ITALIJANIZMI U GOVORNOM JEZIKU BARA I OKOLINE

195MATICA, ljeto 2013.www. maticacrnogorska.me

Uticaj italijanskog jezika na govorni jezik Bara i okoline jeneosporan. Da bi se isti objasnio, nužan je osvrt na istoriju Bara,na njegovu daleku pa i nedavnu prošlost.

ITALIJANIZMI U GOVORNOM JEZIKUBARA I OKOLINE

Dejan J. Ivović*

Professor Dejan J. Ivović was a prominent education andsocial worker of Bar after the Second World War. In this workhe analysed the Italianisms in the colloquial language of Bar andits peripheral settlements more than 4 decades ago, which iswhy the work has a factographic character. The explanation forthe occurrence of Italianisms in the speech of the inhabitants ofBar is followed by a short history of city itself.

* Dejan J. Ivović rođen je 1927. godine u Kragujevcu, a djetinjstvo provodi u

Baru, Cetinju, Danilovgradu i Beranama. Kako mu je otac bio profesor u

Beranama i direktor gimnazije u Danilovgradu, tamo i završava osnovnu školu.

Nakon završetka gimnazije u Kragujevcu, diplomira na Filozofskom fakultetu u

Beogradu. U porodičnu kuću svoga đeda, sudije i načelnika Barskog sreza,

Đura, popa Nika, Ivovića, vraća se 1959. godine. U Baru radi kao profesor fran-

cuskog i italijanskog jezika, koje je usavršio u Parizu, Napulju i Peruđi. Bio je

odličan poznavalac latinskog, španskog i njemačkog jezika. Od 1965. godine

radi kao direktor tadašnjeg bioskopa „Pobjeda“ u Baru doprinoseći kulturnom i

društvenom životu. Započeo je i završio izgradnju Kulturnog centra u Baru uoči

čijeg otvaranja 1975. godine, je iznenada preminuo. Rukopis ovog stručnog rada

je ustupio i da saglasnost za objavljivanje njegov sin dr Jovan Ivović

predśedniku Ogranka Matice crnogorske u Baru Ivanu Jovoviću.

196 MATICA, ljeto 2013. www. maticacrnogorska.me

Stari Bar je podignut na južnim obroncima planine Rumije,četiri kilometra od morske obale, dok se novo naselje nalaziblizu samog mora. Pretpostavlja se da je na mjestu današnjegBara ili u njegovoj neposrednoj blizini, postojalo naselje i prijenaše ere. Da je ovo moguće potvrđuje veliki broj maslina, kojese obrađuju od najdavnijih vremena. Nedaleko od Bara, poredputa koji vodi za Ulcinj, nalazi se najstarija maslina nacrnogorskoj obali, za koju se pretpostavlja da ima više od 2400godina.

Tražena je veza između imena Bar / na grčkom Antibaris,latinskom Antibarium, albanskom Tivari i italijanskomAntivari / i italijanskog grada Baria, koji se nalazi na suprot-noj obali Jadranskog mora. Pretpostavlja se da je Bar izgrađenu vrijeme Rimljana, dok je prema Jirečeku to bila „novatvrđava“ iz XII vijeka, sagrađena u cilju odbrane od Avara.Vjerovatnije je da je Bar podignut poslije dolaska Slovena, tj.u VII vijeku. Uprkos svemu ne treba isključiti mogućnost daje na istom mjestu bio gradić /dvorac/ „Antipargai“, gdje sesklonio jedan dio rimskog stanovništva iz stare Dokleje, kojusu Sloveni bili sasvim razorili. Među gradovima Dokleje Barje počeo imati veću važnost krajem XI vijeka, kada jepodignuto sjedište katoličkog biskupa. /Istorija narodaJugoslavije, str. 247./

Od XII vijeka srpskohrvatsko ime je samo Bar, bez prefiksa„Anti“.

U Srednjem vijeku Bar je pripadao vizantijskom carstvu, prvoDračkom tematu, a od kraja X vijeka Dalmaciji, čije je sjedištebio Dubrovnik /Dalmatia superior/.

Za vrijeme Nemanjića Bar je imao najveći procvat, jer jepretežno bio van ratnih zbivanja.

Početkom XV vijeka uzdiže se Republika Venecija, koja nas-toji da proširi svoj uticaj i na našem Jadranu. Poslije padaNemanjića, Venecija je naizmjenično sa Balšićima, dominirala

Dejan J. Ivović


Barom do 1421. godine. Definitivno su ga osvojili po treći put1443. godine i držali ga do 1571. godine, kada su ga zauzeliTurci.

Crnogorci su osvojili Bar od Turaka 1878. godine.Za vrijeme Nemanjića, Balšića i djelimično pod dominacijom

Venecije, Bar je imao svoju autonomiju. Njim su upravljali kne-zovi, starešine grada i narod /comes, seniores et populus/. Zavrijeme vlasti Venecije, stari naziv najvažnijeg funkcioneragrada bio je zamijenjen venecijanskim nazivom „Podesta“/Predsjednik opštine/.

