Holonim Ruka i Njegovi Meronimi u HR i IT

7/25/2019 Holonim Ruka i Njegovi Meronimi u HR i IT

1/29

57

UDK 81116[811.163.42:811.131.1].

811.163.42373.7

811.131.1373.7

Izvorni znanstveni ~lanak

Prihva}eno za tisak 13. travnja 2011.

Maja Opa{i}Filozofski fakultet, [email protected]

Nina Spicijari} Pa{kvanZavod za povijesne i dru{tvene znanosti HAZU, Rijeka

[email protected]

Holonimrukai njegovi meronimi kao sastavnice hrvatskih i

talijanskih frazema

U ovome se prilogu daje kontrastivna analiza jednoga sloja frazema hrvatskoga i talijan-skoga jezika. Rije~ je o frazemima ~ije su sastavnice somatizam rukai njegovi dijelovi.

Taj je frazemski sloj odabran jer su somatizmi vrlo bogat frazemski sloj u ve}ini jezika.U radu se na temelju odabranih primjera iz prikupljene gra|e analiziraju podudarnosti irazlike hrvatskih i talijanskih frazema s obzirom na njihov leksemski sastav i zna~enje.Tako|er se tuma~i pozadinska slika koja je motivirala zna~enje pojedinih frazema, kao iutjecaj osnovnih prototipnih i prenesenih (rubnih) zna~enja pojedinih leksema na zna~enjecijeloga frazema. Propituje se i semanti~ki odnos holonimije i meronimije, tj. (ne)zamje-njivost holonima i meronima unutar istoga frazema.

Uvod

Frazemi sa somatskom sastavnicom vrlo su bogat frazemski sloj pa njihovoistraìvanje moè pridonijeti boljem razumijevanju frazemskih odnosa izme|urazli~itih jezika. Postoje razli~ite definicije somatskih frazema pa tako nekifrazeolozi somatskim frazemima smatraju samo frazeme koji za sastavnicuimaju dio ljudskoga tijela (êrmk, 1998: 112), dok drugi uklju~uju i frazemekoji za sastavnicu imaju dio ìvotinjskoga tijela. Osim toga jedni isklju~ujuunutarnje organe, a drugi i njih smatraju somatizmima (Kova~evi}, 2006: 15)

pa tako unutar somatskoga sloja frazema uklju~uju i frazeme sa sastavnicomsrce, du{a, krvi sl. B. Kova~evi} (2006: 19) somatskim frazemima smatra onekoji sadràvaju na formalnom planu barem jednu somatsku sastavnicu koja seodnosi isklju~ivo na ljudsko tijelo, a pri tomu ta sastavnica moè biti vanjski ili


2/29

M. Opa{i}, N. Spicijari} Pa{kvan, Holonimrukai njegovi meronimi ... SL 71, 5785 (2011)

58

unutarnji dio tijela. Me|utim, u somatizme ne ubraja apstrakcije (du{a, um) iizlu~evine (znoj, suza), kao ni geste koje jo{ nisu potpuno frazeologizirane.

Somatski frazemi pokazuju emocionalne i mentalne sposobnosti ~ovjeka,

kao i razli~ite postupke te nagla{avaju ulogu tradicionalne simbolike pojedinihdijelova ljudskoga tijela (Kova~evi}, 2006: 15). Pri tome je upravo rukajedanod somatizama koji ima najizraèniju simboliku (uzglavu, srce) i izraàjnu an-tropomorfnu ulogu pa su zato i za potrebe ovoga rada odabrani frazemi kojima

je sastavnica rukai njezini dijelovi.Cilj je rada na odabranim primjerima hrvatskih i talijanskih frazema po-

kazati koliko su mogu}e prototipno zna~enje i prenesena (rubna) zna~enja sa-stavnice ruka i njezinih dijelova ({aka, prst, dlan, nokat, lakat irame) utjecalina zna~enje cijeloga frazema, a koliko je na zna~enje utjecala simbolika poje-dinoga somatizma prisutna u pozadinskoj slici toga frazema. Stoga se za svaki

somatizam izdvajaju njegova leksi~ka zna~enja kako bi se pokazalo ostvaruju lise u frazeolo{kome okruènju.

Tako|er se razmatraju semanti~ke pojave meronimije i holonimije naprimjerima frazema, odnosno (ne)mogu}nost njihove zamjene u odre|enimfrazemima. Me|usobna zamjenjivost meronima i holonima ovisi o prototipnomzna~enju pojedinoga somatizma i specifi~noj ulozi koju pojedini somatizamima na konkretnim primjerima. U radu se analiziraju i podudarnosti i razlikehrvatskih i talijanskih frazema sa sastavnicama ruka, {aka, prst, dlan, nokat,lakat iramekako bi se pokazale me|ujezi~ne sli~nosti, ali i razlike u somat-skoj frazeologiji dvaju jezika. Valja napomenuti da rad ne obuhva}a sve fraze-me hrvatskoga i talijanskoga jezika s navedenim sastavnicama jer se eli datiprilog kontrastivnoj analizi frazema na semanti~koj razini.

Gra|a za ovaj rad ekscerpirana je iz hrvatskih i talijanskih op}ih ifrazeolo{kih jednojezi~nih i dvojezi~nih rje~nika,1a primjeri upotrebe pojedi-nih frazema istraèni su s pomo}u pretraìva~a Google te uHrvatskoj jezi~nojriznici.

1. Teorijske postavke analize holonimarukai njegovih meronima kaosastavnica frazema

Polazi{te pri istraìvanju i analizi frazema u ovome prilogu bila su razli~itateorijska promi{ljanja o frazeolo{koj problematici, osobito o tome {to se nalaziu pozadini frazeolo{koga zna~enja, ~ime ono moè biti motivirano, koji procesiu tome sudjeluju i sl. Stoga je potrebno ponajprije se osvrnuti na teorijske po-stavke na kojima se temelji provedena analiza.

1.1. Frazem i metafori~ki koncepti

Frazem se naj~e{}e definira kao ustaljena veza rije~i koja se sastoji od

najmanje dvaju leksema, ne stvara se u govornom procesu, nego se reproduci-

1 Primjeri frazema u ovome radu biljeè se prema frazeografskoj praksi koja je opisana iprovedena uHrvatskome frazeolo{kome rje~niku.


3/29


59

ra u gotovu obliku, a zna~enje frazema ne odgovara zbroju zna~enja njegovihsastavnica (Menac, 2006; FinkArsovski, 1994, 2002; Mel~uk, 1995) pa je i

jedna od temeljnih karakteristika frazema nesa~uvanost pojedinih zna~enjskihsastavnica (Filipec ermk, 1985). Neki frazeolozi konkretiziraju te teze tvr-de}i da zna~enje frazema nije mogu}e izvesti iz doslovnog zna~enja njegovihsastavnica ili da u obzir treba uzeti zna~enje sastavnica koje one ostvaruju ufrazeolo{kom okruènju, a ne i sva druga zna~enja koja pojedina sastavnicamoè ostvariti (Cruse, 1997: 37). Prema tradicionalnome pristupu frazemi suprou~avani samo kao ~injenica jezika, odvojeni od konceptualnoga sustavaljudskog poimanja svijeta te je smatrano da bilo koji izraz ~ije se zna~enjemoè predvidjeti iz analize zna~enja njegovih dijelova mora imati arbitrarnoili nemotivirano zna~enje. Do pomaka u takvome shva}anju frazema dolazizahvaljuju}i kognitivnim semanti~arima koji u sredi{te promi{ljanja o jezi~nimpojavama, pa tako i frazemima, dovode metafori~ke procese. Kognitivisti se su-protstavljaju tezama da su svi frazemi jednom bili metafore, ali su izgubili svo-

ju metafori~nost i sada postoje kaomrtve metafore(Gibbs, 1997, 1998; Cruse,1997).2Suprotno tomu njihovo je mi{ljenje da su zna~enja frazema motivirana(Kvecses Szab, 1997; Gibbs 1995, 1997), i to ljudskom konceptualizacijomkoja je konstituirana metaforom.3Tako dolazimo do sredi{njega pojma me-tafore ~ije su temeljne postavke razradili G. Lakoff i suradnici koji smatrajuda metafora nije samo figura govora koja pripada retorici i pjesni~kome jeziku,nego ~ini vaàn dio ljudske spoznaje jer je ljudski proces mi{ljenja zapravometafori~an.4Kao temelj metafori~nosti isti~u metafori~ki koncept (Lakoff

Johnson, 1980) odnosno polazi{te iz kojega jezik preta~e metafori~ko zna~enjeu jezi~ne izraze (@icFuchs, 1992/1993: 586). Metafora se definira kao razumi-

jevanje i iskustvo jedne pojavnosti posredstvom druge.5Rije~ je o tako obi~nim

2 Prema tradicionalnom shva}anjumrtveili leksikaliziraneiliokamenjene metaforenastajutako da ako se neka metafora ~esto rabi, govornici njezinu metafori~nost sve slabijezamje}uju sve dok se potpuno ne izgubi, umre (Samardìja, 1995: 12). Tako|er, tradi-cionalna shva}anja ne razlikuju konvencionalnu metaforu od povijesne, a sve ono {to jekonvencionalno odre|eno je kao mrtvo. Me|utim, prema kognitivistima konvencionalnemetafore, upravo zato {to su nesvjesne i automatske, najìvlji su dio metafori~noga sustava(Lakoff Turner, 1992: 129130). Tradicionalan pristup podrazumijeva da su frazemi kojisu nekada bili metafore, s vremenom izgubili svoje svojstvo, te vi{e nisu metafori~ni ve} se

njihovo novo zna~enje pridodaje uz ostala doslovna zna~enja takvih fraza (Omazi} Fer~ec,2001: 534). Me|utim, ipak neke frazeme moèmo smatratimrtvim metaforama, jer moramoprihvatiti da je znanje o svijetu danas razli~ito od znanja o svijetu nekada pa su i nekifrazemi bazirani na aktualnim konceptima koji bez poznavanja dijakronijskog aspekta danasvi{e nisu razumljivi (Omazi} Fer~ec, 2001: 534). Primjerice u talijanskome jeziku frazemfare man bassa(v. 2.3.) moèmo smatratimrtvom metaforomjer dana{njim govornicimakonceptualna domena koja bi omogu}ila razumijevanje pozadinske slike nije poznata.

3 Figurative meanings of idioms might well be motivated by peoples conceptual knowledgethat is itself constituted by metaphor. (...) People make sense of idiomatic expressionsprecisely because of their ordinary metaphorical and. (Gibbs, 1995: 99 i 104).

