ISTRAŽIVANJE „Percepcija zaštite podataka i pitanja ... · tredina ispitanika (33.9%) iz mjesta s manje od 5.000 stanovnika, slično kao i tredina (33.7%) njih iz visoko urbaniziranih

Leonardo da Vinci projekt partnerstva

„Perception of the data protection and privacy issues by children and youth“

1

ISTRAŽIVANJE

„Percepcija zaštite podataka i pitanja privatnosti

među djecom i mladima“



2

Pitanje privatnosti i zaštita osobnih podataka djece i

mladih

Predmet istraživanja ovog rada je zaštita osobnih podataka i privatnosti, koja je kontekstualizirana u okviru Interneta. Mada pojam zaštite privatnosti postoji u svim društvima i vremenskim razdobljima, njezin se utjecaj i odrednice mijenjaju ovisno o društvenim čimbenicima i individualnim interesima. Opdom deklaracijom ujedinjenih naroda o ljudskim pravima je utvrđeno da nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili dopisivanje,

niti napadima na njegovu čast i ugled, te da svatko ima pravo na pravnu zaštitu protiv takvog miješanja

ili napada. Mada se grana u nekoliko kategorija, osobni podatci su vrste identitetskih označitelja po kojima možemo izdvojiti i identificirati određene fizičke osobe. U kontekstu Interneta, kao medija koji je u potpunosti integriran u svakodnevni život pojedinaca i društva, ova problematika zadobiva nove implikacije. Kako zaštiti osobne podatke u virtualnom prostoru koji je često apstraktan i iznimno dinamičan? Ovo pitanje je tim složenije uključivanjem djece i mladih, kao posebne kategorije čije je poštivanje prava opda društvena obveza. Stoga smo u užem predmetnom određenju ispitali ponašanje djece i mladih u Hrvatskoj u virtualnoj sferi, a u kontekstu zaštite osobnih podataka.

Kao glavne ciljeve istraživanja možemo navesti ispitivanje percepcije o zaštiti osobnih podataka na Internetu kroz interese, aktivnosti i navike osnovnoškolske djece i srednjoškolskih mladih. Stoga provjeravamo koje sadržaje na Internetu najčešde i najučestalije koriste, razlučujemo temeljnu svrhu korištenja Interneta, ispitujemo njihove navike prilikom korištenja određenih virtualnih usluga, u generalnom kontekstu zaštite osobnih podataka i privatnosti. Nadalje su pitanja usmjerena na svjesnost ispitanika o implikacijama objavljivanja osobnih i tuđih podataka na Internetu, zbog čega ujedno provjeravamo jesu li (i kako) povezane sfere stvarnoga i virtualnoga. Koja je pri tome uloga autoriteta (roditelja, škole, institucija, države), ostavili smo na preporukama samih ispitanika/ca.

Neki od glavnih ciljeva istraživanja:

Percepcija zaštite osobnih podataka i privatnosti na Internetu kod ispitanika/-ca Navike i ponašanja ispitanika/-ca prilikom korištenja Interneta Objavljivanja vlastitih i tuđih osobnih podataka na Internetu kod ispitanika/-ca Mišljenja i stavovi ispitanika/-ca o objavljivanju osobnih podataka i zaštiti privatnosti na Internetu Utjecaj i povezanost ponašanja ispitanika/-ca na Internetu sa svakodnevnim životom Stavovi i preporuke ispitanika/ca o zaštiti osobnih podataka i privatnosti na Internetu

Neke od glavnih hipoteza istraživanja:

Na Internetu djeca i mladi provode značajan dio svog slobodnog/ne-školskog vremena Ispitanici/ce najviše koriste Internet kao sredstvo komunikacije i upoznavanja ljudi Ispitanici/ce na Internetu dijele svoje osobne podatke bez svjesnosti o mogudim opasnostima i

zloupotrebi privatnosti Ispitanici/ce vedinom nisu upoznati o tijelima nadležnima za zaštitu osobnih podataka u RH Ispitanici/ce ne percipiraju važnost zaštite osobnih podataka i privatnosti na Internetu



3

Neki od metodoloških i empirijskih aspekata istraživanja:

Istraživanje je kvantitativno te se provodilo od kraja mjeseca siječnja do početka ožujka 2012. godine metodom on-line anketnog upitnika

Upitnikom je obuhvadeno 19 pitanja koja su vedinom zatvorenog tipa. Temeljni kriterij za sudjelovanje u anketi bilo je korištenje Interneta. Istraživanje je provedeno u dvije grupe učenika; prvu grupu čine djeca u osnovnoj školi, a drugu

grupu predstavljaju mladi srednjoškolci/ke.

Tablica škola koje su sudjelovale u istraživanju

IME ŠKOLE f %

Ekonomska škola Osijeka 59 2,9

Grafička škola u Zagrebu 71 3,5

I. gimnazija Zagreb 8 0,4

III. gimnazija Osijek 86 4,3

Industrijska škola Split 23 1,1

Strojarsko-tehnička škola Frana Bošnjakovida 131 6,5

Trgovačka škola Split 97 4,8

XII. gimnazija Zagreb 157 7,8

IV. gimnazija Marko Marulid Split 104 5,2

Kemijska i geološka tehnička škola Zagreb 40 2,0

Osnovna škola dr. Ivan Merz 76 3,8

Osnovna škola Dragutina Domjanida 92 4,6

Osnovna škola Frana Krste Frankopana 209 10,4

Osnovna škola Gripe 122 6,1

Osnovna škola Ive Andrida 22 1,1

Osnovna škola kralja Tomislava 108 5,4

Osnovna škola Samobor 46 2,3

Osnovna škola Skalice 22 1,1

Osnovna škola Spinut 108 5,4

Osnovna škola sv. Ane u Osijeku 46 2,3

Osnovna škola Tin Ujevid 27 1,3

Osnovna škola Trsat 45 2,2

Osnovna škola Zapruđe 138 6,9

Osnovna Waldorfska škola 58 2,9

Osnovna škola Zmijavci

119 5,9

UKUPNO

2014 100

U istraživanju je sudjelovalo ukupno dvadeset pet (25) škola od kojih je petnaest osnovnih (15) i deset (10) srednjih škola diljem Hrvatske. Škole su izabrane iz glavnih



4

regija/županija/gradova Hrvatske po slučajnom odabiru. Kod odabira srednjih škola vodilo se računa da se u uzorak uključe gimnazije, tehničke, strukovne i umjetničke škole.

