JAVNI DUG 1

JAVNI DUG Sinteti ki izraz ukupnog zadu enja dr ave Javni dug je destiniran i anticipiran Javni dug je jedan od osnovnih oblika vanrednih prihoda dr ave Povjerenje u dr avu - sredstva koja formiraju javni dug - pravci usmjeravanja i efekti djelovanja - oblik i priroda duga - perspektive i zna aj

Financirane dr ave zadu ivanjem Ako dr ava ne ostvaruje dovoljno prihoda od poreza, naknada i sl., za podmirenje svojih potreba, preostaje joj da se financira zadu ivanjem. Deficit je varijabla toka mjeri se u nekom vremenskom razdoblju Ukupni deficit (deficit prora una op e dr ave) deficiti dr ave u irem smislu (dr avnog prora una, izvanprora unskih fondova i lokalnih jedinica) Strukturni, cikli ki, primarni Javni dug je varijabla stanja mjeri se u nekoj to ki u vremenu dug konsolidiranog prora una dr ave s danim jamstvima (potencijalne obveze)

to je javni dug? Javni dug - akumulirane obveze dr ave odnosno zbir svih potra ivanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi povjerioci u odre enom trenutku. Izravni direktni javni dug ugovorene obveze dr ave prema povjeriocima Potencijalni javni dug dio duga ije dospije e nije sigurno

Potencijalne obveze

Izri ite (eksplicit ne) Obaveze

y y y y y

Jamstva / Garancije za zadu ivanje i obaveze ni ih razina vlasti, te javnih i privatnih preduze a, Jamstva za razli ite zajmove (hipotekarni zajmovi, zajmovi studentima i u enicima, poljoprivredi, malom poduzetni tvu), Jamstva za rizike trgovine i deviznog te aja, Jamstva za investicije u privatnom sektoru, Sistem dr avnog osiguranja (osiguranje depozita, privatnih mirovinskih penzionih fondova, osiguranje poljoprivrednih usjeva, osiguranje od poplava, osiguranje od rizika rata). Obustava pla anja obaveza i duga lokalnih jedinica, te javnih i privatnih preduze a u slu aju ne odobravanja jamstava na dug i ostale obaveze. Podmirenje obaveza preduze a koji e biti privatizirani. Ste aj banaka (potpore mimo dr avnog osiguranja) Ste aj mirovinskih fondova Propusti sredi nje / centralne banke u ispunjavanju obaveza (ugovori u stranim valutama, odbrana te aja valute). Financijski slom uslijed iznenadnog odliva kapitala u inozemstvo Za tita okoli a, olak ice u slu aju nepogoda, finansiranje vojske.

Pre utne (implicitne) obaveze

y

y y y y y y

Zlatno pravilo zadu ivanja dr ave Dugoro no Dr ava se treba zadu ivati radi financiranja kapitalnih izdataka Financiranje teku ih izdataka nepo eljno

Kratkoro no Smanjenje kratkoro nih debalansa prora una uzrokovanih nejednakom dinamikom priliva i odlivva sredstava

Instrumenti zadu ivanja Kako financirati prora unski- bu etski deficit? Prodaja imovine (npr. prihodi od privatizacije) Zadu ivanje (kratkoro no i dugoro no) Instrumenti zadu ivanja Kratkoro no: trezorski zapisi, nepodmirene obveze Dugoro no: Krediti, Obveznice, Zajmovi- Krediti.

Unutarnji/ Unutra nji i inozemni/vanjski javni dug Za financijska tr i ta tranzicijskih zemalja zna ajnije je zadu ivanje na doma em nego inozemnom financijskom tr i tu. Glavni razlog: razvoj doma eg financijskog tr i ta i transparentno trgovanje te manja izlo enost vanjskim rizicima (promjena kamatnih stopa ili te aja) Vanjski javni dug dominirao uglavnom zbog ni ih kamatnih stopa

Jednostavna mjera odr ivosti javnog duga Postavlja se pitanje je li neka razina duga odr iva ili ne? Dug se smatra odr ivim ukoliko, izra en u relativnom broju, s vremenom ne raste. Da bi se zadovolji uvjet odr ivosti potrebno je da vrijedi: b*= - d (g+n) gdje je b* odr iva razina prora unskog deficita (razina deficita koja omogu ava zadr avanje omjera javnog duga i BDP-a nepromijenjenim), d udio duga u BDP-u, g stopa rasta realnog BDP-a, a n stopa inflacije. Za stabiliziranje udjela javnog duga na razini od 50 posto, te uz stopu rasta od 4 posto i stopu inflacije od 3 posto, deficit potreban za stabiliziranje duga iznosio bi: b*= -0,50(0,03+0,04)= 0,035 tj. 3,5% BDP-a

