intervju-resid-hafizovic.pdf

7/25/2019 intervju-resid-hafizovic.pdf

1/9

84

Novi Muallim zima 2012. god. XIII br. 52

GRADITI

RELEVANTAN

OBRAZOVNI SISTEM,

STVORITI TRITE

RADA I STIMULIRATI

MLADE

Intervju sa

akademikom Reidom Hafizoviem

Saetak

U ovom intervjuu akademik Reid Hafizovi, profesorna Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, odgovara naniz pitanja koja se tiu muslimana u Bosni i Hercegovini.Zauzimajui kritiki stav spram sveukupne bonjakepolitike i bonjakih institucija, Hafizovi se zalae zaprocese sutinske metamorfoze i katarze" koji bi zausta-vili trend sustavnog raspameivanja" u tekom vremenuekonomske krize. Pitanje koje se vjernicima namee kaotemeljno jeste kako ouvati tradicionalne vrijednostiobjavljene religije nasuprot potroake kulture koju namnude masovni mediji?

Prof. dr. Reid Hafizoviroen je 1956. godine u Potoarima kodSrebrenice. Osnovnu kolu zavrio je uSrebrenici, a potom Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Postdiplomski studijzavrio je u Zagrebu gdje i magistrirao 1989., a na Filozofskom fakultetu Sarajevskog univerziteta doktorirao1993. na temu: Filozofsko-teoloko uenje o Logosu u djelu Muhyiddin Ibn Arabija".

Svoja postdoktorska usavravanja je realizirao na Institut Catholique u Parizu (1990.), Oxfordu, (1995.), NewYorku kao polaznik Fulbrajtova programa (1998.), Teheranu (1996., 2001., 2004., 2005.), Belfastu (2005., 2006.).Govori arapski, engleski, francuski, italijanski jezik. Od 2006. godine lan je Teheranske akademije za filozofiju.Akademik Reid Hafizovi je do danas publikovao vie autorskih djela, lanaka i prijevoda knjiga sa arapskog,engleskog i francuskog jezika a iz njegove bibliografije izdvajamo sljedee naslove: Ibn Arabijevo uenje o Logosu,Zagreb 1995., Teoloki traktati O naelima islamske vjere, Sarajevo 1996.,Muslimani u dijalogu sa drugima i sasobom,Sarajevo 2002.,Ljudsko lice u ogledalu sufijske literature, Sarajevo 2005.Od prevedenih djela ovom prilikom pominjemo: sa arapskog, Ibn ArabiDragulj poslanike mudrosti, s englesk-og Edvard SaidOrijentalizam, s francuskog Henry Corbin Islam u Iranu. Akademik Reid Hafizovi redovni jeprofesor naFakulteta islamskih nauka u Sarajevu na predmetima Akaid i Uporedne religije.

Razgovarao:Samedin KADI


2/9

85


Profesore Hafizoviu, u mjesecu novem-bru ove godine dodijeljena je menura novomreisu-l-ulemi mr. Husein ef. Kavazoviu, ime jeformalno-pravno nagovijetena uspostava noveadministracije u Islamskoj zajednici. ta su po

vaem miljenju najvei izazovi Islamske zajed-nice u narednom periodu?

Zaista su brojni izazovi s kojima se sueljujeIslamska zajednica u BiH sa novim reisu-l-ulemomna elu, a nadamo se, uskoro, i sa sasvim novomadministracijom koja bi trebala biti uspostavljena.Islamska zajednica u BiH se najprije mora do-brano sueliti sama sa sobom, iznova prepoznatisvoju misiju u BiH, u dijaspori, ali i u sklopu naj-novijih deavanja u regiji Balkana. Ona bi, najpri-

je, morala prepoznati svoje izvorno lice koje se, umeuvremenu, sticajem raznih okolnosti gotovo upotpunosti izgubilo. U proteklih dvadesetak godinaIslamska zajednica u BiH najmanje je liila na sebesamu. Smjena starih garnitura vlasti i uspostavanovih ljudi na rukovodea mjesta unutar njenih or-gana i institucija, naravno, sama po sebi nee rijeitiprobleme, pa makar nova rukovodea lica bila inajmjerodavniji autoriteti kojima ona raspolae,to bi, svakako, bilo poeljno, ali hoe dati dobarpredujam za pozitivne promjene u njoj i za njenopreusmjerenje u pravcu kojim ona nezaustavljivo

treba da ide. Islamska zajednica treba provesti sus-tavan proces iznutarnjeg proienja, posebice od

podanikog mentaliteta i udvojenog morala koji jepreplavio svaku njenu instituciju i dobrano promi-

jenio njenu stvarnu duhovnu fizionomiju.Potom, Islamska zajednica treba definirati svoj

odnos prema dravi i, po mogunosti, svoju pozicijuu drutvu definirati na nain kako su to uradile is-lamske zajednice u zemljama okruenja, primjericeu Hrvatskoj. Dakle, Islamska zajednica treba samaodluiti hoe li i dalje biti Islamska zajednica u BiH ili

e biti Islamska zajednica Bosne i Hercegovine. Onatreba zavesti red u svojim institucijama, istodobnorazmatrajui mogunost svoenja njihova broja narazumnu mjeru, jer se u posljednjih dvadesetak go-dina ona do te mjere razudila i nabujala sa brojnimsvojim, i potrebnim i nepotrebnim, slubama da jefinansijski poela ugroavati samu sebe.