Ravnateljima/cama škola je Agencija za zaštitu osobnih podataka pripremila službeni dopis u kojima objašnjava svrhu anketnog upitnika i osnovne ciljeve istraživanja kako bi, uz njihovo odobrenje, mogla provesti ispitivanje među samim učenicima.

Prosječno vrijeme ispunjavanja on-line upitnika je, približno, petnaestak minuta.

Sadržaj upitnika po odjeljcima

Odjeljak I U uvodnom dijelu upitnika prikupili smo osnovne informacije o ispitanicima (spol, dob, mjesto stanovanja, detektirali mjesto i svrhu korištenja Interneta). Odjeljak II

Ispitujudi aktivnosti i vremensku učestalost korištenja Interneta, analizirali smo njihovu povezanost s objavljivanjem osobnih podataka ispitanika. Odjeljak III

Utvrđivanje (ne)postojanja korelacije između ponašanja na Internetu i objavljivanja osobnih podataka sa/u ne-virtualnim odnosima. Odjeljak IV

Uočavanje konkretnih aktivnosti ispitanika prema zaštiti osobnih podataka i privatnosti na Internetu Odjeljak V

Informiranost ispitanika o institucijama za zaštitu osobnih podataka, njihovim nadležnostima i vlastitim pravima Odjeljak VI

Prijedlozi i preporuke ispitanika o odgovarajudim modelima informiranja i metodama edukacije o zaštiti osobnih podataka i čuvanju privatnosti na Internetu

Konstrukcijom upitnika oblikovana je sljededa mreža istraživačkih varijabli u kontekstu osobnih podataka i privatnosti:

Socio-demografske varijable:

- spol - dob - mjesto stanovanja

Socio-profesionalne varijable:

- obrazovanje ispitanika

Aspekti korištenja Interneta ispitanika/ca:

- dostupnost Interneta - svrha korištenja Interneta - usluge korištene na Internetu



5

Interes ispitanika/ca za Internet:

- učestalost korištenja Interneta - načini pristupa Internetu - korištenje Internetskih sadržaja

Interakcija ispitanika/ca na Internetu:

- objavljivanje osobnih podataka na Internetu - objavljivanje tuđih osobnih podataka na Internetu - komunikacija sa osobama koje ispitanici (ne)poznaju u stvarnom životu - komunikacija na Internetu s/bez roditeljskog nadzora

Korelacija ispitanikovih ponašanja na Internetu sa stvarnim životom:

- neželjeno objavljivanje osobnih podataka na Internetu - neovlašteno objavljivanje tuđih osobnih podataka na Internetu - iskustvo virtualne uvrede i neugodnosti nakon objavljivanja osobnih podataka na Internetu - iskustvo uvrede i neugodnosti u stvarnom životu nakon objavljivanja osobnih podataka na Internetu

Informiranost ispitanika/ca o zaštiti osobnih podataka:

- poznavanje pravila i korištenje postavki privatnosti - upoznatost s pravima zaštite osobnih podataka - upoznatost s nadležnim autoritetima za zaštitu osobnih podataka - prijava neovlaštenog objavljivanja osobnih podataka

Prijedlozi i preporuke ispitanika/ca:

- prijedlozi ispitanika/ca o odgovarajudim načinima informiranja o problematici osobnih podataka



6

Rezultati istraživanja i diskusija

Ilustracijom spolnih i socio-demografskih varijabli biti de demonstrirana strukturalna obilježja ispitanika/ca. U istraživačkom uzorku nešto je više zastupljena ženska populacija (56,7%) u odnosu na mušku (43,3%). Dobna struktura ispitanika je balansirana između, uvjetno rečeno, djece i mladih. Ako uzmemo za granicu određenja mladenaštva petnaest godina kada je vedina učenika/ca u srednjoj školi, možemo ustvrditi kako mladi ispitanici između 15 i 18 godina čine nešto više od polovice (52.3%) uzorka. Prema tom dobnom određenju djeca ili ispitanici između 11. i 14. godina predstavljaju gotovu polovicu ispitanika/ca. Kako se istraživanje provodilo po razrednim odjelima, prisutan je udio mlađih ispitanika, kao i starijih ponavljača zbog čega bilježimo i udio ostalih (2,7%) godišta.

Vedina ispitanika se školuje u neposrednom mjestu stanovanja. No, zanimljivo je uočiti kako je tredina ispitanika (33.9%) iz mjesta s manje od 5.000 stanovnika, slično kao i tredina (33.7%) njih iz visoko urbaniziranih područja s više od 100 00 stanovnika. U slučaju manjih i urbanih područja nema vedih odstupanja u vremenu provedenom na Internetu jer je sličan omjer onih koji koriste Internet 1-2 sata dnevno u manjim mjestima (20.2%) i kod učenika/ca iz vedih gradova iznad 100 00 stanovnika (njih 19.2%). Gotovo su isti pokazatelji i u slučaju korištenja Internet usluga više od 5 sati dnevno pa gotovo identičan postotak učenici/e iz manjih mjesta (7.6%) i urbanih područja (7.8%) veliki dio svog ne-školskog vremena izdvaja za provod na Internetu. Dakle, nema odstupanja u vremenskoj učestalosti korištenja Interneta između, uvjetno rečeno, ispitanika/ca na selu i u gradovima.

