposebnim tečajevima.Tjelohranitelj se možeusavršavati za: 1. voditeljatima; 2.osiguranje urezidencijalnim objektima;3. osiguranje u marinamai na jahtama; 4. osiguranjeu hotelima; 5. osiguranjeu zračnim lukama izrakoplovima; 6. osiguranje

na skijalištima i skijanju;7. bonton i protokol; 8.osiguranje u zonamavisokog rizika; 9. izraduplana osiguranja... Uovom članku govorimo oosiguranju u zračnim lukamai zrakoplovima

vi postupanja, sposobnosti i vještina koji-

ma moraju vladati djelatnici svakodnevnodonose nove izazove i zahtjeve. Poslovi vodi-ča pasa, zaštite financijskih ustanova, ope-ratera na RTG-uređaju, interventnih timo-va, redara pa sve do tjelohranitelja, imaju specifičnosti za koje se treba posebnoosposobljavati i usavršavati. Na to ukazu- je i europska praksa koja jasno prepoznaje podjelu u privatnoj zaštiti. I mi mora-mo prilagoditi zakonsku regulativu jer nato nas obvezuju pravna stečevina EU, ali istvarne potrebe na terenu. Tim potrebamai prije svega radi nas samih moramo odgo-

voriti funkcionalnim i provedivim zakon-skim normama.

Izrada plana osiguranjaJedna od specijalnosti jest i posao neposred-ne tjelesne zaštite, ili kolokvijalno poznata- djelatnost tjelohranitelja. Svaki tjelohrani-telj mora poznavati šest osnovnih područ-

ja o kojima smo već pisali: 1. zaštitna prat-

nja, 2. zaštitna vožnja, 3. komunikacija,

4. improvizirane eksplozivne naprave, 5.otklanjanje opasnosti i 6. prva pomoć. Iakonije posebno navedeno, važno su područje- bonton i protokol. Uz to je važno poštivatiprincipe suočavanja s prijetnjom: 1. izbje-gavanje, 2. bijeg i 3. konfrontacija. Samo izova tri zadnja principa vide se bitne razli-ke između jednostavnijih i manje zahtjev-nih poslova sigurnosti i zaštite u odnosu naposlove tjelohranitelja/neposredne zaštite.Da bismo mogli uspješno raditi posao tje-lohranitelja, moramo poštivati ove princi-pe te posjedovati osnovne vještine i znanja.

Nedavno smo pisali o izradi plana osigu-ranja i važnosti planiranja. Produkt plani-ranja zove se plan osiguranja. To je doku-ment na temelju kojeg se provode mjere ipostupci s ciljem osiguranja i zaštite štiće-ne osobe, s raspoloživim ljudskim i mate-rijalnim resursima na najučinkovitiji i naj-ekonomičniji način. Takav se dokumenttemelji na sigurnosnoj prosudbi kroz koju

20


18/52

Premijer Milanović vladinim je avionom sletio na Krk u privatni posjePredsjednik Ivo Josipović u obilasku hrvatskih vojnika u Afganistanu

procjenjujemo prijetnje, obavljamo pro-

cjenu rizika, određujemo faktor opasno-sti, provodimo analizu opasnosti, procje-njujemo ugroženost te određujemo razi-nu ugroženosti.

Privatni avion ili komercijalni letDobra priprema i planiranje poseban suizazov kod putovanja zrakoplovom, tj. naposlovima osiguranja u zračnim lukama izrakoplovima. Iako se za putovanje najčešće

koristi osobno vozilo, kod štićenih je oso-

ba uobičajen i prijevoz zrakoplovom. Dabismo koristili zrakoplov, moramo prijesvega stići do zračne luke ili drugog mje-sta gdje se nalazi letjelica. Za te transferenajčešće koristimo motorna vozila te pri-mjenjujemo sva ona pravila bitna za prijevoz štićene osobe motornim vozilom.