Islamska zajednica u BiH posebnu panjutreba obratiti na svoje odgojno-obrazovne insti-tucije u kojima vlada poprilino haotino stan-je: neureenost nastavnih planova i programa,neureen i esto neodgovoran sistem profiliranja iunapreenja obrazovnih kadrova, neujednaenostkriterija u pripremanju udbenika, izvoenju nas-tave i proizvoenju mladih akademskih graanareligijske provenijencije u razliitim akademskimgradusima.

Islamska zajednica u BiH bi trebala ostvarivatitjenje veze sa terenom, sa svojim dematima i poza-baviti se statusnim pitanjima svojih imama. Ona bitrebala prestati vojevati tue bitke, provoditi pusteelje neukrotivih pojedinaca prenabujale sujete, iusredsrediti se na kratkorone i dugorone vizije

vlastitog profiliranja i misijskog djelovanja. Za prvimandat aktuelnog reisu-l-uleme ovo bi bilo sasvimdovoljno ukoliko bi se, zaista, i provelo u djelo.

Islamska zajednica u BiH se najprijemora dobrano sueliti sama sasobom, iznova prepoznati svojumisiju u BiH, u dijaspori, ali i u

sklopu najnovijih deavanja u regijiBalkana

***

Islamska zajednica treba provestisustavan proces iznutarnjegproienja, posebice od podanikogmentaliteta i udvojenog morala koji

je preplavio svaku njenu institucijui dobrano promijenio njenu stvarnu

duhovnu fizionomiju


3/9

86


Kako ocjenjujete duhovnu situaciju koddananjih Bonjaka? ivimo u vremenu teke eko-nomske krize, mnogi ljudi ostaju bez posla, mladinemaju perspektivu, a povijest nas ui kako seovakve krize esto zavravaju slomom vrijednosti.

Kako ouvati tradicionalne vrijednosti kojimanas ue objavljene religije nasuprot potroakekulture koju nam nude masovni mediji?

Bonjaci sve vie tonu u stanje sustavnograspameivanja. Samo to su preivjeli agresi-

ju i krvavi genocid, najgori u novijoj povijestiovjeanstva nakon Drugog svjetskog rata, osovljenitek na polovinu tradicionalnog bosanskog zemljo-

vida, umjesto da predahnu i uplove u prevlast blago-datnijeg ivota, oni su sve ove godine bili nesmiljenoizvrgnuti svekolikim napetostima koje su dolazile izsvijeta politike, sa samog vrha Islamske zajednice i,svakako, iz dijela meunarodne zajednice koji pre-ma njima nije nikada ni imao naroito korektan od-nos. Bonjaci su postali predmetom potkusurivanjasvaijih elja, interesa, prohtjeva i iluzija. Politikiemisari iz razliitih politikih opcija, ne samo onihsa bonjakim predznakom, u njima su gledalipolitiku pastvu za koju su marili samo od izbora doizbora, ostajui redovito nedosljedni hrpi obeanjakoje su im davali dok im je trebala njihova potpo-ra. Bivi vrh Islamske zajednice, za sve to vrijeme,

vie je nastojao rjeavati razna bjelosvjetska pitanjakoja se Bonjaka, uostalom, najmanje i tiu, a esto

je, ruku na srce, i koketirao sa razliitim politikimpartijama i njihovim politikim ikonama u zemlji,politiki zbunjujui Bonjake, manipulirajui nji-hovom politikom svijeu i spreavajui ih takoda dosegnu stanje svog politikog punoljetstva. Tajisti vrh je posvaao Islamsku zajednicu sa medi-

jima umjesto da je koristio raspoloivu pamet un-utar svojih kadrova i medijski prostor koristio zaopebonjako dobro i za dobro islamskih vrijed-nosti u Bosni i na Balkanu. U tom poigravanju bezgranica sa raspameenim Bonjacima, kako rekoh,i dio meunarodne zajednice je imao svoja pravilaigre i svoje interese koji su, manje-vie, smjerali ktome da prije ili kasnije Bonjake uini apolitinim,da ih svede na razinu autohtone vjerske skupine, daih razbije u njihovu nacionalnom i kulturnom iden-titetu i, u konanici, diskvalificira ih u budunostikao relevantan politiki inilac. Usljed svoje nespo-sobnosti ili zbog svoje nesvladive, pomalo i bolesnesujete, bonjaki politiari i bivi vrh Islamske zajed-nice esto su, nesvjesno, i sami puhali u jedra diplo-

