Upload
dotram
View
236
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
585
IDEJA, PROJEKT I IZRADA SLIKOVNICE “KARLINA PRVA BIBLIJA„ – STUDIJA SLUČAJA
CONCEPT, PROJECT AND MAKING OF PICTURE BOOK KARLA'S FIRST BIBLE„ – CASE STUDY
Majda Horvat
Sveučilište u Zagrebu Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska
E-mail: [email protected]
Mentor: Suzana Pasanec Preprotić
E-mail: [email protected]
SAŽETAK
Svakome od nas se barem jednom u životu ukazala želja, volja ili potreba da napravi nešto
originalno i vrijedno pamćenja. Bilo to za sebe ili neku dragu osobu, činjenica je da će u
takav projekt biti uložen maksimalni trud i pažnja. Tako je zamišljen (a na kraju krajeva
uspješno ostvaren) rad 'Karlina prva Biblija'. Riječ je o jedinstvenoj Bibliji – slikovnici posebno
prilagođenoj dječjem uzrastu. Realizacija čitavog projekta (ideja, razrada, tekstovi, ilustracije,
odabir materijala, uvez) u potpunosti je originalno djelo gdje je od treće strane vršena jedino
usluga digitalnog tiska i obrezivanja. Knjiga je manjeg formata (235 x 155 mm), prilagođena
za rukovanje djeci i tvrdo uvezana (pritom se radi o ručnom uvezu). U potpunosti dovršena u
rekordnom vremenu (mjesec dana), slikovnica je ispunila svoju prvobitnu namjenu (poklon
na krštenju); a njezina će se nova vlasnica jednog dana zasigurno ponositi saznanjem da su
koraci izrade Biblije koja nosi baš njeno ime razrađeni kao pravi mali znanstveni rad.
Ključne riječi: slikovnica, grafička priprema, ručni uvez, originalni projekt
ABSTRACT
Every one of us has at least once in our lifetimes came up with an idea of making something
original and worth remembering. It does not matter if it is made for ourselves or someone
important, the fact is that maximum effort will be contributed. Project 'Karla's first Bible' was
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
586
framed in such manner. It is original Bible – picture book, which is made especially for
children. Realisation of the whole project (concept, elaboration, writing, illustrations, picking
materials, bookbinding) is completely original work where only digital printing and cutting is
done by third part. The book is of smaller format (235 x 155 mm), hardcovered (hand
binding) and adjusted for easier handling. Whole project was finished in record time (one
month), and the book accomplished main aim (a gift). New owner will probably be very proud
knowing that the making process of her own Bible was elaborated like a real scientific article.
Key words: picture book, prepress, hand binding, original project
1 UVOD I IDEJA
Kako napraviti kvalitetan grafički proizvod vrijedan hvale i pamćenja, koji će istovremeno biti
savršen originalni poklon? To je pitanje koje se nametnulo na samom početku cijele ove
situacije koja se na kraju pretvorila u pravi mali istraživački rad. Od samog nastanka ideje o
izradi slikovnice – Biblije, ista se razvila u čitavi projekt pisanja tekstova, izrade ilustracija,
pripreme, tiska, dorade. Bilo je potrebno od čiste zamisli stvoriti malenu knjižicu od 112
stranica i dimenzija 235 x 155 mm. Naravno da se u tom procesu realizacije pojavilo
mnoštvo pitanja koja su tražila odgovore kako bi se iz jedne faze proizvodnog procesa prešlo
u drugu. Pitanje odabira tekstova, izrade ilustracija, postavki stranica, čitave pripreme za
tisak, samog tiska i dorade obrađeno je kroz ključna pitanja i odgovore u idućim poglavljima
ovog rada.
2 TEHNOLOŠKI PROCES IZRADE SLIKOVNICE OD IDEJE DO FINALNOG KNJIGOVEŠKOG PROIZVODA
2.1 Odabir tekstova i dizajn
Dizajnerski dio. Kako je ovo projekt koji broji samo jednog člana tima čija je glavna
atributivna oznaka stroga individualnost, bilo je potrebno samostalno riješiti sve faze
proizvodnog procesa, pa tako i pripovjedački dio, ilustracije i dizajn. Naravno da je pritom
uvelike koristila pomoć mentora i asistenata, no oni samo navode na pravi put do ispravnog
rješenja.