Što se tiče mjesta spajanja na Internet, najviše ispitanika/ca pristupa Internetu u školi i od kude. Dvije tredine njih to čini (k)od prijatelja što pokazuje društvenu dimenziju Interneta gdje je korištenje virtualnih sadržaja naslonjeno na stvarnost pa se kod mladih vrši u krugu mreže poznanika ili ima tendenciju za proširenjem mreže poznanstava, stjecanjem kontakata, upoznavanje i sl. Internet tako posjeduje nezanemarivu socijalnu dimenziju koja uz pravilno usmjerenje roditelja i nastavnika ne mora nužno dovesti do alijenacije i društvene izolacije svojih korisnika. Svakako da postoji razlika između socijalne interakcije na Mreži i one neposrednim kontaktom. Pa ipak se u oba komunikacijska oblika vrši socijalna interakcija, samo druge vrste prema čemu se ona na Internet ne smije u startu označiti kao anti-društvena, ne-socijalna ili de-humana. Naime, Internet stvara krizu granica između zbiljskog i virtualnog, vremenskih zona, bliskih i dalekih prostora, između tijela i tehnologije, te naših sebstva i uloga koje mijenjamo (Shields, 2001, 31).

Nadalje, više od tredine ispitanika ustvrđuje kako se preko mobilnog uređaja priključuje na Internet mrežu. Mlada generacija je očigledno neprestano u koraku s Internetom. Mada je vedina novijih mobilnih uređaja razvila sustav podrške za mobilni Internet ipak smo ovaj podatak skloni protumačiti u svjetlu tehnološke opremljenosti mladih koji, ne samo da prate trendove ved ih i stvaraju, zbog čega su privlačna komercijalna niša.

Gotovo svi naši ispitanici/e koriste Internet za zabavu, bilo da slušaju glazbu, igraju video-igrice, gledaju i postavljaju video clipove i sl. Internet je bez sumnje karakterističan izvor zabave za generaciju tredeg tisudljeda. Prema istraživanju Ilišin odrastanje započinje u domeni zabave i intime (Ilišin, 2002, 31). Prelazak iz djetinjstva u mladost povezan je s percipiranjem zabave i interesa koje pojedinci samostalno razvijaju i oblikuju svoju osobnost pa u tome smislu možemo interpretirati ovaj istraživački nalaz. Američki ekonomist Jeremy Rifkin (2005) objašnjava kako je zabava putem medija vedini ljudi u industrijaliziranim zemljama prioritet pa su im nakon rada mediji na drugom mjestu po važnosti konzumacije, ili u našem slučaju, školovanja.



7

Graf 1. Ispitanici prema mjestu priključenja na Internet

Graf 2. Ispitanici prema svrsi korištenja Interneta

Hode li se i kod mladih generacija nastaviti trend masovnog izdvajanja vremena i novca za zabavu na koju, tvrdi Rifkin, ljudi potroše više novca nego na automobile, zdravstvo, odjedu i cipele, stanovanje i komunalije (Rifkin, 2005, 204), ostaje za vidjeti.

U prilog potvrdi te tvrdnje svjedoči apsolutna vedina od 91.1% ispitanika koja je kreirala vlastiti profil na nekoj od društvenih mreža poput Facebooka

1, Trosjeda, Hi5... Upravo stranice društvenih mreža

dnevno posjeduje 81.7% ispitanika, a polovica od svih ispitanika/ca izdvaja za društvene mreže do dva sata dnevno.

Kako Kušid (2010:104) objašnjava, društvene mreže su povezane s pojmom i procesom društvenog umrežavanja ali se ipak ne radi o istoznačnicama. Društvenim umrežavanjem se najčešde potiče upoznavanje s nepoznatim ljudima, dok društvene mreže (uz taj segment) ipak više naglašavaju vidljivost i učvršdenje ved postojedih socijalnih mreža. „Upravo sudjelovanjem u online društvenim mrežama i društvenim umrežavanjem djeca i mladi "izgrađuju" identitet (hibridni identiteti) i započinju socijalizaciju koja uključuje čitanje profila drugih članova zajednice i komuniciranje s njima. Djeci i

1“Prema dnevnoj Facebookstatistici za Hrvatsku, od 212 zemalja Republika Hrvatska nalazi se na 57

mjestu s obzirom na broj aktivnih korisnika i na 36 mjestu s obzirom na zastupljenost Facebooka u stanovništvu. Facebook korisnika u Hrvatskoj ima 1 241 000, a od toga 51% muških i 49% ženskih“ (Kušid, 2010:106).

0

20

40

60

80

100

kući

u školi

preko mobitela

kod prijatelja

Internet kafić

ostalo

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

ostalo

bez razloga

kupovina

educiranje

druženje

zabava



8

mladima postaje rutina svakodnevno i u više navrata uređivati vlastiti profil na društvenim mrežama, provjeravati novosti kod svojih prijatelja, pregledavati njihove slike, preslušavati omiljene pjesme ili dodavati nove prijatelje, odnosno ažurirati Facebook profil. Online društvene mreže djeci i mladima ujedno omoguduju i eksperimentiranje s novim identitetima“ (Kušid, 2010:105). Facebook je tako suvremeni prozor u scenu mladih i pruža virtualni pregled njihovih identiteta koji se, sa svakom novom objavom statusa, zahtjevom za prijateljstvo ili pak učlanjenjem u grupu, transformira u realnom vremenu.