U Srednjem vijeku Bar je ekonomski bio jak i istovremenovažan trgovački centar. Imao je svoju kovnicu. Na njegovomnovcu bila je slika Sv. Đorđa i natpis „Antibar“. Za vrijemeVenecije, kovnica je nastavila sa radom, s tom razlikom što je nanovcu bila slika Sv. Marka.

Stanovništvo Bara u toku svoje istorije pripadalo je raznimetničkim grupama. Početkom Srednjeg vijeka bilo je romansko,dok su kasnije bile seobe Slovena i Albanaca. Religija je napočetku bila katolička i pravoslavna, za vrijeme vladavineTuraka bile je pretežno muhamedanska.

Istorijski događaji u ovom kraju, mješavina raznih naroda, kaoi smjenjivanje raznih dominacija, uticali su i na jezik Bara i oko-line.

Danas, prema najnovijim statističkim podacima, u Baru iokolini živi 27.592 stanovnika, od kojih: Crnogoraca 17.706,Srba 1.207, Hrvata 272, Slovenaca 18, Makedonaca 18,Albaneza 4.273 i par stotina raznih drugih nacionalnosti.

U govornom jeziku ovog stanovništva, (iako ne tako često kaou sjevernom dijelu naše obale), nailazimo na ostatke italijanskogjezika, na riječi tipično italijanske, ili pak riječi i izraze italijan-skog porijekla.

U narednom izlaganju o italijanizmima u govoru Bara i okoli -ne, što je i sadržaj ove teme, vidjećemo koje su riječi i italijanski

Italijanizmi u govornom jeziku Bara i okoline


iz razi ostali nepromijenjeni, a koje su se, iako proistekle izitalijan skog jezika, promijenile, bilo u značenju, izgovoru,akcentu itd.

Prije prelaska na same riječi, nabrojaću različite faktore kojisu doprinijeli da se u dijalektu Bara očuvaju izrazi strogo itali-janski, ili pak riječi i izrazi koji potiču od italijanskog jezika.

Može se pretpostaviti da uticaj italijanskog jezika /tj. latinskog– majke italijanskog/ potiče već od početka Srednjeg vijeka,kada su ove oblasti bile naseljene od Rimljana.

Jedan od faktora koji je uticao na govor Bara i njegove oko-line, jeste i rascep crkve, na katoličku-zapadnu i pravoslavnu-istočnu, koji se dogodio 1054. godine. Tada je u ovim krajevimaVizantija gubila postepeno svoju moć, dok je Rim preko crkveutvrdio svoju, pa i politički.

U Baru je 1089. godine formirana jedna nadbiskupija, kojasledećih vjekova širi zapadnu kulturu i utiče na sam jezik naro-da ovog kraja.

Evo i jedne interesantne zabilješke po pitanju jezika: „1608.godine novi nadbiskup Bara Marin Bici piše Baranima jednupastirsku poslanicu na jeziku „Ilira“. Ovo pismo u Baru nijedobro primljeno. Šta više narodu se nije dopalo, jer ih nadbiskupsmatra tako malo obrazovanim što ne znaju italijanski jezik“./Dr Franjo Rački: „Informacija barskog nadbiskupa MarinBicija o njegovom putu u Albaniju i Staru Srbiju 1610. godine“.„Starine“ Izdanje Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnos-ti, knjiga XX, str. 59/.

Kakav i koliki uticaj je mogla imati katolička crkva na jezikovih krajeva nije poznato; o ovome nema nikakvih podataka. „UBaru i Ulcinju postojale su sve mogućnosti za formiranje jednogopštinskog arhiva; sigurno da je i postojao, ali nije sačuvan. UBaru nema arhiva katoličke nadbiskupije i ne zna se ništa o nje-govoj sudbini, izvesno je samo da se u XVI vijeku nalazio uRimu“ /Enciklopedija Jugoslavije, str. 200/.

Dejan J. Ivović


Neosporan i veoma jak uticaj na dijalekat Bara i okoline,imala je Republika Venecija u XV i XVI vijeku. Mnogi itali-janizmi koji se čuju danas u ovim krajevima, potiču iz vreme-na venecijanske vladavine / na pr: imena mjesta: „belveder“ −„londža“, koja potiče od italijanskog loggia=trem, galerija;terminologija iz zemljoradnje: „maštelo“ i „mišćelo“ – itali-janski mastello=čabar, vedro, „frumetin“ − italijanski frumen-to=kukuruz; kuhinjsko posuđe: „pjat“ – italijanski piatto=tan-jir; pomorska terminologija: „barka“ − italijanski barca itd. /

Uticaj Venecije na jezik, ne samo Bara, već i čitave Crne Gore,pridružio se i za vrijeme vladavine Vladike Danila krajem XVIIi početkom XVIII vijeka. Tada je Crna Gora imala tijesne vezesa Venecijom, tako da je na Cetinju bilo formirano„Guvernadurstvo“.