4 (...) metaphor is not just matter of language, that is, of mere words. We shall arguethat, on the contrary, human thought processes are largely metaphorical. (...) Metaphorsas linguistic expressions are possible precisely because there are metaphors in a personsconceptual system. (Lakoff Johnson, 1980: 6)

5 (...) understanding and experiencing one kind of thing in terms of another. (Lakoff Johnson, 1980: 5)


4/29


60

izrazima koje koristimo nesvjesno i automatski,6a koji su: konvencionalni jersu sastavni dio na{ega svakodnevnog razmi{ljanja i jezika; nezamjenjivi jeromogu}uju da razumijemo svijet i sebe na jedinstven na~in. Naime, ako se me-tafora dovoljno ~esto koristi u to~no odre|enom zna~enju, vi{e nije neo~ekivanai nova pa govornici prepoznaju zna~enje odre|ene metafore kao uobi~ajenna~in izraàvanja.7Pritom najve}u va`nost imaju konvencionalne metafore,odnosno izrazi koji najbolje odraàvaju na~in mi{ljenja ~lanova jezi~ne zajed-nice (Lakoff Turner, 1989: 55). Stoga konvencionalna metafora ovisi o kon-

vencionalnome znanju (Lakoff Turner, 1989: 60) utemeljenom na odre|enimkonceptualnim modelima zahvaljuju}i kojima razumijemo svijet oko sebe.Kognitivne modele koristimo nesvjesno i automatski, i to ili svojim izravnimiskustvom ili posredstvom svoje kulture (Lakoff Turner, 1989: 65, 66). Upra-

vo na kognitivnim modelima koje stje~emo kulturom po~ivaju zna~enja brojnihfrazema, odnosno razumijevanje toga zna~enja. Frazemi su izrazi strukturiranina temelju metafori~kih koncepata (Lakoff Johnson, 1980: 51, Gibbs, 1995:105)8koji odraàvaju ljudsko mi{ljenje i pona{anje i stoga nikako ne mogu

biti smatrani samomrtvim metaforama9, kao npr. imati vezane ruke avere lemani (braccia) legate(v. 2.1.) ilidignuti/dizati ruku na koga alzare le manisu qualcuno (v. 2.5.).

Zna~enje frazema po~iva na znanju o svijetu pa je upravo zato i frazeolo-gija podru~je koje u velikoj mjeri pokazuje povezanost izme|u jezika i kulture,a frazemi odraàvaju odre|ene kulturalne konotacije i koncepte (Teliya i dr.,2000: 5560), stoga kulturalna sastavnica moè biti va`na pri semanti~kojanalizi frazema (Dobrovolskij, 1998: 60). Pri razumijevanju frazema poseèmo

za svojim poznavanjem svijeta pa su zna~enja frazema motivirana (Omazi} Fer~ec, 2001: 535). Takav kognitivni pristup frazemima obja{njava i ~injenicuda se neki frazemi iz razli~itih jezika mogu lako razumjeti, dok se drugi nemogu (Dobrovolskij, 1998: 58). Razumljivi su oni frazemi koji imaju istu poza-dinsku sliku u razli~itim jezicima, kao npr. hrv.zatvoriti/zatvarati o~i pred ~im

engl. to close ones eyes tosomething njem.die Augen vor etwasverschlie-ssen tal.chiudere gli occhi davanti a qualcosa (v. vi{e Turk Opa{i}, 2008:20), dok su nerazumljivi oni kojima je slika razli~ita, primjerice, hrv.pala je

sjekira u med komu engl. somebodygot a windfall njem. jemands Weitzenblht tal. piovuto (caduto) il cacio sui maccheroni aqualcuno (v. vi{e Turk

Opa{i}, 2008: 2527).Osim metafore vaàn dio ljudskoga konceptualnog sustava ~ini metonimi-

ja koja je s njom usko povezana, a mnogi su frazemi odraz i metonimijskih

6 Metaphor is a tool so ordinary that we use it unconsciously and automatically, with so littleeffort that we hardly notice it. (...) Metaphors are so commonplace we often fail to noticethem. (Lakoff Turner, 1989: xi, 1)

7 If metaphor is used sufficiently frequently with a particular meaning, it loses its charac-teristics flavour or piquancy, its capacity to surprise, and hearers encode the metaphoricalmeaning as one of the standard sense of the expression (Cruse, 1997: 43)

8 Neki znanstvenici kritizirali su i te stavove, primjerice Keysar, B. (v. Keysar Bly: 1999)i drugi (v. vi{e o tome u Gibbs i dr., 1997: 142143).

9 They are alive in the most fundamental sense: they are metaphors we live by. The factthat they are conventionally fixed within the lexicon makes them no less alive. (Lakoff Johnson, 1980: 55)


5/29


61

na~ina razmi{ljanja (Gibbs, 1995: 111). Metonimija kao i metafora po~iva naasocijaciji izme|u dviju ideja, no u metonimiji dva smisla ne po~ivaju na kon-ceptualnoj sli~nosti nego podràvaju odnos ili asocijaciju po bliskosti. Stoga se

metonimija zasniva na prijenosu u denominaciji, tj. ozna~ivanju neke stvariimenom druge,10a obje su u nekoj prirodnoj vezi, dok je u metafori rije~ o sup-stituciji jedne rije~i nekom drugom s kojom se uspore|uje, ali bez poredbenog

veznikakao(Vajs, 2000: 132). Primarna je funkcija metafore razumijevanje, ametonimije referencija (Lakoff Johnson, 1980: 36). Metonimijski su odnosiizvanjski jer su povezani s izvanjezi~nim mentalnim predod`bama, dok sumetafori~ki unutarnji i latentni jer su povezani unutarjezi~nim semanti~kimcrtama (Vajs, 2000: 132).

Upravo na pretpostavci da su frazemi odraz metafori~noga konceptualnogsustava te da njihovo zna~enje proizlazi iz ~ovjekova ukupnoga znanja o svijetu

temelji se i analiza frazema u ovome radu. Naime, zna~enje frazema kojimaje sastavnica rukai njezini dijelovi moè se u velikoj mjeri predvidjeti jer jeljudsko tijelo samo po sebi univerzalija, {to zna~i da ljudi imaju isto konceptu-alno znanje o pojedinim dijelovima tijela. Metaforom i metonimijom preuzimase odre|ena perspektivizacija, odnosno konceptualizacija iste stvarnosti kojamoè u razli~itim zajednicama biti ista. Tako svi ljudi imaju iste dijelove tije-la koji vr{e iste funkcije pa zato i postoje metafori~ki sustavi vezani za tijelokoji su zajedni~ki u vi{e kultura i jezika, ali se simbolika i metafori~nost tihdijelova tijela moè i razlikovati od kulture do kulture i od jezika do jezika.To se posebice odnosi na geste, pa tako uzdignut palac u ameri~koj kulturi

i ve}ini zemalja europskoga kulturnog kruga zna~i pozitivnu reakciju na {to,dok primjerice na Srednjem istoku i Sardiniji ima negativne konotacije. Tako iklimanje glavom goredolje u nekim europskim jezicima kao {to su i hrvatskii talijanski zna~i potvrdu, dok primjerice u bugarskome zna~i negaciju (premaDe Boinod, Adam Jacot, 2006).

1.2. Frazemi i prototip

Na zna~enje pojedinih frazema kojima je sastavnica rukai/ili njezini dijelo-vi, osim simbolike pojedinoga somatizma utje~e i osnovno prototipno zna~enje

i prenesena (rubna) zna~enja pojedinih sastavnica. Ta je pretpostavka tako|eru skladu s ranije navedenim postavkama kognitivne semantike, a moè sedovesti u vezu i s modelom dekompozicije frazema (Gibbs, 1995) koji podra-zumijeva da frazemi nisu nedjeljive cjeline, ve} je njihovo zna~enje mogu}eizvesti iz zna~enja njegovih sastavnica (Omazi} Fer~ec, 2001: 534), odnosnofrazemi se mogu razumjeti upravo zahvaljuju}i prepoznatljivim zna~enjskimobilje`jima njihovih elemenata, {to zna~i da osnovno prototipno i prenesena(rubna) zna~enja frazemskih sastavnica upu}uju na razumijevanje cijeloga fra-zema (Vajs @icFuchs, 1998: 364). Pojam prototipa11podrazumijeva skup

10 (...) we are using one entity to refer to another that is related to it. (....) Metonymicconcepts allow us to conceptualize one thing by means of its relation to something else.(Lakoff Johnson, 1980: 35 i 39)

11 Ideju prototipa osobito je razradila E. Rosch v. vi{e u @icFuchs, 1991: 4647.


6/29


62

elemenata koji mogu imati opaàjnu, kulturnu, iskustvenu podlogu, strukturi-rano znanje organizirano oko tipi~nih opaàjnih, iskustvenih, kulturnih i drugihelemenata koji su zajedni~ko dobro govornika nekoga jezika. Tako shva}en pro-

totip moèmo smatrati okosnicom oko koje je organizirano ~ovjekovo leksi~koznanje (@icFuchs, 1991, 1994). Sm pojam prototipa usmjerava na tipi~ne,naj~e{}e elemente zna~enja, podrazumijeva razlikovnost ili kontrast. Glavno

je pitanje pritom kako odrediti prototipno zna~enje pa se na~elno izdvajaju trina~ina: intuicija govornika, ~estotnost i zna~enjsko ishodi{te (prema Raffaelli,2009: 6465).

1.3. Holonimija i meronimija

U samome naslovu ovoga priloga istaknuti su pojmovi holonimimeronim.Rije~ je o jednom od semanti~kih hijerarhijskih odnosa u kojima je jedan pojamdio drugog pojma i istovremeno je njegovo distinktivno obilje`je (Cruse, 1997:159). Pri tome je holonimijapredmetnosemanti~ki odnos me|u leksemimakoji po~iva na na~elu cjeline i njezinih dijelova, ameronimijapredmetnosemanti~ki odnos koji po~iva na na~elu dijela prema cjelini. Leksemi koji ostva-ruju holonimiju su holonimi, a oni koji ostvaruju meronimiju su meronimi.Tako je rukaholonim (cjelina), a{aka, prsti, nokat, dlan, lakat i rame njezinisu meronimi (dijelovi). Tako|er je primjerice i{akaholonim svojim dijelovima

dlanu, prstima i noktima.Holonimi imaju {iri opseg zna~enja pa se ~esto mogu koristiti umjesto

svojih meronima. Stoga holonim i meronim u kontekstu mogu ostvariti sino-nimski odnos.