matskoj korablji tog dijela meunarodne zajedniceu BiH i olakavali mu posao u njegovoj ulozi unutartog beskrajnog poigravanja sa Bonjacima i estitim

bosanskim rodoljubima. Stoga danas imamo tako

prealosnu situaciju u kojoj svako malo moete vi-djeti kako neki nazovi bonjaki politiari sklapajupakt sa politikim opcijama u ovoj zemlji koje se ot-

voreno protive naoj zajednikoj domovini; ili kakopojedinci iz biveg vrha Islamske zajednice priva-tiziraju i eree bonjaki nacionalni i kulturni iden-titet osnivanjem raznih akademija, tzv. svjetskogkongresa Bonjaka i slino, topei tako njegovu na-cionalnu i kulturnu supstancu i odvajajui Bonjakeod njihovih dravnih, kulturnih, obrazovnih iznanstvenih institucija, a iza svega ne stoje bilo kakviopebonjaki interesi i vrijednosti, ve stoji aicaljudi sasvim upitna ljudskog, moralnog, znanst-

venog i kulturnog integriteta; ili kako nai znanst-veni autoriteti, primjerice, u povijesnoj znanostipiu povijesne romane, sputajui se tako u svijetliterature i knjievne fikcije, dok njihove kolege izsusjedstva, revnujui dostojanstvu naela ozbiljnei nepotkupljive povijesne znanosti kao takve, oti-maju svima nama bosansko srednjovjekovlje, pris-

vajaju ga i temeljito ga kristjaniziraju; kako bosanskipolitiki kadrovi na razliitim politikim pozici-

jama sve vrijeme rasprodaju ekonomske resurse

svih ovdanjih naroda, pa i Bonjaka, podupiruitue ekonomije, svodei ovdanju populaciju naprosjaki tap i u nasljee joj ostavljajui najprljavije

Bonjaci su postali predmetompotkusurivanja svaijih elja, interesa,prohtjeva i iluzija. Politiki emisari izrazliitih politikih opcija, ne samo

onih sa bonjakim predznakom, unjima su gledali politiku pastvu zakoju su marili samo od izbora doizbora, ostajui redovito nedosljednihrpi obeanja koje su im davali dokim je trebala njihova potpora. Bivi

vrh Islamske zajednice, za sve tovrijeme, vie je nastojao rjeavatirazna bjelosvjetska pitanja koja seBonjaka, uostalom, najmanje i tiu,

a esto je, ruku na srce, i koketiraosa razliitim politikim partijamai njihovim politikim ikonama uzemlji, politiki zbunjujui Bonjake,manipulirajui njihovom politikomsvijeu i spreavajui ih tako dadosegnu stanje svog politikogpunoljetstva


4/9

87


i najpogubnije proizvodne tehnologije usljed kojihljudi svakodnevno umiru kao muhe.

Eto, u takvoj duhovnoj i gospodarskoj klimiBonjaci i svi estiti bosanski rodoljubi pokuavajupreivjeti i zadrati tlo pod nogama, a s njim barem

i blijedo sjeanje na skalu tradicionalnih vrijed-nosti kojih je svaki dan sve manje, uz vjeru i naduda e mladost ove zemlje raspolagati punovanijimodgojno-obrazovnim standardima i mjerodavnijimautoritetima u svim krunskim poljima ovdanjegdrutveno-politikog, privrednog, kulturnog iduhovnog ivota. I hoe, ako Bog da, samo pod uvje-tom da temeljne institucije bosansko-hercegovakogdrutva, ukljuujui i Islamsku zajednicu kao njegovintegralni dio i kao duhovnu osovinu Bonjaka, prijetoga prou proces sustavne metamorfoze i katarze.

Pomenuli smo mlade. Ogroman broj mladihljudi uope ne participira u drutvenom ivotui ivi na principu bioloke gomile koja nemadrugog izbora. Kako motivirati mlade ljude dabudu vie drutveno angairani i preuzmu na sebeodgovornost?

Mladi ljudi se moraju, najprije, pobrinuti za svo-je kvalitetno obrazovanje. Moraju neodlono zahti-jevati da dravni organi zadueni za nauku, kulturui obrazovanje im prije donesu kvalitetan krovni za-

kon koji e regulirati stanje stvari u visokokolskomobrazovanju ove zemlje. Oni moraju promptnozahtijevati da reeni organi ili provedu tzv. bolonjskiproces u punom opsegu, onako kako je on primijen-

jen u najbolje ureenim zemljama Zapadne Europe,ili neka odustanu od tog procesa i vrate tzv. starinain studiranja koji je, u usporedbi sa sadanjimstanjem stvari u obrazovanju, bio mnogo bolji. No, utim svojim zahtjevima mladi ljudi, budui akadem-ski graani ove zemlje, moraju biti dosljedni samisebi: sa podjednakim arom s kojim e zahtijevatinaprijed reeno, jednako tako e prisiliti sebe da se

