Naslov izvomika: The Bhagavad Gita - A Walkthrough for Westerners

2001. Jack Hawley, Ph. D. Originally published in U.S.A. by New World Library 14 Pamaron Way Novato, California 94949

EastWest Books Edition 2001. East West Books (Madras) Pvt. Ltd. 571, Poonamallee High Road, Aminj ikarai, Chennai - 600 029 3-5-1108m Narayanaguda, Hyderabad - 500 029 PrajaBhavan, I Floor, 53/2, Bull Temple Road, Basavangudi, Bangalore -560 019

2006. Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske Za nakladnika: Adriano Bratovic Urednica: Vesna Cuk

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knji znica - Zagreb

UDK 294 .518 (02 .062)

HAWLEY. Jack Bhagavadgila : vedic za zapadnjake I

Jack Hawley; prevela s engleskog , Jarmila Hanuska, - Zagreb: Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske, 2006 .

Prijevod djela : The Bhagavad Gila.

ISBN 953-6311-59-3

300921075

JACK HAWLEY Prevela s engleskog:

Jarmila Hanuska

Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske Zagreb 2006.

Jack Hawley je napisao i knjigu Budenje duhovnosti u poslovanju: Snaga

dhanniCkog menadimenta

(koju Sathya Sai Baba cesto naziva i 'Gitom modemog poslovanja') Knjiga je prevedena i mozete ju nabaviti u Nakladnistvu Sathya Sai

Sredisnjeg vijeca Hrvatske, Zagreb, ~ubieeva 20.

Preporuke za citanje Bhagavadgite: vodifa za Zapadnjake

Bhagavadgitii je jedinstveno djelo medu dobro poznatim tekstov ima koji se pojavljuju u svijetu jer njezina privlacnost prelazi granice vremena i prostora . Postoje brojni prijevodi i turnacenja Gite na engleskom jeziku, od djela Sir Edwina Arnolda pod nazivom Song Celestial do sjajnog prijevoda gospode Annie Bessant. Vedic dr. Jacka Hawleya nije sarno prijevod, vee izlaganje Gitine poruke jednog siidhake na jednostavan, ostrouman nacin, Zato je njezina vjecna poruka bliska citateljima sa Zapada . Nitko ne moze 'proci kroz' ovu knjigu bez dubokog uvida u ta vjecna nacela koja je dobilo cjelokupno covjecanstvo.

- V. K. Narasimhan, novinar i urednik (dobitnik nagrade Goenka kojaje indijska Pulitzerova nagrada)

Citanje ove knjige za mene je predstavljalo lutanje koje je pobudilo dusu na potragu za skrivenim blagom . Filozofija Istoka predstavljena je na mastovit, ali dubok nacin kako bi ju mogla razumjeti danasnja generacija citatelja na Zapadu i u svim ostalim zemljama koje su usmjerene na praktican vid stvari.

- Venkatesh Varan, poslovni savjetnik

Dr. Jack Hawley napisao je ovaj sazeti prijevod ulazuci u njega cijelo svoje srce i urn i jasno je prepoznatljivo da je to plod vjecnih i prakticnih ucenja koja nisu podlozna utjecajima pojedinih sekti. Cak stovise, on i njegova supruga zive ucenje Gite. Ovu knjigu smatram lako razumljivom i poticajnom, ne samo za zapadnjacki urn, vee i za svakoga tko se zeli upoznati stirn nacelima, a da se pri tom ne dovede u zabunu. Autor je na krasan nacin sacuvao znacenje i poruku stihova i predstavio ih jednostavnim, lako citljivim i razumljivim jezikom. Jackje izuzetno dobro obradio cak i najslozenije dijelove teksta. Ova Bhagavadgitii zaista je dostojna da se Citatelj moze u nju pouzdati i cijeniti je.

- Ram Prasad, upravitelj americkog drustva 'American Gita Society'

Kao da sam plovio kroz nju ...Ona mi je upotpunila cjelokupnu sliku, narocito u onim dijelovima gdje su prije bile praznine i nedostajali dijelovi.

-1. Narain, upravitelj drustva 'Association ofGraduate Education'

Nije ni pretjerano tajnovita niti preopsima, vee je postignuta prava ravnoteza. Ni jedna recenica nije previse, ali niti jedna ne nedostaje - na primjer, dugacko i dojmljivo poglavlje 0 meditaciji pravo je savrsenstvo.

- S. M. Nanjundaya, ravnatelj Sveucilista

avo tumacenje Gite zaokupit ce pozomost citatelja od prve do posljednje stranice.

- Anil Kumar, sveucilisni profesor

Velicanstveno. Izuzetno si dobro obavio taj posao. - S. Raghavan, urednik

predavac na temu Bhagavadgite na medunarodnoj razini

avo je izuzetna knjiga koja je istinski djelovala na moju svijest tijekom zadnjih nekoliko dana dok sam ju citao. Zahvaljujem ti sto si ovu poruku snaznije unio u moj fivot. U njoj je skrivena tajna. Carobna je to knjiga

- Glen Hovemann, nakladnik, Dawn Publications

Ovo djelo-svim sr.cem tposveCujem Sri Sa#i/J,ya Sai Bahi

,..

Ovaj znak na sanskrtu predstavlja om, prvobitni zvuk koji se pojavio u univerzumu , temeljni zvuk od kojeg su nastali svi ostali zvukovi. 01'J'l se nalazi na svakom mjestu, u svakom umu i sreu.

Cesto se izgovara kao ADM, obicno ga mozete cuti kao zvuk pracen dahom, a u svijesti kao i ustima izgovara se kao 'Omrn ... '. Kratka tisina koja slijedi na kraju jednako je vazna kao i sam zvuk.

Kaze se da izgovaranje svetog sloga om uz istodobno promisljanje o tajanstvenom znaku koji ga predstavlja , pomaze da se stisaju cak i valovi zaglusne snage.

s;o\mRZAJ: ZAHVA L:E xi

PREDGOVORIZDAAe A xv UVODNA RIJEQ xvii PREDGOV0R xxiii

DIO I I Spoznaja istinskoga unutarnjeg Sebstva i nesebicno djelovanje

POOLAVUE 1 3 Arjunina tjeskoba (arjuna visadayoga)

POOLAVUE 2 II Put znanja (sa1}khyayoga)

POOLAVUE 3 2.7 Put djelovanja (karmayoga)

POOLAVUE 4 39 Kako objediniti znanje, djelovanje i odrieanje

(jnana - karma - samnyiisayoga)

POOLAVUE 5 49 Promisljanje 0 eilju (sa1'J'lnyasayoga)

POOLAVUE 6 57 Kako ukrotiti urn i osjetila (dhyanayoga)

DIO II 65 Prava priroda Boga

POOLAVUE 7 67 I spoznaja i iskustvo Boga (jnana-vijnanayoga)

POOLAVUE 8 75 Neunistivi Bog (aksara brahmayoga)

POOLAVUE 9 83 Kraljevsko znanje i tajna nad tajnama

(rajavidya - riijaguhyayogai

paOLAVUE 10 91 Bozanske velicanstvenosti (vibhtuiyogay

paOLAVUE II 99 Kozmicka vizija ivisvarilpa darsanayogay

POOLAVUE 12 107 Put ljubavi (bhaktiyoga)

DIO III III Kako sada ostvariti oslobodenje

paOLAVUE 13 II3 Polje i njegov Znalac: razlike izmedu materije i Duha

(Hetra ksetrajiiavlbhagayogay

paOLAVUE 14 123 Kako nadvladati tri sile prirode

(gunatraya vibhagayoga)

/ paOLAVUE 15 12.9 Posvecenost vrhovnom Sebstvu (purusottamayogay

paOLAVUE 16 135 Dvije sudbine: bozanska i demonska (daiva - iisura sampad vibhagayoga)

paOLAVUE 17 141 Put trostruke vjere

(Sraddhii traya vibhagayoga)

paOLAVUE 18 149 Oslobodenje uz pomoc znanja, djelovanja i ljubavi

(moksa samnyiisayoga)

POGOVOR 167 ZAVRSNA RUEe 169

OAUTORU 177

Bhagavadgitii predstavlja opce znanje koje su stoljecima prenosile brojne ruke i umovi. Ova verzija moj je rad i ja sam za nju odgovoran. Dok sam je pisao, crpio sam podatke iz preko trideset tumacenja Gite, bogatih raznim vizijama. (vidi Bibliografiju) Neka od njih bila su mi od izuzetne pornoci.

Klasicno izdanje Penguina Bhagavad Gita autora Juana Mascaro bilo je moje upoznavanje s Gitom jo~ davne 1975. godine. Nekoliko godina kasnije pruzila mi se prilika procitati knjigu Gitiiviihini: The Divine Gospel' - bozansko evandelje. U Indiji postoje razliciti nacini pisanja toga naslova. Autor ove Gite je Bhagavan Sri Sathya Sai Baba. Mojoj gladnoj dusi to je bila hrana i do danas ostaje moj glavni poticaj.

Nekoliko godina kasnije dobivam knjigu s komentarima u izdanju organizacije Ramakrishna, autora Svamija Chidbhavanande. To je knjiga od 1008 stranica pod jednostavnim nazivom The Bhagavad Gita. Godinama je lezala na mojoj polici tiho me pozivajuci, ali sarno sam povremeno otvarao njezine stranice, da bi

xi

xii BHAGAVADGITA

kasnije one postale moj najvazniji izvor podataka . Proslo je jos nekoliko godina dok nisam donie konacnu odluku

da napisem ovu knjigu, a tada se pokrenula i Providnost. U kratkom vremenu dobio sam jos nekoliko knjiga: M. K. Ghandi Interprets the Bhagavadgita (M. K. Ghandi tumaci Bhagavadgitu) Ova knjiga je osobito dirljivajer je Ghandi vrlo otvoreno zivio ta nacela pred ocima javnosti. To je jednostavno dzepno izdanje Gite, privatno izdano (izdavac nepoznat) s Novog Zelanda, pod nazivom Bhagavad Gitii. Zatim je tu malena, dobro napisana Bhagavad-Gita: The Song of God, u prijevodu Svamija Prabhavanande i Christophera Isherwooda. Uvodnu rijec je napisao Aldous Huxley.

I na kraju, u pravom trenutku pojavila su se cetiri pozitivna utega: 736 stranica komentara Srimad Tattvavivecani autora Jayadayala Goyandka, komplet od osamnaest tomova komentara o Giti, autora Svamija Chinmayanande i komplet od tri toma jasnih ucenja pod nazivom The Bhagavad Gita for Daily Living koji je objavljen u Sjedinjenim Americkim Drzavama, autora Eknatha Easwarana te konacno 685 stranica komentara na dzepno izdanje Gite koje je gore spomenuto pod naslovom Message of the Lord, takoder u izdanju nepoznatog nakladnika s Novog Zelanda.

Postoje i druge prekrasne knjige 0 Giti koje su se pojavile u pravom trenutku i dale svoj doprinos, ali razlog zbog kojeg navodim sarno ove je taj sto su mi one bile u krilu i posvuda oko mene, vise ad godine dana a iz njih su proizasle moje biljeske, iz kojih je na kraju nastala i ova knjiga. Covjek postane privrzen onorne sro mu se tako dugo vremena nalazi u krilu.

Uz navedene knjige, odredeni su pojedinci velikodusno posluzili kao savjetnici i osobe koje su glasno izrazavale svoja misljenja tijekom nastajanja ove knjige. Zelio bih zahvaliti uvazenim clanovima skupova na kojima je uvodno predstavljena, kako u Sjedinjenim Drzavama tako i u Indiji, na njihovim brojnim primjedbama koje su mi mnogo pornogle te na zamislima koje su se odnosile na uredivacki dio posla: Robertu Ahemu, Steveu Hawleyu, Glenn Hovemann, M. Nanjundaiyau, Jagdis Narainu, V. K. Narasimhanu, V. Panditu, S. Raghavanu, K. V. Sundar Rajanu. N.

ZAHVALE xiii

S. Venkatesh Varanu. Laurie Viera i G. Venkataramanu.

Ja sam, kao i uvijek, zahvalan Louise, mojoj voljenoj supruzi koja mi je darovana da me uci i voli u ovom zivotu. Zajednicki dijelimo radosti Gite od dana kad smo ju zajedno otkrili na vrhovima planine u Ootikamundu u jugozapadnoj Indiji. 'Sisyas te ham.. . .

Zahvalan sam Sathya Sai Babi koji ne sarno da je napisao poticajno djelo Giuiviihini koju sam vee spomenuo, vee je potaknuo izvomu Bhagavadgitu i do danas ju zivi do savrsenstva i na taj nacin nepopustljivo poucava primjerom i izravnim iskustvom svakodnevno tim istim tajnama tisuce 'Arjuna' koji dolaze u Njegov asram Prasanthi Nilayam, Boraviste najviseg mira. Bez Njega u rneni, ni jedna rijec ne bi bila napisana .

Kad je umro Mahatma Gandhi poznat kao 'velika dusa', indijski voda koji je nenasilnim metodama oslobodio svoju zemlju od britanske vladavine - snimljena je, danas svima dobro poznata fotografija, na kojoj su se nalazili svi predmeti sto ih je posjedovao: obican komad bijeloga pamucnog platna koji je koristio kao odjecu, njegove naocale, sandale i njegov prilicno istroseni primjerak Bhagavadgite. To je bila knjiga koju je svakoga dana uzimao u ruke i citao, koja mu je predstavljala izvor trajnog nadahnuca.

Gitu danas svakodnevno citaju milijuni ljudi u Indiji, ajednako tako i sirom svijeta, ona je nasla svoje mjesto u domovima stotina milijuna ljudi i mnogi ju smatraju najboljim izvorom duhovnih ucenja u svijetu.