razlozi za zaklju enje javnih zajmova i njihovo visoko sudjelovanje u BDP: vremensko nepoklapanje izme u priticanja prihoda i dospije a obaveze dr ave da podmiri odre ene rashode nemogu nost dr ave da prikupi potrebna sredstva pove anjem poreznog tereta vanredne potrebe pove anje funkcija dr ave zahtjev da se teret izvr enja odre enih rashoda dr ave prebaci na budu u generaciju koja e imati koristi od tro enja sredstava prikupljenih dr avnih zajmom skromne mogu nosti zemalja u razvoju u formiranju doma e tednjeakumulacije kapitala zbog kojih javni zajmovi postaju osnovna pretpostavka njihova razvoja tj. u inozemstvu pribavljaju sredstva potrebna za unapre enje njihovaprivreda.

Uzroci stvaranja javnog duga Veliki javni rashodi, Intervencija dr ave u privredi; Vremenska neuskla enost javnih prihoda i javnih rashoda; Stalni bu etski deficit.

Prednosti i nedostaci javnog dugaA/ Nedostaci: - Spre avaju privredni razvoj, - Podsti u rasipni tvo i lakomisleno zadu ivanje, - Odsudnost tednje, - Previsoko zadu enje

B/ Prednosti javnog duga Br e se mogu prikupiti sredstva nego oporezivanjem Kod zadu ivanja u inostranstvudolazi do priliva nov anih sredstava pri rmu se stvara nova ekonomska snaga a da se ne mijenjaju samo vlasnici ( prebacivanje iz jednog u drugi ep) Javni dug uva sada nje poreske obveznike na ra un budu ih, te je otpor njegovom uvo enju manji nego kod poreza.

Prednosti javnih zajmova rashode korisne i nu ne sa stajali ta sigurnosti zemlje i razvoja treba se opredijeliti za finansiranje izvanrednih i nepredvidivih rashoda i onih koji se ne mogu podmiriti dodatnim oporezivanjem za javni zajam na taj na in prikupljaju se sredstva koja se ina e ne bi mogla ili bi se ote ano prikupila, ta sredstva se dakle prikupljaju br e i bez ve ih tetnih posljedica za gospodarske subjekte no to bi to bilo s oporezivanjem dr ava lak e dolazi do sredstava; javni zajam se javlja umjesto uvo enja novog poreza ili pove anja postoje eg poreznog optere enja; otpor je manji zemlje u razvoju i tranziciji upu ene su na zadu ivanje i to na inozemne javne zajmove

U prilog dr avnim zajmovima u novije vrijeme navode se brojni argumenti politi ke, ekonomske i socijalne naravi/ Prednosti

:

otpor javnim zajmovima manji je no kod oporezivanja; predstavni ko tijelo radije titi sada nje no budu e porezne obveznike; ali javni zajmovi su anticipirani porezi javni zajmovi koji slu e za dugoro nije investicije od kojih e imati koristi budu e generacije prijeko su potrebni; ekonomski se mogu lako opravdati jer je finansijski teret podijeljen na du e vrijeme i na ve i broj osoba princip pay as you use negativna ocjena preno enja tereta javnog zajma na budu u generaciju eti ke je a ne financijske naravi

Prednosti javnih zajmova rashode korisne i nu ne sa stajali ta sigurnosti zemlje i razvoja treba se opredijeliti za finansiranje izvanrednih i nepredvidivih rashoda i onih koji se ne mogu podmiriti dodatnim oporezivanjem za javni zajam na taj na in prikupljaju se sredstva koja se ina e ne bi mogla ili bi se ote ano prikupila, ta sredstva se dakle prikupljaju br e i bez ve ih tetnih posljedica za gospodarske subjekte no to bi to bilo s oporezivanjem dr ava lak e dolazi do sredstava; javni zajam se javlja umjesto uvo enja novog poreza ili pove anja postoje eg poreznog optere enja; otpor je manji zemlje u razvoju i tranziciji upu ene su na zadu ivanje i to na inozemne javne zajmove

PODJELA JAVNIH ZAJMOVA unutra nji i vanjski zajmovi dobrovoljni, prisilni i patriotski kratkoro ni, srednjoro ni i dugoro ni zajmovi po paritetu, ispod pariteta i iznad pariteta zajmovi s javnim upisom, upis zajma prodajom obveznica banci ili konzorciju banaka i prodaja obveznica na burzi zajmovi irih i u ih teritorijalnih jedinica zajmovi gdje se kao vjerovnici javljaju banke, stanovni tvo, me unarodne financijske institucije, dr ava produktivni i neproduktivni zajmovi nov ani i robni zajmovi