Ovi odnosi bili su potrebni Crnogorcima da bi se mogliodbraniti od Turaka, a Veneciji jer je htjela da ima jači uticaj naCrnu Goru.

Trgovački odnosi i česta putovanja Crnogoraca u Veneciju,koja potiču još za vladavine Crnojevića u XIV vijeku, imala sutakođe svoj uticaj na govorni jezik u ovim krajevima.

Uticaj italijanskog jezika neosporno se povećao i vezama CrneGore sa Italijom za vrijeme vlasti kneza Nikole. Odnosi saItalijom bili su toliko prijateljski da su doveli do srodstva dvijevladajuće kuće.

Drugi važan momenat koji je doprinio da italijanizmi ostanu ugovonom jeziku ovih krajeva, jeste i prodor italijanskog kapita-la u Crnu Goru, a naročito u Bar.

U Baru se formira „Barsko društvo“ i pod nadzorom Italijanaizgrađuje se pruga uskog kolosjeka Bar-Virpazar. Italijani sudržali u svojim rukama i brodski saobraćaj na Skadarskomjezeru, tako da je neprekidna veza, koja je trajala više godinaizmeđu Italijana i stanovnika ove teritorije, doprinijela ne samo



da se održe italijanske riječi i izrazi u govoru Bara i okoline, većda se poprime i novi.

Narod ovog kraja /izuzev onog u Krajini, gdje je u upotrebi al -banski jezik/ govori srpskohrvatskim** jezikom – dijalekatijekavski.

Živim u Baru od 1960. godine i imao sam prilike da čujemitalijanizme u govornom narodnom jeziku. Više dana boraviosam u reonima: Zupci, Sutomore, Mišići, Crmnica iMrkojevići i istražujući po ovoj temi, došao sam do zaključkada su ostaci italijanskog jezika češći i tipičniji u Crmnici iMrkojevićima.

Kao što sam već napomenuo, u govornom jeziku Bara i nje-gove okoline, nailazimo na riječi koje su tipično italijanske, ilipak na riječi i izraze koji potiču od italijanskog jezika; ove drugesu brojnije. Vremenom izvjesne riječi su pretrpjele modifikacijei izgovaraju se na dva načina, kao npr:

ambrela i lumbrela = kišobran − italijanski l’ombrellokaštig i kastig = kazna − italijanski il castigokamin i kumin = ognjište − italijanski il caminoprobati i provati = probati − italijanski provarešofit i šufit = tavanica − italijanski il soffittotavulin i taulin = stočić − italijanski il tavolino

O riječima italijanskog porijekla koje su pretrpjele izmjeneu govoru, ortografiji, pa čak i u samom značenju, pisaću kas-nije.

Evo međutim pregleda italijanskih riječi koje nemaju nikakvupromjenu, izuzev u ortografiji:

Dejan J. Ivović

** U vrijeme pisanja ovog rada (1972) službeni naziv jezika je bio srpsko-

-hrvatski i taj naziv smo zadržali u cijelom tekstu.



italijanizmi: italijanski: srpskohrvatski:

adio adio zbogom, doviđenjaarija aria f. vazduhbaraka barracca f. baraka, kolibabalerina ballerina f. igračicabarka barca f. barka, čamacbereta beretta f. kapa/francuska/bevanda bevanda f. piće /vino sa vodom/bjondo biondo plav, plavokosbluza blusa f. bluzaborsa borsa f. torbabonagracija buonagrazia garnišlabravo bravo vrlodobroala braćeto andar a braccetto voditi pod rukubotilja bottiglia f. boca, flašakalce-te calze f. čarapekariola carriola f. kolica za pijesakkaroca carrozza f. kolafeta fetta f. kriškaforca forza f. sila, snagaflota flotta f. brodovljefurija furia f. bes, ludilogaleta galletta f. dvopekgondola gondola f. gondolalastra lastra f. lim, pločicalista lista f. spisak, papirlula lulla f. duga kod kačaralumijera lumiera f. svećnjakmakina macchina f. mašina, lokomotivamaca mazza f. veliki čekićmizerija miseria f. bijedapala pala f. ašovpauza pausa f. odmor, počinakpersona persona f. osoba, licepinjata pignatta f. lonac za kuvanjepipa pipa f. lulapitura pittura f. boja, farba


pjaca piazza f. pijaca, trgpoltrona poltrona f. naslonjačaraca razza f. soj, plemeriva riva obala, šetališterokela rocchella f. klupkosalca-sa salsa f. sosskale scale f. stepenicetenda1 tenda f. šatortinta tinta f. mastilo, bojavizita visita f. posjeta

Dejan J. Ivović

Kao što se vidi navedene imenice iste su kao i italijanske,koliko u izgovoru, toliko i u značenju. Ovi italijanizmi, poredrazlike u ortografiji, pišu se bez člana i dekliniraju se dodavan-jem nastavaka, kao i ove druge imenice srpskohrvatskog jezika.

Podvučene riječi postale su toliko domaće i u govoru se čujutako često kao i riječi upravo srpske.