Kad nam je Jack Hawley ponudio ovu izuzetnu verziju u prozi, koja prica pricu tako jasno i lijepo, svi su u naso] nakladnickoj kuci osjecali da namje poklonjen veliki dar. Smatramo se blagoslovljenima sto taj dar mozemo objaviti i podijeliti s ostalim svijetom.

xv

xvi BHAGA VADGITA

Na ovim je stranicama zabiljezena beskrajna mudrost i poticaj. Gila se dokazala stotinama generacija kao jedan od najvecih darova sto su ikad bili poklonjeni covjecanstvu, jedan od najvecih svetih tekstova koji je ikad napi san.

Procitajte ju cijelu, kao velic anstvenu pncu ispunjenu uzvisen im ucenjem, IIi napro sto dopu stite da se sarna otvori na bilo kojoj stranici i procitajte rijeci, razmislite 0 njima i primijenite ih u zivotu, kako bi prerasle u vase zivotno iskustvo.

Ona je i vise od knj ige, viSe od bilo kakvih zapisa koje je zabiljezio neki smrtnik, bio on muskarac iii zena. Ona je bozansko otkrice, ispunjeno rijecima koje je izgovorila velika, prosvijetljena . dusa - a te vas rijeci mogu dovesti do vecega zivotnog isku stva, cak i do samog prosvjetljenja.

Marc Allen New World Library

ZASTO BHAGAVADGITA?

'Drevna, ali neobicno bliska i poznata ...

Gila je spjev, misticna pjesma 0 zivotu, smrti.Ijubavi i duznosti koju su nam ostavili ljudi naseljeni uz rijecne doline u jugoistocnoj Aziji i ondje razvili profinjenu kulturu prije mnogo tisuca - a vrlo vjerojatno i prije dvadeset tisuca godina. To je knjizica debela centimetar i pol , a predstavlja sredi snji dio petnaest centimetara debelog spjeva, Mahabhiirata, remek djela knjizevnosti, koja govori o vrhuncima i dubinama Ijudske duse.

Bhagavadgitii u sebi cuva unutamju sri Indije, moralna i duhovna nacela koja se mogu pronaci u najranijim tekstovima ove drevne zemlje. Za jedno od njih, Rgvedu, tvrdi se da je najstariji zapi sani tekst covjecanstval Stoga, procitati Bhagavadgitu znaci posegnuti daleko u proslost, a ipak, nakon sto sam se snasao u tim zapletenim poukama, poceo sam osjecati da su mi bliske i poznate. Kao da me je neka sila napokon uspjela uzeti za ruku i povesti ne tako mimim i tihim putom do vaznih i znacajnih istina, kao da je meni - jednom pretjerano svijetu okrenutom poslovnom covjeku sa Zapada, koji sada zivi iza izblijedjelih, u bijelo olicenih zidova

xvii

xviii BHAGAVADGTTA

jednog asrama na jugu Indije - konacno dopu~teno da steknem uvid u najdublje tajne Covjecanstva.

Ovaj drevni sveti tekst ne govori 0 povlacenju iz zivota kak~ bi se meditiralo u nekoj spilji daleko od ostalog svijeta, kao sto bi neki od vas mogli ocekivati. Vise se radi 0 prirucniku koji ce vas jos vise pribliziti duhovnosti, vodicu koji ce yam pomoci da da~as zivite zivot koji ce biti prozet duhovnoscu - koji ce imati vise smisla i biti ispunjeniji cak iako sve to vrijeme ostanete potpuno aktivni u svjetovnom smislu. Gitii u velikoj mjeri savjetuje kako ukloniti tu~u i bol iz zivota i na taj nacin postici zadovoljstvo i smirenost, sto je prekrasan cilj. I jos vise od toga, ona govori 0 apsolutno najvee~~ nagradi koju je moguce osvojiti: 0 oslobodenju . i samospozn~JI tijekom ovog zivota. Ona ne predstavlja sarno zahtjev za raskosnim stvarima, ona predstavlja detaljnu kartu koja ce dovesti do blaga. T~ je prirucnik koji pokazuje kako zivjeti na visoj razini, ~ivotom ~?JI ce nam prufiti vise zadovoljstva sada i ovdje, u teskim I hremenitim trenucima danasnjice.

Gitii govori i 0 tome kako umrijeti i 0 tome sto se dogada nakon smrti.

Ook sam proucavao Gitu, cesto sam se nasao posve zaokupljen ovim drevnim tekstom, ipak primjerenim i nasem vremenu, pa sam pazljivo radio na svakom od 700 stihova - sloka. jednom po jednom. To sam nazvao 'prolazenjern'. No ta setnja uopce nije bila lagana. Poruka koju nosi Giti: puna je rnisaonih, ponekad i zagonetnih duhovnih koncepata. Mnogi od pomnih prijevoda, koje su napravili duhovni znalci i namijenili ih drugim autoritetima na duhovnom podrucju, savrseni su do bola. Sanskrt, drevni jezik kojim je zapisana Gitii sadrfi tocno odredene pojmove za duhovne i filozofske pristupe koji. kad se prevedu na engleski jezik, mogu zvucati pretjeran? safeti _ kao ~to je to nekad bio slucaj s telegramima koji su se placali prema broju rijeci . Zbog ustede bi njihov sadrzaj cesto bio ~vakav: "~tiz~m utorak podne cekaj". Nedostaju vazne pojedinosti, cesto Je bilo nemoguce dokuciti sto je stvarno receno,

Zelio sam razumjeti knjigu na nacin koji ce najizravnije moci odgovoriti na moje svakodnevne borbe i prilike u kojima se zaticern,

UVOD xix

i zato sam usvojio nacin rada da koristeci svoju vjestinu, rasporedim pet iii sest prijevoda Gite po pisacern stolu i krilu, praveci biljeske na rnarginama, medusobno ih usporedujuci, a nakon toga ispisujuci vlastitu sintezu svakog stiha suvremenim americko-engleskim jezikom. To mi je pomoglo da razvijem nesmetani tijek misli, a da pri tom ne pravim prekide citanjem svih rijeci kako bih objasnio znacenje nekih od zakljucaka do kojih jebilo tesko doci, Na kraju sam zavrsio proucavajuci otprilike tridesetak razlicitih verzija, od kojih su mnoge imale vise od 1000 stranica, a neke od njih su imale dva iii tri toma (jedna ih je imala cak sedamnaest).

To nije bilo tako tesko iii znanstveno kao ~to to mozda izgleda jer sam tijekom godina vee razvio vezu s Gitom. lako je moje kultumo porijeklo (bio sam prakticar na podrucju konzultacija u vezi s organizacijama iz Kalifornije, u koju sam dosao nakon mnogo godina rada u New Yorku) vrlo daleko od indijskog, za mene su pouke iz Gite bile stvame i bliske. Tijekom dvanaest godina moja supruga Louise i ja zivjeli smo sest mjeseci svake godine u duhovnoj zajednici u ruralnom podrucju Indije gdje kultumo naslijede Gite jos uvijek predstavlja znacajan dio svakodnevnog zivota. Stoga sam mogao provjeravati i preispitivati ta ucenja na zivotnim iskusenjima koja sam ondje prozivljavao.

Na kraju svakog dana svoje bih biljeske procitao Louise, kojaje takoder zavoljela to veliko djelo, kako bih provjerio ima Ii za nekoga drugog zainteresiranog Zapadnjaka srnisla ono, ~to sam zabiljezio tijekom dana. Radovali smo se tim vecernjirn sastancima i sto smo bolje upoznavali Gitu, jos smo joj se vise divili i vjerovali u nju.

Skidajuci prasinu s dragulja mudrosti pohranjenih u Giti i nizuCi ih na ogrlicu, nas se svakodnevni zivot promijenio, postao je ljepsi (a mozda je nase uranjanje u Gitu spasilo zivot Louise, ~to cu objasniti kasnije u Pogovoru.) Javlja se odredena vrsta poniznosti koja nastaje kad se ponovno otkriju ovi stari biseri koji su dotakli nebrojene milijune dusa tijekom mnogih tisuca godina. Javlja se i strahopostovanje kad se uvjerite kako su slicni poteskocama danasnjeg svijeta.

Metafora koju sam upotrijebio, 'prolazenje', sadrzavala je

xxi xx BHAGA vADGITA

u sebi mnogo vise nego sto sam mogao predvidjeti. U pocetku je ona predstavljala sarno prikladan pojam koji je znacio nacin citanja. Ali, kako je posao napredovao, moja je zadaca postajala sve jasnija, ovo jetrebala biti potpuno drukcija vrsta Gite. Tradicionalni nacin prenosenja drevnih istina jest predstaviti ih u obliku kratkih ucenja, koja ce nalikovati aforizmu (kao sto je to slucaj s telegramom koji se placa po broju rijeci), a nakon toga objasniti ih 'kornentarom' na nekoliko stranica.

Za danasnje prilike, takav je nacin neprikladan. avo treba biti zanimljivija Gitd, prikladnija Gitii, koju ce se moci citati od korica do korica bez vracanja na prethodno procitane stranice da bi se prisjetiIi nekih rijeci, bez trazenja rijeci u prirucnicima kako bi se otkrilo sto nesto zaista znaci, Ova Gitii treba stajati na vlastitim nogama, bez icije pomoci. Sve sto morate uciniti jest odvojiti malo vremena, prosetati kroz nju od pocetka do kraja i uzivati u toj setnji.

Zbog toga sam se joil vise upustio u vjestinu zongliranja s jos vecim brojem knjiga i prirucnika, osiguravajuci na kraju nesmetanu setnju, a Louise ce rnoci s lakocom slusati, s punim razumijevanjem. Morao sam ponoviti znacenje nepoznatih rijeci i nekoliko puta preoblikovati objasnjenje pojedinih pojmova koji se koriste u Giti posve drukcije nego sto ih koriste Zapadnjaci (na primjer, definicija pojma stvarnosti), Odlucio sam ponoviti ta objasnjenja kao dodatak iIi u zagradama, kako bi citanje moglo teci nesmetano.

"Jasnoca i citkost" postale su mojom mantrom kako je rad napredovao, ali jednako tako sam trebao sprijeciti da to ne preraste u jos jednu zanimljivu pomozi-si-sam knjigu - vee da zadrfi svoju posebnu energiju i ostane Gita u svojoj punoj snazi, neoslabljena. Rukopis sam dao na citanje nekolicini poznavatelja sanskrta i Gite, ukljucujuci i prijatelje profesore koji se nisu ustrucavali dati svoju kritiku. Neki su u cudu podigli obrvu ("samo za Zapadnjake?"), ali nakon sto su se upustiIi u citanje rukopisa, svima se svidio i dali su brojne prijedloge. Neki od njih su priznali da su i sami mnogo naucili tijekom citanja, Ni jedan od njih nije smatrao cesto koristene napomene pretjeranim ponavljanjem. Istina je da Krsna, bozanski lik koji se javlja u Giti, ponovno izrazava iste istine uvijek iznova

UVOD

u razlicitim kontekstima i u vezi s razlicitim pojmovima - kao sto majka uvijek iznova ponavlja djetetu ono sto ga zeli nauciti,

Tako je knjiga nastajala. Na taj sasvim prirodan nacin polagano se ostvarivala ova nova verzija Bhagavadgite - sazeta, ali snazna knjiga koja priziva drevne, ali na cudan nacin bliske i poznate zamisli u nas zivot i pruza nam novo razumijevanje drevnih istina.

JAH Prasanthi Nilayam Manhattan Beach

Sijecanj 2001.godine

BEZVREMENA, CISTA ISTINA

'Gitu morate citati srcem.'

Citanje Bhagavadgite je poput laganog ljuljuskanja naprijed i natrag, od glave do srca, ad svjetovnog do duhovnog, ono povezuje steceno znanje i njegovu primjenu u danasnjern svakadnevnom zivotu i svijetu. U tom ljuljanju ad covjecnosti do bozanskosti lezi tajna pradoma snaga mudrosti Gite, njezina sposobnost da nas uzdigne i pokrene.

Godina je 3141. prije Krista. Arjuna, cijenjeni prine i ratnik na vrhuneu svoje mocl, najveei covjek od akcije svoga vremena, sprema 58 krenuti u bitku. To je pravedna borba kojom ce ponovno osvojiti kraljevstvo koje mu po svim pravima pripada. Cijeli svoj zivot on je bio odvafan, uspijevao je u svemu ~to je poduzimao, poznat po podvizima u bltkama. Ali sada, u predvecerje najveeeg sukoba u njegovoj karijeri dogada se nesto neobicno. Ruke mu poeinju drhtati. Arjuna je ,u svojoj veltcanstvenej ratnoj kociji u koju su

.xxiii

xxiv BHAGAVADGITA

upregnuta cetiri bijela konja. Vozac kocije j~ Arj~ni.n najbolji prijatelj iz djetinjstva, KrsQa, avatar, u.t~elov~e~Je Boga na zemlji. Arjuna, koji zapravo ne ra~~mIJe KrsQ~nu bozanskost naredio mu je da odveze koclJu na sredmu cistine na kojo] ce uskoro zapoceti velika bitka, Protivnicke vojske okupile su se svaka na svojoj strani. To je epski prizor: dva usamljena lika smjeStena izmedu legija dobra i zla, mnostvo vojnika, satorl, .ogn~~sta na kojima se kuha, konji koji njiste, zastave koje vijore .n~ ranom poslijepodnevnom povjetarcu, vreva, zvukovi I mirisi skore borbe ispunjavaju zrak, Arjuna promatra protivnicke snage, pogled ~u .se zaustavlja na nekadasnjim prijateljima, uvazemm stricevima, uciteljima koji su ga podueavali vojni~ vjestinama. Svi se odvazno pripremaju za medusobm sukob. On iznenada zapada u krizu, pocinje tesko disati i upitnim pogledom promatra KrSQu.