2. Frazemi sa somatizmomruka

Somatizam rukajavlja se kao sastavnica velikoga broja frazema obaju jezi-ka, i to ~e{}e negoli njegovi dijelovi. Rije~ je o izrazito vi{ezna~nome leksemuzbog njegove bogate simbolike i u hrvatskome i u talijanskome jeziku. Ve}inase njegovih zna~enja ostvaruje u frazeolo{kome okruènju, odnosno motivira

frazeolo{ko zna~enje i pozadinsku sliku.Prototipno je zna~enje leksema ruka u hrvatskome jeziku a) jedan od gor-njih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju, b) {aka (od zglavkado prstiju), a prenesena (rubna) zna~enja toga leksema jesu ova: rad uloèn uproizvod, posao; sloj pri bojenju; ispomo}, pomo}; izvor informacija (Ani},2006: 1353). URje~niku hrvatskoga jezikaurednika J. [onje (2000: 1090)osim nekih od navedenih zna~enja javljaju se kao mogu}a i prenesena (rubna)zna~enja vlast, mo} te pomo} u potrebi, nevolji. T. Ladan (2006: 749750)razlikuje ~ak trideset mogu}ih prenesenih (rubnih) zna~enja, a izdvajamo onakoja se ne navode u prethodnim rje~nicima: ud kojim se hvata, drì, grabi,

uzima; posjed; obe}anje; vjernost; jamstvo; za{tita; stanje, poloàj itd. Ufrazeolo{kom se okruènju uglavnom ostvaruje prototipno zna~enje leksemaruka, a zatim i ve}ina navedenih prenesenih (rubnih) zna~enja, {to }e se idokazati analizom primjera. Valja istaknuti da se u hrvatskome jeziku vrlo


7/29


63

~esto pod rukomrazumijeva zna~enje{akepa je to prisutno i u ostvarivanjufrazeolo{koga zna~enja frazema kojima je sastavnica leksem ruka.

U talijanskome se jeziku za zna~enje koje rukaima u hrvatskome razliku-

ju dva leksema manoi braccio. Prototipno je zna~enje leksemamano gornjiekstremitet kao nastavak podlaktice, uklju~uje dlan, nadlanicu i prste s funkci-jom taktilnog organa i organa za hvatanje te jedan od gornjih udova ljudskogatijela od ramena do vrhova prstiju (kao i hrvatski ruka), dok se leksem braccioodnosi na dio gornjega ekstremiteta izme|u ramena i lakta, tj. nadlakticu, alii na gornji ud od ramena do {ake, tj. ruku. Moè se zaklju~iti da su hrvatskileksemi{aka irukate talijanski leksemimano i braccio u parasinonimskimodnosima. Prenesena (rubna) zna~enja leksemamanou talijanskom su jeziku:organ koji uzima, grabi, prima i sl.; organ koji poklanja, nudi, pruà i sl.;organ koji vodi, upravlja i sl.; organ koji udara, tu~e, vrije|a, ka`njava i sl.;

sredstvo/oru|e za rad; ideja blizine, pripravnosti, ljubaznosti; strana, dio,smjer (fig.); snaga, mo}, autoritet; pisanje, rukopis; sloj (Zingarelli, 2000:10551056), dok je preneseno (rubno) zna~enje leksema bracciosposobnost,snaga, mo}, oslonac (Zingarelli, 2000: 257). U talijanskome se jeziku pod lek-semommanorazumijeva zna~enje{ake (npr.sentirsi prudere le mani), dokse leksem braccio u frazemima rabi za ozna~ivanje cijeloga uda od ramena do{ake (npr.cadere tra le braccia diqualcuno).

Moè se uo~iti velika podudarnost u mogu}im zna~enjima leksema rukau hrvatskom i talijanskom jeziku, {to govori da se u oba jezika ruci pridaju

jednake ili sli~ne antropomorfne uloge. Stoga se mogu o~ekivati i podudarnostiu pozadinskim slikama frazema obaju jezika.

Budu}i da su navedena zna~enja motivirana simbolikom ruke, u sljede}imsu podskupinama frazemi podijeljeni s obzirom na to koje je od navedenihzna~enja leksema rukamotiviralo frazeolo{ko zna~enje.

2.1. Jedno od prenesenih (rubnih) zna~enja leksema rukakoje se ostvarujeu frazeolo{kom okruènju jest mo}, vlast, sila, {to je povezano s njezinomsimbolikom. Naime, ruka je, osobito u biblijskoj i kr{}anskoj tradiciji, simbolnadmo}i i vlasti (Chevalier Gheerbrant, 2007: 623). Time je motivirano izna~enje frazema ove skupine kojima se izri~e da tkoima vlast, mo} nadkim

ili~im, {to zna~i da jekomuili~emuoduzeta sloboda i nesputanost.Sljede}i posve podudarni frazemi12hrvatskoga i talijanskoga jezika ostva-ruju sinonimno zna~enje biti neslobodan, sputan, ograni~en u djelovanju,odnosno ograni~iti/ograni~avatikogau djelovanju: imati vezane ruke13averele mani (braccia) legate; vezati ruke komu legare mani e piedi aqualcuno; ruke su vezane komu essere legato mani e piedi. Ovimse primjerima zna~enje neslobode, sputanosti intenzivira slikom vezanih nesamo ruku nego i nogu, {to zna~i da je ~ovjek posve sputan.

12 Pod potpunom podudarno{}u frazema, odnosno frazemskim ekvivalentima mogu se razumi-

jevati veze rije~i jednakih leksemskih sastavnica, gramati~ke strukture, pozadinske slike izna~enja. Takvi se frazemi u ovome prilogu smatraju ekvivalentima.

13 U hrvatskome se jeziku javlja i ina~ica druga~ije strukture ruke su vezane (svezane, sputane)komu.


8/29


64

Njima antonimni su primjerice posve podudarni hrvatski i talijanski fraze-mi:dati/davati slobodne (odrije{ene) ruke komu dare mano libera a qualcu-no14te imati slobodne (odrije{ene) ruke avere le mani libere sa zna~enjem ne

biti prije~en ~ime, mo}i slobodno djelovati. U hrvatskim frazemima varirajusastavniceslobodneiodrije{ene ruke, dok su u talijanskim primjerima samoslobodne ruke. Pozadinsku sliku navedenih primjera motivira ve} spomenutasimbolika ruke(mo}, vlast, sila), ali i slika da su ruke organ kojim se {to radi,pa se metafori~ki vezanim rukama ne moè ni{ta ~initi.

Na nedostatak slobode upu}uju i primjeri hrvatskih frazema i njihovih ta-lijanskih ekvivalenata, npr.:pasti (dopasti) u rukekomu,pasti (dopasti) u {akekomu15 cadere (capitare) nelle mani diqualcuno (dospjeti pod ~iju vlast); biti(nalaziti se) u ~ijimrukama, biti (nalaziti se) u ~ijim{akama essere nelle mani

di qualcuno (biti u ~ijoj vlasti, odgovornosti, utjecaju); hrvatski primjerido}i

(pasti) u (na) ruke komu,do}i (pasti) u (na) {ake komu (1. biti uhva}en, bitiu ~ijoj vlasti; 2. dobiti batine od koga);dràti (imati) u ruci (rukama), dràti(imati) u {aci ({akama) koga imati (dràti) u svojoj vlasti (ovisnosti)koga tetalijanskicadere nelle mani del nemico (pasti u vlast neprijatelja).

Osim {to se tko moè nalaziti u vlasti ili mo}i drugoga ~ovjeka, tj. bitiprepu{ten ~ijoj milosti i nemilosti, ~ovjek je, prema kr{}anskome vjerovanjuzavisan od Bo`je volje. O tomu govori hrvatski frazem biti (nalaziti se) u

Bo`joj ruci (rukama) zna~enja biti nezavisan od ljudske volje, biti prepu{tenslu~aju.

Na zna~enje mo}i ili vlasti mogu se odnositi i hrvatski imeni~ki frazem~vrsta (èljezna) ruka (velika strogost i disciplina) te glagolski imati ~vrstu(èljeznu) ruku(biti jako strog) kojemu je sastavnicama potpuno podudarantalijanski frazemavere mano di ferro te djelomi~no podudaran16avere la mano

pesante. Razlikuju se pridjevskim sastavnicama~vrsta (èljezna) te{ka kojesu semanti~ki vrlo bliske pa je pozadinska slika neznatno izmijenjena. Njimaantoniman bio bi talijanski glagolski frazemavere la mano leggera zna~enjablago postupati skim, biti pa`ljiv te hrvatski imeni~ki frazemslaba rukauzna~enju nemo}na vlast, ali i nemo}na osoba.

Izdvaja se nekoliko primjera hrvatskih izraza kojima u kori{tenim

rje~nicima nisu prona|eni talijanski ekvivalenti ili zna~enjski podudarni fra-zemi, a to su: biti pod ~ijomrukom biti pod ~ijim vodstvom,prije}i/prelazitiu ~ijeruke pripastikomu,dràti (imati) u ruci (rukama) koga, {to,dràti(imati) u {aci ({akama) koga, {to imati vlast nadkim,~im; vladati (gospodariti,manipulirati)kim,~im; imati dokaz, biti oru|e u ~ijimrukamabiti podre|en,nesamostalan tedràti pod rukom koga vladatikime.

14 U talijanskome jeziku jednako se zna~enje primjerice ostvaruje i frazemom bez somatskesastavnicedare carta bianca a qualcuno.

15 Frazemi kao {to supasti (dopasti) u rukekomu ipasti (dopasti) u {akeuobi~ajeno se biljeèkao frazemske ina~icepasti (dopasti) u ruke ({ake) komu (usp.Hrvatski frazeolo{ki rje~nik).Me|utim, u ovome se prilogu takvi i njima sli~ni primjeri biljeè kao dva frazema jer supredmet provedene analize sastavnice rukai njezini dijelovi.

16 Djelomi~no podudarnim frazemima mogu se smatrati oni koji se razlikuju dijelom u lek-semskim sastavnicama, gramati~koj strukturi, i dijelom promijenjenoj pozadinskoj slici.