Pregled riječi koje se izgovaraju sa istim akcentom kao i ital-ijanske od kojih potiču, a koje su pretrpjele izmjene, bilo ukorenu, bilo u nastavku:

1 Ova riječ je rijetko u upotrebi.2 Ova riječ se upotrebljava za razna mjesta u Crnoj Gori odakle se pruža lijep

pogled.


armadura armatura f. skelet kod zgradebanja bagno m. koritobarelo barile m. bure, vedrobalkon balcone m. veranda, balkonbeštija bestia f. životinjabekuć beccuccio m. vrh garbit. lampebekaca beccaccia f. šljuka /ptica/belveder2 belvelere lijep pogled


biljet biglietto m. vozna kartabokaporat boccaporto m. ulaz za brodovebrokva brocca f. bokal, vrčbriškula briscola f. igra karatabutiga bottega f. dućan, prodavnicakamara camera f. sobakantun cantone m. ugao, ćošakkašeta cassetta f. sandučićkavaleta cavalletto m. peralelna gredakamomil camomilla f. bela sasakanovaca canovaccio m. krpa za brisanjekoltrina cortina f. zavesa na prozorukolet-kolijer colletto m. okovratnikkoperta-kuvijerta coperta f. pokrivač /čipkani/kontrabant contrabando m. krijumčarenjekontrat contratto m. ugovor, sporazumcontam contare računam, brojimkušin cuscino m. jastukkužina cucina f. kuhinjadreto dritto pravofaca faccia f. lice, izgledfaculet fazzoletto m. maramicafešta festa f. praznik, gozbafreško fresco sveže, novofrontin frontino m. branik kod kapefurgon3 furgone m. konjska kola, furgongradin gradino m. toplomergradela gratella f. roštiljgust gusto m. ukuslampadin lampadina f. lampica, kandilolešo lesso kuvan na vodi


3 Ova riječ je francuskog porijekla, ali je ovdje došla preko italijanskog jezika.


mandarina mandarina f. slatka pomorandžamarenda merenda f. užinapasati passare proći, otićipašta pasta f. makarona, testoparapet parapetto m. branik na mostupantofle pantofle f. papučeparcela parcella f. parče /zemlje/peperoni peperone m. mala paprikapeča pezzo m. parče platnapinjelo pinello m. četkicapjat piatto m. tanjirpjadela padella f. zdjela od porcel.ponat ponte m. mostpošta posta f. pošta polpet polpetta f. šniclapulenta polenta f. kačamakrašpa raspa f. turpijarešto resto m. kusur, ostatakriža riso m. pirinačrivati arrivare stići, doćisaket sacchetto m. kesa od papirašega sega f. testera, pilaškatula scatola f. kutijaškarpe scarpe f. cipele /poderane/škur4 scuro crn, mrkškudela scodella f. čanak, šolja za kafuškufija cuffia f. povezačašpedal ospedale m. bolnica

Dejan J. Ivović

4 Ova riječ je sasvim domaća. Svi u Baru kažu: „Daj mi kilogram škurog

hleba“. /Dammi un chilo di pane scuro./ Riječ „škure“ upotrebljava se i u smis-

lu roletne, na pr. „Zatvori škure“. /Chiudi le persiane./


špâg spago m. kanap, vezicatavaja tovaglia f. stolnjak, čaršavtapa tappo m. čeptaraca terazza f. terasatrafika traffico m. prodavnica duvanavapor vapore m. brod, lađavešta veste f. haljina


Italijanizmi koje ću upotrijebiti u sledećim primjerima češći sui tipičniji:

U kamaru sam ostavio kofer. /Ho lasciato la valigia in camera./U kašetu sam ostavio stvari. /Nel cassetto ho messo gli oggetti./Spusti te koltrine. /Abbassa le coltrine./Obriši to sa kanovacom. /Pulisci quello con un canavaccio./Stavi pod glavu još jedan kušin. /Metti ancora un cuscino sotto

la testa./Pređimo u kužinu, tamo je toplo. /Andiamo in cucina, là é

caldo./Kakva mu je faca! /Che faccia che ha!/Jesi li uzeo faculet? /Hai preso il fazzoletto?/Mandarine su još zelene. /Imandarini sono ancora verdi./Šta imamo za marendu? /Che cosa abbiamo per merenda?/Supa je već u pjatu. /La minestra é giá nel piatto./Za ručak imamo polpete. /Per pranzo abbiamo le polpette./Rešto mi nije vratio. /Non mi ha restituito il resto./Sve stavite u saket. /Mettete tutto nel sacchetto./Pasao je prije pola sata. /É passato mezz'ora fa./Daj mi škatulu duvana. /Dammi una scatola di tabacco./Kupi kilogram škurog hleba. /Compra un chilo di pane scuro./Promijeni tavaju na stolu. /Cambia la tovaglia sul tavolo/ itd.Ima riječi koje mijenjaju svoj koren. Češće nailazimo na izm-

jenu S i SS u Š, kao na pr:


Na italijanskom bestia u italijanizmu je beštija.-II- cassetta -II- kašeta-II- festa -II- fešta-II- fresco -II- freško-II- lesso -II- lešo-II- pasta -II- pašta-II- resto -II- rešto-II- scatola -II- škatula-II- scuro -II- škur-II- sporco -II- šporko.