CitajuCi Gitu, pocinjemo bolje razumijevati zivot i promatrati ga kao unutamju bitku, borbu za urn. sree, tije~o i d~h. Ne.~a g~es~e, to je borba koja traje cijeli zivot. Ucimo da nasi pravrneprijatelji msu izvan nas vee u nama: to su nase vlastite zelje, ljutnja i pohlepa. To je ono sto'sve otezava. Ti glavni neprijatelji~d~zili s~ sna~e i postali tako mocnirnada ih je nemoguce nadvladati.MI gubimo bitku,

Gitii hrabro objavljuje da je duhovnost jedini nacin da se postigne pobjeda. Okrenite se prema sebi, u~ue.uje nas, uzdignite se. Nemojte traziti dalje od istinskog Sebstva koje Je u vama.

Sjedeci u kociji usred bojnog polja, princ Arjuna, kojeg je zahvatila slabost, jedva cujnim glasom pita: "ZaSto ja ovo cinim Krina? Zivot je tako okrutan, tako zahtjevan, ne znam'im~~ Ii viSe dovoljno sreanosti za borbu," Njegove su oCi ispunjene suzama, koljena mu klecaju i on se jos dublje spusti u sjedalo koeije. "Voljeni prijatelju," kaze on, ''molim te reci mi - 0 cemu se ovdje radi?"

PREDGOVOR xxv

Poput vode koja se prociscava polagano se probijajuCi kroz slojeve zemlje i izvire na povrsinu svjeza i cista, tako se i vazne zamisli, koje se provlace kroz piescane sIojeve vremena, postupno prociste i pretvaraju u cistu istinu. Iako ih razliciti Ijudi izrazavaju na razlicite nacine u razno vrijeme, te su istine poznate covjecanstvu vee stoljecima, tisucljecima. Iako sve Ijudske rase i povijesna razdoblja imaju vlastiti pristup Bogu, svi oni priznaju Boga, istinu i dobrotu. Sve vece religije i fiIozofski sustavi gotovo se potpuno slazu s tim temeljnim postavkama.

Bhagavadgitii je jedan od nairanijih, najjasnijih i najrazumljivijih tumaca tih vjecnih istina. U Giti Bog dolazi svom prijatelju covjeku usred okrutnog rata i pazljivo mu izlaze zakone i nacela koji upravljaju Ijudskimzivotom.

Vidimo Arjunu na bojnom polju, velicanstvenog ratnika, pognutog, mislima opterecenog, oci mu sjaje, moleeivo trazi da mu se objasni smisao zivota. KrSQa,posve smiren, odgovara mu : "0, zar ti zaista zelis znati?" Nakon toga, u sljedecih dvadeset minuta, Arjuna dobiva odgovor _ izravno s izvora!

Osamnaest poglavlja Gite moze se podijeliti u tri ejeline. Prvih sest poglavlja uglavnomje usredoroceno na spoznaju istinskog Sebstva i u skIadu s tirn, na potrebu za djelotvornim provodenjem nasih svjetovnih duznosti za dobrobit drustva, SIjedeCih sest poglavlja usredotoeeno je na pravu prirodu Boga i duboku Ijubav spram Njega koja izvire iz bliskog poznanstva s Njim. Zadnjih sest poglavlja pruzaju odredenu spoznaju i mudrost za ostvarenje same svrhe postojanja, to jest da se osIobodimoneizbjezne boli i tuge koje nam donosi zivot ida se na kraju sjedinimo s tim Bogom, sa samom bozanskoscu.

Sve te zamisli imaju izuzetnu velicinu i snagu s brojnim istancanostima i nijansama misljenja. Krs1)a nam predstavlja svaku od tih velikih ideja postupno, dio po dio, poglavlje za poglavljem, sve dok cjelokupna sIika ne postane jasno vidljiva.

xxvi BHAGA VADGlTA

Zamislite! Covjek s kojim bi se svatko od nas mogao poistovjetiti, najednom se nasao u strasnom skripcu, nalazi se na raskrizju, doveden do toga da je pao na koljena pod velikim pritiscima i slozenoscu zivota, say potresen pokusava pronaci izlaz. A njegov najbolji prijatelj, utjelovljenje Boga, uzima ga za ruku i vodi sve dok ne dode do odgovora - objaSnjavajuci mu korak po korak najzagonetnije tajne svih vremena.

Prolazak kroz Gitu vjerojatno necebiti bez prepreka. Neke rijeci nije moguce izgovoriti, a neke ideje su nam toliko nove ili razlicite u odnosu na nasu Zapadnu kulturu da bismo ih mogli propustiti, iii ~to bi bilo jo~ stra~nije, zanemariti. Primjeriee pojam iitmana, bozanskosti u nama, moze se Zapadnjacima ciniti cudnim ("Ja da sam Bog?") sve dok se iitmana ne pocne razumijevati kao verziju duse, Pojmovi 0 nevezanosti i predanosti predstavljaju anatemu za vecinu Zapadnjaka. Za neke je koneept utjelovljenja Boga, avatara nepojmljiv, a drugima je on prihvatljiv sarno ako i oni slucajno tako poimaju Boga koji nastanjuje tijelo.

Na pocetku price vecina ce se citatelja sloziti s Arjuninim osjecajima koji se protive ratnom sukobu, koji ce nas dovesti do malodusnosti kad mu Krsna, naizgled odobravajuCi rat, govori da krene u bitku i bori se! Zaprep~tenje se pocinje smanjivati nakon ~to postupno naucimo da se ovdje ne radi 0 tomu jesmo li za rat iii protiv njega, niti 0 tomu da nekoga pogubimo iii da budemo pogubljeni, vee se radi 0 tomu da zivimo u skladu sa svojom unutarnjom istinom i obavljamo svoje duznosti. Neprestano se moramo podsjecati da se radi 0 bitki koja se koristi kao metafora, da se bitka odvija u svakom od nas i trajat cei dalje cijeli zivot.

Nailazit cemo i na druge prepreke. Mnoge od rijeci koje se izvomo koriste na sanskrtu imaju viSestruko znacenje (kao na primjer karma), dok se neki od pojmova mogu smatrati nepopulamima za nase vrijeme (kao sto su poZrtvovnost. duinost i cistoca) . Vjerojatno ce ih biti jos,

Smisao je taj da pokusarno ustrajati kako nas nista ne bi odvratilo, iii da nesto ~to je navedeno u Giti prerano ne odbacimo.

PREDGOVOR xxvii

Ove su istine. n~~zivje~e vrijeme koje ih je brusilo i ono sto je ~reos~lo ~a~lvlJuJuce je cisto i prakticno. Ovo je snazno djelo ispunjeno istmom koja nadilazi sve utjeeaje intelekta. .. Git~ ~orate Cita~i sreem. Raspolozenje koje ce vas preplaviti tijekom citanja ornogucit ce da vase putovanje kroz ovaj drevni tekst prote~e glatko. Budite sto otvoreniji, spremniji na prihvacanje, OdloZlt~ na neko vrijeme nelagodu i sumnjicavost na polieu. Pokusajte s~ suzd~ati od nepromisljenih prosudbi, budite strpljiviji s n~po~natlI~ nacinom koristenja poznatih rijeci, Dopustite da novi pnstup jedinstva i bozanskosti ude u vas i prosiri vase vidike te d~v~de. do n?vog nacina razmisljanja i postojanja. Pazljivo ju

~~oc~taJte 1 budite spremni zastati usput i promisliti 0 pojedinim rijecima, Dopustite da vas tekst ispuni, da vas prozme. U ovakvom nacinu citanja krije se velika carolija. . ~ar~lija se krije u opcem pristupu Citatelja. Ovakav pristup p~~vaeanJa.upravo predstavlja nacin na koji nas Gitii potice da zlVlmo..To je sta~je u~a koje je od neproejenjive vrijednosti i koje nas vodi do ~retmJe~ zivotal Nakon sto usvojimo to drevno ucenje u to~ dU~u , nJego:a izuzetno vrijedna poruka pocinje se kap po kap ulijevati u .nas~ bice, poticuci i prozimajuci svaku nasu misao i djelo. Ona p~staJe ~1O. nas, ami dio nje. Na taj nacin citanje Gite postaje

stvar~llm ~ozl:lJavanjem dubokih istina koje ona donosi. Citajuci je na taj nacin rru postajemo sama Gitii !

. Git~. se, na.kraj~ krajeva, ne odnosi na teologiju iii na religiju to ~.e p~zlJa . :0 je umverzalna ljubavna pjesma koju Bog pjeva svom

~~Jat~lJ~ ~o:Jeku. Ne moze se ograniciti niti na jednu rasu. Gitii lZJ~v~JuJe istme 0 srfi onoga u ~to mi vee vjerujemo, sarno sto ona te istme cini jasniji~a, tako da ih mozemo istog trenutka primijeniti u svakodnevnom ZlVOtU. Te istine namijenjene su nasern sreu a ne samo nasoj glavi. '

G~tii je vi~e od knjige, vise od pukih rijeci iii pristupa. U njoj se nalazi na.teuplJena skrivena snaga. Citati Gitu znacibiti potaknut u pr~:om s~slu te rijeci: biti 'potaknut' da se udabne drevni, a ipak uvijek nov1 dab duhovne energije.

xxviii

Sada se i mi nalazimo na tom nekadaSnjem, a ipak cudesno suvremenom bojnom polju kako bismobili KrSQinoga velikog ucenja, I mi smo nam je da budemo upuceni u tajne, Promatramo i slusamo samoga Gospoda, koji se s lakocom krece od ushita do prakticnosti, usadujuci nam najdublje i pouke. I mi prolazimo kroz ispunjene odgovore na pitanja koja nas naj vise muce i koja su najvainija za covjecanstvo danasnjice.

BH AGAVADGTTA

svjedoci ovdje, dopusteno

najuzvisenije Bozje jasne, Ijubavlju

Dio I

ARJUNINA TJESKOBA arjuna viiiidayoga

Zasto bih se upustio u krvavi rat ? .... Smrt bi za mene bila bolje rjeienjel

Ocima koje ne vide, slijepi stari kralj Dhrtarastra trepnuo je nekoliko puta tijekom obracanja svom ministru Sanjayi. Uznemirio se i procistio grlo. "Reci rni, Sanjaya, sto se dogada na posvecenom bojistu na kojem su se mocne vojske moga sina Duryodhane i njegovog rodaka Arjune okupile spremne za bitku?"

Starac je znao da je odluka njegovog sina Duryodhane da krene u rat, pogresna. On je znao da je prosudba mladoga kralja bila zasjenjena njegovom ljubomorom i mrZnjom prema rodaku. Starac je osjecao silnu dusevnu bol koju mu je uzrokovala njegova savjest, ali nista nije rekao kad je njegov sin prevario Arjuninu obitelj oduzirnajuci im kraljevstvo koje im je po svim pravima pripadalo, a nakon toga je odbio njihov zahtjev da im prepusti barem djelic zemlje kojaje ionako bila njihova . Starac je i dalje zagonetno sutio i onda kad je njegov sin javno ponizio Arjuninu zenu i cijelu njegovu obitelj naredivsi svom stitonosi dajoj pokusa

3

I

BHAGAVADGITA ARJUNINA TJESKOBA4

svuci odjecu. On nije osudio taj gnusan pokusaj svoga sina da smakne cjelokupnu Arjuninu obitelj . Niti je taj starac pokusao promijeniti urn svoga sina nakon sto je mladi kralj podrugljivo ismijao sve nedavne pokusaje Arjunine obitelji da pregovaraju 0 miru.

Zaista, taj starac je bio toliko zaokupljen nerazumnim podrza vanjem svoga sina da ni eticki ni duhovni osjecaji nisu mogli pronaci svoj put do njegova srca. Sve dobre i ispravne prosudbe bile su izgubljene. Nepravedan i pogresno poveden rat tek sto nije zapoceo, i premda je on bio jedina osoba koja je u tom trenutku mogla sprijeciti neumoljiv pokolj, nije ni pomislio uciniti to.

:l Ministru Sanjayi , zahvaljujuci njegovom postenju i karakteru , privremeno su bile darovane joginske moci, kako bi mogao vidjeti i cuti sto se dogada na udaljenom bojnom polju (Sanjaya znaci "pobjednik nad samim sobom"). Smirenim glasom odgovorio je na pitanje koje mu je stari kralj postavio : "Tvoj sin, kralj Duryodhana, sada po prvi puta gleda protivnicku vojsku princa Arjune koja se postrojila spremna za bitku. To je ocito bilo opasnije od onoga sto je Duryodhana ocekivao i zbog toga je postao uznemiren. Tvoj se sin okrenuo prema svojoj vojsci kao da nesto ili nekoga trazi, Gotovo djetinjast u svom ponasanju, on pronalazi Dronu, svoga starog ucitelja strelicarstva, medu mnostvom i hitro mu prilazi."

Sanjaya se zaustavlja i saginje se k starcu. "Zasto je tvoj sin otrcao do svoga nekadasnjeg ucitelja? Mozda mu se poljuljalo samopouzdanje iIi ga muci vlastita savjest."

Stari kralj nije odmah reagirao na ono sto je CUO, a to je Sanjayi bilo dokaz da je duh toga starca bio jednako tako zloslutan kao i duh njegova sina, Sanjaya je nastavio s opisivanjem prizora na udaljenom bojistu: "Tvoj sin, kao da rijecima siba postovanja vrijednog ucitelja, gotovo

podrugljivo izgovara: 'Dakle, Orona, pogledaj vojsku koju predvodi tvoj nadareni ucenik Arjuna. Zasto si ga prihvatio za svog ucenika i poucio ga ratnim vjestinama?' Postavljeno pitanje u sebi krije porugu, dajuci naslutiti daje prije mnogo godina Orona ucinio pogresku poucavajuci toga princa koji je sada postao njegov neprijatelj."