NA ELA ZADU ENJA DR AVE pravila kojih se treba pridr avati pri razmatranju ovog izvora financiranja javnih rashoda kao i visine sredstava koja su potrebna da bi se podmirili time povezani tro kovi1. 2. 3. 4. 5. ravnomjerna raspodjela tereta zajma na elo rentabiliteta konjunkturnopoliti ko na elo na elo preraspodjele dohotka i imovine na elo gospodarskog rasta

Konstatacije o tetnosti i korisnosti javnog dugaJAVNI DUG SE BEZ REZERVE NE MO E OCIJENITI NI TETAN NI KORISTAN Ekonomski posmatrano sam za sebe nije dobar ni lo , ono to je dobro ili lo e kod zajma je njegova upotreba - ekonomski u inci javnog duga

VRSTE I KLASIFIKACIJA JAVNOG DUGA Kriteriji:- prema teritorijalnom principu: unutra nji i vanjski; - prema na inu otplate: anuitetski, rentni, dugovi sa kamatom i bez kamata; - prema stepenu voljnosti: dobrovoljni i prinudni; - prema stepenu garancija: dug sa zalogom i bez zaloga; - Prema vremenu: lete i - kratkoro ni i konsolidirani dugoro ni. - Zajmovi irih i u ih teritorijalnih zajednica - Produktivni i neproduktivni; - Zajmovi od banka, stanovni tva, MFI, dr ave. - Nov ani i robni.

GRANICA ZADU ENJA Zadu enje po stanovniku Zadu enje u odnosu na dr avnu imovinu Zadu enje u odnosu prema prora unu bu etu Odnos zajmodavca prema du niku Ne eljena raspodjela dohotka Kriteriji me unarodnog monetarnog fonda

TEHNIKA JAVNOG DUGAI - Poslovi emisije i otplata / amortizacija/A/ Emisija: - Direktna - Indirektana B/ Amortizacija: - Direktna i indirektna - Ugovorna - Automatska i fakultativna - Monetarna II - Konverzija, konsolidacija i unifikacija

Konverzija, konsolidacija i unifikacija Operacija dr ave usmjerena na olak avanje duga: pretvaranje lete ih u konsolidirane kredite, unifikacija. Operacija fundiranja duga Razlozi za konverziju duga: - Ekonomski, - Politi ki i - Pravni.

Posljedice konverzije Na poreske obveznike : dobiti na smanjenju poreskih obaveza ali na pove anju kamata; Obveznice se nalaze u vlasni tvu jedne klase bogate, a teret snose siroma ni; Obveznice se nalaze u rukama bogate klase koja je u principu poreski obveznik, Efekat rastere enja kamata ovisno da li se radi o produktivnom ili neproduktivnom tro enju.

Vrste i oblici konverzije Dobrovoljna; - Opciona: da ili ne prihvata konverziju - Fakultativna: da saglasnost na smanjenje kamate i da zadr i staru obavezu Prinudna je nedopustiva i jedino se primjenjuje u uvjetima bankrotstva dr ave. Kombinovana: sadr i elemente prinudne i dobrovoljne.

Uslovi za obavljanje konverzije Da postoji dovoljno finansijskog kapitala; Pad kamatnih stopa; Odluka i namjera dr ave da izvr i konverziju.

Kriteriji konvergencije Kriteriji konvergencije, Maastrichtski kriteriji -uvjeti koje mora ispuniti svaka dr ava lanica Europske unije kada eli postati lanicom ekonomske i monetarne unije. Kriteriji konvergencije utvr eni su Ugovorom iz Maastrichta (1992) te se stoga nazivaju i Maastricht ki kriteriji. Postoje etiri kriterija konvergencije:

1. Inflacijski kriterij (stabilnost cijena, inflacija 1,5 pp) 2. Fiskalni Kriteriji (odr ivost javnih financija): a) Prora unski deficit op e dr ave ne smije biti ve i od 3 % BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije slu aj, deficit mora zna ajno i kontinuirano opadati prema referentnoj vrijednosti ili biti blizu utvr ene vrijednosti s tim da su odstupanja prema izvornoj vrijednosti privremena. b) Javni dug ne smije prelaziti 60 % BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije slu aj, dug mora zna ajno opadati i pribli avati se utvr enoj vrijednosti 3. Te ajni kriterija (stabilnost te aja, ERM) 4. Kamatni kriterij (niske dugoro ne kamatne stope, 2 pp)

Ugovor u Maastrichtu i zadu ivanje dr ave Da godi nji bu etski manjak ne iznosi od 3% BDP Da ukupno zadu enje zemalja lanica EU ne iznosi vi e od 60% od njezina BDP.