9/29


65

Za razliku od prethodnih frazema u kojima je osobi oduzeta sloboda inesputanost u primjerudati se u ruke komu i talijanskome frazemu dijelomrazli~ite pozadinske slike buttarsi tra le braccia di qualcuno ostvaruje se

zna~enje svojevoljnoga odricanja od vlastite slobode, odnosno slijepoga oslanja-nja na koga.Blisko zna~enju biti pod ~ijim utjecajem, oduzimati slobodukomu jest

i zna~enje kontroliratikoga,{to; preuzeti kontrolu nadkim,~im koje seostvaruje u podudarnim hrvatskim i talijanskim frazemima, npr.: uzeti/uzimatiu svoje ruke {to prendere nelle proprie mani qualcosa (odlu~no preuzeti/preuzimati{to; prihvatiti/prihva}ati se~ega; uzeti/uzimati pod svoju vlast{to;zavladati~ime);imati (dràti) kormilo u rukama avere (reggere) iltimone in mano (upravljati, vladati), hrvatskim frazemimadràti sve konce u rukama (dràti vlast, sve voditi, zapovijedati u svemu) iuzeti/uzi-

mati uzde u svoje ruke (uvesti vlast, zagospodariti, ovladati), te talijanskomefrazemuavere il mestolo in mano (upravljati, vladati). U svim je navedenimprimjerima pozadinska slika motivirana konceptualnom metaforom (v. Lakoff

Johnson, 1980; Gibbs, 1997; Lakoff Turner, 1989) da ako se {to drì u ruci,tada se to i kontrolira pa je ruka simbol mo}i i vlasti sli~no kao i u prethodnojpodskupini frazema. Tako je frazem imati (dràti) kormilo u svojim rukama

avere (reggere) il timone in manometafori~no motiviran drànjem kormilapri upravljanju brodom, primjerdràti sve konce u svojim rukama slikom ma-rionete lutke kojom se upravlja koncima, dok je u pozadinskoj slici frazemauzeti/uzimati uzde u svoje rukedrànje uzde kojom se vodi konj i druge ivoti-

nje koje se mogu jahati.2.2. Preneseno (rubno) zna~enje ruke kao organa koji daje, poklanja, nudi,

pruà metafori~ki je motiviralo zna~enja frazema ove podskupine. Tako se zaosobu koja je velikodu{na, dare`ljiva, koja rado i lako daruje moè i u hrvat-skom i u talijanskom jeziku re}i biti {iroke (podatne) ruke essere di manolarga biti dare`ljiv (velikodu{an); rado (lako) darivati, u hrvatskomedavati(poklanjati) objema rukama obilno i rado davati, poklanjati, a u talijanskome

allargar la mano iaprire le manivelikodu{no davati u kojima ~in {irenja iotvaranja ruku pri darivanju motivira zna~enje dare`ljivosti. Nasuprot onomu

koji je dare`ljiv, hrvatski frazem biti tvrde rukete talijanski frazemi djelomi~norazli~ite pozadinske slikeessere stretto di mano iavere un granchio alle maniopisuju osobu koja je pretjerano {tedljiva ili {krta. Pretjerano dare`ljiva, poma-lo i rasipna osoba, moè se opisati hrvatskim primjerom biti lake ruke i imati

{iroke ruke, imati {iroke prste biti rastro{an (rasipan) te talijanskimavere lemani bucateistoga zna~enja u ~ijoj su pozadinskoj slici {uplje ruke.

Kaè li se u hrvatskome jeziku da je tko do{ao praznih ruku do}i(i}i,po}i i sl.)praznih ruku zna~i da ni{ta nije donio, tj. da je do{ao bez darova.Naime, ovaj je frazem kulturolo{ki motiviran jer je uobi~ajeno prilikom posjetakomu donijeti makar skromni dar.

2.3. Sasvim suprotna zna~enja od prethodne podskupine imaju frazemimotivirani metafori~kim zna~enjem ruke kao organa koji osim {to daje, nudii pruà, jednako tako i uzima, grabi i prima. Stoga se u oba jezika za osobusklonu kra|i moè upotrijebiti podudaran frazem imati duge ruke, imati duge


10/29


66

prste, imati duge nokte17 avere le mani lunghe, avere le unghie lunghe bitilopov, biti sklon kra|i. Ti frazemi ostvaruju i zna~enje imati velik utjecaj.Naime, duge ruke i prsti zna~e ovdje mogu}nost utjecaja na razne doga|aje,

osobe i sli~no. U talijanskome je jeziku potvr|en i frazem djelomi~no podu-daran navedenima, ali je umjesto sastavnicemano,sastavnica braccio (averele braccia lunghe) i zna~enje je samo biti utjecajan, mo}an. Uz prisvajanjetu|ega svojim je zna~enjem ukrasti vezan i hrvatski izrazzavu}i ruku u tu|i

dèp te talijanskiessere lesto di manou kojem vje{te ruke zna~e da je tkovje{t u kra|i. Zna~enje nasilno prisvojiti, ukrasti ostvaruje se u hrvatskomefrazemupruìti ruku za ~im. Zanimljiv je talijanski primjerfare man bassa kojisvojim zna~enjem oplja~kati, zgrabiti sve {to se na|e opisuje grabe`, plja~ku, apodrijetlom je iz anti~koga vojnog svijeta kada je naredbamani a basso!zna~ilada se zapo~ne s plja~kom (Lapucci, 1969: 327).

Kao {to je ve} spomenuto, ruke su organ kojim se {to ~ini, obavlja i pritome ~esto doslovno postaju prljave. Sintagmaprljave rukeima i pro{irenozna~enje, a to je kada se rukama poseè za ~ime {to ne pripada komu, kada setko eli domo}i ~ega i sl. Budu}i da sve {to je prljavo ima negativnu konotaciju,tako su i prljave ruke u hrvatskome frazemu uprljati/prljati (okaljati/kaljati)rukei njegovu talijanskom ekvivalentusporcarsi (imbrattarsi) le manimoti-virale zna~enje kompromitirati se u ne~asnu poslu; sudjelovati u nepo{tenimstvarima; dovesti/dovoditi u pitanje svoj ugled (dobar glas) koje se ostvaruje italijanskim frazemom djelomi~no nepodudarnih sastavnica prethodnimaaverele mani sporche. Njima su antonimni hrvatski frazemi biti ~istih ruku, biti

~istih prstiju; imati ~iste ruke, imati ~iste prstei talijanskiaver le mani pulitezna~enja biti po{ten (~estit, ispravan); po{teno raditi (postupati). Za razlikuod prethodnih primjera u kojima se ruke prljaju zbog neke ne~asne radnje i sl.,u frazemuoprati/prati ruke (lavarsene le mani)~inom pranja ruku implicira sezna~enje skinuti/skidati sa sebe odgovornost za{to; ne smatrati se krivim za{to. Rije~ je o frazemu biblijskoga podrijetla motiviranom simboli~nim pranjemruku Poncija Pilata nakon {to je osudio Isusa Krista.18

2.4. Sljede}a podskupina frazema motivirana je slikom ruke kao organakojim se {to ~ini, obavlja, drì, a metafori~kim prijenosom zna~enja i posjeduje.

Tako se uspje{nost, odnosno neuspje{nost onoga {to se ~ini moè izraziti anto-nimnim frazemima biti sretne ruke (avere la mano felice)zna~enja imati sre}e(uspjeha) u~emu; uspijevati u~emu i biti nesretne ruke nemati uspjeha (sre}e)u pothvatima. Hrvatski frazem biti sretne ruke i talijanskiavere la mano felicedjelomi~no se razlikuju zbog glagolskih sastavnicabiti imati (avere). Tim sufrazemima svojim zna~enjem sinonimni i primjeripolazi (po{lo) je za rukomkomu {to (uspijeva/uspjelo jekomu {to; dobro idekomu {to; ima uspjeha tkou

~emu) te ide od ruke komu {to koji ima i dodatno zna~enje biti vje{t i spretanu~emu. Njima je zna~enjski podudaran talijanski primjer nepodudarnih sastavni-ca i slikeaver buona mano. Na antonimni koncept neuspje{nostiupu}uju zna~enja

17 Frazem imati duge noktepotvr|en je u rje~niku, iako nije ~est u aktivnoj uporabi.18 Kad Pilat vidje da ni{ta ne koristi, nego da biva sve ve}i mete`, uzme vodu i opere ruke

pred svjetinom govore}i: Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!(Mt 27, 24)


11/29


67

hrvatskoga frazema ne ide od rukekomu {to ne uspijevakomu {to; nematiuspjeha u~emu i izmi~e (izmaknulo je) iz ruku komu {to, kojemu je zna~enjempropustiti priliku; izgubiti {to i sl. podudaran talijanski lasciarsi sfuggire di

mano qualcosa. Hrvatski je frazem prvim zna~enjem blizak i skupini frazemavezanih za kontrolu nadkim, ~im, tj. gubljenje kontrole.Jednake motivacije, kao i prethodni, jesu i izraziostati/ostajati praznih

ruku, ostati/ostajati praznih {aka restare (rimanere) a mani vuotezna~enjane posti}i korist (rezultat); nemati nikakve koristi; ostati/ostajati bez~egai vratiti se praznih ruku, vratiti se praznih {aka tornare a mani vuote, azna~enjski ekvivalenti bili bi i ovi talijanski frazemi nepodudarnih sastavnicai slike: restare senza nulla in mano, restare con le mani piene di vento, restare

con un pugno di mosche in mano, restare con un palmo di naso.U njima jezna~enje neuspjeha motivirano slikom ostajanja bez i~ega u rukama, s vjetrom

ili {akom muha u rukama.U ovu bi podskupinu mogao u}i i hrvatski frazem trljati rukezna~enjabiti zadovoljan; ne skrivati svoje zadovoljstvo te njegov talijanski ekvivalent

stropicciarsi (fregarsi) le mani. Naime, ruke se trljaju ~esto iz zadovoljstva pa jepodrijetlo ovoga frazema u gesti trljanja ruku. Navedeno potvr|uju i primjeri:

HEP zadovoljno trlja ruke, prognosti~ari najavljuju hladnu zimu!(www.poslovniplus.com, preuzeto 10. 12. 2010.)

Perinettisi frega le mani: Almiron non solo in prestito gratuito, ma abbiamoconvinto la Juve anche a smezzare lingaggio... (www.goal.com, preuzeto 10. 12.

2010.)Rukau tome frazemu ostvaruje metonimijsko zna~enje (v. o metonimiji

Lakoff Johnson, 1980; Gibbs, 1995; Vajs, 2000) {akajer je {aka dio rukekojim se {to ~ini i drì.