Sanjaya je negodujuci zamahnuo glavom: "Nitko se nikada ne bi smio na takav nacin obracati svom uCitelju, to sarno otkriva da je tvoj sin postao nervozan. "

Ne cekajuc! reakciju staroga kralja, Sanjaya je nastavio 4-6 govoriti, sam za sebe:"Tvoj sin sada nabraja imena, jedno po jedno, uvazenih voda u Arjuninoj protivnickoj vojsci, od kojih su neki takoder bili Dronini ucenici . On istice, dok izgovara, svako pojedino ime na taj nacin neizravno, ali ipak ocito osuduje svoga bivseg ucitelja za ogromnu snagu kojom raspolaze protivnicka vojska."

"Sada je tvoj sin shvatio da je prekoracio granice i okrece 7-8 se vodama na svojoj strani kako bi njih poslusao, Na celo popisa stavlja svoga ucitelja, Dronu, sto jasno pokazuje da se prema njemu nastoji ophoditi pokroviteljski. Dok tvoj sin nastavlja govoriti, vojskovodama koji stoje u njegovoj blizini postaje nelagodno, dok on s velikom pozornoscu pocinje izgovarati njihova imena."

Sanjaya je pricekao trenutak, kao da nastavlja promatrati !)-IO prizor na udaljenom bojistu, a nakon toga nastavlja govoriti. "Osjetivsi nelagodu svojih vojskovoda, tvoj sin odjednom prekida s prozivkom. 'Mi na nasoj strani imamo velik broj junaka,' kaze, 'koji su spremni poloziti svoje zivote za mene. ' Ali jos jednom, njegove rijeci nisu u skladu s njegovim ponasanjem. U njegovom se glasu osjeca usiljeno hvalisanje i nije potpuno jasno je li on to ponizava vlastitu vojsku ili vojsku svoga protivnika. Cini se kao da tvoj sin i ne znajuci sam sebi prorice propast, a samim tim i nasim

BHAG AvADGITA6

snagama usprkos nastojanju da oslabi svoje neprij atelje.'

II "On tu pogresku pokusava ispraviti i izdaje nalog svojim vojskovodama: 'Zauzmite svoje polozaje! ' nareduje im i nakon toga dodaje: 'I pod svaku cijenu zastitite feldrn arsala Bhismu .' Njegove rijeci i nacin pon asanja ponovno odrazavaju sumnju, kao da ne vjeruje svojim vlastitim vojskovodama. IIi je mozda njegova skrb da zastiti Bhismu , eijenjenoga starog covjeka kojeg obje vojske nazivaju svojim 'djedom' , pokusaj stvaranja privida ispravnog postupka s njegove strane.'

12 Sanjaya je prestao govoriti i dalje nastavljajuci promatrati razvoj dogadanja na udaljenom bojnom polju, a nakon toga je nastavio svoju pricu: "Sada Bhisma kao da pokusava udobrovoljiti tvoga sina i spa siti situaeiju koja se naglo pogorsala, odjednom zapocinje rikati poput lava i puhati u skoljku, naznacujuci time da je bitka zapocela!"

13 "Cjelokupna vojska koja je stajala iza njega odjednom kao daje ozivjela, poceli su puhati u skoijke, udarati u bubnjeve, zvoniti zvoncicima, trubiti u rogove i trube. Nastala je gromoglasna i neop isiva buka.'

"Sada protivnici pod vodstvom prinea Arjune i njegova dugogodisnjeg prijatelja Krsne odgovaraju na tu gromoglasnu buku dugim i zavijajuCim trubljenjem u svoje skoljke."

16-18 "To nagoni njihove snage da se udruze u trubljenju i udaranju u bubnjeve - pri cemu nastaje buka koja ispunjava zemlju i nebo i koja odjekuje posvuda. Graja se cini vecorn cak i od one na strani tvoga sina iako je Arjunina voj ska brojcano manja.'

19 "Poput grmljavine, buka koju stvara protivnicka vojska cini se kao da para srea vojnika koji su na strani tvoga

ARJUNINA TJESKOBA 7

sina. Cini se kao da buka koja pripada svakoj od strana odrazava opravdanost njihovih namjera. Vece komesanje u

pr~ti.vni~k~j vojsci cini se da strasno prodire do srea tvojih vojnika 1 djeluje na svijest tvoj ih snaga.'

Arjuna se koleba u svojoj odluci St.ari i.~ l ijepi kralj se sjedeci na svom tronu savija od bola, 2 0-23 ali uvijek odani Sanjaya kao da to ne primjenjuje, vee

na~tavlja i~vje stav ati : "Krvni neprijatelj tvoga sina, prine ArJ~na, ~vJestan da bitka tek sto nije zapocela, podize sVOJ luk 1 progovara s ocevidnorn - gotovo pretjeranom

gorljivoscu. 'Krsna,' rece Arjuna, 'odvezi moju kociju tako da bude izmedu dvije vojske! Zelio bih vidjeti one koji cese usuditi boriti za opakog Duryodhanu. '

"Svi s obje proti vnicke strane promatraju kako Krsna dovozi Arjuninu prekrasnu bojnu kociju na otvoreno bojis~e izmedu dv ije protivnieke vojske i srnjesta ju ispred neprijateljskih generala. 'Pogledaj sarno neprijatelje kako su se okupili .' progovori Krsna dok mu se u glasu osjecala ostrina.

"Arjuna sada promatra obje vojske, dugo zadrzavajuci 26-28 pogled na stricevima s oceve strane, ucitelj ima, rodacima i drugim dobrociniteljima, prijateljima i suboreima s obje stra~~. D~~ njegov pogled pada na one koji su sada njegovi nep~J~teIJl, on postaje neodlucan i doima se zbunjen. Pocinje se obracati Krsni , ali mu rijeci zastaju u grlu . Prine se ponovno sabere i jos jednom zapocne: 'Kad vidim ovdje moje rodake koji su se okupili spremni na borbu,' kaze 'odjednom su me preplavili osjecaji.' '

" 'Krsna, ruke i noge postale su mi otezale, usta se osusila 29'"30

i k?sa s~ nak~strijesila - a tijelo pocelo drhtati. Pogledaj!' Arjuna ISpruZI ruku i iznenaden je kolikom silinom ona drhti . On procisti grlo i nastavlja: 'Jedva mogu drzati luk . Koza po cijelom tijelu kao da mi gori. Urn mi je pomucen. Jedva mogu stajati. Sto mi se to dogada?' "

8 BHAGAVADGITA

31-32 Na ove znakove Arjunine slabosti, na lieu staroga kraIja pojavljuje se blagi smijesak. Sanjaya ga je primijetio i nastavio govoriti sam sebi: "Arjuna duboko udahne i nastavlja: 'Vidim lose znakove za nasu stranu , Krsna, Ne mogu vidjeti nista dobro sto bi moglo proizaci iz pogibije mojih rodaka. To nimaIo ne slici ranijim danima slave, Krsna, stari moj prijatelju. Sada mi vi~e nije do pobjede, kraIjevstva iii zadovoljstava. ad kakve su oni koristi? Koja je korist od zivota. Krsna? ' "

33-35 " iZbog ljudi koji se nalaze na nasoj strani - zbog nasih ucitelja, rodaka i prijatelja - mi tezimo za zadovoljstvom pobjede i za kraljevstvom. ani su se nasli ovdje u borbi spremni da se odreknu svoje imovine pa cak i svoga zivota. Sve to nema smisla, od toga nema nikakve koristi , Kr~Qa. Iako me ti neprijatelji zele ubiti, ja ne zelim ubiti njih - cak ni po cijenu kraljevstva cijeloga svijeta ni po cijenu nebeskoga kraljevstva. Kad me te visoke i vrijedne nagrade ne zanimaju, zasto bih se upustao u taj krvavi rat samo radi bezvrijednoga kraljevstva?' "

36-37 "Krsna, vjecno bih se sramio kad bih morao ubiti svoje rodake. Nikad ne bih mogao pronacizadovoljstvo u takvom pokolju. Iako su njihovi lukovi napeti i spremni da ubiju, pogubiti te ljude bio bi grijeh . Sto onda ako su oni zli? ani su ipak moji rodaei. Kako bih nakon toga ikad mogao biti sretan?' "

38-39 "'Znam da je njima ovladala pohlepa. I znam da su zaslijepljeni zlom u cijeloj toj izdaji. Ali, opravdava li to i mene da budem slijep?' "

40-41 "'Stari moj prijatelju,' nastavi se Arjuna obracati Kr~Qi, 'kad se odnosi u obitelji pogorsaju, unistava se obiteljska tradicija, a cijela obitelj gubi osjecaj jedinstva. Ako nema jedinstva, zene postaju povodljive, a s pogorsanjem polozaja zene i cijeli svijet zapada u kaos.' "

ARJUNINA TJ ESKOBA 9

" 'Previranja u drustvu predstavljaju pakao, Krsna, za 4.2.-45 obitelj , za one koji su unistili obitelj i za ejelokupno drustvo. Kaze se da oni koji razore jedinstvo obitelji moraju zivjeti u paklu. lao! A ja sam sada ovdje , potaknut pohlepom, spreman ubiti vlastite rodake!' ..

" 'Krsna, ako ce me ti isti rodaci napasti i ubiti, iako ne 46 budem pruzao otpor i premda cu biti nenaoruzan, neka tako i bude. Za mene ce smrt biti bolje rjesenje. ' ..

Nakon tih zavrsnih, teskom mukom izrecenih Arjuninih 47 rijeci, Sanjaya je na trenutak prekinuo svoju pricu , a nakon toga je rekao slijepom starom kralju ono sto je vidio: "Sada veliki ratnik, prine Arjuna, svladan tjeskobom usred bojnog polja, pada na sjedaIo svoje kocije i odbaeuje luk i strijele na pod kocije."

PUTZNANJA siimkhyayoga

... prestanak tvoje boli i patnje ovisit ce 0 tomu koliko ces uspjeti nadvladati neznanje 0 svom istinskom Sebstvu koje

boravi u tebi.

Arjunine oci bile su otecene od prolivenih suza suosjecanja i zbunjenosti. Slijepi stari kralj uzivao je , misleci da je laka pobjeda nadohvat ruke. Sanjaya je nastavio svoje izvjestavanje dogadanjima na udaljenom bojistu:

Dok Krsna promatra nekad odvaznog princa ratnika kako zapada u slabost vrijednu zaljenja, njegove oci koje su uvijek bIage, sada ga promatraju celicnim pogledom, dok progovara: "Arjuna, odakle potjece sve to ocajanje? Sebicno popustanje samome sebi u trenucima krize sramno je i nije te dostojno. Ti si vrlo ucen, kulturan covjek koji bi trebao zivjeti zivotom temeljenim na istini, zivotom ispravnosti dharma. A sada je tvoj zbunjeni um zapao u uznemirenost i ne bi mogao prepoznati istinu ni kad bi ti udarila u glavu."

"Znam da si zapanjen sto nemam samilosti, ali to te ne bi smjelo dovesti do klonulosti! Oni koji su slabi nikad

II

2

BHAGAVADGITA12

ne mogu ostvariti istinu i ispravnost. Ti si veliki ratnik, provjereni pobjednik. Odbaci tu malodusnost, Ustani, ti koji si unistio mnoge neprijatelje!"

Arjuna ga prekida: "Ne mogu vjerovati da mi upravo ti govoris da se borim!" Negodujuai potresa glavom kao da pokunava procistiti urn. Krsna sjedi u tisini, Arjuna duboko udahne pa rece: "Kako?" Rijec ostane visjeti izmedu njih u zraku. "Kako?", ponovi on. "Kako ne bih bio slab, Krsna? Napasti Bhismu, koji mi je bio poput djeda, iIi navaliti na svoga nekadasnjega voljenog ucitelja ratnih vjestina Dronu, za mene bi bio pogresan korak! Kao starije trebao bih ih postovati, a ne ubiti. Ne zelim pobjedu koja ce biti okaljana krvlju."

6 " Krsna.. , kad bih ih ubio, vise ne bih zelio zivjeti. Bilo bi

bolje da me ubiju. Oh,' promnnlja on say jadan, "ne znam na koju stranu bih se okrenuo. Ovako iIi onako, dobio bitku iIi ju izgubio, ja sam gubitnik."

Arjuna postaje ucenik, a Krsna boianski Uiitelj

"Potpuno sam zbunjen," nastavlja govoriti Arjuna, " i ne znam sto je u stvari moja duznost, Ne mogu pronaci nikakav lijek za ovu strasnu patnju koja rni je iserpila svu energiju, Krsna, Kad bih trebao steel veliko bogatstvo ili moe, sto bih time dokazao? Molim te da mi pomognes, a ne sarno da rni kaZes da krenem u borbu. Molim te, reci mi sto bih trebao uciniti. Ja sam tvoj ucenik, budi moj Ucitelj, moj guru. U tvom okrilju trazim svoje utociste i predajem ti se. Molim te, savjetuj me, moj dragi Krsna, pokazi mi put."

9 Veliki prine ratnik, koji nikad nije znao za povlacenje, jos dublje tone u svoju potistenost, Mrmlja sam za sebe: "Necu se boriti." A nakon toga zapada u tisinu,

PUT ZNANJA 13

Sada, nakon sto se Arjuna predao kao ucenik, Krsna 10 preuzima svoju pravu ulogu bozanskog Ucitelja. On' j~s cvrsce stisce uzde u svojim rukama i dugim pogledom promatra pokunjene ratnikove oei te pocne govoriti.