vrate ivoj knjizi, najraskonijoj literaturi u povijestimiljenja, kako bi, najzad, izali iz prevlasti digitalnedemencije, to jest kako bi prestali misliti kako jecijeli svijet usidren na displeju mobitela ili raunara,ili da su najbolja tiva ponuena na internet-mrei.Svjestan sam injenice da su sadanji mladi naratajiugledali ovaj svijet u ozraju izazovnih dostignuamoderne tehnologije, ali im neko mora rei danavika sustavnog itanja knjiga koje poivaju u bib-liotekama ove zemlje jedino moe osigurati najboljiznanstveni i kulturni sediment kojim oni moraju

raspolagati eda bi na tritu rada bili konkurentnii da bi od najodgovornijih u ovome drutvu moglizahtijevati ono najvie to im pripada. Ukoliko to i

dalje ne budu dobili, tad s pravom mogu provoditisvaki vid graanske neposlunosti, jer su oni, tako

sustavno obrazovani, jedina, ali i najbolja nada kojamoe izazvati novo znastveno, kulturno, politiko iino gibanje i dizajniranje javnog prostora ove zemlje.

S jedne strane imamo hiperprodukciju kojadevalvira kvalitet, a s druge opi pad potranjeradne snage. Da li je u Bosni i Hercegovini ugroensam obrazovni sistem? Jer, ukoliko najbolji stu-denti nemaju mogunost zaposlenja, postavlja sepitanje svrhe akademskih institucija.

Obrazovni sistem ove zemlje je ugroen ve sa-mom injenicom da u njoj ne postoji dravno mini-starstvo kulture i obrazovanja, odnosno ne postojidravni zakon koji bi na razini drave uredio ob-razovni sistem ove zemlje i ujednaio standarde usvim obrazovnim institucijama na cijelom njenomteritoriju; da u raspoluenom zemljovidu ove draveimamo dva posve odvojena obrazovna i kulturnasustava; da imamo dvije kole pod jednim krovom,to e rei da na dijelu veeg BiH entiteta imamo, is-tina na ogranienom prostoru, i trei zaseban sistemobrazovanja, barem u sferi tzv. nacionalne grupe

predmeta, koji se tako grevito opire svome ukidan-ju da, naprosto, provodi neku vrstu kulturnog apart-heida. Pridoda li se tome injenica da univerziteti,

Pitanje upoljavanja i profiliranjamladog kadra u naim odgojno-obrazovnim institucijama pitanje

je za sebe. Iz osobnog iskustva

znam da, skupa sa svojim kolegamana Fakultetu islamskih naukau Sarajevu, esto nisam mogaozadrati, kao zanovljeni mladikadar, nekoliko izuzetnih svrenikaFakulteta, uz obrazloenje nadlenihda ne postoje finansije za tusvrhu, ali smo istodobno svi bilisvjedoci upoljavanja u institucijeIslamske zajednice lanova najblie

rodbine ljudi sa samog biveg vrhaIslamske zajednice u BiH. Moeteonda zamisliti ta se dogaa ukantonalnim, entitetskim i dravniminstitucijama ove zemlje, gdje jereeni obrazac zapoljavanja svojihnajbliih u mnogo iroj primjeni


5/9

88


fakulteti, akademije i druge vrste obrazovnih zavodau ovoj zemlji nekontrolirano niu kao peurke posli-

je kie, i da niko ne zna ta se na tim obrazovnimzavodima radi i kakvi kadrovi se proizvode, sama zasebe govori koliki haos vlada u obrazovnom sistemuove zemlje, pa ma ta to znailo u ovom trenutku.Pitanje upoljavanja i profiliranja mladog kadra unaim odgojno-obrazovnim institucijama pitanje

je za sebe. Iz osobnog iskustva znam da, skupa sasvojim kolegama na Fakultetu islamskih nauka u Sa-rajevu, esto nisam mogao zadrati, kao zanovljenimladi kadar, nekoliko izuzetnih svrenika Fakulte-

ta, uz obrazloenje nadlenih da ne postoje finan-sije za tu svrhu, ali smo istodobno svi bili svjedociupoljavanja u institucije Islamske zajednice lanovanajblie rodbine ljudi sa samog biveg vrha Islamskezajednice u BiH. Moete onda zamisliti ta se dogaau kantonalnim, entitetskim i dravnim institucijamaove zemlje, gdje je reeni obrazac zapoljavanja svo-

jih najbliih u mnogo iroj primjeni.Stoga, dok obrazovni sistem ove zemlje ne bude

kvalitetnije uspostavljen, po obrascu po kojem jeon uspostavljen u ureenijim zemljama u bliem idaljem okruenju, bez obzira na neprirodan nainustavno-pravne i upravne organizacije ove zem-lje, javni prostor ove zemlje e biti premreen ob-razovnim i kulturnim institucijama sa snanimuskonacionalnim predznakom, i svaka od njih ei ubudue proizvoditi svoje politiare, svoje javnekulturne poslanike, svoje diplomate, svoj nastavnikadar i tome slino. To nee uzrokovati samo sveko-like paralelne sisteme u javnom prostoru ove zemlje,nego e istodobno usitnjavati i ovako malo tritepotranje radne snage koje, ak i da se sada preklapasa cjelovitim zemljovidom ove drave, opet bi bilo

premaleno i pretjesno za ovakvu nekontroliranuhiperprodukciju kadrova kakvu imamo na djelu. Ko,onda, u takvom haosu uope moe vriti selekciju

i odabirati najbolje kadrove koji se nude na triturada ove zemlje i kome oni, uope, trebaju?