Graf 3. Ispitanici prema dnevnoj količini vremena provedenog na stranicama društvenih mreža

Dvije tredine ispitanika Internet je izdvojilo kao izvor educiranja i vlastitog informiranja što djelomično možemo objasniti zašto na virtualnim tražilicama provodu nekoliko sati dnevno. Više od jedne četvrtine koristi tražilice poput Google-a sat ili dva dnevno, preko desetine izdvaja dva do tri sata za tražilice, a više od sto učenika iz našeg istraživanja se izjasnilo kako preko pet sati dnevno koristi usluge tražilica.

Obzirom na dnevnu količinu vremena izdvojenog za Internet, moramo se upitati koliko učenicima (pre)ostaje vremena za ispunjavanje školskih obveza odnosno, ugrožava li vrijeme provedeno u virtualnoj sferi njihov školski rad i uspjeh? Na to pitanje dijelom odgovara istraživanje Kušid (2005) no, potrebno je imati na umu kako ispitanici/e spajaju različite potrebe i interese na Internetu koji se ispreplede kao medij zabave i educiranja, razonode i informiranja. Ipak je potrebno definirati on-line vrijeme kako ne bi dnevno korištenje Internetskih usluga ometalo učenje i školske obveze učenika. Mada prednjači zabavni aspekt Interneta i dalje ne znači da se radi o jednodimenzionalnom mediju rezerviranom samo za „laka“ štiva i gubljenje vremena. Osnovnoškolci i srednjoškolci pri tome ne prave razliku jer su svjesni koliko je mogude u virtualnoj mreži spojiti varijabilne potrebe i interese no, svakako da izvan školskog vremena traže vrijeme za razonodu.

Očito da je potrošački aspekt Interneta neartikuliran kod mladeži pa ne provode puno vremena na komercijalnim stranicama. Naime, manji, ali ipak nezanemariv, postotak njih (20,5%) preko Interneta kupuje, prodaje, prati ili oglašava ponudu. Razlog tome je nesumnjivo nedostatak prihoda kod djece i mladih, no očekujemo u skoroj bududnosti da de se komercijalni segment Interneta prilagođavati mlađoj populaciji koja ved je sve drastičnije izložena on-line marketingu. Spomenimo samo kako pojedinačni Facebook profil sadrži niz komercijalnih oglasa ili reklama koje se svakodnevno ažuriraju ovisno o on-line aktivnostima i navikama vlasnika profila.

Ne koristim

<1 sat

1-2 sati

2-3 sati

3-4 sati

4-5 sati

>5 sati



9

Graf 4. Ispitanici prema dnevnoj količini vremena provedenog na tražilicama (primjer Google tražilice)

Osim toga, popularne su i on-line igrice na kojima čak 16% ispitanika provodi sat - dva po danu. Geolokacijske usluge koristi dvije tredine ispitanika, a isti uzorak ne privlače usluge pohrane i uređenja datoteka na webu. Očigledno, društvene mreže čine primat popularnosti među mladima. Zanimljivo, na inim društvenim mrežama kao i na Internetu opdenito umreženi ispitanici/e mijenjaju svoje postavke privatnosti, a tek jedna petina tomu nije sklona. Također, ispitanici nisu skloni roditeljskom ili skrbničkom nadzoru za vrijeme korištenja društvenih mreža pa tako 76,5% njih ne dopušta nikakvu vrstu uplitanja u njihov virtualni prostor i virtualno vrijeme. Više od tredine naših ispitanika (možda baš zbog toga) je sklono prihvadanju prijateljstava s osobama koje u stvarnom životu ne poznaju ako nitko ne nadzire njihove on-line aktivnosti na društvenim mrežama. Ovaj podatak bi posebno trebali imati na umu roditelji djece osnovnoškolaca.

Graf 5. Ispitanici prema sklonosti sklapanja prijateljstava s osobama koje ne poznaju i roditeljskom pristupu pri korištenju društvenih mreža na Internetu

Ne koristim

<1 sat

1-2 sati

2-3 sati

3-4 sati

4-5 sati

>5 sati



10

Mladi su upudeni u ponudu internetskih usluga pa gotovo svi imaju vlastiti e-mail, dok je blog kao vrsta osobnog dnevnika na Internetu nakon početne ekspanzije u opadanju. To je mogude objasniti preferiranjem kradih forma sadržaja zbog čega je, primjerice, Twitter jedna od najpopularnijih društvenih mreža koja ima pravilo ograničenog broja (140) znakova pri objavljivanju poruka. K tome, manji dio ispitanika ima vlastitu Internet stranicu što ne čudi jer ista zahtjeva određene troškove i ulaganja što mladima zbog ograničenog budžeta ne odgovara, a prostor samo-prezentiranja efikasno nadomještaju umrežavanjem na besplatnim stranicama društvenih mreža.

Problematičan je podatak kako čak 40.5% naših ispitanika/ca iznosi da su svoju on-line zaporku ili lozinku proslijedili drugoj osobi. Mada to nije praksa polovini ispitanika/ca, i dalje brine podatak kako je među mladima raširen trend otkrivanja sigurnosnih lozinki pa je očito da ne postoji svijest o važnosti zaštite iste.