Dejan J. Ivović

Pored promjene slova S i SS u Š nailazimo na sledeće izmjene:1. Italijansko slovo T prelazi u D, pr:

armatura u armaduragratella u gradela

2. Italijansko CCIA prelazi u CA /ZA/, pr:beccaccia u bekacafaccia u faca

3. Samoglasnik O prelazi u U, pr:bottega u butigapolenta u pulentafazzoletto u faculet

4. Samoglasnik E prelazi u A, pr:camera u kamaramerenda u marendaterazza u taraca

Veći dio italijanizama koji se izgovaraju sa istom intonacijomkao i italijanske riječi, u suštini su riječi koje mijenjaju svojnastavak, odnosno gube finalno O, E i A, kao na pr:

contratto – kontratcuscino – kušingradino – gradingusto – gustsacchetto – saketscuro – škur

gube krajnje O


lampadina – lampadinpolpetta – polpetcamomilla – kamomil

belvedere – belvedercantone – cantunstazione – štacijunvapore − vapor

Često puta krajnji vokal O italijanskih riječi prelazi u italija ni -zmu u A, kao na pr:italijanski il bagno daje banja

-II- il canovaccio daje kanovaca-II- il mandarino daje mandarina-II- il riso daje riža itd.Veoma je mali broj onih italijanizama koji su izgubili ili pak

dobili prefiks, kao na pr.rivati od arrivareškufija od la cuffiašpedal od l’ospedale itd.

U dijalektu Bara i njegove okoline postoji veliki broj itali-janizama koji su pretrpjeli duboke izmjene u ortografiji i znatnose razlikuju od italijanskih riječi i u izgovoru. Često puta akce-nat, pored izmjene dužine, ne pada čak ni na isti slog. Evo pre-gleda tih riječi:


gube krajnje E

gube krajnje A

italijanizmi: italijanski: srpskohrvatski:jabìt abito m. haljina, odećaangârija angariare poteškoća, mukaambȉs abisso m. ponor, jamaântika antico stara stvar


bâbo babbo m. otac, djedbanjȁti bagnare kupati sebalȁti ballare igratibolândža bilancia f. vagabastȁti5 bastare imati hrabrostibâul baule m. putnički sandukbenȁt benda f. povezačabisâk bisaccia f. torba na konjubrȉga briga f. muka, dosadabrȕndati brontolare gunđatibrȕkati brucare grditi, sramotitibustîn busto m. prslukkapelîn cappello m. šešir, kapakaûcija cauzione f. kapara, kaucijakalȁti calare prestati, smanjitikôla colla f. lijepakkoštȁti6 costare vredeti, stajatikrepȁti crepare crknutikravâta cravatta f. mašnadenjȁti degnare udostojitidokumȅnt documento m. ispravadogȁnja dogana f. carinarnicafadžôla fagiuolo m. pasuljfamȅlja famiglia f. porodicafȁliti fallire nedostajatifôj foglia f. list hartijefrȕt frutta pl. rodfregȁti fregare trljati, ribatifrumetîn frumento m. kukuruz

Dejan J. Ivović

5 Ova riječ je promijenila i smisao. Dok u italijanskom jeziku znači „biti

dovoljno“, ovdje se upotrebljava u smislu „imati hrabrosti“, na pr. ako vi basta

– se vi bsta dell’animo.6 Ova riječ je porijeklom njemačka, primljena ovdje preko italijanskog jezika.

fumâ fumare duva, pušefûdra fodera f. postavadžârdin giardino m. baštagalijȍt galeotto m. obešenjakgaljȕf gaglioffo m. prost, izjelicadjîr giro m. krug, okretgratati grattare strugati, ljuštitigrîl grillo m. zrikavaclamarîn lamiera f. lim, kofalencûn lenzuolo m. čaršavlȉma lima f. turpijaliberȁti liberare osloboditiluštrȁti lustrare glačati, usijatilȉšo liscio šisto /bez dodat./mankȁti mancare nedostajatimaf ȉja mafia f. nezg. društvomȁlj maglio m. čekićmândža mancia f. jelo, napojnicamišćȅlo-mistȉo mastello m. kanta za vešmobȉlje mobile m. stvari, pokućstvomȕla mula f. mazganavigȁti navigare plovitinakončȁti acconciare urediti, namestitinôna nonna f. babanȕmer-lȕmer numero m. brojofundȁti se affondarsi stropoštati seombrelîn ombrellino m. suncobranȍčalji occhiali pl. naočareoprȉgati7 friggere ispržiti