Kako ocjenjujete trenutnu politiku situaci-ju u Bosni i Hercegovini i u tom kontekstu kako

vidite djelovanje bonjakih politikih partija?Kada biste pravili listu najvanijih nacionalnihpitanja za Bonjake, kojim pitanjima biste daliprednost?

Politika situacija u Bosni i Hercegovini jedosegnula stupanj koji postaje fatalan za dravu,za sve njene rodoljube, za Bonjake kao njen naj-brojniji narod posebno. Na posljednjim opim iz-borima iz 2010. samo su se Bonjaci dali uhvatiti naudicu politikog plurarlizma i razbiti svoje birakotijelo na male skupine od kojih niti jedna nije biladostatna da u novom sastavu vladajuih strukturadadne prevlaujui ton, barem u veem BiH entite-tu, i onu politiku aromu koja bi bila kompatibilnasa bonjakim duhovnim, nacionalnim, religijskim,kulturnim i civilizacijskim vrednotama. Znatan brojbonjakih glasova se vezao uz tzv. crveno-crnu ililjeviarsko-desniarsku politiku opciju, vjerujuikako su dali ansu politikim opcijama koje edonijeti kvalitativno drukije i pozitivnije prom-

jene. Zasluge za ovakvo opredjeljenje znatnog brojaBonjaka na posljednjim opim izborima pripadaju

i samom bivem vrhu Islamske zajednice u BiH kojise otvoreno stavio na stranu politikih ikona crve-no-crne koalicije u Federaciji BiH, a protiv probo-sanskih politikih partija SDA i SBiH. Tako sada naovdanjoj politikoj sceni imamo neastan savez dv-iju politikih i definitivno kvazibonjakih stranaka,s jedne strane, i, s druge strane, onih politikih snagas obje strane entitetske linije ije politike vrhukedoslovce batine destruktivne ideje negdanjihdelata i politikih ubica drave Bosne, od kojihsu neki u Hagu, a neki pod crnom zemljom. Ovajneasni politiki savez partija tzv. nove parlamenta-rne veine otvoreno i doslovce djeluje na razaranjudrave Bosne i na svekolikom reduciranju njenognajbrojnijeg naroda Bonjaka, dok su politikepartije Bonjaka za sada gurnute na marginu.

Stoga mislim da bi relevantne politike snageBonjaka u svom buduem djelovanju najprije tre-bale povesti borbu, svim raspoloivim demokrats-kim sredstvima, za zaustavljanje daljeg rastakanjadrave Bosne i Hercegovine. Potom, svojim povrat-kom na politiku scenu kao relevantan politikifaktor i garant opstanku ove zemlje, uz pomo svih

probosanskih politikih snaga provesti sutinskeustavne reforme koje e pomoi ovoj zemlji da stanena noge i to prije postane lanica NATO-a i EU-

Potrebno je stalno podizati svijestkod Bonjaka da ne dopustepromjenu katastarske slike u manjementitetu, a naroito ih senzibilizirati

u tom smislu da se u predstojeempopisu stanovnitva izjasne i popiupo svom nacionalnom identitetu Bonjak, a ne po geografskom Bosanac, budui da ovaj potonji kaozemljovidni i dravni identititet nepostoji kao ustavna kategorija, baremne za sada


6/9

89


a. Nadalje, potrebno je stalno podizati svijest kodBonjaka da ne dopuste promjenu katastarske slikeu manjem entitetu, a naroito ih senzibilizirati u tom

smislu da se u predstojeem popisu stanovnitvaizjasne i popiu po svom nacionalnom identitetu Bonjak, a ne po geografskom Bosanac, buduida ovaj potonji kao zemljovidni i dravni identititetne postoji kao ustavna kategorija, barem ne za sada.Zatim, povratak bonjake populacije u to veembroju na prostore manjeg BiH entiteta uz svaku

vrstu logistike podrke, kako bi taj povratak biosamoodriv, jer samo sa to veim brojem Bonjakana tom dijelu Bosne sutra e biti i vie ruku u up-ravnim i izvrnim tijelima tog entiteta koje e jed-nog dana donositi odluke u korist ove zemlje i svihnjenih rodoljuba, i tako dokinuti ovaj geopolitiki,etniki i kulturni apartheid koji danas imamo natom dijelu drave Bosne. Izrada domainske strate-gije za privredno koritenje prirodnih resursa ovezemlje, koji nisu mali, snaenje ekonomske baze iizgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora koji epodizati domau, a ne ekonomije susjednih zemalja,takoer je prioritet kojem treba posvetiti dostatnupanju. Jednako tako bi bilo vano istodobno graditirelevantan obrazovni sistem, stvoriti trite rada istimulirati mlade ljude da natalitet u ovoj zemlji up-

rave uzlaznom linijom i omogue, uz Boiju pomo,kontinuirano raanje mladih rodoljuba u draviBosni i Hercegovini.

ta mislite o inicijativi 1. mart"?