"Ti mozes iskreno zaliti, Arjuna, ali to nema nikakva smisla. II Tvoje rijeci se mogu cinit! mudrima, ali onaj tko je istinski mudar nece tugovati ni za zivima ni za mrtvima!" .

"Nikad nije bilo vrijeme u kojem ja ili ti iIi bilo tko od ovih 12 kraljeva ili vojnika ovdje nisu postojali - i nikad nece doci vrijeme da cemo prestati postojati. Tijela se u fizickom obliku pojavljuju i nestaju, ali ne i zivotna snaga, dusa _ atman koja zivi u tijelima."

"~:a se zivotna snaga pojavljuje i bora vi u tijelu odredeno 13

vnjeme, Dok se u njemu nalazi, prozivljava iskustvo novorodenog djeteta, djetinjstvo, mladost i starost a tada nakon smrti tijela, konacno prelazi u novo tijelo . Promjene kao sto su srnrt odnose se sarno na tijelo, ali ne i na zivotni

duh - -t A . .

. ~. man. ~un~, .mudar covJek necese zaplesti u privid da je tijelo , Ovaj pnvid odreduje pojam ega."

"~?una , dodir osjetila s predmetima i privlacnostima sVIJeta stv:u-a osjecaje kao 5tO su tuga i radost i osjete para 14 suprotnostI kao 5tO su toplina iIi hladnoca All' s t ..

. ' . . . ve 0 nIJe trajno, prol~no je, ~.olazl I odlazi poput oblaka 5tO plove ne~om. SUcCI se s njima strpljivo i smiono, nauci kako da OnI na tebe ne djeluju .'

"~OVj~.k. koj.i je s.miren, na koga ne djeluju ovi svjetovni ISOSJeCajl I pojave, jednako se ponasa i u boli i u radosti . dOPU5t~ da ga bilo 5tO poljulja iIi dovede na stranpu~e:~ Ta"!'a je osoba spremna za besmrtnost. Ostvari to i v ti SVOjU SA' '. raS b nagu, rjuna, Nemoj POlstovjecivati svoje istinsko

e stvo samo sa svojim smrtnim tijelom."

14 BH AG AVADGITA

"Stvarno u smislu u kojem se koristi u duhovnosti odreduje ono sto je vjecno, to sto se nikada ne mijenja, sto je neunistivo To je pravo znacenje rijeCi 'stvamost' . Ono sto je stvamo nikad nece prestati postojati. Sve sto nije trajno, iako mozda traje dugo vremena i izgleda daje trajno, vremenom ce se promijeniti i zbog toga nema obiljezja prave stvamosti. Oni koji su mudri razumiju razliku izmedu stvarnog i nestvamog. Kad ces u potpunosti shvatiti ovu dubokoumnu cinjenicu, doseci ces vrhunac svega znanja."

"Ljudsko tijelo, u skladu s tim, nije stvarno. Ali ipak, postoji nesto sto se nalazi u tijelu a sto je stvarno: duh zivota iitman koji je sam bitak, Svijest, cista Svijest.'

"Spoznaj tu istinsku stvarnost. Ona prozima cijeli kozmos, nepromjenjiva je i neunistiva. Nikakva sila ne moze na nju djelovati. Nitko ne moze promijeniti nesto sto je nepromjenljivo ."

"Ovaj iitman, Arjuna, profima sve, poput zraka Hi neba. Oblaoi se skupljaju na nebu, ali nebo se nece razmicati kako bi stvorilo prostor za oblake. Jednako tako, iitman , istinsko Sebstvo koje je u covjeku uvijek ostaje ono sto je i bilo. Stvari koje su materijalne prirode dolaze i odlaze, nastaju i nestaju, ali se iitman, istinsko Sebstvo u covjeku, nikad ne mijenja."

"Sarno je tijelo smrtno. Samo ce tijelo prestati postojati. Ali atman. istinsko Sebstvo, besmrtno je i nikad nece dozivjeti kraj. Stoga. bori se, ratnice!"

"Ti govoris 0 ubijanju i 0 tomu da ces biti ubijen, znaj da samo tijelo moze biti ubijeno, ali Stvamost koja boravi u njemu, odnosno atman. nikad ne moze biti ubijena. Reci da netko ubija Hi da je netko drugi ubijen, moze biti ispravno s fizicke, svjetovne tocke gledista, ali to nije prava stvarnost."

P UT Z N A NJ A IS

"Atman, ono sto mi istinski jesmo, nikad nije roden i nikad nece umrijeti. U stvari, ta vjecna unutamja stvamost nikad nije unistena, nikad podlozna bilo kakvim promjenama. Kada te nadvlada ego, pocinjes se pogresno poistovjecivati s tijelom, mislis da je fizicka smrt tvoja smrt, i to te plasi,

~.li Sebstvo ~ iitman nikada ne moze biti 'ubijeno' . Kad je tijelo pogublje no, iitman ostaje nepovrijeden."

2 0

"Onaj tko razumije to tesko dokucivo nacelo iitmana istinskog Sebstva koje je u njemu i koje je vjecno, neunistivo i nepromjenljivo - spoznaje da na ovoj razini poimanja ne postoji 'ubijanje' ni 'razlog da netko nekoga ubije.' "

21

"Kao sto covjek odbacuje iznosenu odjecu, Onaj tko boravi u tijelu povlaci se iz vremenom istrosena tijela i odijeva novo."

2 2

"Onaj tko boravi u tijelu - Sebstvo, iitman - ostaje netaknut promjenama u svijetu. Njega ne moze raniti nikakvo oruzje, vatra ga ne moze opeci, vjetar ga ne moze isusiti kao sto ga ni voda ne moze srnociti. Sebstvo koje boravi u tijelu prozima sve (sto znaci da je posvuda). Ono je i vjecno i nepromjenljivojer se nalazi iznad svjetovnih okvira vremena - vrijeme na njega ne djeluje."

"Arjuna, kraj tvojoj sadasnjoj boli i tuzi ovisit ce 0 tomu koliko ces uspjesno prevladati svoje neznanje 0 istinskom Sebstvu koje zivi u tebi."

Obiljeija iitmana "Kao sto sam rekao, Arjuna, nije lako proniknuti u dubinu ovoga tajanstvenog pristupa istinskom Sebstvu. Sve ostalo

~ sV.ij.etu podlozno je promjenama. Svako stvorenje , kamen, list Iii travka, ljudsko bice, svaki element ili sastavnica bilo koje vrste podlozni su promjenama. Sarno se iitman nikad ne mijenja! Buduci da nikad nije podlozan promjenama naziva se i nepromjenljiv. Zato jer je nevidljiv, jer nema

BHAGA VADGITA 16

nikakva oblika niti gaje moguce cuti , omirisati ili dotaknuti, naziva se i neodtovani. Ljudski urn ga ne moze primijetiti ni shvatiti pa se stoga naziva i nespoznatljiv. Zasto tugovati nad Sebstvom koje je nepromjenjivo, neocitovano i nespoznatljivo1"

Krsl)a dopusta da se ti pojmovi staloze, a nakon toga nastavlja. "Cak ako odlucis promatrati sebe kao svjetovno tijelo koje umire, zasto prozivljavati tu tjeskobu? Tvoja malodusnost ti oduzima snagu. Smrt je neizbjezna za sve sto zivi. Ti znas da je smrt siguma za sve sto postoji u prirodi, zasto onda tugovati za necirn sto je sasvim prirodno? Nista - apsolutno nista u prirodi nije trajno ."

28 "Sva bica su prolazne prirode. Prije rodenja ona su neizrazena (nematerijalizirana). Rodenjem se izraZavaju. Na kraju svog postojanja sva bica opet postaju neizrazena. Sto je to u svima njima nad cim bi trebalo ocajavati? Ocajavati nad necim sto je prolazne prirode naprosto iscrpljuje tvoju energiju i usporava tvoj duhovni rast."

"Arjuna, nitko uistinu ne moze razumjeti iitmana. Netko ce ga vidjeti kao cudesnog, drugi ce govoriti 0 njegovoj velicanstvenosti, ostali ce reci da je neobican, a postoje i mnogi koji ce slusati 0 njemu, ali nista nece razumjeti. Tek mali broj ljudi pomislja istraziti nesto sto se nalazi izvan ovoga fizickog svijeta."

30 "Znam da sam se upustio u duboku filozofiju, ali moras shvatiti da sva bica, neovisno 0 tomu nazivamo li ih 'prijateljima' ili 'neprijateljima' u sebi imaju taj neunistivi iitman. Moras se izdignuti iznad ove tuge koja te iscrpljuje."

PUT ZNANJA 17

Osobna karma ratnika

"Osobna duznost svakog pojedinca tijekom zivota, njegova 31 sV~dh.arma trebala bi se promatrati kao odgovomost pojedinca prema svom najvisern Sebstvu, iitmanu. Ta izuzetn.o visoka razina duznosti nosi sa sobom zahtjev d~ cov~ek .n i~ad ne ucini nesto sto bi bilo u suprotnosti s njegovim istinskirn Sebstvom koje je u njemu . Cak ako prornatras svoju osobnu duznost, svadharmu, u uzern smislu, ne bi se trebao predavati i odustajati od borbe. Za rat~ik~ j.e borba protiv zla, pohlepe, okrutnosti, mrznje i zavisn njegova najvisa duznost."

"Ali s~eea nadolazi kao plima, vrlo rijetko. Ovaj ti je rat velika, neocekivana prilika da se boris za ispra vnost za ratnika je to nista manje, nego besplatna ulaznica za raj. Zato se raduj, Arjuna. Budi sretan. Ovo je tvoj pravi trenutak!"

"No ako se ne upustis u ovu bitku dobra nad zlom 33 z:memarit ees svoje svjetovne duznosti, a i duznosti prem~ samom Sebstvu. Povrijedit ees svoju svadharmu. Ne ciniti o~~ ~to je isp~avno onda kad se to zahtijeva, losije je nego ciniti ono sto je krivo."

"Ako ne izvrsavas svoju duznost, prica 0 tvojoj necasnosti 34 neprestano ce se ponavljati. Biti zapisan u povijest kao necasna osoba, za casna je covjeka sudbina strasnija od smrti. ~rosjecni ljudi prirodno teze sacuvati svoj zivot, ali za ratnika postoji drukciji put. Ratnici moraju uvijek biti spremni ne sarno zastititi, vee i zrtvovan svoj zivot za visi cilj. Svjesno zrtvovanje vlastita zivota za ideale uvecat ce tvoju slavu."

"Ali tvoji sjajni vojnici srnatrat ce da si se povukao zbog 35 straha. Iako su te prije cijeniIi, sada ce se ismijavati tebi i tvom imenu ."

18 BHAGAVADGlTA

36 "Tvoji neprijatelji koji su skrivali zavidno postovanje prema tvojirn uspjesima u bitkama, sada ce te ogovarati i ismijavati tvoju odvaznost, Mislis li zaista da ce vjerovati da si se povukao zbog ljubavi prema svojoj rodbini? Oni koji su strahovali od same pomisli da ce se morati boriti s tobom, sada ce te nemilice ismijavati zbog tvoje rnalodusnosti. Neuspjeh u izvrsavanju duznosti unistit ce tvoj posteno zasluzeni dobar glas koji si stekao hrabro se boreci u brojnih junackim bitkama."

37 "Razlog za ovu bitku je pravedan, Arjuna. Bez obzira sto ce se dogoditi, ti si pobjednik. Ako budes ubijen, odmah ces dospjeti u nebo, ako pobijedis steel ces slavu i postat ces poznat. Ovako iIi onako, ti pobjedujes, Zato ustani, Arjuna. Bori se!"

3B "I nemoj zaboraviti ovu vaznu stvar koja se odnosi na zivot opcenito: u ovom velikom ratu izvojevat ces pobjedu ako ces se na isti nacin odnositi prema bolu i zadovoljstvu, dobitku iIi gubitku, pobjedi ili porazu.'

Tajna nesebicnog djelovanja 39 Krsna, kao da zeli naglasiti znacenje ovog trenutka, zastaje

na cas a tada nastavlja. "Sada si cuo intelektualno objasnjenje nacela iitmana. istinskog Sebstva i 0 potrebi razlucivanja izmedu stvamog (nepromjenljivog) i nestvarnog (svega sto se mijenja). Sada, molim te, obrati pozornost dok ti budem objasnjavao prakticnu duhovnu disciplinu koja se naziva karmayoga uz pomoe koje se moze zivjeti bolje i sretnije u ovom uzburkanom svijetu podloznom stalnoj promjeni. To je put nesebicnog djelovanja koji je posvecen Bogu. Odabiruci taj put mozes zivjeti duhovnim zivotom, a ipak i nadalje ostati potpuno aktivan u svjetovnom zivotu. I nadalje mozes biti covjek od akcije, koji postize najbolje rezultate i daje sve od sebe, ada ipak nisi vezan ni zarobljen svjetovnim dogadajima.'

PUT ZNANJA 19

"Karmayoga (koja bi se doslovce mogla prevesti kao 40 'sjedinjenje s Bogom kroz djelovanje') ne krije u sebi nikakvu opasnost, prijatelju mojo Na ovom putu ni jedno nastojanje ne ostaje zapostavljeno, ne postoji neuspjeh. Cak i najmanje provodenje takvog djelovanja zastitit ce te od kruga umiranja i ponovnog rodenja.'

"Kad se covjekova djela ne temelje na zeljama za osobnom 41 nagradom, on lakse moze umiriti urn i usmjeriti ga na iitmana, istinsko Sebstvo u sebi . Za osobu postojana uma, Arjuna, postoji uvijek sarno jedna odluka, ali za urn koji se koleba i razvlaci u tisucu smjerova, odluke koje ga muce su beskrajne i to iscrpljuje njegovu mentalnu snagu. Ljudi s tako nestalnim umom neizbjezno dozivljavaju neuspjeh, dok oni s postojanim umom postizu velike uspjehe.'

