Upload
truongtruc
View
227
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
INTERMEDIJARNI CILJEVI IINTERMEDIJARNI CILJEVI IINDIKATORI MONETARNE POLITIKEINDIKATORI MONETARNE POLITIKE
• U sprovođenju monetarne politike ne postoji potpuna informacija o mehanizmutransmisije monetarnih impulsa, međusobnim vezama monetarnog i relanog sektora
• Posredne- intermedijarne varijable daju informacije za sprovođenje monetarnepolitike
Instrumentimonetarne
politikeOperacioni
ciljIntermedijarni
ciljKrajnji
cilj
-Operacije na otvorenom tržištu-Diskontna politika-Obavezne rezerve (stopa)
-Agregati rezervi-Monetarna baza-Kratkoročne kamatnestope- npr. na sredstvafederalnog fonda
-M1-M2-M3-Kratkororočne idugoročne kamatnestope
-Puna zaposlenost-Stabilnost cena-Ravnoteža platnogbilansa
Operacioni ciljevi
� Varijabla koju CB precizno reguliše kroz dnevne operacije
� Kriterijumi:� Upravljivost- da ih CB kontroliše instrumentima monetarne politike� Merljivost- da ih CB može lako i precizno izmeriti u kratkim intervalima
(idealno- dnevno –informacije da li preduzete mere daju očekivaneefekte)
� Njihove promene odlučujuće utiču na promene intermedijarnog cilja
� Svrha:� Ne postoji direktna i jasna veza instrumenata monetarne politike i
posrednog cilja� Na intermedijarnu varijablu utiču drugi ekonomski faktori
ne daje informacije o stvarnom efektu preduzete merepogrešna procena tekuće monetarne politike
Intermedijarni ciljevi
� Varijable između instrumenata monetarne politike i operacionih ciljeva s jedne ikrajnjih ciljeva s druge strane
� Na instrumente i operacione ciljeve CB deluje direktno, na krajnje ciljeve indirektno
� Varijabla mora biti odgovarajući predstavnik krajnjih ciljeva i poslednja karika u lancutransmisije monetarne politike
ciljevi koje CB želi da postigne u određenom periodu vremena isa određenim stepenom preciznosti
� Kriterijumi:� Upravljivost- da ga CB može kontrolisati preko promene operativnih ciljeva� Konzistentnost i predvidljiva veza sa krajnjim ciljevima monetarne politike� Raspoloživost informacije o njihovoj veličini u kratkom roku
� Svojim kretanjem služe kao pokazatelj monetarnog popuštanja ili restrikcije� Na osnovu tih informacija – procena efekata tekućih monetarnih akcija na krajnje
ciljeve ekonomske politike
� Kritika:� Ni jedna varijabla nije povezana sa krajnjim ciljevima na potpuno predvidiv način,
potrebna je mera nepouzdanosti veze intermedijarnog i krajnjeg cilja� Ni jedna varijabla nije pod perfektnom kontrolom CB� Korišćenje intermedijarnog cilja donošenje suboptimalnih odluka
� Prednosti:� Intermedijarni ciljevi su nominalno sidro za donošenje odluka monetarnih vlasti� CB komunicira sa ekonomskim subjektima, usmerava njihove odluke na realnom
i finansijskom tržištu� Veća odgovornost CB – mora da obrazloži ciljeve koje objavljuje i odstupanja od
njih� Rešava problem vremenske doslednosti monetarne politike� Optimalna monetarna politika na dugi rok- ne dovodi do stvaranja inflacije
� Preko intermedijarnih ciljeva CB potvrđuje svoju obavezu sprovođenjaneinflatorne monetarne politike
Izbor ciljne intermedijarne monetarne varijable
1. Krajnji cilj MP� Obezbeđenje stabilnih monetarnih uslova� MP angažovana na ostvarivanju ciljeva ekonomske politike-puna zaposlenost,