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
587
Prvi zadatak koji se nameće je odabir i prepričavanje ključnih i djeci najzanimljivijih tekstova
iz Biblije. Ne zadržavajući se previše na tom dijelu, odabiru se tekstovi koji su lako razumljivi;
ali ujedno i priče koje je lako slikovito prikazati ilustracijama. Kod tekstualnog dijela važno je
spomenuti da su priče pisane u prvom licu, dakle pripovjedač je neki od likova pa se mali
čitatelj lakše poistovjećuje sa prepričanom prispodobom. U ovom početnom dijelu ne
nameće se previše tehničkih problema i pitanja, vjerojatno ćemo se svi složiti da je najmanji
problem prepričati neki tekst u svega desetak jednostavnih rečenica u prvom licu.
Slika 1 Plan tekstova i ilustracija
Po završetku prepričavanja tekstova, ideje i skice o možebitnim ilustracijama su već naveliko
u 'sketchbook-u' koji više liči na pravu salatu iščupanih papira nego na pravu knjigu; no pošto
je ovo samostalni projekt, autor istoga si može dozvoliti ovakav luksuz kreativnog nereda. U
međuvremenu je prevladan i strah od Adobe Illustratora (1) i kreće se u akciju izrade
ilustracija. Nepotkovanost u području dizajna i dizajnerskih pitanja tjera u istraživanje kako
ilustraciju crtanu rukom najkvalitetnije i najlakše prenijeti u digitalni oblik. Skeneri i digitalni
fotoaparati odmah otpadaju zbog nedovoljne kvalitete reprodukcije i rješenje se otvara u
obliku tableta (Wacom Intuos 3). Spoj Adobe Illustratora i tableta rezultira kvalitetnim
ilustracijama, koliko to stupanj dosadašnjeg znanja i poznavanja spomenutog programa
dozvoljava. Važno je spomenuti da je zbog nemogućnosti kalibracije korištenih uređaja
nakon nekoliko dovršenih ilustracija napravljen probni otisak (naravno, na stroju i tiskovnoj
podlozi na kojima će se tiskati cijela slikovnica).
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
588
Slika 2 Sketchbook; izrada ilustracija na tabletu u Adobe Illustratoru; probni otisak za usporedbu odnosa boje na otisku i računalu
Tako su postala vidljiva odstupanja između boje na monitoru i boje na otisku (u ovom slučaju
otisak je bio tamniji, pa je taj faktor uzet u obzir pri daljnjem radu). Zaključak je ovog dijela da
je tehnologija toliko uznapredovala da je svaku 'ludu dizajnersku zamisao' moguće napraviti
u samo nekoliko poteza, bez suvišnog kompliciranja ili vrtnje u krug.
Na kraju ove početne faze imamo okupljene sve potrebne materijale za izradu slikovnice: 50
kratkih priča i 100 ilustracija u .ai formatu. Slijedeći korak vodi u konkretnije stvari što se tiče
same grafičke tehnologije: potrebno je napraviti postavke stranice (u ovom slučaju preko
templatea), maketu knjižnog bloka u realnoj veličini, a na kraju krajeva i pripremu slikovnice
za digitalni tisak (2).
2.2 Priprema
2.2.1 Maksimalni format, TA, KA
Prije pripremne faze potrebno je raspitati se o mogućnostima tiskarskog stroja koji stoji na
raspolaganju. Naravno da u ovom slučaju cijena igra vrlo veliku ulogu i razumljivo je da se
traži najviša kvaliteta po čim nižoj cijeni, no to je već zadiranje u područje marketinga pa će
se ova diskusija o odnosu cijene i kvalitete zaustaviti ovdje. Nakon informativnog razgovora
dobivena je informacija da je maksimalni format otiska stroja za digitalni tisak 480 x 320 mm,
a maksimalni format koji ulazi u takav stroj 488 x 330 mm. Što s tim? Recimo da je za
početnika najbolje uzeti neki papir tih dimenzija i 'zdravo seljački' iscrtati dane veličine,
presavinuti ga do traženog formata i vidjeti što se dobilo. Kako je ovdje riječ o ručnoj izradi
slikovnice, smatram da je ovaj način sasvim zadovoljavajuć, a na kraju krajeva dao je
zadovoljavajuće rezultate. Slikovnica je dimenzija 235 x 155 mm, iz čega proizlazi zaključak
da je na zadanom stroju od jednog tiskovnog arka moguće dobiti jedan knjižni arak od osam
stranica (savinut jedan puta paralelno i jedan puta križno radi ležećeg formata).