Graf 6. Ispitanici prema otkrivanju svoje sigurnosne lozinke i korisničkih imena

Potencijalno rizičan je iskaz ispitanika, njih 41.1%, koji ne traži dopuštenje drugih prilikom objave njihovih osobnih podataka na Internetu. Očito mladi ne percipiraju važnost poštovanja tuđih osobnih podataka pa je ovaj postotak zasigurno alarm za podizanja informiranosti i svjesnosti o potrebi zaštite osobnih podataka, kako vlastitih tako i tuđih. Tome ide u prilog podatak kako čak 58% ispitanika na Internet postavlja svoje osobne podatke. Stoga i ne čudi da je 30% ispitanika doživjelo da su njihovi osobni podaci objavljeni na Internetu bez njihova znanja i volje. Taj postotak obuhvada šestotinjak učenika iz našeg uzorka i svakako upuduje na potrebu vedeg poštivanja osobnih podataka među djecom i mladim.

Koristedi Internet usluge i sadržaje ispitanici mahom objavljuju svoje osobne podatke, poput fotografija, glazbe, kreativnih radova, video clipova, itd. Apliciranjem brojnih sadržaja nastoje nadomjestiti apstraktnost mreže i virtualno prezentirati svoj identitet, što je posebno izražena potreba u formacijskim godinama u kojima su i naši ispitanici. Na takav način se ispostavlja stav Donath kako je identitet presudan u virtualnim zajednicama, mada je dijelom nejasan jer mu nedostaju osnovna obilježja ličnosti i društvenih uloga koja postoje u materijalnom svijetu, poput fizičkog tijela kao nositelja identiteta (Donath, 2004, 125). Fizičko tijelo na Internetu prezentira se



11

sustavom podataka, informacija i najrazličitijih formi poruka kako bi korisnici, baš kao i društveni akteri u masi ljudi, došli do izražaja u virtualnoj gomili.

Graf 7. Ispitanici prema neželjenoj objavi svojih osobnih podataka na Internetu i praksi dijeljenja svoje lozinke s drugim osobama

Upravo na tom tragu Internet kao suvremeni medij potiče burnu diskusiju o zaštiti osobnih podataka i privatnosti. Posebno su kritične društvene mreže koje su globalna baza osobnih podataka. Ono što se namede kao problem su upravo slučajevi samostalnog i svojevoljnog objavljivanja osobnih podataka pošto su slučajevi zloupotrebe osobnih podataka od strane „javne administracije i poslovnih subjekata“ zakonski kažnjivi (Osmanbegovid, 2011:3).

Graf 8. Ispitanici prema aktivnostima koje obavljaju na stranicama društvenih mreža

0

10

20

30

40

50

60

Dijelim informacije o vlastitom privatnom životu

Dijelim informacije o vlastitoj obitelji i/li prijateljima

Objavljujem fotografije/videa sebe/prijatelja/obitelji

Sklapam prijateljstva s osobama koje nisam uživo upoznao/-la

Prihvaćam zahtjeve za prijateljstvom od osoba koje nikad nisam uživo upoznao

Dopuštam svojim roditeljima pristup sadržajima koje koristim na Internetu



12

Tako stranice društvenih mreža od gotovo svih Internet usluga (blog, forum, programi za komuniciranje, tražilice, sobe za čavrljanje, komercijalne stranice, web igrice) prednjače po količini objavljenih osobnih podataka od strane ispitanika/ca. Na njima ispitanici/e dijele svoje osobne podatke (44.8%) kao i podatke o svojim bližnjima poput obitelji, rodbine i prijatelja (23.3%) te njihove fotografije ili videa (59.9%).

Mada navode kako vedinom nisu imali neugodnosti nakon virtualnog postavljanja tuđih osobnih podataka, ipak je gotovo jedna petina ispitanika/ca zamoljena ukloniti s Interneta objavljene podatke drugih osoba.

Graf 9. Ispitanici prema zamolbi za uklanjanjem s Interneta objavljenih podataka drugih osoba

Socijalno umrežavanje uključuje interaktivnu i dinamičnu mrežu ljudi što je uvelike pogodovalo rapidnom širenju i popularnosti Facebook-a, no u domeni zaštite osobnih podataka ista metodologija ostavlja niz problema.

Facebook svakako donosi novitete u komunikaciji i virtualnom druženju postavljajudi nove standarde u virtualnom svijetu, omogudava rapidan protok informacija, ispostavlja se kao suvremeni forum razmjene stavova i platforma akcija koje imaju utjecaja i u stvarnome svijetu. Na Facebooku mladi mogu brzo, jednostavno i jeftino razmjenjivati svoje ideje i kreativno se izražavati te pri tome imati neometan pristup ljudima i sadržajima izvan svoje zemlje, čak i kulture. Facebook je nadasve interaktivan i dinamičan medij koji probija sve geografske i društveno-kulturološke ograde u korist slobodne komunikacije. Međutim, kao i svaki drugi medij, Facebook otvara i brojne kontroverze pa su slučajevi virtualnih zloupotreba i prevara u domeni osobnih podataka sve češde.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

zamoljen/a sam ukloniti podatke o drugim osobama s Interneta

nisam zamoljen/a ukloniti podatke o drugim osobama s Interneta

Što je veda količina podataka pohranjena na korisničkom profilu to je veda mogudnost njihove

zloupotrebe kada se dođe u posjed takvih podataka. Veoma je važno da korisnici društevnih mreža

pažljivo biraju koje podatke de i kada objaviti. Veoma je bitno podatke učiniti nedostupnim za

korisnike sa kojima se nema direktna interakcija, a da se gradacija dostupnosti podataka izvrši

prema ličnoj procjeni kredibilnosti i povjerljivosti osoba sa kojima se ostvaruje direktna interakcija

(Osmanbegovid, 2011:5).



13

Stoga je indikativan podatak iz našeg istraživanja kako tredina ispitanika prihvada prijateljstva preko društvenih mreža s osobama koje ne poznaje u stvarnom životu. Ovaj podatak u kombinaciji sa samo 23.5% učenika/ca koje roditelji ili skrbnici nadziru prilikom aktivnosti na Internetu ostavlja prostor za brojne implikacije.