To je veoma dobra i za ovu zemlju veoma

poeljna inicijativa. Ustraje li u svome radu uz stal-no snaenje rodoljubive svijesti meu graanimaove zemlje, ona bi mogla postati kohezioni faktorsvih probosanskih snaga koje bi donijele jednako-pravnost svih naroda i graana na svakom pedljuove zemlje. Tako bi u svom krajnjem uinku ovagraanska inicijativa istrgnula ovu divnu zem-lju iz prevlasti nacionalistikih i etnocentrinihpolitikih faktora koji na njenom rastakanju sada iovdje grade svoj depresivni zemljovid obiljeen nji-hovim nacionalistikim i etnocentrinim politikimstjegovima.

Pojam islamofobija" je viestruko interp-retiran i zloupotrebljavan u javnom diskursu.Neosporno je da odreenim centrima moi izrazliitih razloga odgovara irenje antiislamskehisterije. Sve je uestalije vrijeanje i karikiranjeposlanika Muhammeda (a.s.). ta je primarni inovih medijskih ataka i kako adekvatno odgovoritina njih?

Posve se slaem s konstatacijom da se ovaj po-

jam viestruko interpretirao i zloupotrebljavao, a idanas se tako interpretira i ta interpretacija ondaneizbjeno uzrokuje i zloupotrebe ovoga pojma, ne


7/9

90


samo od strane onih koji iz razliitih pobuda svjes-no potiu i propagiraju strah od islama, nego kojiput nesvjesno i od strane samih muslimana, pose-bice od strane muslimanskih politikih i religijskihlidera. Mi smo u Bosni sve donedavno bili svjedoci

zloupotrebe ili, pak, krivog interpretiranja ovog po-jma od strane biveg vrha Islamske zajednice, kadase posve umjesna javna kritika njenog prvog ovjekaproglaavala islamofobijom, s jedne strane, dok sesvakidanji ispadi i anahrono ponaanje ovdanjihpredstavnika tzv. puritanskog islama nije smatraloizazivanjem islamofobije na Balkanu i u Europi,niti uzrokom velikih neprilika ovdanjim tradicio-nalnim muslimanima, pa prigodice i institucijama

vlasti ove zemlje.Nema nikakve sumnje da danas postoji dosta

islamofobije u Europi i u svijetu. Kontinuirano obja-vljivanje karikatura o poslaniku Muhammedu (a.s.)u europskom kulturnom prostoru i sve ee sni-manje filmova sa antiislamskim motivima, a sve podkrinkom tzv. slobode govora, samo su detalji jedneopekulturne europske predstave ija temeljna ideja

je islamofobija. Neke europske zemlje su, naprosto,neizljeivo islamofobine, kao to je Danska, Ni-zozemska i Francuska. Pritajeni oblici islamofobijeprisutni su i u najviim tijelima Europske unije kojana primjeru Turske, pa i Bosne, jasno naznauje svojlatentni strah od islama i muslimana, zaboravljajui

da u samome srcu europskog kulturnog identitetavano mjesto zauzimaju kulturne i civilizacijskevrijednosti panskih muslimana koji su ih ustrajnopodizali na europskom tlu skoro cijeli jedan milenij.Da i ne pominjemo muslimane Sicilije i Balkana.To je, naprosto, jedna paradoksalna situacija. Stoga,ukoliko neki centri moi u Europi danas islamofo-bijom i antimuslimanskom histerijom ele europ-ski kontinent uiniti iskljuivo kranskim, tad emorati sa europskog tla ukloniti desetine milijunamuslimana, ali i nekoliko milijuna jevreja. Kako tozaista misle izvesti?