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
589
Slika 3 Provjera izgleda tiskovnog arka nakon presavijanja (knjižni arak od 8 stranica)
2.2.2 Izrada Templatea
Nakon odluke da se montaža cijelog knjižnog bloka radi u Adobe Illustratoru, izrađuje se
maketa u stvarnoj veličini neobrezanog knjižnog bloka. Pritom se crtaju linije reza i veza,
označavaju margine i napusti, te mjesta na kojima se ponavljaju elementi kroz čitavi knjižni
blok (naslovi, paginacija, položaji ilustracija, početak teksta). Nakon što su na 'materijalnoj'
maketi definirani svi spomenuti parametri (strogo pazeći na paginaciju), u Adobe Illustratoru
se crta predložak (template), da bi se olakšala sama montaža. Pritom se doslovno misli na
crtanje linija i pozicija na koje dolaze ranije spomenuti elementi. Nakon što je pripremljen
takav predložak, sadržaj se samo umeće po principu Copy – Paste ili Place. Tako je
napravljena ušteda vremena i uz određenu razinu koncentracije se čitav pripremni proces
može napraviti unutar nekoliko sati. Zbog nedostatka vremena, i u ovom slučaju je iz
sigurnosti napravljen probni otisak: nakon što je prvi tiskovni arak bio namješten u računalu,
iz prevencije je otisnut. Tako su se nakon presavijanja u knjižni arak vidjela mjesta na kojima
je potrebno povećati ili smanjiti marginu; da li se poklapaju paginacije i slično. Nakon takvih
korekcija, može se mirno nastaviti s montažom ostalih tiskovnih araka.
Slika 4 Izrada predloška (template) u Adobe Illustratoru; probni otisak nakon umetanja u template
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
590
2.3 Tisak
Nakon pripremne faze, slaganja postavki i izgleda tiskovnih araka u računalu, na red dolazi
tisak. Vrlo je važno obratiti pozornost na to da se od samog početka procesa (ilustracije,
montaža) radi u CMYK načinu, kako bi boje pri tisku ispale onakvima kako je zamišljeno. (6).
Prije nego se otisne original, otiskuje se jedan manji, probni knjižni blok u crno bijeloj verziji,
čisto radi provjere paginacija stranica i ostalih elemenata na stranicama. Nakon što se
pregleda takav probni otisak i isprave eventualne pogreške, može se krenuti u tiskanje
konačnog otiska. U ovom projektu digitalni tisak je jedina radnja koja se vrši od treće strane,
pa je nemoguće utjecati na neke parametre. Zbog toga je vrlo važno pripaziti prilikom
montaže i kontrole probnog otiska da bi se ispravile sve eventualne greške i tako se
uštedjelo na makulaturi i naknadnim ispravcima.
Slika 5 Izrada probnog knjižnog bloka u smanjenoj crno bijeloj verziji (provjera redoslijeda slogova)
2.3.1 Odabir tiskovne podloge za izradu knjižnog bloka
Prije tiska važno je definirati tiskovnu podlogu (3). U ovom slučaju riječ je o originalnom
proizvodu koji se tiska u samo nekoliko primjeraka (3 komada). Proizvod je namijenjen djeci i
pretpostavlja se da će roditelji, znajući povijest samog poklona i trud uložen u izradu, paziti
pri rukovanju slikovnicom. Radi čvrstoće je odabran papir gramature 135 g/m², a zbog
kvalitete i izgleda odabran je sjajni papir. Znajući da će ovakav papir zadavati probleme pri
ručnom šivanju knjižnog bloka koncem, dolazimo do prvog kompromisa u ovom procesu.