Kako nas posebno zanima ima li on-line ponašanje konsekvence u stvarnom životu ispitanika, ispitali smo što mlade misle tko je vlasnik i tko upravlja jednom objavljenim podatcima na Internetu. Gotovo da su podijeljeni oni koji drže na podatke postavljene na Internet podatke mogu samo oni koristiti (45.9%), s ispitanicima koji se ne slažu s tom tvrdnjom (54.1%). Dok se po pitanju korištenja podataka još i dvoumi gotovo svako drugi od ispitanika, njih čak četiri petine drži da kontroliraju informacije koje postavljaju na Internet. Dakle, vedina drži da su oni upravljači virtualno objavljenih sadržaja. Više od vedine uvjereno je u sigurnost i zaštidenost svojih osobnih podataka na Internetu. Obzirom na izneseno, mladi su posebno osjetljiva i ugrožena skupina na Internetu. Naime, više od tredine njih ne čita pravila privatnosti i uvjete korištenja Internet stranica čije sadržaje koriste, niti jedna četvrtina mijenja automatske postavke privatnosti na stranicama društvenih mreža. Jedna petina mladih iz našeg istraživanja ne briše e-mail ili poruke nepoznatih pošiljatelja niti 30% njih zahtijeva uklanjanje neželjenih vlastitih osobnih podataka s Interneta.

Kako dvije tredine ispitanika drži da roditelji ne nadgledaju njihove virtualne aktivnosti, zaključujemo kako je potrebno obrazovati i informirati o vrstama, mehanizmima i strategijama zaštite osobnih podataka i privatnosti, napose mladih generacija u osnovnoj i srednjoj školi. Tim više jer je vedina njih, držimo, neoprezno iskrena u on-line komunikaciji (chat, forum, blog) gdje ostavljaju brojne osobne podatke uvjereni kako ih sami kontroliraju, kako ih samo oni mogu koristiti te da su isti sigurnosno zaštideni.

Da ponašanje u virtualnoj zajednici nije bez posljedica u materijalnoj svakodnevnici, iskusio je svako deseti od ispitanika/ca koji su doživjeli neugodnost i uvredu u stvarnom životu nakon postavljanja podataka na Internetu. Svako šesti od naših ispitanika/ca je iskusio zloupotrebu osobnih podataka jer se netko u njihovo osobno ime on-line lažno predstavljao.

Gotovo pola ispitanika koji su imali neugodnosti nakon objavljivanja svojih osobnih podataka na Internetu, također su bili uvrijeđeni i u stvarnom svijetu

Ne iznenađuje vedinski (1736 ispitanika/ca ili njih 86.2%) iskaz ispitanika/ca kako nisu upoznati s nadležnim tijelima kojima se mogu obratiti ukoliko je njihova privatnost ugrožena. U tom slučaju, vedina bi se obratila obitelji i roditeljima, razrednim kolegama, nadležnim administratorima stranica na Internetu, policiji, profesorima i pedagoškim službama, itd. Dio bi kontaktirao Hrabri telefon kao službu za pomod s kojom su mladi očiglednom upoznati i čija im je rad poznat. Ispitanici koji jesu prijavili zloupotrebu svojih osobnih podataka vedinom su to podijelili s roditeljima i prijateljima. Tek nekolicina njih navodi da su se obratili nadležnim tijelima za zaštitu osobnih podataka.

„Facebook postao nov način komuniciranja, dok je u sociološkom smislu nova forma društvenosti,

koja namede nove obrasce ponašanja i nove načine društvenog povezivanja. Facebook postaje

jedinim dijelom "način života". Sklapanje prijateljstva s mladima diljem svijeta, učenje novih

kultura i jezika mogu se izdvojiti kao dobre strane sudjelovanja u Facebooku i drugim online

društvenim mrežama, no s druge strane, postoje i brojni nedostaci koji postaju sve očitiji kako u

kulturi druženja, odnosima, govoru, ponašanju i zaštiti privatnosti“

(Kušid, 2010:106).



14

Graf 10. Ispitanici prema iskustvu zlouporabe (lažnog predstavljanja/oponašanja) svojih osobnih podataka na Internetu

Graf 11. Ispitanici prema iskustvu pretrpljene neugodnosti i virtualne uvrede nakon objavljivanja osobnih podataka na Internetu

Desetina ispitanika nije nikoga kontaktirala u situaciji kada su njihovi osobni podaci objavljeni na Internetu bez da su to željeli ili odobrili. Izjavu ispitanika kako nisu prijavili zloupotrebu



15

svoju podataka na Internetu jer se nisu s time ni susreli, potrebno je uzeti s rezervom imajudi u vidu prethodni odgovor kako je tredina ispitanika doživjela da su njihovi osobni podaci objavljeni na Internetu bez njihova slaganja. Neusklađenost odgovora posljedica je nepercipiranja problematike zaštite osobnih podataka i poštivanja privatnosti, od same uključivosti tih pojmova preko potraživanja prava u slučaju njihovog kršenja. Kako ispitanici nisu upoznati s kampanjama i nadležnim tijelima za zaštitu osobnih podataka, ne mogu niti procijeniti što zlouporaba osobnih podataka uopde podrazumijeva i prema tome, jesu li je iskusili.