S druge strane, i muslimani doprinose snaenjuislamofobije i antiislamske histerije u Europi, ali i usvijetu. Sami su dopustili da ih njihove podmitljivei nesposobne politike i religijske elite dovedu ustanje nepismenosti i kulturne zaostalosti. Krijessvjetske kulture i civilizacijskog napretka koji ih jeneko doveo na sami krov svijeta, prepustili su dru-gima, ostali tavoriti u prevlasti dosegnutih spoznajadavno umrlih ljudi, bez vlastitog aggiornamenta ijtihda kojeg su morali kontinuirano provoditinad nepotroivim Tekstom primarnih vrela islam-

ske vjere, tako da su danas postali taoci nadobudnihpuritanaca i militantnih bradatih junoa koji sva-kodnevno liju muslimansku krv u brojnim musli-

manskim zemljama i predstavljaju trojanskog konja,u srcu muslimanskog svijeta, kao i tajno oruje nekihpolitikih centara moi izvan muslimanskog svijeta,koji nikako nisu dobronamjerni prema islamu nitiprema muslimanima. Ima li vee uvrede za islam odinjenice da su muslimani gotovo najnepismenijiunutar svjetskog populusa, unato neporecivoj isti-ni da se islam oglasio prvom boanskom zapovijedi:Ui, itaj u ime svoga Gospodara. . ."?!

Ima li vee uvrede za Poslanika islama (a.s.) od

injenice da svijet njegove Ummedanas grca i da-vi se u vlastitoj krvi koju dobrano prolijevaju nekinjegovi pregrijani sljedbenici, zna se koji, a sve pod

Kontinuirano objavljivanjekarikatura o poslaniku Muhammedu(a.s.) u europskom kulturnomprostoru i sve ee snimanje filmova

sa antiislamskim motivima, a svepod krinkom tzv. slobode govora,samo su detalji jedne opekulturneeuropske predstave ija temeljnaideja je islamofobija. Neke europskezemlje su, naprosto, neizljeivoislamofobine, kao to je Danska,Nizozemska i Francuska. Pritajenioblici islamofobije prisutni su i unajviim tijelima Europske unije

koja na primjeru Turske, pa i Bosne,jasno naznauje svoj latentni strah odislama i muslimana, zaboravljajui dau samome srcu europskog kulturnogidentiteta vano mjesto zauzimajukulturne i civilizacijske vrijednostipanskih muslimana koji su ihustrajno podizali na europskomtlu skoro cijeli jedan milenij. Da ine pominjemo muslimane Sicilijei Balkana. To je, naprosto, jednaparadoksalna situacija. Stoga, ukolikoneki centri moi u Europi danasislamofobijom i antimuslimanskomhisterijom ele europski kontinentuiniti iskljuivo kranskim, tade morati sa europskog tla uklonitidesetine milijuna muslimana, ali inekoliko milijuna jevreja. Kako tozaista misle izvesti?


8/9

91


izgovorom kako ga oni na najbolji nain oponaaju,unato injenici da je on, kao nenadmani uiteljsvijeta, kao punina mudrosti i poseban znak milostiBoije donio poruku svijetu koja glasi: Poslan samda do savrenstva izvedem ud svakog stvorenja?!"

Nema vee uvrede za islam kao vjeru prosvjetiteljst-va i za Poslanika islama (a.s.) kao puninu mudrosti imilosti Boije od tako visokog stupnja nepismenostimuslimana, a nee je ni biti sve dok nepismenostbude pridrana kao redovita odlika muslimana, i svedok u svijetu islama dananje nesposobne religijskei politike elite budu olienje sve muslimanske vr-line i mudrosti. Stoga, kada dah istinskog proljeazastruji muslimanskim svijetom i kada muslimani,kao petina ukupnog svjetskog populusa, na svjets-koj trnici ideja i dostignua budu bili uoljivi i ne-zaobilazni, znat emo da su se meu muslimanimadesile temeljite promjene i da su oni, najzad, svijetupokazali najraskonije lice svoje komunitarne osob-nosti, lice koje e izazivati divljenje, a ne strah kodbilo koga.

Tema ovoga broja Muallima" jeste bosanskitakvim. Stie se dojam da se i kroz jedno najjed-nostavnije praktiko pitanje, kao to je kalendar,prelamaju politiki i ideoloki interesi? Kakorijeiti problem vaktije i razliitih datuma u is-lamskom svijetu?

U svijetu koji ivi u prevlasti osjeanja vremenaalafrngave od Hegelovih vremena cirkulira krilat-ica o tzv. orijentalnom osjeanju vremena, to meuostalim stvarima sugerira i usnulu individualnu ilikomunitarnu egzistenciju koja ne haje za bilo kakvo

vrijeme i za bilo koji vremenski ritam. Kada je u pi-tanju interpretativna tradicija i osjeanje vremenau muslimanskom svijetu danas, tad bismo moglikazati da se taj svijet, osim asnih iznimki, odavnapovukao u vlastiti orijentalni mir i san. Tim parad-oksalnije izgleda cijela ta situacija sa muslimanskimsvijetom ako imamo u vidu injenicu da je islam,kao nijedna druga religijska tradicija, muslimanimatako isperiodizirao ideju vremena da je ona, napro-sto, preplavila cijeli pojedinani i komunitarni ivotod trenutka ovjekova dolaska na ovaj svijet pa svedo asa njegova fizikog umiranja. O najblistavijimrazdobljima muslimanske mislee tradicije da i negovorimo, gdje je ideja vremena u poljima islamskefilozofije i sufizma dovedena do perfekcije i razvilanevjerovatno raskonu skalu pojmova koji o tomesvjedoe. Bilo da reenu periodizaciju ideje vremena