2.5. Preneseno (rubno) zna~enje ruke kao organa koji tu~e, udara, ka`njavai sl. metafori~ki je motiviralo i zna~enje frazema ove podskupine. Tako, ako seèli re}i da se tko brani, tj. bori svim raspoloìvim sredstvima, na sve mogu}ena~ine, moè se upotrijebiti hrvatski primjer boriti se (braniti se i sl.) rukamai nogama. Njemu su zna~enjem podudarni, a sastavnicama razli~iti talijanski

frazemi u kojima se nalaze razli~iti somatizmi zubi i nokti: lottare (difendersi)coi denti e con le unghiei lottare (difendersi) a denti stretti.Na izravan fizi~ki napad na koga upu}uju: podudarni hrvatski i talijanski

primjerdignuti/dizati ruku na koga alzare le mani su qualcuno zna~enjaudariti/udarati (tu}i)koga; fizi~ki napasti/napadatikoga, hrvatski frazempro-

pustiti/propu{tati kroz ruke koga,propustiti/propu{tati kroz {ake koga19istu}i/tu}ikoga; izmlatiti/mlatitikoga;isprebijatikoga,te talijanskimetter la mano(le mani) addosso a qualcuno i lasciare le cinque dita sulla (in) faccia a qual-cuno u ~ijoj pozadinskoj slici ostavljanje pet prstiju na~ijemlicu implicirazna~enje pljusnuti koga. Rukom se osim drugome moè nauditi i sebi kao u

primjerice frazemudignuti ruku na sebe, ali tada to zna~i da se tko poku{ao

19 U talijanskome bi jeziku zna~enjski ekvivalent bio frazemaccarezzare le spalle a qualcunou ~ijoj se pozadinskoj sliciglade ramena komu.


12/29


68

ubiti ili se ubio. Na zna~enje fizi~koga obra~una s kime, i to ubojstva, odnosese primjeriokrvaviti rukesudjelovati u zlo~inu, prolijevanju krvi; biti kriv za

~ijunesre}u (smrt, ranjavanje), teokrvariti/krvariti ruke o koga iimati krvave

ruke biti ubojica; ubiti/ubijatikoga. U njima je zna~enje motivirano i sastavni-camaokrvaviti, krvavjer krv asocira izme|u ostaloga i na ubojstvo. Posljednjije primjer zna~enjem podudaran, a slikom razli~it talijanskom frazemu u ko-jem su rukeokupane krvljupa je izraz time i ekspresivniji (bagnarsi le manidi sangue).

Zna~enje posegnuti za ~ijim ìvotom; kazniti koga; èljeti prisvojiti {tomoè se pak izraziti hrvatskim i talijanskim frazemimastaviti ruku na koga,{to mettere le mani su qualcuno, qualcosa koji se djelomi~no razlikuju sastav-nicama ruka ruke, ali rije~ je o morfolo{kim ina~icama, stoga je pozadinskaslika neizmijenjena. Za razliku od prethodnih, koji su upu}ivali na napad na

ìvo bi}e, ti frazemi impliciraju i prisvajanje ~ega neìvoga vlasti, predmetai sl.

Kaè li se za koga da ima laku ruku,zna~i da ne zadaje jak udarac iakou talijanskome sastavnicama podudaran frazemavere la mano leggeraimazna~enje biti pa`ljiv u opho|enju s drugima. Njima antoniman je hrvatskifrazem imati te{ku ruku u zna~enju imati snaàn udarac,20a antonimnostzna~enja postignuta je suprotnim sastavnicama te{karuka lakaruka.21

@elju da se koga istu~e mogu opisati primjerice podudarni frazemisvrberuke koga,svrbe dlanovi koga22 pizzicano le mani a qualcuno htjeti istu}i

koga te talijanski izraz djelomi~no nepodudarnih sastavnicasentirsi prudere lemani htjeti istu}ikoga.U svim se navedenim primjerima pod rukomrazumijeva ve} spomenuto

metonimijsko zna~enje ruke kao{akejer su {ake te kojima se udara i sl.2.6. Za razliku od primjera prethodne podskupine koji izraàvaju negativan,

pomalo neprijateljski stav, tj. pona{anje premakomufrazemi nositi na rukamakoga, nositi na dlanu koga izraàvaju pozitivno pona{anje jer zna~e postupatis velikom pa`njom i ljubavlju; pretjerano uga|atikomu. Isto je zna~enje u tali-

janskome primjeruportare in palma di mano qualcuno implicirano sastavnica-ma i rukaidlan. U tome se primjeru, kao i u idu}ima, ostvaruje konceptualna

predod`ba ruke kao organa koji pruà za{titu, odnosno sigurnost.Prijateljski stav premakomuili~emumoè izraziti i hrvatski frazem

do~ekati/do~ekivati (primiti/primati) ra{irenih ruku koga zna~enja do~ekati/do~ekivati (primiti/primati i sl.)koga,{tosrda~no (rado, prijateljski). Uteme-ljen je na gesti {irenja obiju ruku pri susretu s kime, a ta gesta sugerira da

je osoba koja do~ekuje spremna drugu osobu primiti u zagrljaj (Hrnjak, 2005:41). Njemu je sastavnicama djelomi~no podudaran talijanski frazemaccogliere

20 Talijanski jezik poznaje frazem jednakoga izraza, ali razli~ita zna~enja biti strog.21 Frazemi mogu imati djelomi~no ili potpuno antonimno zna~enje uvjetovano antonimnim

leksemima koje sadràvaju (prema [ari}, 1998: 546).22 Frazem ima i zna~enje o~ekivati {to, naj~e{}e novac. Naime, zna~enje je motivirano i

sastavnicomsvrbjetijer ona implicira nemir, a i{~ekivanje je stanje koje uklju~uje nemir, isastavnicom ruka, tj.dlanjer se njima prima u ovome slu~aju novac.


13/29


69

(ricevere) qualcunoa braccia aperteu ~ijoj je pozadinskoj slici primanje otvore-nih ruku, dok u frazemustendere (aprire) le bracciasamo otvaranje ruku zna~ido~ekatikogavelikodu{no. Sljede}i primjeri mogu potvrditi da se taj frazem

gestovnoga podrijetla potpuno frazeologizirao, tj. sastavnice su desemantizira-ne:

Zlatan Ibrahimovi} ponovno se stavio na raspolaganje {vedskoj reprezentaciji, aizbornik gado~ekuje ra{irenih ruku. (www.crvenikarton.com, preuzeto 10. 12.2010.)

Perch non si possono aprire incondizionatamente i confini edaccogliere a bra-ccia apertechiunque abbia preso la decisione di trasferirsi qui. (http://voci.jurka.net, preuzeto 10. 12. 2010.)

ora Rebecca, seguita dagli operatori sociali di Opera Nomadi e del Comune, assi-

stita dal Centro Lima e dalla Protezione Civile di Napoli potr studiare, perfezionarecon i migliori maestri il suo talento e soprattutto crescere circondata dallamoredella sua famiglia e della citt che leha aperto le braccia. (www.everyonegroup.com, preuzeto 10. 12. 2010.)

Stanje sigurnosti, za{tite opisuju primjerice hrvatski frazem biti u dobrimrukamai njemu posve podudaran talijanskiessere in buone manis time datalijanski jezik poznaje iessere in mani sicureu kojem se sastavnicamasigurnerukeintenzivira zna~enje zajedni~ko svima trima frazemima biti siguran uz

koga; imati~ijupotporu; imati dobro vodstvo. U hrvatskome jeziku potvr|enje i primjerpoloìti {tou dobre rukezna~enja povjeriti {to sposobnom i pouz-danom ~ovjeku. Me|utim, hrvatski jezik poznaje i frazem suprotna zna~enjaprethodnima biti u lo{im rukamapa je antonimnost postignuta sastavnicamasuprotna zna~enjadobar lo{. Ruke su pritom metonimija za ~ovjeka23kaoi u tako|er antonimnim frazemimado}i/dolaziti (dospjeti/dospijevati) u krive(pogre{ne) rukebiti dodijeljen pogre{nom ~ovjeku; ne biti ispravno shva}en(cijenjen); do}i/dolaziti na krivo mjesto ido}i/dolaziti (dospjeti/dospijevati) u

prave ruke suprotnoga zna~enja. Antonimnost je pritom opet ostvarena sastav-nicama suprotna zna~enja (praveruke kriveruke).

2.7. Ve}i je broj primjera obaju jezika okupljen oko koncepta posao, rad

jer je ruka organ kojim se obavlja posao pa metafori~ki i simbolizira rad, i toponajvi{e rad koji se ~ini rukom.Tako se posao koji se obavlja bez alata, samo svojom snagom i spretno{}u,

bez ikakvih sredstava, opisuje podudarnim hrvatskim i talijanskim frazemimagolim rukama, golih ruku a mani nude. Za osobu koja nevje{to obavlja nekiposao, koja je nespretna moè se u hrvatskome jeziku re}i imati dvije lijeverukenespretno obavljati posao; biti nespretan (nevje{t) u radu koji se obavljarukama, dok primjer lijevom rukommoè ostvariti dva zna~enja: 1. napravitine{to nemarno, neuredno, bezvoljno i 2. s lako}om, bez te{ko}a. U pozadin-skoj je slici navedenih frazema shva}anje da ~ovjek obi~no ima manje spret-

nosti i snage u lijevoj ruci jer se ve}ina ljudi pri pisanju i ostalim poslovima

23 Ostvaruje se metonimijski prijenos zna~enja po na~elu dio za cjelinu (dio ruka, cjelina ~ovjek).


14/29


70

sluì desnom rukom. Negativan je stav prema lijevoj ruci vjerojatno utemeljenjo{ biblijskim poimanjem lijeve ruke kao ruke prokletstva, a desne kao rukeblagoslova (Ladan, 2006: 755). Primjeru imati dvije lijeve rukezna~enjski je

podudaran talijanski frazem razli~itih sastavnica i slikeavere le mani di creta(ricotta, burro, pastafrolla, vetro). Naime, u pozadinskoj su slici ruke odkrede(skute, maslaca, tijesta, stakla), a to su sve lomljive ili mekane pa zato i ne-otporne tvari te iz takvih ruku sve ispada i njima se ne moè ni{ta spretnonapraviti.

I u hrvatskom i u talijanskom se jeziku zna~enje imati mnogo posla; bitivrlo zaposlen, zauzet; morati puno raditi moè izraziti podudarnim frazemimaimati pune ruke posla avere le mani piene di lavoro.

@eli li se re}i da tko vrlo lijepo, vje{to radi, i to ono {to se obavlja rukama,moè se u oba jezika upotrijebiti primjer imati zlatne ruke avere le mani

doro u kojima sastavnicazlatneupu}uje na vrijednost toga rada, odnosno rukukoje ga ~ine. U talijanskome se jeziku jo{ moè re}i imani benedette teavere

dita di fata.Za razliku od tih primjera ve} navedenim frazemom (v. 2.5.) imatite{ku rukuopisuje se suprotno zna~enje biti nevje{t.

Spremnost da se tko prihvati posla izraàvaju primjerice hrvatski fraze-mipljunuti u ruke, pljunuti u {ake, pljunuti u dlanovezna~enja ozbiljno seprihvatiti posla. Taj je izraz motiviran gestom kojom se nagla{ava spremnostza rad (Hrnjak, 2005: 43), i to fizi~ki posao, a u tom frazemu i za svaki drugiposao, djelatnost i sl., {to potvr|uju i ovi primjeri:

Ve}ina dosada{njih hrvatskih ministara zdravstva su katkad znalipljunuti udlanove, ali nisu oti{li dalje od zasukavanja rukava. (www.poslovni.hr, preuzeto8. 12. 2010.)