Graf 12. Ispitanici prema prijavljivanju neželjene objave svojih osobnih podataka na Internetu

Sukladno nepoznavanju nadležnih autoriteta za zaštitu osobnih podataka, vedina (92%) ispitanika/ca nije upoznata s aktivnostima ili edukacijskim kampanjama za zaštitu osobnih podataka i privatnosti na Internetu. Samo 8% ispitanika/ca je informirana o takvim aktivnostima, među kojima se spominju ankete i kampanje AZOP-a, školske radionice i predavanja, Microsoft predavanje 2007. godine o borbi za privatnost podataka, centar pomodi na Facebooku, radionice organizirane od strane Ureda pravobraniteljice, stranice i priloge na Internetu, emisije na televiziji, Vijede učenika grada Zagreba i njihova predavanja, dio njih spominje akte SOPA, PIPA i ACTA mada nisu sigurni o njihovim funkcijama, itd.

Jedna od ispitanica iznosi upoznatost s kampanjama zaštite privatnosti:

Čula sam za informacijske i edukacijske kampanje za zaštitu osobnih podataka i

privatnosti na Internetu, ali se nikada nisam previše zanimala i istraživala o tome, iako

sam možda trebala, no na sredu, moji podaci na Internetu još nisu bili ugroženi pa možda

upravo iz tog razloga to nisam ni učinila. Da mi se nešto neugodno i negativno dogodilo,

vjerojatno bih se više zanimala i informirala o tome, ali nakon ovog upitnika vjerojatno i

hodu.



16

Jedan od ispitanika opisuje informativne sadržaje u kojima se susreo s promocijom zaštite osobnih podataka.

Više od polovice ispitanika/ca želi saznati gdje se mogu informirati o zaštiti osobnih podatka i

privatnosti, koje su opasnosti i rizici objavljivanja mojih osobnih podataka na Internetu, što trebaju uraditi kako bi zaštitili svoje osobne podatke i privatnost, kako pravilno namjestiti postavke privatnosti i gdje i/li komu prijaviti ako netko zloupotrijebi njihove osobne podatke ili ih virtualno uvrijedi.

Neki ispitanici imaju nejasnoda u vezi zaštite osobnih podataka na Internetu:

Učenicima najviše odgovara postavljanje informacija o zaštiti osobnih podataka na Internet i predavanje u školi kao oblik educiranja. Tredina njih preferira informiranje putem tv i radio reklama, a manji io (16.3%) letke i brošure i javne manifestacije (12.7%).

Graf. 13. Ispitanici/e prema preferiranom izvoru informiranja o zaštiti osobnih podataka

0 10 20 30 40 50 60 70

ostalo

SMS

radio

ulične igre

brošure

novine

TV reklama

predavanja

Internet

dali ako nekoga prijavim de to biti učinkovito, odnosno riješeno?

jeli se može saznati tko me je to uvrijedio

može li ta osoba vidjeti na bilo koji način vidjeti i dodi do mojih podataka?

sto napraviti ako netko zloupotrijebi moje podatke na Internetu

želim znati sve o tome!!! nitko ne zna ništa o tome ...

Vidio sam na dnevniku nekoliko puta, te na net.hr sam također vidio nekoliko tema o

tome. Proletio sam kroz te teme i nisam baš obradao pažnju na to, pa nisam puno naučio

o tome. Nisam se do sada još susreo sa problemima privatnosti na Internetu. Ako negdje

postavljam svoje osobne podatke najprije moram biti siguran da je ta stranica sigurna.

Na društvenim mrežama sam izbrisao svoje osobne podatke nakon nekog vremena jer je

bilo nekih problema oko sigurnost za koje sam pročitao.



17

Neki ispitanici/e predlažu obavijesti i edukacije putem Facebooka što je prijedlog vrijedan razmatranja jer gotovo svi ispitanici koriste svakodnevno tu društvenu mrežu pa bi obavijesti mogle dodi do šireg kruga mladenačke populacije. Također, neki predlažu obavijesti putem e-maila, prezentacija, plakata, specijalnih stranica na Internetu i sl.



18

Sažetak rezultata istraživanja i zaključna razmatranja

Istraživanjem smo potvrdili početnu hipotezu kako na Internetu naši ispitanici (učenici u osnovnoj i srednjoj školi ) provode značajan dio svoga ne-školskog vremena. Vedina koristi na dnevnoj bazi Internetske usluge poput tražilica, društvenih mreža, programa za komuniciranje i sl. Internet se najviše koristi u svrhu osobne zabave, ali odmah potom i kao sredstvo virtualnog druženja i komuniciranja s (ne)poznatim ljudima. Prisutan je i edukativno-informativni aspekt Interneta, no zaostaje za zabavom i druženjem zbog čega je naša početna hipoteza o Internetu kao sredstvu komunikacije i upoznavanja ljudi prihvadena u nadopunjenoj formi. Internet je evidentan medij komunikacije i socijalnog umrežavanja no, u kontekstu mladenačke zabave i želje za druženjem. Upravo se zabava kroz socijalno umrežavanje ispostavlja kao krucijalni čimbenik u interakciji Interneta i ispitanika/ca pošto je apsolutna vedina njih izradila svoj profil na nekoj od društvenih mreža poput Facebooka te su skloni virtualnom upoznavanju osoba koje ne poznaje u stvarnom životu.

Osim kod kude ili kod prijatelja, ispitanici se preko mobilnog uređaja priključuju na Internet što je indikator njihove tehnološke opremljenosti i pismenosti. To nas ne iznenađuje jer se radi o generaciji koja je stasala u jeku suvremene tehnološke revolucije kojom se omasovljava broj računala po domadinstvu i broj aktivnih korisnika Interneta, kao i sveobuhvatniji utjecaj tehnologije na društvo.