Putovanje zrakom najčešće povezujemosa zrakoplovima, iako se koristiti mogu ihelikopteri i druge letjelice. Osim uobičaje-

ne procedure vezane uz sigurnost, moraposebno voditi računa i o mjerama zaškoje su nam nametnute posebnim pravma institucija mjerodavnih za zračni pmet i postupanje u zračnim lukama. O je zahtjev osobito izražen poslije 11. rna 2001. godine, nakon čega su zahtj

sigurnosti na aerodromima i u zrakopvima podignuti na visoke razine.

Danas se zbog sprječavanja međunarnog terorizma i organiziranog kriminla mogu očekivati, i događaju se, promne u pravilima i postupanjima u preglei pretrazi putnika, prtljage i zrakoplo

Nažalost, tjelohranitelj tu ne može napviti mnogo osim pravodobnog informinja o postupcima na aerodromu te pomnplaniranja aktivnosti kao što su prijave lkontrole, raspored i prijava stvari, prijevstvari vozilima i ostale radnje u dolask

odlasku s aerodroma.Pritom svakako moramo razlikovati pu

vanja privatnim zrakoplovima od komcijalnih letova koji su specifični. Razlikeu prijavi leta, dolasku i odlasku zrakopva, pristupu zrakoplovu, proceduri kotrole dokumenta itd. Jasno, sa stajalineposredne zaštite putovanje privatnzrakoplovom pruža bolje uvjete za rasigurnosne postupke, no danas komer

Ako se zrakoplovu pristupa

motornim vozilom, nužno je

poznavati postupke na APRON-

na vrijeme tražiti odobrenje

od zračne luke, znati kakva sesvjetla smiju koristiti na tim

prostorima te poštivati naputk

vozila “FOLLOW ME” i drugih

mjerodavnih službi


19/52

jalnim linijama lete i najviši strani državnidužnosnici pa treba biti spreman na sva-kakva iznenađenja i zahtjeve.

U slučaju najave putovanja zrakoplovomtjelohranitelj mora biti upoznat s raspo-redom leta i aktivnosti, potrebnim doku-mentima (putovnica, viza), vakcinacijom i

imunizacijom, smještajem i potrebnim pri- jevoznim sredstvima na odredištu, lokal-nom valutom, lokalnim timom ili voza-čem na odredištu te načinom komunika-cije. Bez tih podataka nije moguće nika-kvo planiranje ni na osobnoj niti na ope-rativnoj razini.

Suradnja sa službama na terenuOsim detalja u svezi samog putovanja, tje-lohranitelj mora biti upoznat i s funkcio-niranjem mjerodavnih službi i agencija zasigurnost u zračnim lukama. Uvijek treba

imati na umu da je sigurnost aerodroma izračnih letova iznad pojedinačnih intere-sa, ali da ipak postoje predviđeni protoko-li i usluge za putnike s posebnim zahtjevi-ma. Poznavanje tih protokola kao i meto-da i tehnika sa ciljem zaštite putnika, oso-blja od kriminala, prijetnji i ozljeđivanja,imperativ je uspješnosti za rad specijalistaza neposrednu tjelesnu zaštitu na aerodro-mima i u zrakoplovima.

Od iznimne je važnosti poznavati aero-drom - sve objekte, instalacije i opremu koja je u potpunosti ili djelomice namijenjeno

kretanju, uzlijetanju, slijetanju i boravkuzrakoplova. kao i postupke i procedure.Treba znati razlikovati manevarske povr-šine (manoeuvring area) kao dio aerodro-ma na zemlji ili vodi (osim stajanke) odre-

tema broja neposredna tjelesna zaštita VIP osoba na aerodromima i u zrakoplovima

đen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zra-koplova, od stajanke (apron) što je prostor

aerodroma namijenjen smještaju zrako-plova radi ukrcaja i iskrcaja putnika, tere-ta ili pošte, opskrbe goriva te za parkiranjei održavanje zrakoplova. Za uspješnu pro-vedbu zadaće neposredne zaštite na aero-

dromima i zrakoplovima iznimno je bit-no i pravodobno koordiniranje s mjero-

davnim službama za aktivnosti i potrebe uaerodromskoj zgradi, manevarskoj površi-ni i stajanci te poštivanje pravila i propisa.