privredni rast, ravnoteža bilansa, stabilan nivo cena
2. Prihvaćena hipoteza o mehanizmu transmisije MP� Kejnzijanci- kamata je glavni intermedijarni cilj, povezuje realni i finansijski sektor
� Struktura kamatnih stopa obezbeđuje ravnotežu između imovinskih elemenata� Sa smanjenjem kamate-realni kapital je privlačniji-rast investicija i zaposlenosti
� Monetaristi- količina novca je glavni intermedijarni cilj� Porast novčane mase- razlika stvarne i željene količine novca - koju
ekonomski subjekti žele da drže� Višak – rast potrošnje, utiče na investicije i proizvodnju
3. Političko okruženje� Institucionalni odnos države i CB� Kada je CB “agencija” državne blagajne- podržava fiskalnu politiku države
� Finansiranje obimnih programa javne potrošnje� Politika niskih kamatnih stopa� Stimulisanje privrede dodatnom likvidnošću
CB ima male mogućnosti korigovanja dugoročnih inflatornih efekatate politike
� Nezavisna CB može uspešnije da se pridržava svog osnovnog cilja
4. Sistem deviznih kurseva� Režim fiksnih DK- količina novca u privredi postaje endogena varijabla
nije moguće targetirati monetarne ili kreditne agregate� Režim fleksibilnih DK daje tu mogućnost
Targetiranje deviznog kursa� Različite forme
� Fiksiranje vrednosti domaće valute za zlato� Domaća valuta se vezuje za valutu velike zemlje sa niskom stopom inflacije� Puzeći kurs- dozvoljava depresijaciju po ravnomernoj stopi
� Prednosti:� Fiksira se stopa inflacije za dobra kojima se trguje na međunarodnom tržištu
(čuva se njihova konkurentnost)� Inflatorna očekivanja se vezuju za stopu inflacije u zemlji sidra� Automatsko pravilo za vođenje monetarne politike- izbegava problem vremenske
doslednosti� Jednostavnost, cilj je lako razumljiv javnosti
Francuska i Britanija su vezale valute za DEM, uspešnooborile inflaciju
� Nedostaci:� Gubitak nezavisnosti monetarne politike
� Sa otvorenim tržištem kapitala, domaće kamatne stope su blisko povezanesa kamatama u zemlji sidra
� Monetarna politika se ne može koristiti da odgovori na domaće šokove� Šokovi u zemlji sidra direktno se prenose na zemlju targetiranja preko
promene kamata� Primer- ujedinjenje Nemačke i zemlje ERM sistema
� Zemlja je podložnija špekulativnim napadima na njenu valutu� Primer- valutna kriza u EU septembra 1992.godine
Zemlje u razvoju� Važna prednost:
� Ne postoje uslovi za uspešno korišćenje diskrecione monetarne politike; mogumalo da dobiju a puno izgube od nezavisne monetarne politike
bolja je strategija da usvoje monetarnu politiku velike zemlje(SAD, EMU)
� Sredstvo brzog smanjenja inflacije (Argentina sa 1.000% na 5%)� Nedostaci:
1. Veće oslanjanje na dug u stranoj valuti� Devalvacija- rast dugovnog opterećenja, pad neto vrednosti
smanjenje kolaterala, slabija zaštita poverilacaproblem moral-hazarda
� Devalvacija povećava opterećenje banaka kratkoročnim ino dugovima,pogoršanje privrednih uslova- smanjuje vrednost aktive
gubitak supstance bankarskog kapitalasmanjenje zajmova
Veći rizik zapozajmljivače, pad I iekonomske aktivnosti
2. Špekulativni napad na domaću valutu- novi skok inflacije, zbog nedovoljnogkredibiliteta CB
rast inflatornih očekivanja, kamatne stope rast kamatnog opterećenjafirmi, smanjenje bilansne vrednosti pad pozajmljivanja i ekonomskeaktivnosti