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
591
2.3.2 Tisak korica
Kod izrade korica došlo je do komplikacija što se tiče formata presvlake za korice i
maksimalnog formata otiska na stroju. [6] Kako je za knjižni blok određen maksimalni mogući
format koji se može otisnuti, a korice zahtijevaju više napusta sa svake strane; javlja se
problem da je nemoguće otisnuti presvlaku na dostupnom stroju na kojem se tiska knjižni
blok. Ne želeći odbaciti planirani dizajn printane presvlake u jednom komadu (uzimaju se u
obzir različiti materijali poput kože, kombiniranih presvlaka), dolazi se do rješenja plotanja
(mogućnost ispisa velikih formata).
Slika 6 Prikaz projekta izrade korica
2.4 Dorada Dorada. Završna faza izrade svakog grafičkog proizvoda (3,7). U ovom projektu, naglasak je
na ručnom uvezu slikovnice (sve faze dorade osim obrezivanja izvode se ručno). Pitanje koje
se od samog početka nameće je kako ručnom tehnikom, uz minimalne troškove napraviti
proizvod koji je namijenjen djeci (9). Pritom se misli na načine rukovanja: upitno je hoće li
ova knjižica biti korištena uz posebnu pažnju ili će se naći bačena među svim ostalim
igračkama. U oba slučaja cilj je osigurati čim veću čvrstoću knjižnog bloka i povezanost
korica i knjižnog bloka. Nebrojeno puta prilikom rukovanja na knjigoveškim proizvodima
dolazi do fizičkih oštećenja. Očekivano je da će ova pojava biti još više zastupljena kod
dječjih knjiga i slikovnica: u svakom slučaju one se više koriste, pritom uz manje pažnje jer
njihovi mali vlasnici još ne znaju pravu vrijednost onoga što drže u rukama. Ovakva
oštećenja nastaju općenito na svim knjigama, bile one ručne ili strojne izrade. Zbog toga,
nakon nekoliko pregledanih dječjih knjiga strojne izrade, nastaje još veći izazov ručno
napraviti čvrstu i kvalitetnu slikovnicu.
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
592
Slika 7 Prikaz oštećenja nastalih na knjižnim blokovima i koricama korištenih dječjih slikovnica
2.4.1 Savijanje
Već je ranije, kod odabira materijala na kojem će se tiskati, spomenuto da je napravljen
kompromis između kvalitete i estetskog izgleda . Naime, osnovni problem kod odabira
premazanih papira veće gramature je taj da su poprilično 'skliski' i nespretni za ručnu doradu.
Tiskovni arci se u ovom slučaju savijaju jedan puta paralelno i jedan puta križno. Ovakav
redoslijed savijanja odabran je radi ležećeg formata slikovnice. Tako se iz jednog tiskovnog
arka dobija knjižni arak od 8 stranica. Kako bi se olakšao proces savijanja (radi se o arcima
veličine 330 x 488 mm, što je dodatna otežavajuća okolnost), na mjestima savijanja se
laganim potezima načine žlijebovi, te se arci presavijaju.
Slika 8 Žlijebljenje tiskovnih araka u svrhu lakšeg savijanja; savijanje
Pritom je potrebno držati palčeve da se nakon presavijanja poklapaju svi uglovi i paginacije
stranica jer je cijena tiskovnog arka 11 kuna, te svaka makulatura teško pada na studentski
džep. Kod odabrane vrste papira (135 g/m², sjajni) dolazimo do problema pucanja premaza,
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
593
što je vidljivo na mjestima savijanja. Srećom, takva mjesta u ovom slučaju ulaze u hrbat
knjižnog bloka ili se odstranjuju prilikom obrezivanja knjižnog bloka.
Slika 9 Pucanje premaza papira na mjestima savijanja; nepoklapanje uglova zbog nepažnje pri savijanju
2.4.2 Sabiranje
U ovom slučaju paralelno su izrađene 3 slikovnice. Zbog veličine tiskovnih araka i
nespretnosti rukovanja istima, vrlo je važno ih je označiti još prije procesa savijanja da ne bi
došlo do zabune i pogrešnog redoslijeda.
Slika 8 Označavanje tiskovnih araka
Nakon što su tiskovni arci savinuti, riječ je o knjižnim arcima koje je potrebno sabrati.