7 Ovaj italijanizam je jedan od vrlo rijetkih glagola koji postaju od italijan-skih glagola II konjugacije.

Interesantna je činjenica da u italijanskom, odnosno italijanizmima, gotovosvi glagoli postaju od italijanskih glagola koji pripadaju i konjugaciji na ARE.



pamidôra pomidoro m. patlidžanpasȁti passare proći, otićipȁtiti patire trpjeti, stradatipȁlanga palanga f. gvozdena polugapašapôrt pasaporto pasošpatakûn patacca f. sitan novacpȅzati pesare meriti, biti težakportîr portiere m. vratarpȍrat porto m. luka, pristanpôrtik portico m. hodnikrešpȅkt rispetto m. poštovanjesalamûra salamoia f. presolacskȁla scala f. stepenicaškȁf scaffale m. polica, pregradaskapulȁti scapolare spasiti sesȍlad soldo m. novac, paraspigȅti spago m. vezice za cipelespȉla spelonca f. jama, pećinaštacijûn8 stazione f. stanicastimȁti stimare poštovatištivȁti stivare naslagatitakulîn taccuino m. novčaniktapêt tappeto m. ćilimtȅla tela f. platnotȉgla tegolo m. cigla, opekatrakalȁti tracallare pričati brzovalîdža valigia f. kofervângla vanga f. lopatavelûd velluto m. kadifavȅl velo m. deo ženske nošnje na glavicȁpica zappa f. motikacȕkar zucchero m. šećer

Dejan J. Ivović

8 Ova riječ se u Mrkojevićima upotrebljava još u smislu stan, sklonište.


Znatnije modifikacije koje su se dogodile tokom vremena susledeće:

1. Izmjena nastavka i izgovora italijanskih glagola i konju-gacije. /Ponavljam da u italijanizmima koji se upotrebljavaju ugovoru ovih krajeva, ima samo neznatan broj italijanskih glago-la II i III konjugacije./

Dok se italijanski glagoli I konjugacije završavaju na ARE iimaju dug i mekan izgovor, italijanizmi se međutim završavajuna ATI i imaju oštri naglasak; na pr:od italijanskog bagnáre - banjȁti

-II- bastáre - bastȁti-II- caláre - kalȁti-II- degnáre - denjȁti-II- fregáre - fregȁti-II- grattáre - gratȁti-II- mancáre - mankȁti-II- navigáre - navigȁti-II- acconciáre - nakončȁti-II- scapoláre - skapulȁti-II- stimáre - stimȁti2. Izmjena nastavka, odnosno čitavog sloga italijanskih imeni-

ca, kao na pr:od italijanskog il busto italijanizam je bustîn

-II- il cappello -II- kapelîn-II- la foglia -II- fôj-II- il frumento -II- frumetîn-II- la lamiera -II- lamarîn-II- il lenzuolo -II- lencûn-II- il porto -II- pȍrat-II- la patacca -II- patakûn-II- lo scaffale -II- škàf-II- la stazione -II- štacijûn-II- la valigia -II- valîža-II- lo zucchero -II- cȕkar



Pored promjena već naznačenih imamo i slučajeva, iakoveoma rijetkih, gdje je početak riječi prilično različit od italijan-skog jezika, pr:

postajeitalijanizam jabȉt od italijanskog abito

-II- nakončȁti -II- acconciare-II- ofundȁti se -II- affondarsi-II- ȍčalji -II- occhiali...

Napisaću jedan broj rečenica koje sadrže italijanizme koji supretrpjeli znatne modifikacije, ali koji su prilično česti u narod-nom govoru:Daj mi taj košet mesa. /Dammi quella coscia di carne./Ne denja on to. /Non si degna di quello./Za ručak imamo fadžolu. /Per pranzo abbiamo i fagiuoli./Kako ti je famelja? /Come sta la tua famiglia?/Uzmi jedan foj hartije. /Prendi un foglio di carta./Frut maslina nije dobar. /Il frutto delle olive non é buono./Ona će fregati sobu. /Essa fregherà la camera./Jede hleb od frumetina. /Mangia pane di frumento./Ide u džardin. /Va in giardino./Baš si galjuf. /Sei proprio un faglioffo./Oprani su svi lencuni. /Tutti i lenzuoli sono lavati./Pare su mi mankale. /La moneta m’é mancata./Šta imate od mobilja? /Che cosa avete di mobilia?/Kilogram pamidora je 200 dinara. /Un chilo di pomodori costa200 dinari./Stavi ga u prvi škaf. /Mettilo nel primo scaffale./Kupio sam malo cukra. /Ho comprato un pò di zucchero./

Dejan J. Ivović


Evo i italijanizama koji su rijetki u govornom jeziku Bara i oko-line:


alegrija allegria f. veseljebiškoti biscotti biskvitikantinela cantina f. podrumkomodan comodo udobangazeta gazzetta f. novinelavati lavare opratilapis lapis m. olovkalevant levante m. istokmakinist macchinista m. vozovođamedicina medicina f. lijekošterija osteria f. krčma, kafanapiston pistone m. klipšpedat spedire poslatitrakalica tracolla f. remen/kod mlina/veštit vestito m. odijelovitrina vitrina f. polica