"Postoje ljudi koji ne znaju za ovo nacelo i odusevljavaju 4.2-43 se vlastitim vjerskim nacelom, izjavljujuCi da ne postoji nista drugo. Njihovo poimanje 'raja' je njihovo vlastito zadovoljstvo. Glavni razlog njihovih aktivnosti je ostvariti zadovoljstvo i moe koje 'nebo' obecava. Na taj nacin, iako je njihov motiv opci i pozitivan, zapravo su ispunjeni prilicno sebicnim zeljama."

"S umovima koji su tako zaokupljeni sebicnim zeljama za 44 stalnim zadovoljstvom i moci, oni ne mogu razviti potpunu usredotocenost potrebnu za sjedinjenje s Bogom, sto je jedini stvarni cilj covjecanstva."

"Drevni tekstovi navode tri promjenljiva svojstva prirode 45 koja se nazivaju gune. Kasnije CU ih podrobnije opisati, ali za sada se usredotoci na to da nadvladas sva ta svojstva. Usredotoci se na nacin kako se uzdici nad cjelokupnu prirodu i sve svjetovne vezanosti. Biti vezan za stvari svjetovne prirode ni u kom slucaju nije svrha zivota. Bolje je usredotociti se na ono vjecno i na ono iznad svjetovnosti. Usredotoci se na oslobadanje od nasilja tako zvanih parova

BHAOAVADOTTA 20

suprotnosti. Oslobodi se pokusaja da uvijek sve vrednujes i prosudujes. Dslobodi se obrazaca navike da stvari promatras kao dobre iii lose, kao nesto sto volis iii ne volis, kao nesto sto ti stvara ugodu iii ti nanosi bol i tomu slicno. Sklonost da budes zarobljen u prividne suprotnosti uobicajena je bolest koja iscrpljuje. Umjesto toga ostani smiren i usredotoci se na Sebstvo, na iitmana. Pobrini se da ne tezis za priznanjem iii gomilanjem zemaljskih dobara."

46 "Spremnik vode koji je izuzetno vazan u susnim razdobijima, nece biti ni od kakve koristi kad je poplava. Slicno tomu, onomu koji je prosvijetijen cak su i sveti spisi nepotrebni. Da, zivi u prijateIjskimodnosima sa svime sto je svjetovno, ali znaj da to moras nadviadati. Pripremi se na nista manje od samog sjedinjenja s Bogom."

47 "Arjuna, dok si na tom svijetu, radi ustrajno, ali same radi posla koji obavljas. Imas pravo na rad, ali ne smijes teziti za njegovim plodovima. lako ti nitko ne mozeosporiti plodove tvojih nastojanja, ti mozes, primjenorn razIueivanja, odbiti da budes vezan ili ees snositi posljedice onoga sto je tim djelovanjem nastalo, bez obzira na to bili ti rezultati povoljni ili nepovoljni."

"Ono sto je vazno naglasiti, Arjuna, su zelja i nedostatak unutarnjeg mira. Zelja za plodovima djelovanja donosi brigu zbog moguceg neuspjeha - vee sam ti spominjao urn koji strepi. Kad si previse zaokupljen krajnjim rezultatima, povlacis se iz stvamosti u nestvarnu huducnost, obicno ispunjenu strahom. Tada te tvoja tjeskoba lisava energije, i stvari postaju jos losije pa zapadas u neaktivnost i lijenost."

"D, ratnice, nitko ne postize velike rezultate u nekoj dalekoj buduenosti. Sarno u sadasnjosti mozes iskovati stvarne podvige. Urn koji je zabrinut sklon je odlutati od jedinoga pravog cilja - od ostvarenja iitmana. sjedinjenja s Bogom, s istinskim Sebstvom."

PUT ZNANJA 21

"Najbolje je, Arjuna, biti zaokupljen poslom do krajnjih granica i pri tom nemati nikakvih sebicnih pobuda, nikakvih misli 0 osobnom uspjehu ili neuspjehu. Duznost koja nije opterecena feIjom vodi do unutamjeg mira i vece djelotvornosti. To je tajno umijece zivota koji je ispunjen

. pravim uspjehom!"

"Raditi nesto bez zelje moze izgledati nemogucirn, ali nacin na koji se to moze postici jestda se misli koje se odnose na feIju zamijene mislima koje se odnose na bozanskost. Obavljaj svoje poslove u ovom svijetu tako da ti srce bude usredotoceno na Boga umjesto na rezultate. Ne brini se 0 rezultatima. lednako se odnosi i prema uspjehu i prema neuspjehu. Ta rnentalna ravnoteza se smatra jogom jedinstvom s Bogom. Zaista, smirenost jest joga!"

48

"Djelo koje se obavlja s osjecajem brige 0 rezultatima mnogo je losije od onoga koje se obavlja u stanju stalozenosti. Smirenost - stalozeno stanje uma oslobada te osjecaja da nesto volis iii ne volis, da te nesto privlaci iii odbija - to je zaista savrseni pristup nacinuna koji bi trebalo fivjeti. Biti u takvom stanju uma znaci predati se Bogu. Oni koji su vodeni plodovima svoga djelovanja vrijedni su zaljenja."

49

"Kad si obdaren tom temeljnom nevezanoscu, ti se rjesavas posljedica karme kako svojih dobrih, tako i losih djela, i ostavljas po strani neizbjezne rezultate tih djela. Nikad nemoj gubiti iz vida cilj koji sve nadilazi, a to je osloboditi se vezanosti tijekom ovoga zivota, odbaciti vezanost za svjetovne stvari, odvojiti se od ega i istinski se osloboditi kruga ponovnog radanja i umiranja. Kada to ucinis, ti zapravo postajes jedno s Bogom."

50

"Arjuna, vidim da tefis tom uzvisenom cilju koji ti oduzima dah. Znaj da to mozes postici tako da najprije svoje srce sjedinis s Bogom, a tek tada obavis svjetovne stvari, Nastavi

22 BHAGAVADGITA

tako i dalje, nikad nemoj ciniti nista suprotno. Tada ce tvoja djela biti povezana sa samom svrhom zivota - a to je, naglasit cu jos jednom, sjedinjenje s Bogom."

"Jogin je istinski mudra osoba Cija je svijest sjedinjena s Bogom, Brahmanom. Jogini nisu vezani. Oni nisu ni najmanje zabrinuti za rezultate svojih djela pa su tako oslobodeni svih tjeskoba. Nevezanost je nacin da se karma (koja u ovom slucaju predstavlja vezanost za posljedice vlastitih djela) pretvori u zivo; bez patnje. Nevezanost je sredstvo kojim se covjek moze uzdici iznad svjetovnih aktivnosti i postici stanje koje nadilazi svjetovno."

"Postigni tu transcendentnost", Arjuna, i upusti se u bitku ne sarno kao vojnik vee i kao covjek obdaren pravom mudroscu, kao jogin. Ova uzvisena duhovna ucenja nisu namijenjena sarno onima koji su se odlucili za isposnistvo, ona su namijenjena i ljudima koji su aktivni poput tebe, koji su utonuli u strku i zbrku ovoga svijeta.'

"Kada tvoj urn prijede mocvaru u koju ga je uvukao privid i kad se tvoj intelekt procisti otklonivsi zbunjenost 0 istini tko si ti uistinu, tko je tvoje istinsko Sebstvo, tada ees postati nepristran u odnosu na rezultate svih svojih djela."

53 "Arjuna, sada je tvoj urn zbunjen zbog oprecnih iamisli i filozofija. Kad se taj urn dovede u stanje smirenosti i kad bude neometan u promisljanju 0 istinskom Sebstvu koje je u tebi, bit ees prosvijetljen i posve sjedinjen u ljubavi s Bogom. To je stanje u kojem joga doseze svoj vrhunac: sjedinjenje svijesti pojedinca s kozmickom Svijescu, To je i pravi cilj zivota!"

* brahman. najvisi Bog je vrhovna bozanska prisutnost - Apsolut, sveprozimajuca Svijest - pojam se ne bi smio poistovjetiti s pojmom Boga Stvoritelja - brahmii niti s pojmom briihmana koji se odnosi na pripadnika svecenickog reda.

** transcendentnost - svojstvo, nadnaravno stanje, stanje izvan iskustva

PUT ZNANJA

Kakvi su prosvijet/jeni /judi Arjuna pozomo slusa, ali prekida Krsnu: "Ali Krsna, kako 54 prepoznati prosvijetljenog covieka, kako opisujes onoga tko je uronjen u Boga? Kako ce takav covjek govoriti, sjediti iii

n~ koji ce se nacin kretati, na primjer? Kad bih to znao, bolje bih mogao za tim teziti." 1

KrsJ:la odgovara: "Prijatelju stari, ti bi trebao teziti da 55 postanes takav! Takav se covjek naziva prosvijetljenim _ sthitapriijfia (doslovce onaj koji je utemeljen u mudrosti). To je covjek koji napusta sve sebicne zelje, teznje i tjeskobe srca, zadovoljan je s istinskim Sebstvom - iitman i ne zeli nista izvan toga Sebstva. Takav covjek zna da se pravo blazenstvo moze pronaci jedino u sebi ."

"To je muskarac ili zena ciji je urn neuznemiren tugom iii nesklonoscu, koji ne zudi za ugodom i osloboden je triju obiljezja koja u najvecoj mjeri kaljaju urn - a to su vezanost, strah i ljutnja. Takav je covjek prosvijetljen - sthitaprajiia,"

"Onaj tko nije vezan, nema zelja, ne raduje se niti je potisten 57 kad se succi s cinjenicom da mu je sudbina donijela nesto dobro ili lose - takav je covjek uravnotezen u mudrosti koja je iznad svjetovnih previranja i stoga se smatra prosvijetljenim."

"Prosvijetljeni covjek naucio je na koji nacin vjesto povuci osjetila od svjetovnih privlacnosti, kao sto kornjaca prirodno uvlaci svoje udove u oklop kako bi se zastitila, To je izuzetno vazno, Arjuna. Objasnit cu ti to jos bolje."

"Kad se ljudi odmaknu od svjetovnih uzitaka, njihovo 59-60 znanje 0 Bogu raste, a ta im spoznaja omogucuje da teznja za ugodom postupno izblijedi. No u sebi, oni jos uvijek mogu teziri za ugodom. Neobuzdana osjetila mogu odvuci s duhovnog puta i one koji su upoznati s njirn."

BHAGAVADGITA 24

"Veliki dio duhovne vjefbe covjeka mora se stoga usredotociti na nadziranje samovoljnih osjetila i uvijek valja biti na oprezu pred mogucom izdajom do koje osjetila mogu dovesti. Ugladenost nekog pojedinca ili drustva odreduje se mjerom u kojoj se pohlepa i zelje drfe pod nadzorom."

61 "Prosvijetljeni su obuzdali svoja osjetila i drze ih pod nadzorom tako da umom uvijek nastoje postici uzviseni cilj sjedinjenja s Bogom. Takvi ljudi razvijaju naviku da privlacnost koju stvaraju osjetila zamijene mislima 0 bozanskom,"

"Strmoglavi pad koji dovodi do propasti pojedinca sastoji 62-63 se od sljedeceg postupka: Prepustanje mracnim mislima, ili sarno razmisljanje 0 svjetovnim privlacnostima, razvija vezanost za njih. Iz vezanosti za predmete koje opazaju osjetila proizlaze sebiene . zelje. Neostvarene zelje uzrokuju provalu ljutnje. Iz ljutnje nastaje zabluda. To stvara zbunjenost uma i eovjek zaboravlja lekcije dobivene iskustvom. To zamagljuje razboritost, sto ima za posljedicu gubitak sposobnosti razluCivanja (izmedu istine i neistine, stvamosti i nestvarnosti). Konacno. kad se izgubi sposobnost razlucivanja, covjek se okrece od jedine svrhe svoga zivota, od postizanja jedinstva s Bogom koji je u njemu. Tadaje, na zalost, njegov zivot prosao uzalud.'

"Ali ako se uspijes kretati u svijetu koji te okruzuje sa svim privlacnostime za osjetila, a ipak si slobodan od bilo kakve privlacnosti ili odbojnosti u odnosu na njih, pojavljuje se smirenost i ona ostaje u tvom srcu - a ti postajeS uronjen u mir i mudrost Sebstva koje je u tebi. Arjuna, smirenost je stanje u kome prestaje sva tuga!"

"Ovo znanje 0 istinskom Sebstvu, koje mozemo nazvati66 i mudrost aimana, nije namijenjeno svakomu. Oni ciji su umovi uznemireni i bez nadzora ne mogu cak ni naslutiti da se u njima nalazi litman . Kako se rnoze meditirati ako nema

PUT ZNANJA

tiS~n~? Bez meditacije, kako postici mir? Ako nema mira gdje je sreca?" ,

"U ~ kOJI" 1uta naokolo i veze se uz sve sto privlaci osjetila gubi . sposobnost razlucivanja, E ose ga valovi pa tako postaje brodom bez kormila

. Cak i najm .. . vuci ce . anJI vjetar 0 d

ga sa slgu~o od~edenog smjera. Oni koji koriste sve svoje sposOb~OStl da ~1 ~granieili osjetila, umirili urn i oslobodili se pn;-laenostl I nesklonosti - obdareni su istinskom mudroscu, to su prosvijetljeni ljudi ."