Sabiranje je kombinirano. Dakle, prvenstveno slog u slog, te nakon toga slog na slog.
Sveukupno je za jednu slikovnicu otisnuto 14 tiskovnih araka. Nakon sabiranja slog u slog
preostaje ih 7, koji tako sabrani idu u proces spajanja knjižnog bloka (šivanje).
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
594
2.4.3 Šivanje
Riječ je o tvrdom uvezu knjige koji se izvodi ručno i već je ranije napomenuto da je cilj
osigurati čim veću moguću čvrstoću knjižnog bloka (4). Ujedno je spomenuto i to da je
napravljen kompromis što se tiče odabira tiskovne podloge. U ovoj fazi dorade javlja se novi
problem što se tiče premazanog papira. Prvi je taj što su umetnuti slogovi vrlo skliski: teško
je održati uložni kut (gornji lijevi kut). Tako pri označavanju mjesta uboda igle dolazi do
probijanja stranica i čitavog knjižnog bloka.
Slika 9 Označavanje mjesta proboda igle; probijanje iglom; probijanje stranica zbog skliskog premazanog papira; nastajanje dvostrukih pukotina
Uz posebnu pažnju moguće je spojiti knjižni blok uz najmanje grešaka. Problemi se još
javljaju kod zatezanja konca: sjajni papir ponovo pokazuje svoju negativnu stranu. Sa željom
da knjižni blok bude čim čvršći, konac se jače zateže, a pritom papir puca; mjesto bušenja
hrpta se trga i proširuje. No upravo je to čar takvih projekata: na greškama naučiti nešto
novo.
Slika 10 Šivanje knjižnog bloka pomoću 'vezica'
Nakon što je knjižni blok sašiven, radi veće čvrstoće nanosi se sloj ljepila na hrbat (5). Koristi
se hladno PVAc ljepilo. U ovoj fazi najvažnije je strpljenje, čega u ovom projektu očito nije
bilo. Pritom se misli na otvaranje knjižnog bloka prije nego se ljepilo osušilo. Kako je u ovom
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
595
slučaju knjižni blok bio otvaran prije sušenja (iz čiste nestrpljivosti i radoznalosti), mjestimično
nastaju pukotine na hrptu što se manifestira kao ružna 'rupetina' u knjižnom bloku.
Slika 11 Učvršćivanje sašivenog knjižnog bloka PVAc ljepilom; sušenje knjižnog bloka; oštećenje knjižnog bloka nastalo preranim otvaranjem (prije sušenja ljepila)
2.4.4 Obrezivanje
Po procesu spajanja, preostaje jedino obrezivanje čitavog knjižnog bloka sa tri strane. U
ovom projektu to se vrši na brzorezaču, dakle, ova faza izrade je strojna (nitko ne želi znati
kako bi knjižni blok od 112 stranica izgledao nakon ručnog obrezivanja). Za ovu fazu
potrebno je pridržavati se uložnih kuteva tijekom cijelog procesa izrade, te prilikom izrade
predloška kod montaže dobro označiti linije reza. Ostatak posla obavlja brzorezač, a
preostaje jedino nada da se pri obrezivanju neće ukloniti dijelovi knjižnog bloka koji ne bi
trebali (tekstovi, ilustracije, paginacije, marginalne linije).
Slika 12 Obrezivanje knjižnog bloka
2.4.5 Uljepljivanje knjižnog bloka u korice
Tvrdi uvez sam po sebi govori da je riječ o tvrdim koricama. Kod procesa tiska je spomenuto
da je presvlaka za korice zbog dimenzija rađena na stroju većeg formata (ploter) i
plastificirana kako bi se izbjeglo oštećenje i pucanje iste pri korištenju. Plastifikacija je vršena
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
596
jednostrano, jer bi u protivnom bilo nemoguće nanijeti PVAc ljepilo na plastificirana mjesta, te
bi tako bilo onemogućeno spajanje ljepenke i presvlake za korice.
Slika 13 Primjer pucanja neplastificiranih korica slikovnica
Same korice sastoje se od presvlake, dva prireza stranica i hrptenog uloška. Proračuni za
proces izrade korica prikazani su na slici 6. Preostaje uljepljivanje knjižnog bloka u izrađene
korice. Uljepljivanje se vrši posredno: preko postave, tj. knjižnog arka od 4 stranice čija se
jedna stranica ljepi na unutarnju stranu korice, a druga ostaje slobodna u obliku predlista.