3. Stabilna vrednost domaće valute- priliv ino kapitala� Usmerava preko domaćih finansijskih posrednika ekscesivan rast
pozajmljivanja� Slaba bankarska supervizija gubici na zajmovima, smanjenje bankarskog
pozajmljivanja, nesolventnost banaka� CB ne može da brani kurs – rast kamatnih stopa pogoršava bilansnu
situaciju banaka� Špekulanti imaju veći motiv da napadnu datu valutu finansijska kriza
� Meksiko i Jugoistočna Azija, špekulativni napad u uslovima oslabljenogbankarskog sistema- ogromna finansijska kriza
4. Eleminiše signal o kursu monetarne politikeproblem odgovornosti centralne banke i transparentnosti njenih akcija
Jačanje transparentnosti i obaveze očuvanja deviznog kursa
1. Valutni odbor
� Fiksiranje DK u odnosu na odabranu čvrstu ino-valutu, domaći novac se emituje uprotivvrednosti deviznih rezervi
� Prednosti:� Brzo savladavanje inflacije� Smanjenje administrativnog aparata� Uslovi za priliv ino kapitala i jačanje spoljnotrgovinske razmene
� Nedostaci:� Ograničava monetarni suverenitet, gubi se fleksibilnost monetarne politike,
primenjuju kruta pravila i rigidan sistem monetarnog upravljanjaCB ne može da modelira monetarnu politiku prema stanju u zemlji
� Moguće krize i blokade u finansijskom i bankarskom sistemu zbog rastanelikvidnosti, međuzaduženosti, odliva kapitala u inostranstvo
� Recesija, smanjenje dohotka, rast nezaposlenosti, disparitet domaćih cena,onemogućava se uspostavljanje fiskalne ravnoteže
� Mogući špekulativni napadi� Forsira strane banke� Primer -kriza u Argentini
2. Dolarizacija
� Najjača forma targetiranja DK� Umesto domaće koristi se neka čvrsta ino-valuta� Ključna prednost:
� Eleminiše mogućnost špekulativnog napada na domaću valutu- nje i nema� Prekida inflaciju
� Nedostaci:� Gubitak nezavisnosti MP� Povećana izloženost šokovima u zemlji te valute� Nemogućnost CB da kreira novac i deluje kao zajmodavac u krajnjoj
instanci� Vlada gubi prihod po osnovu emisije novca!
Targetiranje monetarnih agregata� Primenjivano u razvijenim zemljama tokom 70-tih i 80-tih godina zbog
� Problema sa korišćenjem kamata kao intermedijarnih ciljeva u uslovima porastainflacije i inflatornih očekivanja
� Nastojanja da postave dugoročnu strategiju snižavanja inflacijeregulisanje novčane mase je shvaćeno kao ključno sredstvo zapostizanje cenovne stabilnosti
� Bundesbanka -1974.godine� Da bi obezbedila kredibilitet u javnosti nakon naftnog šoka, sprečila širenje
primarnog udara cena u privredi i rast inflatornih očekivanja� Sredstvo komuniciranja sa javnošću� Procenjena dugoročna stopa rasta proizvodnog potencijala+neizbežna stopa
rasta cena=stopa rasta nominalnog društvenog proizvodana osnovu nje ciljevi za novčanu masu i monetarnu bazu
� Uvažavala činjenicu da se inflacija može eleminisati samo postepeno� Tolerisana stopa inflacije je bila ispod tekuće- sprečavalo inflatorna
očekivanja� Strategija obezbedila nisku inflaciju- DEM izabrana kao sidro za ERM
� Swiss National Bank
� Neuspešne strategije- SAD, Britanija, Kanada� Česta revizija targeta i njihovo premašivanje� Inflacija je prvo smanjena, kasnije ponovo raste� Nestabilna veza targetiranog agregata i nominalnog GDP-a� Tokom 80-tih finansijske inovacije su dodatno oslabile tu vezu� Nije ozbiljno primenjeno