Pregled svih italijanizama koji se upotrebljavaju u govornomjeziku Bara i okoline:


abit abito m. haljinaadio adio zbogomalegrija allegria f. veseljeambrela ombrello m. kišobranambis abisso m. ponorantika antico stara stvar



angarija angariare muka, poteškoćaaria aria f. vazduharmadura armatura f. skelet zgrade

babo babbo m. otac, djedbanda banda f. stranabanja banjo m. korito, kupališ.banjati bagnare kupati sebal balo m. ples, igrabalati ballare igratibalandža bilancia f. vagabaraka baracca f. koliba, barakabarka barca f. čamac, barkabastati bastare imati hrabrostibaul baule m. putnički sandukbarelo barile m. buere, vedrobalkon balcone m. verandabereta beretta f. kapabeštija bestia f. životinjabevanda bevanda f. vino sa vodombekuć beccuccio m. vrh lampebekaca beccaccia f. šljukabelveder belvedere lijep pogledbenat benda f. povezačabiljet biglietto m. karta /vozna/bisak bisaccia f. torba na konjubiškoti biscotti pl. biskvitibjondo biondo plavokosbluza blusa f. džemper, bluzaborsa borsa f. torbabonagracija buonagrazia garnišlabokaport boccaporto m. ulaz za brodovebrokva brocca f. bokal, vrč

Dejan J. Ivović


briga briga f. dosada, mukabravo bravo vrlo dobrobriškula briscola f. igra karatabrundati brontolare gunđatibutilja bottiglia f. boca, flašabutiga bottega f. dućan, radnjabustin busto m. prsluk

kaštig castigo m. nevolja, kaznakaroca carozza f. kola, kočijakamin comino m. odžakkamara camera f. sobakalće-te calze pl. čarapekantinela cantina f. podrumkantun cantone m. ugao, ćošakkapelin cappello m. šeširkarta carta f. hartija, papirkašeta cassetta f. sandučićkarijola cariola f. kolicakanela cannella f. drvena slavinakavaleta cavalletto m. paralelna gredakamomil camomilla f. bela sasakantun cantone m. podrum za ogrevkapostacion capostazione m. šef stanicekalati calare prestati /kiša/kanovaca canovaccio m. krpa za brisanjekoltrina cortina f. zavjesakola colla f. lijepakkolet colletto m. okovratnikkoperta coperta f. pokrivačkomodan comodo udobankontrabant contrabando m. krijumčarenjekontra contra protiv



kontrat contratto m. ugovorkošet coscia f. but, bedrokontam contare računamkredenca credenza f. ormankrepati crepare crknutikravata cravatta f. mašnakušin cuscino m. jastukkužina cucina f. kuhinja

denjati degnare udostojitidemolirat demolire razvalitidokument documento m. ispravadoganja dogana f. carinarnicadomani domani sjutradreto dritto pravoduratu durare trajati

faca faccia f. lice, izgledfadžola fagiuolo m. pasuljfamelja famiglia f. porodicafaculet fazzoletto m. maramicafaliti fallire nedostajatifeta fetta f. kriškaflota flotta f. brodovljeforca forza f. sila, snagafoj foglia f. list hartijefreško fresco svježe, novofrontin frontino m. branik kod kapefrut frutta pl. rodfregati fregare ribati, trljatifrumetin frumentone m. kukuruzfuma fuma duva, pušefurija furia f. bes

Dejan J. Ivović


fudra fodera f. postava

galijot galeotto m. obešenjakgaljuf gaglioffo m. prostakgaleta galletta f. dvopekgazeta gazzetta f. novineđir giro m. krug, okretgondola gondola f. gondolagoba gobba f. grbagratati grattare strugatigradin gradino m. toplomjergradela gratella f. roštiljgril grillo m. zrikavacgust gusto m. ukus

lampadin lampadina f. lampica, kandilolamarin lamiera f. lim, plehlastra lastra f. pločica, limlešo lesso kuvan, varenlencun lanzuolo m. čaršavlevant levante m. istoklima lima f. turpijaliberati liberare osloboditilista lista f. spisaklula lulla f. duga kod kačaralumbrela ombrello m. kišobranlumijera lumiera f. svećnjakluštrati lustrare glačati, usijatilišo liscio čisto /bez dodat./

marina marina f. mornaricamandarina mandarino m. pomorandžamakina macchina f. mašina



mankati mancare nedostajatimarenda merenda f. užinamakinist macchinista m. vozovođamaca mazza f. veliki čekićmafija mafia f. loše društvomalj maglio m. maljmandža mancia f. jelo, napojnicamaštelo-mišćelo mastello m. vedro, kantamedicina medicina f. lijekmizerija miseria f. bijedamobilje mobile m. pokućstvomula mula f. mazga

navigati navigare plovitinakončati acconciare udesiti, ureditinumer-lumer numero m. broj

ofundati se affondarsi stropoštati seoprigati friggere ispržitiočalji occhiali pl. naočareošterija osteria f. krčma, kafana

pala pala f. ašovpasati passare proći, otićipašta pasta f. tijesto, makaronapamidora pamidoro m. patlidžanpatiti patire trpjeti, stradatiparapet parapetto m. branik na mostupalanga palanca f. gvozdena polugapantofle pantofola f. papučepašaport passaporto m. putna ispravapatakun patacca f. sitan novacparcela parcella f. parče zemlje