Proces ponovno koristi hladno PVAc ljepilo. Kod uljepljivanja knjižnog bloka u korice opet je
vrlo važno ostaviti knjigu da odstoji određeno vrijeme (24 sata) kako bi se ljepilo do kraja
osušilo. Također se pri izradi dolazi do zaključka da je po uljepljivanju i stavljanju na sušenje
nužno umetnuti neki upojni papir ili materijal između korice i prve stranice, kako bi se izbjeglo
upijanje vlage iz mokrog ljepila u prvih nekoliko stranica knjižnog bloka. U ovoj fazi umeću se
zaglavne vrpce i trakice za označavanje, te je time dovršena izrada grafičkog proizvoda.
Slika 14 Povezivanje korica i knjižnog bloka (vidljive zaglavna i označna vrpca); naborani papir radi preuzimanja vlage iz ljepila prilikom uljepljivanja u korice
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
597
3 ZAKLJUČAK
Na kraju ovog projekta, može se reći da se svakim proaktivnim djelovanjem može svašta
novoga naučiti. Nije važno što se u projekt kreće amaterski ili s neiskustvom. Dapače, neki je
profesor jednom prilikom na predavanju rekao: 'Svatko je jednom bio neiskusan; neiskustvo
je dozvoljeno, dok se neznanje ne tolerira'. Očito je da su u ovom radu radi neiskustva
nastale brojne početničke greške. No, kako bi se drugačije išta naučilo ako ne na vlastitim
greškama.
Iz teksta je vidljivo da su u ovom projektu rađene mnoge probe, gotovo nakon svake faze
proizvodnje. To je učinjeno iz preventivnih razloga: recimo da se u tisak pusti cijela
slikovnica, otisci se moraju platiti, a na kraju shvatimo da se paginacije ne poklapaju ili nam
se podmetnuo neki drugačiji font (što je na žalost bio slučaj kod jednog naslova u ovoj
slikovnici).
Slika 15 Razlika u fontovima zbog nepažnje i nedovoljne kontrole; gotova slikovnica
Karlina prva Biblija je dječja slikovnica dimenzija 235 x 155 mm, opsega 112 stranica.
Sastoji se od 14 knjižnih araka sabranih kombiniranom tehnikom (slog u slog, slog na slog).
Čitava slikovnica je u potpunosti autorsko djelo, od tekstova, ilustracija do uveza. Od treće
strane vršeni su jedino digitalni tisak i obrezivanje knjižnog bloka. Možda je važno
napomenuti da je cijeli proces od začetka ideje do finalizacije proizvoda izveden u roku od
samo mjesec dana (uz redovna predavanja na fakultetu). Dakle, uz trud, volju i utrošeno
vrijeme, moguće je napraviti kvalitetan proizvod.
__________________________________________________________________________________
Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012
598
4 LITERATURA
1. Adobeov kreativni tim (2008). Adobe Illustrator CS3 Učionica u knjizi, Dobar plan
d.o.o., 978-953-7398-16-3, Zagreb
2. Anderson, R. (2007.). Exploring digital prepress : The art & technology of preparing
electronic files for printing, Delmar / Cengage Learning, 978-1-4180-1236-6, Clifton
Park
3. Kipphan, H. (2001.-). Handbook of print media : technologies and production
methods, Springer, elektroničko izdanje, Berlin
4. Lewis, A. W. (1957.). Basic bookbinding, Dover Publications, 0-486-20169-4, New
York
5. Banister, M. (1975.). The craft of bookbinding, Dover publications, 0-486-27852-2,
New York
6. Zjakić, I. (2007.). Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveučilišna naklada,
Zagreb
7. Babić, D. (1998.). Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar za ispitivanje i
projektiranje, Zagreb
8. Golubović, A. (1993.). Svojstva i ispitivanje papira, Viša grafička škola, Zagreb
9. Juri, B. (2002.). Tržišne komunikacije. Grafički fakultet, 953-96020-0-9, Zagreb