motrimo u samo jednom danu kroz instituciju petdnevnih molitvi koje su locirane u pet najosjetljivi-

jih trenutaka dana i noi, ili na godinjem nivou

kroz instituciju svetokalendarskih datuma i slinihdogaaja, vidjet emo da je ona sustavno razloenau muslimanskoj zajednici do posljednjeg detalja, alimuslimani danas, svejedno, ne haju za tim. To stanjestvari se nekako u posljednjih dvadesetak godinapreslikalo i u ivot ovdanjih muslimana - Bonjaka.Nakon to su u vrijeme agresivnog socijalizma ikomunizma Bonjaci pokazali da bez greke umijuitati svoj sveti kalendar i precizno odreivati rama-zansko vrijeme, na primjer, ili vrijeme dnevnih mo-litvi i vrijeme svih ostalih blagdanskih dogaaja,danas se vema ispostavlja da Bonjaci vie neumiju itati vlastito svetokalendarsko vrijeme. Utome im ak ne pomau ni najmodernija dostignua

dananje tehnologije koja takvo ta omoguuju sva-kome samo ne, ini se, muslimanima.

No nije, naravno, stvar u tome da muslimani,pa tako ni ovdanji Bonjaci ne umiju itati svetoi svjetovno vrijeme. Umiju, ali njihov dojueranjireligijski vrh ne umije, nee ili svjesno potcjen-

juje domau pamet, potiui neku vrstu duhovnogsamokoloniziranja Bonjaka tako to ih stalnotjera da se oslanjaju na pamet nekih drugih musli-manskih naroda. Vjerujem da e se Bonjaci pris-

jetiti kako je samo prije tri-etiri mjeseca bivi prviovjek Rijaseta Islamske zajednice u Bosni gotovopatetino pisao depeu Vrhovnom muiji SaudijskeArabije, molei ga da se potrudi izvidjeti kada e sena tamonjem nebu pojaviti mlaak, zaboravivipritom jednu vanu, svakako alosnu injenicu, ko-

ja gotovo postaje pravilo kada su tamonji vrhovnireligijski autoriteti u pitanju: tamonji Vrhovni muf-tija je, naime, ovjek koji je od roenja slijep ili jegotovo sasvim reducirana vida i nije u mogunostiudovoljiti njegovoj molbi. A Turci, opet, kao ve-lika muslimanska nacija koja se bori za region-alni presti u muslimanskom svijetu, ak i kada je

duhovni ivot muslimana u pitanju, nisu htjeli pisatidepee nikome, ve su se oslonili na vlastitu pameti na najmodernija tehnoloka dostignua. eljeli su

Nema vee uvrede za islam kaovjeru prosvjetiteljstva i za Poslanikaislama (a.s.) kao puninu mudrostii milosti Boije od tako visokog

stupnja nepismenosti muslimana, anee je ni biti sve dok nepismenostbude pridrana kao redovita odlikamuslimana, i sve dok u svijetu islamadananje nesposobne religijske ipolitike elite budu olienje svemuslimanske vrline i mudrosti


9/9

92


.

"

"

"

"

.

Summary

BUILDING AN ADEQUATE EDUCATION SYSTEM, CREATING A

WORK MARKET AND STIMULATING THE YOUTH

AN INTERVIEW WITH PROFESSOR REID HAFIZOVI

Samedin Kadi

In this interview Dr. Reid Hazovi, professor at theFaculty of Islamic studies in Sarajevo, answers a seriesof questions concerning the Muslims in Bosnia andHerzegovina. Criticizing overall politics of Bosniaksand their institutions, Dr. Hazovi stresses the needfor initiating the process of a total metamorphosesand catharses that would bring to an end the trendof systematic de-intellectualisation in the midst ofongoing economic crisis. How to preserve traditional

values of a revealed faith against the consumerssociety culture presented in mass media is the mostfundamental issue facing the believers today.

sami upranjavati itanje vlastitog svetog kalendara.Stoga, ako su se nae ovdanje religijske vlasti i au-toriteti htjeli pod svaku cijenu ugledati na nekoga umuslimanskom svijetu, onda su se trebali ugledati naTurke, a ne na Saudijce, jer prema erijatskim propi-

sima, koliko znam, muslimani dijaspore, poglavitooni koji su blii sjevernom polu nego li granicama

muslimanskoga svijeta, ravnaju se prema vremens-kim pokazateljima najblie muslimanske zemlje. I utom sluaju je to opet Turska, a ne Saudijska Arabija.Osim ako po srijedi nije pojedinani interes, to nijeiskljueno, ali nije ni dobro ni opravdivo, pa makar

taj pojedinani interes dolazio od osobe sa samogovdanjeg religijskog vrha. Naprotiv.

Documents

intervju-resid-hafizovic.pdf