Računalna komunikacija se paralelno odvija sa osobnom stvarnosti svakodnevice pa naši ispitanici svakodnevno koriste brojne Internetske usluge. Biti on-line ekvivalent je društvenoj vidljivosti u materijalnoj sferi življenja. Dijelom tako možemo promišljati izričito protivljenje ispitanika da se njihovi roditelji/skrbnici miješaju u njihovu intimu, ali ovaj se put radi o virtualnoj intimi što je očigledan znak virtualne uronjenosti i osobnog vrednovanja tehnologije među mladom populacijom.

Također je prihvadena i hipoteza o ispitanicima koji na Internetu dijele svoje osobne podatke bez svjesnosti o mogudim opasnostima i zloupotrebi privatnosti. Tako svako drugi ispitanika/ca nije siguran/na upravlja li samo on/a podacima koje postavlja na Internet i ostaje li objavljeno u njihovoj nadležnosti. Dvojbi unatoč, više od tredine ispitanika je sklono otkrivanju svoje zaporke i korisničkog imena drugim osobama, nego više od pola njih na Internetu postavlja svoje osobne fotografije, videa, brojeve osobnog mobitela, elektroničke adrese, ime škole koju pohađaju, itd. Na pet ispitanih njih dvoje postavlja tuđe osobne podatke na Internet, a da pri tome ne traži njihovo dopuštenje. Ispitanici/e su i sami bili u situaciji neželjenog objavljivanja osobnih podataka pa je svako deseti od njih doživio neugodnosti i uvredu u stvarnom životu nakon virtualnog objavljivanja osobnih podataka. Nažalost im nije strano ni lažno predstavljanje pa su iskusili da se netko umjesto njih predstavljao i oponašao ih na Internetu. Iz navedenog zaključujemo kako je evidentna isprepletenost stvarnog i virtualnog utjecaja na sveukupni život ispitanika.

Sukladno hipotezi s početka istraživanja, alarmantna vedina (92%) ispitanika/ca nije upoznata s aktivnostima ili edukacijskim aktivnostima za zaštitu osobnih podataka i privatnosti na Internetu pa i ne znaju kome su mogu obratiti u slučaju kršenja osobnih podataka i zlouporabe privatnosti. Temeljni problem je što ispitanici ne percipiraju što sve kršenje podataka predstavlja, uzrokuje i uopde uključuje, kamoli koji su mehanizmi zaštite što povezujemo s inicijalnom hipotezom o opdoj neosviještenosti i neupudenosti ispitanika/ca o važnosti zaštite osobnih podataka i privatnosti na Internetu.

Uslijed navedenog, svakako bi trebalo uvažiti i razmotriti preporuke ispitanika kako bi se efikasno usmjerio rad Agencije za zaštitu osobnih podataka kao nadležnog tijela u RH koje se s osobitom pažnjom treba posvetiti edukaciji djece i mladih.

U pripremi bududih kampanja od osobite koristi bi mogli biti prijedlozi učenika da se učenje o zaštiti osobnih podataka odvija u školi, što artikulira potrebu za jasnijom suradnjom državnih



19

tijela i školskih ustanova. Određeni bi se aspekti sadržaja o zaštiti privatnosti trebali uključiti u školski kurikulum kao dio dogovorenog nastavnog predmeta ili u sklopu samostalnih predavanja, organiziranih seminara, kreativnih radionica, debata i slično. Izgleda da je integracija sadržaja o zaštiti osobnih podataka i privatnosti u školski program najefikasnija informacijska strategija jer letci, brošure, javne manifestacije, tv i radio reklamni spotovi, znatno manje privlače ispitanike.

Pri tome napominjemo kako zaštita osobnih podataka uključuje interaktivnu mrežu javnosti, ne samo učenika, ved i njihovih roditelja, odgojno-nastavnog osoblja i nadležnih institucija. U toj perspektivi treba provoditi širu i sveobuhvatnu kampanju koja de društvenu javnost informirati o načinima zaštite osobnih podataka na Internetu, poticati vrijednost poštivanja tuđih osobnih podataka, promicati kulturu čitanja pravila i mijenjanja postavki privatnosti, učiti važnost ne-dijeljenja sigurnosnih lozinki i upozoriti na mogude konsekvence neopreznosti pri dijeljenju osobnih podataka i nepoštivanju vlastite i tuđe privatnosti na Internetu. Roditelji i nastavnici pri tome imaju odlučujudu ulogu jer Internet nije isključiv medij, stoga je važno razlučiti njegove negativne aspekte i pozitivne doprinose i prema njima usmjeriti mlade.

U kontekstu zaštite osobnih podataka važno je krenuti u ciljanu promidžbu i akciju informiranja javnosti, posebno mladih kao osjetljive društvene skupine kako čitava ideja o očuvanja privatnosti i unaprjeđenju važnosti zaštite osobnih podataka ne bi ostala, terminologijom Facebook-a, na pukom like-u.



20

Literatura

- Ilišin, V. (1999) Mladi na margini društva i politike, Zagreb: Alinea.

- Osmanbegovid, E. (2011) Aspekti ranjivosti korisničkih podataka na društvenim mrežama - slučaj Bosne i Hercegovine, U: Tranzicija, Vol.13, No.28 - Kosid, S. (2010) Online društvene mreže i društveno umrežavanje kod učenika osnovne škole: navike facebook generacije, U: Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol.LVI, No.24

- Rifkin, J. (2005) Doba pristupa, Zagreb: Bulaja naklada

- Shields R. (2001) Kulture Interneta, virtualni prostori, stvarne povijesti i živuda tijela, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

http://hrcak.srce.hr/tranzicija

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=6068

http://hrcak.srce.hr/zivot-i-skola

Documents

ISTRAŽIVANJE „Percepcija zaštite podataka i pitanja ... · tredina ispitanika (33.9%) iz mjesta s manje od 5.000 stanovnika, slično kao i tredina (33.7%) njih iz visoko urbaniziranih