� Deo dugoročne strategije inflatorne kontrole
� Ključ uspeha- aktivna komunikacija sa javnošću- povećava transparentnost iodgovornost CB
� Mora biti vrlo fleksibilno- tolerisanje promašaja targeta i postepenu dezinflaciju
� Bundesbanka i Swiss National Bank su koristile monetarno targetiranje da bi jasnopostavile ciljeve MP i objasnile da monetarne akcije ostaju fokusirane na ciljdugoročne cenovne stabilnosti i ako su targeti promašeni� Objašnjenje promašaja targeta je komplikovano- potrebno je da je javnost
dovoljno sofisticirana u monetarnoj oblasti i ima visoko poverenje u CB i njenaobjašnjenja
� Švajcarska, Nemačka- javnost ima visok stepen averzije prema inflaciji, a CBistoriju izuzetnih rezultata u njenom sprečavanju
� Fleksibilnost, transparentnost, odgovornost- važne karakteristike inflatornogtargetiranja
Inflatorno targetiranje
Elementi:� Javno objavljivanje srednjoročnih vrednosti za inflaciju� Cenovna stabilnost- primarni dugoročni cilj MP� Odluke o MP donose se na osnovu informacija o različitim varijablama, ne samo
monetarnim agregatima� Visok nivo transparentnosti- intenzivna komunikacija sa javnošću o planovima i
ciljevima MP� Visok nivo odgovornosti CB za postizanje inflatornih ciljeva� Tokom 90-tih: Novi Zeland, Kanada, Australija, Švedska, Finska, Izrael, Britanija,
Španija� SAD, EMU
Karakteristike:
� Uspešno u kontroli inflacije i obezbeđivanju trajne stabilnosti cena
� Slabi efekte inflatornih šokova – devalvacija britanske funte, novi porez na robu iusluge u Kanadi- jednokratno povećanje cena koje nije generiralo inflatornu spiraluplate-cene
� Može podstaći privredni rast i ne povećava fluktuacije autputa.� U fazi dezinflacije-smanjenje autputa� Kada se postigne stabilnost autput i zaposlenost se vraćaju na prethodni nivo
� Ne smanjuje troškove dezinflacije – jedini način na koji se ona uspešno možeostvariti- izazivanjem kratkoročnih gubitaka autputa i zaposlenosti
� Ključne karakteristike- transparentnost i odgovornost-komunikacija sa javnošću� CB objašnjava- vođenje MP, ciljeve i ograničenja MP, veličinu inflatornog cilja i
kako je postavljen, kako će se cilj ostvariti s obzirom na tekuće uslove, razlogepromašaja
� U privatnom sektoru- smanjuje neizvesnost u pogledu MP, kamata, inflacije� Kroz javne debate- edukuje javnost –šta CB može a šta ne može da postigne� Povećava slobodu delovanja CB bez posledičnog izazivanja rasta inflatornih
očekivanja� Razjašnjava odgovornost CB i političara u vođenju MP� Povećava nezavisnost CB� CB ima duži horizont posmatranja� Smanjuje verovatnoću da CB padne u zamku vremenske doslednosti
Operacionalni dizajn:
� Ne podrazumeva postavljanje rigidnih pravila� Ne daje jednostavne i mehaničke instrukcije za vođenjeMP� Na osnovu raspoloživih informacija definiše potrebne mere� Targeti se mogu modifikovati zavisno od ekonomskih okolnosti� CB vodi računa i o kretanju autputa
cilj je postepeno konvergiranje ka dugoročnim ciljevima za inflaciju, uzmoguće privremene skokove i padove
� Izabrani targeti su svuda bili iznad 0, bez opasnosti po gubitak kredibiliteta� Uvažava se činjenica da suviše niska inflacija može negativno delovati na rast� Kada se smanji inflacija ispod ciljne zone-CB popušta MP, da se ne bi smanjila