Probleme smo ratovima rje{avali kad je trebalopljunuti u {ake. (http://www.po-slovni.hr, preuzeto 8. 12. 2010.)

Frazemuìvjeti od svojih rukuzna~enja ìvjeti od vlastita rada posve jepodudaran talijanski vivere sulle proprie braccia,a sastavnicama djelomi~no po-dudaran vivere del lavoro delle proprie mani u ~ijoj je pozadinskoj sliciìvljenje

od rada vlastitih rukupa je demetaforiziranost manje nagla{ena.Za razliku od prethodnih primjera koji opisuju spremnost za posao, podu-darni se hrvatski i talijanski frazemiprekriènih (skr{tenih) ruku sjediti (~ekatii sl.) stare con le braccia incrociateodnose na zna~enje sjediti (~ekati) bes-posleno (pasivno, ne rade}i ni{ta, ne pruàju}i otpor). Motivirani su gestom,odnosno poloàjem tijela u kojem su ruke skr{tene, prekriène pa pokazuju daosoba ni{ta ne radi. Sljede}i primjeri potvr|uju da su ti izrazi osim gestovnogazna~enja, dobili i frazeolo{ko:

Hezbolah ne}estajati prekriènih rukuu slu~aju novog cionisti~kog napada,

rekao je {ef tog pokreta Hasan Nasralah. (http://dnevnik.hr preuzeto 10. 12. 2010.)Non possiamo non vedere, non possiamostare con le braccia incrociate. tempodi unirci e di agire. tempo di non arrendersi e lottare e rialzarsi dalla polvere. difficile ma ce la faremo. (www.sfumatura.blogspot.com, preuzeto 10. 12. 2010.)


15/29


71

2.8. Jedno od prenesenih (rubnih) zna~enja ruke ispomo}, pomo} motivi-ralo je simboliku ruke kao organa koji pomaè, {to se ostvaruje u vi{e frazemaobaju jezika. Tako frazempruìti (dati) ruku komu moè ostvariti zna~enje

pomo}i komu

24

te je istovjetan talijanskimaporgere la mano a qualcuno idare una mano a qualcuno. Zna~enje je motivirano obrednom gestom pruànjaruku, tj. rukovanja pri upoznavanju, pozdravljanju, mirenju i sl. (Hrnjak, 2005:46).

Frazeolo{ko zna~enje na}i se (biti) u blizini (blizu)koga; biti dostupan(na usluzi)komu; biti spreman pomo}i, biti od pomo}i komu moè se ostvaritisinonimnim hrvatskim frazemima na}i se (biti) pri (na) ruci komu i biti krajruke komu. Njima je zna~enjski podudaran, a sastavnicama razli~it talijanski

essere (trovarsi) a portata di manou kojemu je blizina, tj. spremnost da sepomogne komu izraèna sastavnicama biti nadohvat ruke.25

Desna ruka se, kao {to je ve} navedeno, smatra va`nijom, spretnijom odlijeve, a to je motiviralo i zna~enje frazema biti (postati) desna ruka ~ija, komu

essere il braccio destro di qualcuno biti (postati) glavni pomo}nik (oslonac,potpora)~iji, komu. Frazeolo{ko zna~enje postupati u koristkoga, ~ega; ~initi

komuuslugu; htjeti biti koristankomu, ~emu moè se ostvariti hrvatskimprimjerom i}i na ruku komu, ~emu kojemu je zna~enjem poduprijeti koga

blizak talijanski frazem razli~ite slikedar man forte a qualcuno. Primjerpo-magati rukama i nogamakomu opisuje svesrdnu pomo}, tj. pomaganje svimsredstvima.

2.9. U sljede}im se dvama antonimnim posve podudarnim hrvatskim italijanskim frazemima ostvaruje preneseno (rubno) zna~enje ruke kao izvo-ra informacija: iz druge (tre}e) ruke doznati (znati i sl.) di seconda mano

apprendere (venir a sapere) neizravno (preko posrednika, iz nesigurnih izvora)doznati (znati i sl.) i iz prve ruke di prima manoizravno (direktno, bezposrednika, iz sigurnog izvora) znati (doznati) itd. Tako|er je u hrvatskome

jeziku potvr|en primjer iz pouzdane rukezna~enja imati (znati){toiz pouzda-nog izvora; imati garanciju.

2.10. Nekoliko je frazema ove skupine gestovnoga podrijetla, a u pozadinitih gesta nalazi se prototipno zna~enje ruke kao jednoga od gornjih udovaljudskoga tijela od ramena do vrhova prstiju. Ti frazemi svojim zna~enjem neulaze u neku od prethodnih podskupina.

Tako je primjerodmahnuti/odmahivati rukom(ostaviti/ostavljati{to; od-baciti{tos prezirom) utemeljen na slici geste prezirnog odmahivanja rukompremakomuili~emu, koje, {tonije vrijedno pa`nje. Da je taj izraz ve} sasvimfrazeologiziran, potvr|uje primjer:

istina knjiga je dobra, ali prosje~an ~ovjek }e na toodmahnuti rukom, re}i jato sve ve} znam za`miriti na svoje probleme i nastaviti po starom. (http://ezadar.hr/,preuzeto 8. 12. 2010.)

24 Taj frazem ostvaruje i zna~enje pomiriti se s kim, ponuditi prijateljstvokomu.25 Sastavnice na dohvat rukefunkcioniraju i kao poseban frazem u oba jezika u zna~enju

vrlo blizu


16/29


72

Na gesti polaganja ruke na srce motiviran je hrvatski frazem ruku nasrceiskreno, kao i talijanski frazemmettersi la mano sul cuorerazli~itafrazeolo{koga zna~enja apelirati na vlastitu savjest. Naime, ruka se stavlja na

mjesto gdje je srce, a srce se smatra sredi{tem ~ovjekovih osje}aja. Na iskre-nost u talijanskom jeziku upu}uju i frazemi koji su motivirani stavljanjemruke na prsa i metafori~ki stavljanjem ruke na savjest:mettersi la mano sul

petto iskreno, kako bi se pokazala vlastita vjernost i po{tenje,mettersi lamano sulla coscienza biti iskren, ispravan te frazemcol cuore in mano iskre-no. Primjeri:

i zaklju~eno je da somu treba za jednu kilu da se udeblja 6,2 kg ribe da pojede.Kad pogledamo da {tuki treba 8,8 kg ribe da bi se jednu kilu udebljala. Onda mo-ramostaviti ruku na srcei re} da je {tuka ve}i {teto~ina nego som. (http://www.dm-ribolov.net, preuzeto 10. 12. 2010.)

Ve lo raccontocol cuore in mano: mi sento morta dentro...Forse nessuno legger questo me-ssaggio. Forse nessuno risponder. Ma non importa...voglio solo parlare. Vi prego,lasciatemi parlare; lasciate che faccia uscire questo grido lacerante che sento dentro...(http://forum.cosmopolitan.it, preuzeto 10. 12. 2010.)

potvr|uju da su sastavnice toga izraza potpuno desemantizirane pa se oprav-dano moè smatrati frazemom.

în podizanja ruku osoba koje se predaju, a zna~i mjeru opreza kojuname}e pobjednik da se protivnik ne bi posluìo skrivenim oru`jem, te simbo-lizira predaju i prepu{tanje, motivirao je zna~enje hrvatskoga frazemadignuti/

dizati ruke od koga, ~ega odustati/odustajati odkoga, ~ega; prestati se brinutizakoga, {to; napustiti/napu{tatikoga, {to, {to potvr|uje primjer:

Rehndignuo rukeod grani~nog spora. Povjerenik za pro{irenje Oli Rehn nenamjerava sazivati novi krug pregovora s ministrima vanjskih poslova Hrvatske i

Slovenije. (http://www.tportal.hr, preuzeto 10. 12. 2010.)

2.11. U posebnu se podskupinu izdvajaju sljede}i frazemi kojima je poza-dinsku sliku motivirao nekada{nji na~in prosidbe. Tako se frazeolo{ko zna~enjeponuditi/nuditi brakkomu moè ostvariti hrvatskim frazemomzaprositi/prosi-ti ~ijurukui talijanskimchiedere la mano di qualcuno koji se razlikuje glagol-

skom sastavnicom. Pristanak na udaju opisuju primjeridati ruku komu i ve}spomenutipruìti rukukomu zna~enja udati se, oèniti se.

3. Frazemi sa somatizmom{aka

Leksem{akamoè ostvariti u hrvatskome jeziku sljede}e prototipnozna~enje dio ruke od zglavka do vrha prstiju, te prenesena (rubna) zna~enjakoli~ina koja moè stati u stisnutu {aku; mali broj ljudi (Ani}, 2006: 1523)od kojih se u frazeolo{kom okruènju ostvaruje ponajvi{e prototipno. Me|utim,

tada {aka ima simboli~ku ulogu sli~nu ruci kao cjelini, tj. sli~ne uloge (npr.daje, nudi, pruà, uzima, grabi, tu~e i sl.). U talijanskome jeziku leksem{akapugnomoè imati prototipno zna~enje zatvorena ruka i prenesena (rubna)zna~enja udarac rukom, ono {to se nalazi u {aci (Zingarelli 2000: 1440), a u


17/29


73

frazeolo{kome se okruènju ostvaruje njezino prototipno zna~enje te zna~enjeudarac rukom.

Treba napomenuti da u vi{e frazema alterniraju sastavnice rukai{aka

pa ih moèmo smatrati parasinonimima. Stoga su ti frazemi uglavnom ve}analizirani u prethodnim podskupinama, a u ovim }e podskupinama biti samonavedeni.

3.1.[akaje dio ruke, a ve} je navedeno da je ruka organ koji tu~e,ka`njava pri ~emu se naj~e{}e tu~e upravo {akama. Stoga se za osobu koja jesklona tu~njavama i sva|ama, koja se lako potu~e moè re}i brz na {akama.Frazeolo{ko zna~enje istu}i/tu}ikoga; izmlatiti/mlatitikoga; isprebijatikogamoè se ostvariti ve} navedenim hrvatskim primjerompropustiti/propu{tati

kroz ruke koga,propustiti/propu{tati kroz {ake koga (v. 2.5.). Situaciju u ko-joj je do{lo do fizi~kog obra~una moè opisati frazemdo}i do {akai njemudjelomi~no podudaran talijanskidarsi pugni.