Dejan J. Ivović


pauza pausa f. odmorpersona persona f. osobapeperoni peperone m. mala paprikapeča pezzo m. parče /platna/pezati pesare meriti, vagatipinjata pignatta f. lonacpipa pipa f. lulapinjelo pinello m. četkicapiston pistone m. klippitura pittura f. boja, farbapjat piatto m. tanjirpjadela padella f. tiganj, plitka zdjelapjaca piazza f. trg, pijacaportir portiere m. vratarporat porto m. lukaportik portico m. hodnikpolpet polpetta f. šniclapoltrona poltrona f. naslonjačapulenta polenta f. kačamakprovati provare okušati, probati

raca razza f. soj, plemerašpa raspa f. turpijarešto resto m. kusur, ostatakriža riso m. pirinačriva riva f. obalaroba roba f. odeća, tekstilrokela rocchella f. klupko

saket sacchetto m. kesa, vrećicasalamura salamoia f. presolacsalsa salsa f. sosšega sega f. testera



škatula scatola f. kutijaskala scala f. stepenicaškarpe scarpe f. poderane cipeleškur scuro crn, mrk, tamanškudela scodella f. čanak, dubok tanjirškufija cuffia f. povezačaškaf scaffale m. poloca, pregradaskalin scalino m. stepenskapulati scapolare spasti seškartirati scartare izbacitišufit soffitto m. potkrovlje, tavansolad soldo m. novac, parasolo solo samšporko sporco prljavšpag spago m. kanapšpedat spedire poslatištacijun stazione m. stanicastimati stimare poštovatištivati-stivati stivare naslagati

tavaja tovaglia f. stolnjaktakulin taccuino m. novčaniktabela tabella f. tabla, tablicatapet tappeto m. prostiračtapa tappo m. čeptaulin-tavulin tavolino m. sto, stočićtaraca terassa f. terasatenda tenda f. šatortela tela f. platno kod gumetinta tinta f. boja, mastilotigla tegolo m. cigla, crijeptrakalati traccollare pričati brzotrafika traffico m. prodavnica duvana

Dejan J. Ivović


valiža valigia f. kofer, torbavangla vanga f. ašov, sud za pranjevapor vapore m. brodvešta veste f. haljinavelud velluto m. kadifavel velo m. koprenaveštit vestito m. odijelovitrina vitrina f. policavizita visita f. posjeta

capa zappa f. motikacukar zucchero m. šećer

džardin giardino m. bašta

Ovaj veliki broj italijanizama upotrebljava se na čitavoj teri-toriji Bara i okoline. Po obimu zauzimaju više mjesta kod neo-brazovanog /neškolovanog/ stanovništva, a naročito u selu.Izvjesne riječi i izrazi su toliko odomaćeni da su postali skoronezamenljivi u govornom jeziku, naročito starijih ljudi.

Navešću samo jedan broj tipičnih i vrlo čestih u usmenoj, pačak i pisanoj upotrebi: pinjelo, porat, tavaja, vapor, pamidora,fadžola, faculet, lencun, šufit, kantun, taulin, škure, škudela, fre-gati, pasati, kamara itd.

Iako se kod dobrog dijela italijanizama ne osjeća tendencija zanjihovo gubljenje ili izčezavanje, prisutna je razlika u stepenunjihove upotrebe. Stariji ih ljudi mnogo više koriste. Mlađi poduticajem škole, radia, dnevne štampe i svakodnevnog dolaženjau kontakt sa ljudima iz drugih krajeva, sve više zamjenjuju ital-ijanizme književnim izrazima.

Svim prosvjetnim radnicima i drugim poznavaocima naro-dnog govora u ovim krajevima, koji su mi pomogli u obradi oveteme, veoma se zahvaljujem.



Takođe sam zahvalan profesoru Eros Sekviu, šefu katedre zaitalijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu uBeogradu, koji je pregledao ovu temu i o istoj dao veomapovoljno mišljenje.

Literatura:

- Enciklopedija Leksikografskog zavoda, knj. 1, str. 385.- Enciklopedija Jugoslavije, knj. 1, str. 358, 359, 360 i 361.- Istorijski zapisi, br. 3 god. 1960. – Dr Frano Kasterčanek: Pad

Bara u turske ruke, 1571. god. /Prema mletačkom svedočanstvu u Drž.notarijumu u Dubrovniku/.

- M. Vujaklija – Leksikon stranih riječi i izraza

Documents

ITALIJANIZMI U GOVORNOM JEZIKU BARA I OKOLINE