Da bismo zrakoplovu pristupili motor-nim vozilom, moramo poznavati postup-ke na APRON-u te na vrijeme koordini-rati svoje namjere s mjerodavnim agen-cijama i službama. Pristup tim područji-ma u pravilu nije dopušten svim korisni-cima pa odobrenje treba tražiti unaprijed.Osim odobrenja, treba znati i kakva se svje-tla smiju koristiti na tim prostorima te ihimati spremna u vozilima, poštivati naput-

ke vozila “FOLLOW ME” i nadležnih služ-bi. Ako za prijevoz koristimo privatni zra-koplov, moramo ga pravodobno pregle-dati baš kao i sva ostala prijevozna sred-stva. Svakako da je pritom nužna surad-nja s mehaničarom i posadom. Za bora-vak u zgradi zračne luke prije leta, a pose-bice tijekom transfera ako se komercijal-nim letovima, trebaju se koristiti VIP pro-storije i usluge. Danas većina zračnih luka

jamči zaštitu privatnosti i diskreciju poseb-nim VIP putnicima kao što su državnici,

Domaći i europski propisi čine posao sve složenijim

Zračni je promet reguliran domaćimpropisima, ali i zakonodavstvom EU koje

je po pravnoj snazi iznad nacionalnihpropisa. Pojedini su aspekti zračnog pro-

meta uređeni i međunarodnim konven-cijama koje obvezuju Hrvatsku i/ili EU.U Hrvatskoj je za praćenje i provođenjemeđunarodnih standarda nužnih za ispu-njenje odgovornosti države za kontro-lu sigurnosti zračnog prometa osnovanaHrvatska agencija za civilno zrakoplov-stvo (HACZ) kao stručna vladina organi-zacija. Čitav sustav zaštite civilnog zra-koplovstva ustrojen je tako da štiti odnezakonitog djelovanja, a usklađen je smeđunarodnim normama. Mjere zaštite,kao jedan od elemenata sustava zaštite,

obavljaju se i primjenjuju u dijelu operaci- ja aerodroma, zračnog prijevoznika i lan-ca dostave.

Osim zaštite zračnog prometa HACZ je

nadležan i za certifkaciju civilnih aero-droma, nadzor i inspekciju sigurnostizračnog prometa te nadzor nad tehnič-kim i operativnim stanjem i ekonomskojsposobnosti civilnih aerodroma u RH. Izsvega je vidljiva kompleksnost provedbezadaće neposredne tjelesne zaštite naaerodromima i zrakoplovima jer se od tje-lohranitelja ili specijalista za neposrednutjelesnu zaštitu očekuje da ima potreb-na znanja za samostalno planiranje i pro-vođenje ovakve zadaće na nacionalnoj imeđunarodnoj razini.

Protueksplozijski i protuelektronski pregled zrakoplova (IED i ESD)

Edukacija u društvu operatera Ovako izgleda prikaz skenirane prtljage

22


20/52

predsjednici uprava, profesionalni sporta-ši i zvijezde iz svijeta zabave. Za sve njiho-

ve potrebe na raspolaganju im je profesio-nalna putnička služba koja im omogućavadolazak, odlazak i ugodan boravak u VIPsalonu u potpunoj diskreciji. Usluge koje senude VIP putnicima jesu doček VIP koor-dinatora ispred zrakoplova, prijevoz mini-busom do terminala, pratnja kroz granič-ne formalnosti (ubrzan prolaz kroz kontro-lu putovnica i carinske formalnosti), prat-

nja do šaltera za registraciju putnika te asi-stencija pri registraciji na let, mogućnostorganiziranja usluge nošenja prtljage kod

preuzimanja, pratnja u čekaonicu poslov-ne klase (ako je to putnik poslovnog razre-da), pratnja do izlaza iz zračne luke, tj. dotaksija ili daljnjeg prijevoza. Za korištenjetakvih usluga treba pravodobno kontakti-rati Koordinatora aerodromske aktivnostiu zračnoj luci.