"Svjetovni ljudi poimaju zivot razlicito od ljudi koji 69 su duhov,no mudri. To je poput noci i dana, sto jednima

~re~stavIJa noc, to je drugima dan. Ono sto svjetovni ljudi dozivljavaju kao stvamost tijel ... - 0, svjetovne

teznje, .~ad?v~IJstvo, patnja, bolest, osjetilna privlacnost - pro~:IJ~tIJ~m to vide kao nestvarno i nevazno. Ono sto ~ro~vIJetlJen~ pr~~o~naju kao istinsku stvamost - duh, tisinu 1 .sheno - om koji msu prosvijetljeni smatraju nestvamim i mod kakve vrijednosti."

"V~e mnogih rijeka na kraju ce se uliti u ocean, ali ocean 70 s~~lk~d nece preliti. Slicno tomu , zelje i vezanosti stalno se slijevaju u ~m o~ih prosvijetljenih, ali takav covjek, poput o~eana u njegovim najvecim dubinama, potpuno je miran i mkad se ne uznemiruje.'

"K.ako bi osigurao pristup takvom stanju nepornucena uma 71 Arjuna, moras se osloboditi ega (osjecaja za 'ja ' ' . . ') ,z' . . l' 1 moje te

ivjeti isen teznji. Moras zaboraviti zelje." "To " . .

. je ~~~no stanje mirnoce prosvijetljenoga, mudroga -sthitapriijiia, onoga tko je cvrsto utemeljen u jedinstvu s .Bogom. Jednom kad covjek postigne to stanje, vise se mkad. ne vraca u stanje zablude. Cak stoviSe, onaj tko se

~alazl ~ t~m stanju .~ trenutku smrti, sjedinjuje se s Bogom 1 posta~e jedno s Njim. A to je, Arjuna, kao sto sam cesto ponavljao, stvami cilj zivota!''

PUT DJELOVANJA karmayoga

IzvrSavaj svoje svjetovne duinosti, ali nemoj se za njih vezati ni teiiti za njihovim plodovima. Tvoj um neka stalno bude usredotocen na Boga ... Pusti da se to dogada sdmo

od sebe, poput disanja iii kucanja srca.

Arjuna ga prekine: "Krsna, ti me samo jos vise zbunjujesl 1-2 Tvrdis da je znanje uzvisenije oct djelovanja, a onda me guras u ovaj grozan rat. Slazern se, borba je djelovanje! Molim te, budi jasniji: koji je put ispravniji za mene, put znanja iii put djelovanja, koji oct njih ce me svakako dovesti do ostvarenja najviseg cilja?"

Krsna mu na to odgovori: "Sve ove godine ti i ja bili smo vrlo bliski, poput brace, i sve ovo vrijeme nisam ti to posve uspio razjasniti, ali sada cu to uciniti, Znaj da sam na samom pocetku ja ustolicio oba duhovna puta: i put znanja i put djelovanja. Put znanja za one koji su skloniji kontemplaciji, a put djelovanja za one koji su aktivni i usmjereni na djelovanje."

27

BHAGAVADGITA

"Zapamti, Arjuna, pravo znanje predstavlja spoznaju ~~man~: istinskog Sebstva. Kad procistis urn kontemplacijorn III nesebicnirn djelovanjem, spoznat ces atmana . Oba puta vode do spoznaje Sebstva.'

"ani koji naprosto izbjegavaju izvrsavati sVjetov~e aktivnosti, misleci da se pri tom 'odricu' djelovanja, ne mogu postici najvisi cilj . Najprije moras. dj~l?vat~: Beskorisno je sarno odbijati djelovanje. Cak ru cilj kOJ~ se smatra 'neaktivnim' a sastoji se u prociscavanju uma I stjecanju znanja, ne moze se postici bez djelovanja: Pogled~j prirodu! Plod vocke koji je zaokupljen i~vr.sav~Jem svoje zadace dozrijevanja ne 'odrice' se te zadace I ostaje povezan sa stablom dok ne dozrije. Zaista, Arjuna, ni trenutak ne moze proci bez djelovanja. Uzimanje hrane, sp~vanje: disanje, kucanje srca, cak i podsvjesne mentalne aktivnosti _ sve je to djelovanje. Svatko je neminovno doveden u stanje djelovanja po svojoj prirodi i od strane same ~riro~e. Cjelokupnoj prirodi svojstveno je djelovanje. ad n~JmanJeg atoma koji se pokrece, do cijelog univerzuma, sve Je pokret, djelovanje.'

6 "Iako netko nepomicno sjedi, njegov je urn zaokupljen mislima 0 osjetilnim privlacnostima, i taj se bavi djelovanjem. Ako mislis da sjediti nepomicno znaci biti neaktivan, to je lazno i time zavaravas sam sebe .'

7 "Upusti se u djelovanje, obavljaj svo~ posao, ali. strogo nadziri svoj urn i osjetila. I budi svjestan da bi pos~~ koji obavljas trebao na neki nacin doprinijeti, izravno III neizravno, vecem boljitku covjecanstva,"

8 "Covjek je duzan raditi, djelovati pa i odrzavati svoje tijelo pranjem, uzimanjem hrane, spavanjem, disanje~. Stog~, obavljaj poslove koje si duzan obavljati, Arjuna. ?Jelo ~~Je se obavlja radi duznosti, mnogo je bolje od neaktivnosti.

PUT DJELOVANJA 29

Zakon poirtvovnosti

"Djelovanje, karma obicno veze ljudsko bice uz krug radanja i umiranja, ali ne ako se to djelovanje obavlja kao Cin pozrtvovnosti - ne ako covjek ponudi Bogu i djelovanje i plodove toga djelovanja. Tada ga njegovo djelo ne veze. Covjekova je zadaca djelovati nesebicno, s osjecajem posvecenosti Bogu, ne razrnisljati 0 vlastitoj dobrobiti. Mozes znatno napredovati i moralno i duhovno i u svjetovnom zivotu, a da se istovremeno ne vezes za negativne posljedice svoga djelovanja.'

9

"U pocetku, kad sam stvorio ovaj svijet , postavio sam nacelo zrtvovanja koje kaze: 'Pozrtvovnoscu cete napredovati i mnoziti se. ' Moja rijec 'pozrtvovnost' ni u kom slucaju nije povezana s opcim pojmom mucenistva i nemara prema sebi iii kaznjavanja samoga sebe. Ovdje se ta rijec koristi na vrlo osobit nacin i znaci davati, pomagati i posvetiti se dobrobiti cjelokupnog covjecanstva. To znaci uzajamnost zivota sa svim ostalim bicima, Pozrtvovnost u ovom duhovnom znacenju predstavlja opce pravilo, temeljni zakon prirode, ona je duh davanja koji prozima sve stvoreno. Pozrtvovnost je nacin na koji ce covjecanstvo bijedu svijeta pretvoriti u radost.'

10

"Stovanje, na primjer je takoder rijec koja se vrlo cesto pogresno tumaci, a znaci postivanje i duboko stovanje. Znacajan je oblik pozrtvovnosti u smislu u kojem koristim taj pojam. Stoga Arjuna, iskazuj duboko stovanje i stuj bozanska bica - deva, suptilne sile prirode koje se nalaze u pozrtvovnosti. Stuj ih pa ce i ona voljeti tebe . Ova uzajamnostje dobra za cijelo covjecanstvo."

II

"Dragi moj prijatelju stari , u zivotu bi trebao postici sklad izmedu davanja i primanja. Kad se bavis nesebicnim sluzenjern koje je pozrtvovnost, priroda ispunjava tvoje zelje, ne trebas ju za to ni moliti. Pravicni ljudi daju vise

12

BHAGA VA DGITA 30

no sto primaju, duznici primaju vise nego sto daju. Onaj tko prima a ne daje, taj krade.'

13 "Cak bi i svoju hranu trebao uzimati u duhu zrtve. Tada si osloboden snazne vezanosti za oku s i zadovolj stvo koje covjeka vrlo brzo moze vezati za ugadanje tijelu i osjetilima, sto predstavlja lonae bez dna . Onaj tko uzima hranu sarno zbog uzivanja, odvraca se od prave svrhe zivota: spoznaje Boga. Uistinu, sama definieija grijeha ne znaci, kao sto mnogi rnozda misle, izvrsavati zla djela, vee odvratiti se od Boga. U tom smislu, grijeh je uzimati hranu sarno zbog fizickog zadovoljstva."

14 "Sam krug zivota pocinje suptilnim djelovanjem pozrtvovnosti koje je ovdje objasnjeno, Objasnit cu ti sada taj krug: sva ziva bica zive od hrane, hranu odrzava kisa, a kisa predstavlja vodu zivota, koja nastaje iz prirode, prizvana s neba, besplatno darovana (zrtvovana) za opcu dobrobit covjecanstva. Cjelokupni je zivot, Arjuna, nastao iz pozrtvovnosti, hranjen je i odrzavan nesebicnim djelovanjem, pozrtvovnoscu ."

"Pozrtvovnost je najplemenitiji oblik djelovanja. Rad obavljen s ispravnim stavom uma postaje zrtva, Sluzenje je pozrtvovno st. Ova razina u sebi zapravo sadrzi bozanskost, njezinim provodenjem u djelo ona postaje suptilna, ali snazna mentalna sila. To sam zivot Cini svetim. Konacno ce sva tvoja djelovanja, mentalna i fizicka, postati davanje, zrtva za dobrobit cijelog univerzuma."

15 "Kao sto sam rekao, svako nesebicno, Bogu posveceno djelo, svaka zrtva rada se iz Apsoluta, brahmana, Boga, iz najvise Svijesti. Bog je svjesno prisutan u svakom cinu sluzenja. Rad koji je izvrsen s najboljim motivima postaje pozrtvovnost. I sam zivot pretvara se u zrtvu kad se usmjeri na sluzenje Bogu. Kad ljudi obavljaju sluzenje kao zrtvu, neovisno 0 tome sto rade i koje im je zanimanje, cak se i

PUT DJ ELO VA NJ A

univerzum uzdize i postaje velicanstven. Cjelokupni sustav djelovanj a u prirodi nije usredotocen na uzimanje, vee na dar nesebicnog davanja, sto je zrtva."

"Arj una, ovaj izuzetno vazan zivotni zakon moze se covjeku ciniti nevaznim, ali to nije tako . Svako nesebicno djelo, neovi sno 0 tome tko ga je izvrsio, znacajno doprinosi toj tajanstvenoj cjelini ."

"Sve zivo pokrece ovaj zakon pozrtvovnosn, koji se jos 16 naziva i ciklusom zrtvenog obreda - yaj iia. Oni koji to ne prihvacaju, vee umjesto toga nastoje udovoljavati osjetiIima za osobnu dobrobit i zanemaruju potrebe drugih, zive uzalud i trate svoj zivot. Zasto sam ja, Stvoritelj , ovo pokrenuo? Jer je ovaj svijet vjezbaliste , prostor na kojem se discipIiniraju, uvjezbavaju i uzdizu sva bica. Ako odbijas uciti, ne mozes imati koristi od skolovanja."

Sebstvo iitman nadilazi karmu

"Arjuna, oni koji su nasli cisto zadovoljstvo, ispunjenje i 17 mir dtmana. istin skog Seb stva koje je u njima, ostvareni suo Oni u ovom svijetu nemaju vise sto postici , nikakve obveze izvrsiti . Potpuno svjesni dtmana, ti su se ljudi vinuIi iznad karrne."

"Onaj tko je cvrsto utemeljen u iitmanu. istinski zna sto 18 znaci biti samodostatan. Takav covjek ni u cemu ne ovisi ni 0 komu i ne moze nista dobiti ni izgubiti ako nesto cini iii ne cini."

Radi onako kao Ito Bog radi

"Evo 0 cemu se radi , dragi moj prijatelju - a to je izuzetno 19 vazno - obavljaj svoje svjetovne duznosti , ali obavljaj ih bez ikakve vezanosti za njih iii zelje za njihovim plodovima. Urn neka ti uvijek bude usredotocen na Boga, na iitmana. Sebstvo. Neka to postane automatsko, kao sto je disanje iii

BHAGAVADGITA

kucanje srca. To je nacin na koji mozes ostvariti najvisi cilj, a to je sjedinjenje s Bogom."

20 "Mnogi su to ucinili, Poznati kraIj Janaka, koji je slijedio put nesebicnog djelovanja - karmayoga, postigao je sjedinjenje s Bogom obavljajuci svoje svjetovne duznosti u tom duhu. Arjuna, neznalica ne moze voditi zajednicu. Najbolji sluge drustva su oni koji su prosvijetljeni. Zbog toga obavljaj svoj svjetovni posao bez vezanosti, kako bi na najboIji nacin zadovoljio interese svih."

21 "Sve sto cini velik covjek. cinit ce i ostali. Uvazeni Ijudi moraju u interesu javnosti pokazati svoje najbolje vrline. Tada ce se i obicni ljudi pokusati uzdici na tu razinu."

"Uzmi mene za primjer, Arjuna. Nema nicega sto nemam. Zato ne postoji nista sto bih trebao steci na ovom ili na drugom svijetu. A ipak, ja i dalje radim. Kada bih ja, Bog, prestao raditi, covjecanstvo bi slijedilo moj primjer i to bi uzrokovalo pustosenje. Zaista, kad bih ja prestao djelovati, nastao bi kozmicki kaos, a posljedica bi bila pomutnja i propast covjecanstva."

"Ljudi koji nisu upoznati s istinskim Sebstvom koje je u njima djeluju kao da su snazno upregnuti u djelovanje i rade za viastitu dobrobit. Ali prosvijetijene osobe, koje su spoznale istinsko Sebstvo, djeluju za dobrobit svijeta, nevezane su, uvijek pomazu usmjeriti covjecanstvo prema ispravnom djelovanju - dharma, (zivotu temeIjenom na istini)."