3.2. Frazemi ove podskupine podudarni su frazemima sa sastavnicomruka analiziranima pod 2.1. Rije~ je o sljede}im frazemima:pasti (dopasti) u {akekomu,pasti (dopasti) u ruke komu (podudarni mu je frazempasti (dopasti, do}i)

{aka komu), biti (nalaziti se) u ~ijim{akama, biti (nalaziti se) u ~ijim(rukama);dràti (imati) u {aci/{akamakoga,dràti (imati) u {aci/{akama (ruci/rukama)koga. Njima je zna~enjski blizak idobiti u svoje {ake koga zna~enjazavlada-tikim, ~im. Zna~enja navedenih frazema izraàvaju nedostatak slobode zarazliku od njima antonimnog izvu}i se iz ~ijih{akaspasiti se odkoga. Od

navedenih frazema jedino imati (dràti) u {aci ({akama) koga ima talijanskiekvivalent avere (tenere) in pugno qualcuno, dok je primjeru izvu}i se iz ~ijih

{akazna~enjski podudaran talijanski frazem uscire di sotto le unghie a qualcu-no u kojemu je u pozadinskoj sliciizlaz ispod ~ijihnoktiju.

3.3. Upravo je {aka dio ruke kojim se {to daje pa se tako osoba koja je jakodare`ljiva, velikodu{na moè opisati primjerice frazemimadavati (dijeliti i sl.)

{akom i kapom (davati drugima mnogo (obilno, rasipno); ne {krtariti);davatipunom {akom(davati izda{no i dare`ljivo). Njima bi zna~enjski podudaranbio talijanski primjer u kojem sastavnica nije{akanego rukadare a piene

mani. Me|utim, pod rukom se razumijeva {aka pa pozadinska slika nije bitnoizmijenjena.

3.4. Frazemiostati/ostajati praznih ruku, ostati/ostajati praznih {aka i vrati-ti se praznih ruku, vratiti se praznih {akave} su obja{njeni kao dio podskupine2.4. s obzirom na to da je kao i u podskupini 3.2. rije~ o leksi~kim ina~icama.Naime, alterniraju sastavnice ruka {aka(v. o tome vi{e u 9. poglavlju).

3.5. Gestovnoga su podrijetla ve} analizirani frazemipljunuti u {ake, plju-nuti u ruke, pljunuti u dlan (dlanove)(v. 2.7.), a na gesti, kojom se izraàva~ovjekova odlu~nost u izraàvanju stava prema ~emu (Hrnjak, 2005: 44),

temelji se i hrvatski frazem udariti/udarati (lupiti/lupati) {akom po stolusazna~enjem odlu~no se suprotstaviti/suprotstavljati; o{tro prekinuti/prekida-ti ne{to {to se ne odobrava; izraziti/izraàvati protest (nezadovoljstvo), {topotvr|uje i primjer:


18/29


74

Pa dakle, kao i uvijek u povijesti, intelektualna elita (bez navodnika) mora udariti{akom po stolu i svim se sredstvima suprotstaviti uvrjedljivom idiotizmu europskihignoranata. (http://www.miroslav-tudjman.com, preuzeto 10. 12. 2010.)

4. Frazemi sa somatizmimaprst ipalac

Somatizamprstu hrvatskome jezikumoè ostvariti prototipno zna~enjejedan od pet pokretnih zavr{etaka ruke ili noge ~ovjeka, te mogu}a prenese-na (rubna) zna~enja krajnji ~lanak udova nekih ìvotinja ili ptica; koli~ina,

visina i debljina sloja (Ani}, 2006: 1253). U talijanskome jeziku leksemditoprototipno moè ozna~avati zavr{ni dio ruke ili stopala, a prenesena (rubna)su mu zna~enja predmet koji ima oblik prsta; dio rukavice u koji se staveprsti; stara mjerna jedinica u iznosu dvadeset ~etvrtoga dijela kubika; mje-

ra, koli~ina i sl. koje odgovaraju {irini prsta (Zingarelli, 2000: 581). U oba jejezika zna~enje frazema u ovoj skupini motiviralo prototipno zna~enje leksemaprst. Pri tome se s obzirom na to da je rije~ o dijelovima ruke, uzima zna~enjejedan od pet pokretnih zavr{etaka ruke, ne i noge pa su zbog toga neki fra-zemi sa somatizmomprsti izostavljeni.

4.1. Frazemida prste obliè{i lizati prste (leccarsi le dita)zna~enja vrlo jeukusno; slatko jesti; jesti ne{to ukusno motivirani su gestom lizanja prstiju nakojima su ostatci neke hrane, a vjerojatno podrijetlo te geste je jo{ iz vremenadok se jelo rukama pa bi se i prsti, ako bi hrana bila ukusna, oblizali.

4.2. U pro{losti je ~esto jedan od na~ina ka`njavanja djece u {koli bilolupanje {ibom po prstima. Ta je stara pedago{ka metoda ostavila svoj tragmotivirav{i pozadinsku sliku hrvatskih frazemadobiti/dobivati po prstimabitiukoren (ka`njen), lupiti po prstima koga idati po prstima komu ukoriti (ka-zniti)koga. Te bismo frazeme mogli smatrati svojevrsnommrtvom metaforom(v. Lakoff Turner, 1992; Omazi} Fer~ec, 2001) jer se razumijevanje njihovazna~enja vi{e ne temelji na konceptualnoj stvarnosti.

4.3. Osoba koja je znatièljna, koja voli imati i ima svoj udjel u~emumoèse opisati primjerice sljede}im hrvatskim izrazima: imati prste u ~emubiti umije{an u{to; sudjelovati u~emu; imati udjela u~emu i umije{ati (uple-

sti) prste u {to umije{ati se u{to. Njima je zna~enjski podudaran ta-lijanski frazemmettere (avere) le mani in pastanepodudarne pozadinske slike(u kojoj jestavljanje ruku u tijesto) koji je motiviran kulturolo{ki i odraàvanacionalnu posebnost vezanu za gastronomiju. U svim tim frazemima ostvaru-

je se prototipno zna~enje leksemaprst.4.4. Malobrojnost ~ega moè se izraziti hrvatskim frazemima kao {to su

primjerice izbrojiti/brojiti (nabrojiti se i sl.) na prste, mo}i se na prste prebrojati (nabrojati i sl.) zna~enja veoma je malokoga,~ega; ima umaloj koli~inikoga, ~egate nabrojiti se na prste istoga zna~enja, kojemu jepodudaran talijanskicontarsi sulle dita .Zna~enja navedenih

frazema temelje se na gesti brojenja, ra~unanja uz pomo} prstiju i izbrojivo{}udo pet koja je motivirana prototipnim zna~enjem leksemaprst.4.5. Neizbje`nu sudbinu, opomenu opisuju primjerice hrvatski i talijanski

ekvivalentiprst Bo`ji il dito di Dioopomena (upozorenje) s neba te hrvatski


19/29


75

frazemprst sudbinesudbinska neizbje`nost; sudbonosan (neizbjeàn, prijelo-man, koban) doga|aj (trenutak). Frazemprst Bo`jibiblijskoga je podrijetla.26

4.6. U ovoj su podskupini frazemi sa sastavnicomprstkoji su ve} navedeni

i analizirani u nekoj od prethodnih podskupina sa sastavnicom ruka. Naime,rije~ je o leksi~kim ina~icama u kojima alterniraju ruka prst(v. o tome vi{epod 9.). To su frazemi biti ~istih prstiju, biti ~istih ruku; imati ~iste prste, imati

~iste ruke i imati duge (duga~ke) prste, imati duge (duga~ke) ruke, imati duge(duga~ke) nokte.

4.7. Nekoliko je frazema sa sastavnicomprstgestovnoga podrijetla, a u nji-ma se ostvaruje prototipno zna~enje toga leksema. Primjerice frazempokazati/

pokazivati (uprijeti/upirati) prstom na (u)koga, {to optuìti/optuìvati, razot-kriti/razotkrivatikoga, {to; narugati/rugati sekomu; izvrgnuti/izvrgavati ruglu

koga, {tokojemu je posve podudaran talijanskipuntare il dito contro qualcuno,

a sastavnicama i slikom djelomi~no podudaranpuntare lindice controqual-cuno jer mu je u pozadinskoj slici pokazivanjekaìprsta. Me|utim, kaìprst ije prst kojim se {to pokazuje i sl. pa se i u hrvatskome frazemu podprstompredmnijevakaìprst. Primjerice:

Dosad je, napominju, svaki put kad bi bilo pote{ko}a u opskrbi javnost upiralaprstom samo u Inu i prozivala je kao jedinu odgovornu za opskrbu (http://riznica.ihjj.hr)

Welfare, Alessandri e Stella (PdL): Invecedi puntare il ditocontro la manovradel Governo, la giunta metta mano alle spese per rampi rom e consuloenze (www.

notizie.firenze.it, preuzeto 10. 12. 2010.)Uzvikprste k sebi (ne diraj to! ostavi to!) motiviran je gestom da se ruke,

tj. prsti povla~e od ~ega kada se {to ne smije dirati ili tko ne eli da se dira.Zna~enjski su mu ekvivalenti talijanski Gi le mani!; Le mani a casa!; Le mani

a posto!u ~ijoj je pozadinskoj slici povla~enje ruku, ali prsti su meronim ruci,stoga je pozadinska slika gotovo pa podudarna. Sljede}i primjer potvr|uje da segestovno zna~enje frazeologiziralo:

Prste k sebi!! Europski prvak Manchester United prijavio je Real Madrid Fifi zbogiskazivanja javnog zanimanja za Cristiana Ronalda. (http://riznica.ihjj.hr)

Gi le manida San Silvio dei bisognosi, cos urla la guardia azzurra, il gruppodei fedelissimi che non si rassegna neppure di fronte allevidenza di un presidentedel consiglio che, comunque la si pensi, non pi in grado di garantire neppurese stesso, altro che i futuro dellItalia (http://www.blitzquotidiano.it, preuzeto 10.12. 2010.)