Važnost postojanja alternativnih plano-va od iznimne je važnosti. Niz je razlogazbog kojih može doći do odgode ili pro-mjene plana leta. Poštivanje vremenskihograničenja u čekanju vozilima u odlaskui dolasku zrakoplova kao i pričuvnih pla-

nova u slučaju slijetanja na alternativneaerodrome dio je standardnih postupa-ka i procedura.

Danas je moguće koristiti i različite por-tale koji nam daju informacije o letovi-ma. Takvi portali mogu olakšati rad timakoji dočekuje zrakoplov na odredištu, aliisto tako daje informacije i onima koji teinformacije koriste za eventualno praće-

nje, planiranje i napad na štićenu osoUnošenjem broja leta ili broja zrakoplmoguće je dobiti podatke o tipu zrakopva, odredištu, ruti, trajanju leta i predvinom vremenu dolaska, prijeđenom pumjestu polijetanja, brzini, visini... Moće je dobiti i podatke iz povijesti leta to

zrakoplova.Zaključno, u području VIP osiguran

neposredne zaštite na aerodromima i zkoplovima važno je usvojiti i primjenjivusvojena znanja iz zaštitne pratnje i signosne procedure osiguranja u objektizračnih luka. To podrazumijeva detekranje i suradnju s mjerodavnim služ

ma u zračnoj luci, postupke kod međurodnog i nacionalnog putovanja s osonim naoružanjem, protueksplozijski i ptuelektronski pregled zrakoplova, koriš

nje APRON-a od strane VIP osobe i nesrednog tjelesnog osiguranja, protuterostičke i antiterorističke operacije u zračluci. Jasno, treba upoznati i poznavati strture i funkcioniranje zračnih luka, zašna radu, kontrolu pristupa, zračne opecije, sigurnosne operacije i VIP tranzisve u skladu s međunarodnim i nacionnim standardima i propisima.

Upoznavanje posade i njezina

provjera dio su sigurnosnog

protokola, no provjeravaju se i

informacije iz plana leta (npr. vrijeme leta, očekivano vrijeme

slijetanja, meteorološki uvjeti

trasi, alternativni aerodromi...

te uslužne tvrtke koje održavaj

zrakoplov i opskrbljuju ga

hranom

Upoznavanje s osnovnim pravilima i tehničkim karakteristikama helikoptera - prije izvođenjapregleda IED i ESD

Na pisti uvijek treba pratiti vozilo 'Follow me'


21/52

zaštitari / tjelohranitelji neposredno osiguranje štićenih osoba u zonama visokog rizika

Neposredno osiguranje štićenihosoba u zonama visokog rizika kaošto su Irak ili Afganistan zahtijevaposeban pristup planiranju i proved-bi osiguranja. U takvim zonama, kaošto je danas slučaj u većini oružanih kon-flikata, na djelu su sukobi niskog intenzi-teta. To znači da ne postoji jasno razgra-ničenje između sukobljenih strana, već je

Ključno je

biti nevidljiv

Kvalitetu rada hrvatske Vojne policije u Afganistanu

prepoznali su i koalicijski partneri pa se sva važnijaosiguranja dodjeljuju upravo njenim pripadnicima,

a odnedavno je Hrvatska i vodeća nacija u uspostavljanju

vojno-policijske škole Afganistanske narodne armije

[ Kristian Družeta ] na djelu stanje - ni rata niti mira.Gerilske snage primjenjuju taktike kojeim omogućuju da na najlakši način nano-se velike štete legalnoj vlasti. Mete su imčesto politički važne osobe, strani diplo-mati, predstavnici međunarodnih orga-nizacija te druge važne osobe.

Napade izvode improviziranim eksplo-zivnim napravama (IED) koje se nalazeu vozilima ili koje nose bombaši samo-ubojice. Također primjenjuju i komplek-sne napade te koordinirane napade više

bombaša samoubojica. Napadi se uvijekizvode na tzv. lake mete koje im omo-gućuju lagano izvršenje, bijeg i velikumedijsku pozornost.