"Pa ipak, nemoj zbunjivati neznalice koje su zeljni sebicnog djelovanja. Neka oni nastave svoj posao, ali pokazi im primjerom da rad moze biti svet kad se obavija u pravom duhu, sa srcem usredotocenim na Boga."

PUT DJELOVANJA 33

"Neznalica koji se pogresno poistovjecuje s tijelom, krivo misIi: 'Ja sam onaj koji obavlja posao.' To je obiljezje egoizma. U stvamosti, Arjuna, sva djela obavlja svjetovna priroda, a ne iitman. Zapamti da iitman, Sebstvo, nadilazi svu karmu."

27

"Onaj tko istinski poznaje prirodu - sto cu ti kasnije podrobno objasniti - zna da se tek priroda veze za prirodu kad se osjetila, koja su takoder dio prirode, vezu za svjetovne predmete, koji su takoder dio prirode. To nije 'ja', ego, koji radi ovo iIi ono. Oni koji su mudri i toga svjesni, ostaju po strani i same promatraju ovu igru prirode."

28

"Oni mudri koji to razumiju ne smiju se ustezati od djelovanja, jer to bi mogio zbuniti umove onih koji ne znaju i koji su zapleteni i vezani za posIjedice karme. Nema nista lose u tome da neki ljudi obavIjaju svoje duznosti vezanoscu, jer rad S osjecajem vezanosti ima svoje mjesto u Ijudskom razvoju.'

29

Preobrazba covjekove prirode "Sada kad si svjestan neizbjezne potrebe za djelovanjem, reci cu ti koji je najbolji put za tebe, stari prijatelju mojo Odbaci ovu ljusturu neznanja koja te je ovila. Oslobodi se svoga ega. Prestani razmisljati 0 svjetovnim nagradama. Usredotoci svoj urn na mene, istinu, iitmana , na Boga u sebi. Znaj da je Bog onaj koji potice sva djela u univerzumu. Posveti sva svoja djela meni, Bogu. A tada, potpuno cista uma i srca kreni daIje, bori se u ovoj bitki zivota!"

30

"Arjuna, ovakav nesebican nacin zivota izuzetno je koristan, ali ti to ne mozes ostvariti bez cvrste vjere. Ova se nacela moraju zivjeti, a ne intelektualizirati. Oni koji ih iskreno zive oslobodeni su svoje karme, posljedica svojih djela."

31

BHAGA V ADGIT A 34

32 "Ali oni koji prigovaraju ovim ucenjima i ne provode ih u zivot, zaslijepljeni su i nisu sposobni duhovno razlucivati. Oni su uzrok vlastite patnje i propasti te su izgubljeni."

33 'Sva ziva stvorenja, cak i mudri sveci, ponasali su se u skladu sa svojom prirodom .To je vazno naglasiti. Ponasanje svakog pojedinea ima svoje izvoriste u mislima i sklonostima koje u njemu prevladavaju. To je znacenje pojma ' priroda' pojedinea. Stoga, ako je priroda nekog eovjeka tako mocna, on bi mogao u velikoj mjeri posumnjati u vrijednost cak i samog pokusaja da zivi u skladu s duhovnim uputama prema kojima bi trebalo 'einiti ovo, ne ciniti ono '. Mogao bi postaviti pitanje: Ako smo sarno pioni nase prirode, zasto bismo ju trebali obuzdavati?"

34 "Evo odgovora: ne trebate obuzdavati svoju prirodu , vee ju trebate svakim danom sve vise poboljsavati. Razmotrite pozomije sto nazivamo prirodom. Vlastita osjetila predstavljaju glavni kamen spotieanja za duhovna postignuca. Osjetila erpe svoju snagu iz brojnih sklonosti i nesklonosti koje su usadene u umu od obitelji , kultumim naslijedem i nasim djelima u ovom i prethodnim fivotima. Ovaj duboko ukorijenjen, u velikoj mjeri nesvjestan sustav sklonosti i nesklonosti pokretac je nasih misli, zelja i sklonosti. Taj mentalni obrazae predstavlja velik dio onoga sto smatramo necijom 'prirodom' ."

'Arjuna, najbolje sto mozes uciniti s tirn mislima i zeljama jest da ih preobratis u duhovna nastojanja, u teznju za Bogom. Kad takav pristup pocne prevladavati, sustav sklonosti i nesklono sti se rasplinjuje, sto uzrokuje da se silna moe osjetila postupno iserpi. Zelje su neprijatelji kad su okrenute prema izvanjskom, ali su suradnici ako se usmjere prema unutra, k bozanskosti."

"Zapamti, Arjuna, zivot u tijelu i osjetila ne predstavljaju nikakav eilj, to je samo prolazno stanje. Zaista, ako nam oei

PU T DJELOV A NJA 35

ne mogu pornoci da vidimo Boga u svemu sto promatramo , bolje je biti slijep. Ako nas usi odvlace slusanju nemoralnih p~ ~a. i zaglusne buke, bolje je biti gluh. Osjetil a ne smiju bit) Instrument koji ce te odvlaciti u pokvarenost, vee moraju sluziti tvojirn interesima, nadzirat i tvoje teznje i pornoci ti da se zadrf iS uz Boga."

"Nemoj misliti, Arjuna, stari moj prijatelju, da bi bilo lakse odbaeiti svoje sadasnje odgovomosti. Duznost svakog covjeka u zivotu je njego va dharma. To znaci da moras zivjeti svoj zivot u skladu sa svojom unutamjom istinom, a ne biti voden svojim sebicnim felj ama. Svatko mora izvrsavati svoju duzno st, Ma kako ti se tvoje odgovomosti i obveze einile bezvrijednima, njima moras dati predno st pred odgovomostima drugih, bez obzira na to kako bi ih ti ~obro mogao obaviti. Arjun a, ti si ratnik i prine po rodenju ) po obrazovanju. Ako sada pokusas izbjeci svoju duznost i pretvoris se u isposnika - samnyiisin usmjerenog na duho vnost samo zato sto si suocen s cinjenicom da moras obaviti nesto sto mislis da je bolno , takvim ees postupkom povrijediti svoj u unutarnju istinu, svoju savjest, svoju dharmu, koja predstavlja ishodiste i temelj tvoga zivota l Cak je bolje i umrijeti izvrsavajuci svoju duznost nego pokusavati obaviti neciju tudu duznost."

35

Rat protiv ljutnje i ielje Arjun ina glava klone i on upita: "Kakva je to grozna sila koja nas vuce, cak i protiv nase volje, da budemo sebicni?"

36

Kr~J:la odgovara: "Ta grozna sila zove se zelja . Zelja je sila koja te vuce - sebicna zelja sto nastaje iz tvoje prirode koja je usmjerena na djelovanje. Sebicne zelje su nezasitne, sto ih vise zadovoljavas, one stvaraju sve vecu eeznju . Na to sam mislio kad sam rekao da je to 'lonae bez dna ' . Zelje nikad ne~e reci: 'Do sta. ' A sa feljama je uvijek povezana Ijutnja ko~a sve pokvari . Dvojae felja-Ijutnj a je tvoj najpogubniji , najopasnij i neprijatelj ovdje na zernlji."

37

BHAGAVADGTTA

38 "ZeIje zamagljuju tvoju duhovnu svjetlost i ti zaboravljas na sposobnost razlucivanja, Kao sto dim prekriva plamen, a prasina ogledalo, kao sto je zametak skriven u utrobi , tako je istinsko znanje skriveno zeljom. Za ljude koji su duhovno napredovali, zelja je poput dima i lako ju je otpuhnuti kako bi se otkrila svjetlost znanja. Za ljude koji su zapleteni u svjetovna zbivanja, zelja je poput prasine koja zahtijeva odlucno Ciseenje kako bi svjetlost mogla ponovno zasjati . Ljude koji su otupjeli zelja toliko zaokuplja da su oni poput embrija pohranjenog negdje u tami. Sarno ce im vrijeme i novi zivot donijeti svjetlost. Zaparnti, Arjuna, da na svim ovim razinama duhovnog nastojanja zelja prekriva sjaj istinskog Sebstva u covjeku.'

39 "Pohlepa nije nista drugo vee zelja koja je narasla do grotesknih razmjera. Mudar covjek zna da je zelja vjecni, krvni neprijatelj i pokusava je se kloniti. Ali unatoc najboljim nastojanjima, zelja se ipak javlja u mnogim prikrivenim oblicirna, maskira se, i pokusava se potajno usuljati u srce i urn."

40 "Potrebno je pronaci kljuc utvrde ovoga strasno razomog neprijatelja prije no sto te on pocne opsjedati. Zelja koja pljacka zarobila te i sada cvrsto okupira.sva tri tvoja tjelesna podrucja : osjetila, urn i intelekt. Iz ta tri stozera smjestena na bojnom polju zelja te napada i ubija tvoju mudrost i sposobnost razlucivanja, ona zavija u rnrtvacki plast iumana u tebi."

41 'Zato, Arjuna, dragi moj prijatelju i najveci od svih ratnika, napadni ove pljackase, te zelje. Ponovno osvoji svoja osjetila, urn i intelekt, visi urn - buddhi, 0 kojem cu ti govoriti kasnije, te ih upotrijebi u bozanske svrhe. Kad ubijes zelju, dtman ce zasjati svim svojim sjajem."

42 'Odredi strateske polozaje koje bi trebao zauzeti u ovom ratu . Zelja cvrsee prianja uz suptilno, ono sto je plemenitije

PUT DJELOVANJA 37

i teze zamijetiti, nego uz ono sto je ocigledno, Osjetiia su suptilnija od tijela, urn je suptilniji od osjetila, dok je intelekt suptilniji od uma. Visoko iznad svega toga je iitman, najsuptiIniji od svih, iznad bilo koje zelje i iznad svih zelja."

"Zato, Arjuna, spoznati istinu 0 svom pravom Sebstvu, u 43 dtmanu, tvoje je gIavno oruzje za iskorjenjivanje zeIje. Samospoznaja je istinsko duhovno znanje - jniina. Ova razina znanja nadilazi sve tvoje nize odlike, bez obzira na to koliko su prociscene, ukljucujuci tvoj urn pa cak i tvoj intelekt. Neka zaviada tvoje najvise Sebstvo, tvoja prava priroda. Nadziri sebe uz pomoc svoga Sebstva."

KAKO OBJEDINITI ZNANJE, DJELOVANJE I ODRICANJE

jiiana , karma. samnyiisayoga

Bilo kojim putem krenete k meni, to je moj put ... Svi putovi vode k meni.

Krsna tada rece: "Arjuna, poucavao sam ovim istim vjecnim istinama i boga Sunca, Suryu. On ih je prenio na svoga sina Manua, koji je bio prvi covjek, da bi ih on prenio na svoga sina Iksvakua, koji je bio prvi kralj, kako bi mogao bolje obavljati svoje svjetovne duznosti. "

"Takvim prenosenjem tijekom stoljeca, uvazeni su sveci 2-3 naucili ove velike tajne. Ali vremenom, takvih je ispravnih ljudi bilo sve manje, a provodenje ovog znanja u djelo polako se gubilo. Koristim rijec tajne ne zato jer su te istine bile skrivene, vee zato jer je mali broj ljudi danas spreman cuti ih. Sada te istine prenosim na tebe, Arjuna, jer te volim i zato sto ti zavredujes primiti tu milost.'

39

BHAGAVADGITA40

4 Arjuna izgleda zbunjen i prekida ga: "Ali, Krsna, kako moze covjek danasnjice pouciti nekoga tko pripada drevnim vremenima? Mi smo bili bliski prijatelji dugi niz godina i ja te iskreno volim, ali ti si same pet ili sest godina stariji od mene. Ti si roden stoljecima poslije Surye i svih ostalih. Oni pripadaju proslosti koja je tako daleka da se ne moze ni zamisliti. Zasto kaZes da si ti onaj koji je poucavao tim istinama na pocetku? I molim te, sarno mi nemoj reci da si to bio ti u svom proslorn zivotu! To sve cini jos cudnijim."

Krsna se nasmije u sebi, jer je znao da je dosao pravi trenutak. "Arjuna,' rece Krsna, "ljudi kazu da sunce izlazi i zalazi, ali one u stvari niti 'izlazi' niti 'zalazi', one se naprosto nalazi izvan njihova vidokruga. Sa mnom je jednako tako. Ja sam isto takav. Ja se ne radam, niti umirem, ali obicni smrtnici, vidjevsi me kako 'se radam' i 'umirem' , dolazim i odlazim, misle da sam se rodio mnogo puta. Kako bih stvari pojednostavnio, reci cu ti da smo i ti i ja prosli kroz mnogo zivota. U ovom sadasnjem zivotu ti si zaboravio na one zivote, dok se ja svih sjecam. Ja sam svjestan neprestanoga svog postojanja kao iitmana kroz nebrojena stoljeca, dok ti nisi svjestan svoga iitmana, svoje prave bozanske stvamosti. Po tome se ti i ja razlikujemo"

Krsnina objava 6 "I znaj jednako tako, Arjuna, kao Bog u svim stvorenjima

i u cijeloj prirodi, ja se nikad ne radam niti umirem. Pa ipak, s vremena na vrijeme pojavim se utjelovljen u liku i zivim naizgled svjetovnim zivotom. Ja mogu izgledati kao ljudsko bice, ali to je tek moja snaga privida - maya jer sam ja zapravo stvarnost iznad svega povezanog s ljudskom vrstorn, ja sam sarno sjedinjen s prirodom, koja je moja."

7-8 "Uvijek kad dobrota i ispravnost -dharma oslabe, a zlo ojaca, ja se utjelovljujem. To cinim da uzdignem i promijenim drustvo, da ponovno uspostavim ravnotezu izmedu dobrote

KAKO OBJEDINITI ZNANJE. DJELOVANJE 10DRICA