Dug SAD-a

VISINA DUGA

Dug u zemljam EU

Fiskalni kriteriji

Saldo duga

KAMATE

GRANICA ZADU ENJA DR AVE -tendencija pove anja zadu enja dr ava -danas se ne postavlja pitanje jesu li zajmovi potrebni javni zajam i suvremena dr ava su nedjeljivi, ve se postavlja pitanje mo e li se i kako utvrditi granica zadu enja -vi edimenzionalnost pristupa problemu utvr ivanja granice zadu enja s ekonomskog, pravnog, politi kog i psiholo kog stajali ta -brojni i raznovrsni kriteriji za utvr ivanje granice dr avnog duga: zadu enje po stanovniku zadu enost u odnosu prema dr avnoj imovini zadu enost u odnosu prema prora unskim prihodima odnos zajmodavca prema du niku ne eljena raspodjela dohotka i imovine odnos zadu enja prema dru tvenom proizvodu kriterij MMF-a

-prigovori svakom od navedenih -granica zadu enja dr ave utvr uje se propisima: tzv. institucionalna granica zadu enja dr ave injenice o kojima se vodi ra una pri utvr ivanju granice: raspolo iva tednja nov ano tr i te potrebe privatnog sektora za nov anim sredstvima psiholo ki razlozi raspodjela nacionalnog dohotka i visina dohotka po stanovniku namjena tro enja zajma

pove anje zadu enja mogu e je tako dugo dok je u budu nosti mogu e odgovarati obvezama iz ugovora o zajmu

OTPLATA ZAJMA Dr avni zajmovi se otpla uju prema rokovima i utvr enim planovima Za titne klauzule: - zlatna klauzula, - Valutna klauzula, - Robne klauzule: indeksacija

OTPLATA JAVNOG ZAJMA vra anje zajma osnovna je karakteristika zajma -povratom pozajmljene koli ine novca i pla anjem ugovorenih kamata prestaje ugovor o zajmu; zajam se vra a u mjestu vjerovnikova boravi ta i u roku koji su stranke utvrdile u ugovoru o zajmu ovisno o na inu na koji su utvr eni rokovi otplate dr avnog zajma razlikujemo: zajmove s promjenjivim rokom otplate (unutar utvr enog vremena) zajmove s fiksnim rokom otplate u jednakim anuitetima

rokove u kojima e izvr iti otplatu zajma i iznos otplate dr ava utvr uje AMORTIZACIJSKIM PLANOM Za titne klauzule kojima se zajmodavac osigurava od obezvre ivanja iznosa zajma dijelimo na:

1. zlatne 2. valutne i 3. robne

BANKROT DR AVE problem vra anja zajma tj. -slu aj kada dr ava ne mo e, ili/i ne eli podmiriti svoju obvezu-djelomi no ili u cijelosti, u ugovorenoj visini i u ugovorenom roku te kada dr ava vra a na ime otplate zajma nominalno isti, ali ne i realno isti iznos pozajmljenih sredstava -stari vijek -opasnost od izvr enja obaveze pla anja kamate

I Bankrot dr ave u u em smislu dr ava-zajmoprimac ne udovoljava svojim obavezama prema vjerovnicima koje proistje u iz ugovora o zajmu 1. otvoreni bankrot ili repudijacija dr ava du nik javno izjavi da odbija ispuniti svoju ugovornu obvezu tj. izri ito odbije priznati postojanje ve zaklju enog zajma 2. prikriveni bankrot-dr ava privremeno obustavi vra anje zajma (moratorij) i izvr i konverziju zajma ili odustane od klauzule o osiguranju realne vrijednosti zajma

II Bankrot dr ave u irem smislu dr ava du nik prisilno pretvori (prolongira) jedan ili vi e kratkoro nih (lete ih) dugova u jedan dug koji e se vratiti nakon dvije ili vi e godina (prisilna konsolidacija) -i kada zbog realnog smanjenja vrijednosti novca uzrokovanog pretjeranim zadu enjem dr ave padne i realna vrijednost zajma, te e zajmoprimac vratiti nominalno isti iznos koji je dobio na ime zajma ali zbog djelovanja inflacije je njegova vrijednost smanjena te je time zajmodavac o te en -kontrola poslovanja vezanog uz emisiju i otplatu zajma posebno tijelo

ZA KRAJ