PSD, CPT i PSTU tim područjima istodobno djeluju razli-

čite međunarodne nevladine civilne orga-nizacije, strane oružane snage, Ujedinje-ni narodi, lokalne snage sigurnosti..., isvi oni primjenjuju određene postupkekako bi štićenim osobama pružili nepo-sredno osiguranje. Pritom se često pojav-ljuje naziv PSD. Za akronim PSD postoje različiti nazivi kao što su ProtectiveService Detail, Personal Security Deta-chment i Personal Security Detal. Osimtih naziva koristi se i akronim CPT - Clo-se Protection Team, kao i PST- PersonalSecurity Team. Sve su to različiti nazivi

za istu vrstu posla, a to je - neposrednazaštita štićene osobe.

Zadaća osoba koje provode takve obli-ke osiguranja uvijek su iste bez obzi-ra je li riječ o neposrednom osiguranjuanonimnog pojedinca, visoko rangira-nog političara ili predsjednika države.Ta je zadaća pružiti sigurnost osobi usvakodnevnim aktivnostima, omogući-ti joj sigurno kretanje i zaštititi je u sva-kom trenutku.

Osim opasnosti koje se pojavljuju odstrane gerilskih snaga pobunjenika, objek-

tivna opasnost postoji i od nekoordini-ranih aktivnosti s drugim organizacija-ma koje djeluju na istom području. Tako-đer je vrlo važno poznavati i zakonskuregulativu u zemlji u kojoj se nalazimo,posebne propise koji reguliraju rad pri-vatnih zaštitarskih tvrtki, privatnih voj-nih tvrtki te posebne regulative koje pro-pisuju zaštitu VIP-osoba.

Za razliku od zemalja u kojima nemasukoba pa se mogu primijeniti različi-

62


22/52

te varijante taktika, tehnika i procedu-ra osiguranja, jer nemamo materijalna iljudska ograničenja, u zemljama visokogrizika najbolja je varijanta neposrednogosiguranja - privlačiti čim manje pozor-nosti. Važna je i suradnja s lokalnim sna-gama sigurnosti koje mogu pružiti one

varijante osiguranja koje zbog materijal-nih i ljudskih ograničenja sami ne bismomogli provesti. Svakako da se tad izlaže-mo opasnosti otkrivanja naših namjera.U nekim je situacijama, međutim, takvasuradnja neizbježna i potrebna.

Vojna policija Oružanih snaga RH kojase nalazi u Hrvatskoj kopnenoj vojsci imaveliko iskustvo u provedbi takvih oblikaosiguranja. Vojna policija prisutna je umisiji ISAF u Afganistanu još od 2003.godine. U proteklih osam godina imala

je prilike provesti osiguranje niza viso-

kih delegacija iz domovine, članova Vije-ća sigurnosti, ključnih ljudi NATO-a, anedavno i Predsjednika RH.

Vrijednost prepoznali i savezniciIskustva iz Domovinskog rata, dobrakomunikacija s lokalnim stanovništvom,prihvaćanje specifičnosti okruženja tedobra suradnja s lokalnim snagama sigur-nosti, doprinijele su uspješnoj proved-bi svih takvih zadaća. Načini provedbeosiguranja mijenjali su se i prilagođavalisigurnosnim situacijama u zoni operaci-

ja. Vojna policija usvajala je sve nove tak-tike, tehnike i procedure koje su omogu-ćavale izvršenje zadaća na najvišoj razi-ni. Time su pružali maksimalnu sigur-nost štićenim osobama za čije su osigu-ranje bili zaduženi.

Pripadnici Vojne policije, posebice Sat-nije za zaštitu VIP-osoba i Satnije Speci-

jalne Vojne policije, posebnu pozornostposvećuju obuci neposrednog osiguranjaštićenih osoba u zonama visokog rizika

za vrijeme obuke prije upućivanja u misi- ju, jer im je to jedna od primarnih zada-ća. Vojna policija takve oblike osigura-nja provodi i u domovini tijekom posje-ta stranih vojnih delegacija te osiguranjaosob

Documents

Komplet Za Akd