agregatna tražnja� Ako je inflacija inicijalno visoka, prvo se mora sprovesti dezinflacija
� Monetarne vlasti ne mogu kontrolisati visoku inflaciju- velika verovatnoća čestogpromašaja targeta, smanjuje kredibilitet CB
� Minimalni rok za postavljanje targeta – 2 godine� Kraći rok: česte promene instrumenata MP, mogućnost promašaja targeta
Targetiranje kamatnih stopa� Promene kamata imaju nejasne veze sa krajnjim ciljevima ekonomske politike� Ograničena je sposobnost CB da ih reguliše instrumentima MP
Ne predlažu se kao isključivi targeti MP� Realne kamate značajno utiču na privrednu aktivnost; promene kamata vode
promenama u realnim tokovimaMoraju se uključiti u intermedijarno targetiranje
� U stanju ravnoteže, kamatna stopa =realnoj, prirodnoj stopi� CB stvarajući jaz između tekuće i prirodne kamatne stope deluje na potrošnju i
privrednu aktivnost� Problem- izdvojiti uticaj tražnje i monetarne politike na kamate
Promene kamate mogu dati pogrešne informacije o situaciji u privredi� Fišerov efekat� Istraživanja- realne kamatne stope daju važne informacije o stanju privrede; koriste
se u proceni kretanja monetarnih agregata� U privredi sa složenom finansijskom strukturom, finansijski instrumenti se mogu
međusobno supstituisati, ne može se koristiti neki pojedinačni finansijski agregat ilikamatna stopa, već kombinacija više varijabli
Targetiranje nominalnog društvenog proizvoda
� Nominalni društveni proizvod- proizvod realnog društvenog proizvoda i cena-krajnjiciljevi MP
� Zadatak CB – da usmerava kretanje nominalnog GDP-a što bliže ciljnoj vrednosti;MP reaguje na odstupanja
� Prednosti:� Pouzdanija veza instrumenata MP i nominalnog GDP-a nego drugih varijabli
� Deregulacija finansijskih tržišta i finansijske inovacije-veza instrumenata MP iposrednih ciljeva, intermedijarnih i krajnjih ciljeva MP manje pouzdana
� Može da spreči CB da iskoristi kratkoročni trade-off inflacije i nezaposlenosti- dapovećamjen novčane mase utiče na rast realnog GDP-a po cenu povećanjainflacije
� Pomaže u obezbeđivanju dugoročne stabilnosti cena, CB ima mogućnostreagovanja na kratkoročne privredne poremećaje
Nedostaci:
� Kako se dostignuti nivo nominalnog GDP-a deli na realni GDP i cene� Moguće su različite kombinacije, optimalna- odsustvo inflacije
� Ako je cilj niža dugoročna stopa inflacije- ciljna vrednost nominalnog GDP-a sesmanjuje
restriktivna monetarna politika- na kratak rok obara proizvodnju
� Na AD ne utiče samo MP već i fiskalna, ponašanje privrednih subjekata
� Javnost preferira kratkoročne ciljeve MP
� Nominalni GDP se menja sa kratkoročnim privrednim poremećajima, MP treba da toneutralizuje� Efekti MP se ispoljavaju sa određenim kašnjenjem� CB CB operiše sa prognozama kretanja nominalnog GDP-a� Ekonometrijski modeli ne daju tačna predviđanja promene konjukture
� Poremećaji tražnje deluju u istom smeru na cene i proizvodnju
� Poremećaji ponude deluju u suprotnom smeru� Rast inflatornih očekivanja, cena energije- povećava cene, smanjuje proizvodnju;
Nominalni GDP može i da raste i da se smanjuje� Ako raste-restriktivna MP
� MP ne može da spreči kolebanja cena i proizvodnje ako su poremećaji na straniponude� CB nema kontrolu nad faktorima ponude (cene nafte)