U ovu podskupinu frazema ulaze i oni kojima je sastavnica jedan od pr-stiju ruke palac. Rije~ je o frazemima:okrenuti/okretati (pokazati/pokazivati)

26 Onda }e opet Jahve Mojsiju: Reci Aronu neka zamahne svojim {tapom i udari po prahu

na tlu neka se pretvori u komarce po svoj zemlji egipatskoj. (13) I u~ine tako: zamahneAron rukom i {tapom te udari po prahu na tlu. Komarci navale na ljude i ìvotinje. Savprah na tlu pretvori se u komarce po svoj zemlji egipatskoj. (14) Vra~ari poku{a{e da svojimvra~anjem stvore komarce, ali nisu mogli. Ljudi i ivotinje postanu plijenom komaraca. (15)Tada vra~ari reknu faraonu: To je prst Bo`ji! (Iz 1, 15)


20/29


76

palac dolje (nadolje) komu, ~emu izraziti/izraàvati svoje negodovanje, osuditi/osu|ivatikoga,{to,palac dolje (nadolje)komu, ~emu (zakoga, {to) zna~enjane zasluùje pohvalu tko,{to, zasluùje negativnu ocjenu tko,{to, dok su njima

antonimnipokazati/pokazivati (dignuti/dizati) palac gore (komu, ~emu) izraziti/izraàvati svoje izrazito pozitivno mi{ljenje okomu,~emu; dati svoju potporukomu,~emuipalac gore(komu,~emu/ zakoga,{to) zasluùje svaku pohvalutko,{to. U pozadinskoj se slici navedenih primjera nalazi gesta povijesnogapodrijetla povezana s gladijatorskim igrama u starome Rimu. Naime, gladija-torske igre Rimljani su preuzeli od etrurskog obi~aja da se u vrijeme velikihpogrebnih sve~anosti robovi izvode na dvoboj, a prihvatili su ih kao omiljenu

vrstu zabave. Gladijatori su se u arenama pred brojnom publikom borili naìvot ili smrt i u trenutku kada bi jedan od gladijatora u paru pao ranjen, gle-datelji su odlu~ivali o njegovu ivotu. Naime, ako su ga eljeli po{tedjeti smrti,

mahali bi rup~i}ima ili dizali palac gore, dok bi spu{teni palac bio znak da elenjegovu smrt. Sljede}i su primjeri potvrda da su se navedeni izrazi gestovnogapodrijetla frazeologizirali:

SDP se spremapokazati palac dolje godi{njem izvje{}u o radu Dràvnogodvjetni{tva zamjeraju}i Baji}u da nije pokazao volju za obra~un s korupcijom.(http://www.slobodnadalmacija.hr, preuzeto 8. 12. 2010.)

Palac goreza autoironiju, ali reìja i scenarij pun rupa ne zasluùju prolaznuocjenu. (http://www.monitor.hr, preuzeto 10. 12. 2010.)

4.8. Podudarni su hrvatski i talijanski frazemi zna~enja ni{ta ne u~initi

(ne poduzeti) zakoga,{to; ne prihva}ati se nikakva posla koji glase ne maknu-ti (ne mrdnuti) ni prstom zakoga, {to non muovere un dito . Za razliku od navedenih, frazemompogledati/gledati kroz prstekomu izraàva se spremnost da sekomupomogne ili sl.27

4.9. Na ~ije lo{e iskustvo, neugodnost moè se svojim zna~enjem nastra-dati; lo{e se provesti; imati lo{e iskustvo odnositi primjerope}i (oprìti) prstekojemu je zna~enjski podudaran talijanski frazemdarsi il dito nellocchionepo-dudarne pozadinske slike (stavljanjem prsta u oko motivira se zna~enje da se{to ~ini na vlastitu {tetu).

4.10. Frazeolo{ko se zna~enje znati/poznavati vrlo dobro (temeljito) kogamoè izraziti u hrvatskome jeziku frazemomznati/poznavati kao svojih pet

prstijukoga, {to, a u talijanskomconoscere come il palmo della propria mano,odnosnopoznavati kogakao dlan ruke. Pozadinska je slika neznatno izmijenje-na jer je rije~ o sastavnicama istoga semanti~koga polja dlaniprsti.

5. Frazemi sa somatizmomnokat

Leksem nokatmoè ostvariti u hrvatskome jeziku prototipno zna~enjero`nata izraslina na vrhovima prstiju ruku i nogu (Ani}, 2006: 881), koje je

27 Njemu je zna~enjski podudaran talijanski frazem kojemu sastavnica nije somatizamprst,nego oko chiudere un occhio, a potvr|en je njegov ekvivalent i u hrvatskome jeziku

zatvoriti/zatvarati jedno oko.


21/29


77

relevantno za frazeolo{ko okruènje. U talijanskome se jeziku unghiamoèjaviti u vi{e zna~enja od kojih je relevantno prototipno zna~enje izraslina nakraju ekstremiteta te preneseno (rubno) dio prsta koji ima funkciju obrane,

napada, oslonca (Zingarelli, 2000: 1960).5.1. Frazemima biti duàn i crno ispod nokta (noktiju)zna~enja bitiprezaduèn,dati (odnijeti) i crno ispod nokta (pod noktom)zna~enja dati(potro{iti) sve, koliko({to) je crna (crnoga, crno) pod noktom (ispodnokta)i zna~i nimalo, ni najmanje te ne dati ni crno ispod nokta(ne dati ba{ni{ta) zajedni~ke su sastavnicecrno pod noktomkoje i motiviraju zna~enje.Naime, crna boja u njima ima ulogu vizualnog dijela pozadinske slike na ko-

joj se gradi frazeolo{ko zna~enje, a u pozadinskoj im je slici i gesta kojom senoktom palca dodiruje nutarnja strana nokta kao da se ~isti prljav{tina podtim noktom.

5.2. Zna~enje pasti pod~ijuvlast, biti u~ijojvlasti moè se izraziti po-dudarnim hrvatskim i talijanskim frazemompasti u nokte28komu,pasti u rukekomu,pasti u {akekomu cadere tra (sotto) le unghie diqualcuno, kao i tali-

janskimcapitare fra le (sotto le, nelle) unghie diqualcuno (v. 2.1.).5.3. Ve} spomenutim talijanskim frazemom lottare (difendersi) coi denti e

con le unghie (v. 2.5.) ostvaruje se preneseno (rubno) zna~enje leksema unghiadio prsta koji ima funkciju obrane.

6. Frazemi sa somatizmom dlan

I u hrvatskome i talijanskome je jeziku prototipno zna~enje leksemadlankao unutra{nje strane {ake osim prstiju u pozadinskoj slici frazema ove sku-pine.

6.1. Sljede}im hrvatskim primjerima u konzultiranim talijanskim rje~nicimanisu potvr|eni talijanski frazemi koji bi se potpuno ili djelomi~no podudarali:

dok {to bi dlanom (dlan o dlan) udario (pljesnuo)zna~enja brzo, za~as, od-mah,puhati u dlanoveostati bez~ega(posla), ravan kao dlanpotpuno ravan(gladak), vidjeti kao na dlanuto~no (jasno) vidjeti. Prvi je frazem motiviran

pokretom ruke kojim se pri pljesku doti~u dlanovi. Druga dva frazema u svojojpozadinskoj slici imaju sliku otvorena dlana kao i primjeri: ispruènog dlana(obilno davati) tes ispruènim dlanom(davati milostinjukomu).

6.2. Frazemu imati na dlanukoga, {to biti siguran u uspjeh; imati na ras-polaganjukoga,{to nalazi se zna~enjski ekvivalent u talijanskome jezikuavere

sotto manoqualcosa u ~ijoj pozadinskoj slici nijedlan, nego ruka.6.3. Tradicijskim oblikom predvi|anja budu}nosti, gatanja, i{~itavanja ~ega

{to je upisano na dlanu motivirani su frazemigledati u dlani~itati s dlanazna~enja proricati budu}nost gledaju}i crte na dlanu.

6.4. U talijanskome jeziku leksemdlanosim dijela tijela, tj. ruke moèzna~iti i udaljenost izme|u palca i malog prsta otvorene ruke, odnosno pe-

28 Ina~icapasti u noktekomu u hrvatskome je jeziku danas arhai~na.


22/29


78

dalj. Oko toga zna~enja okupljeni su primjerice sljede}i frazemi: restare con unpalmo di nasone posti}i korist (rezultat); nemati nikakve koristi; ostati/osta-jati bez~ega,con un palmo di lingua fuorizapuhan od tr~anja, palmo

a palmo(postepeno, malopomalo, savr{eno)

29

i sl.

7. Frazemi sa somatizmomlakat

Lakat svojim prototipnim zna~enjem pregib, zglob ruke u kojem se zgla-ba nadlaktica s podlakticom (Ani}, 2006: 667; Zingarelli, 2000: 807) motivirazna~enje frazema obaju jezika.

7.1.Lakatje za razliku od prethodnih somatizama dio ruke kojim se ni{taposebno ne moè raditi. Stoga je upravo to mogu}a motivacija zna~enja fraze-ma uvaliti lakat komu(prevaritikoga) i laktom mjeriti (odmjeravati)zna~enjaneznala~ki (glupo) procjenjivati.

7.2. Frazemima imati dobre (jake) laktovebezobzirno se probijati krozìvot i upotrijebiti laktove(silom ostvarivati ciljeve) moè se opisati osobakoja se bezobzirno probija kroz ìvot, tj. ciljeve ostvaruje silom i ne biraju}isredstva. Naime, zna~enje motivira slika poloàja ruke savinute u laktu kojimse odupire, probija. Zna~enjem podudaran, a sastavnicama djelomi~no poduda-ran im je talijanski primjerfarsi avanti a forza di gomitiu ~ijoj je pozadinskojslici probijanje naprijedsnagom laktova.

8. Frazemi sa somatizmomrame

Somatizam ramemotivira pozadinsku sliku frazema ove skupine svojimprototipnim zna~enjem zajedni~kim hrvatskom i talijanskom jeziku dio tijelaizme|u vrata i nadlaktice (Ani}, 2006: 1279; Zingarelli, 2000: 1754). U talijan-skom jeziku leksemspalla ozna~ava rame, a mnoìna toga leksemaspalle moèse odnositi naramena, ali u frazeolo{kome okruènju i na le|a(Zingarelli,2000: 1754).

8.1.Rame/ramenazna~i dio tijela koji vizualno nosi vrat i glavu, {to je mo-

tiviralo pozadinsku sliku primjerice sljede}ih hrvatskih frazema imati (nositi)glavu na ramenimabiti iv,dok je glava na ramenukomu dok tko ivi, zaìvota, iznijeti glavu na ramenubiti iv,dati glavu s ramenabiti spreman`rtvovati i ìvot, umrijeti, poginuti za koga. Glavau navedenim primjerima

jest metonimija za ivot s obzirom na to da predstavlja sredi{te vitalnih funk-cija tijela. Izrazom je prvomu hrvatskomu frazemu podudaran talijanskiaverela testa sulle spalle, me|utim zna~enje mu je razli~ito biti uravnoteèna,razumna osoba.

8.2. Zna~enje prijateljstva, zajedni{tva, potpore moè se izraziti primje-rice hrvatskim frazemima rame uz ramezajedno, tap{ati po ramenukoga

podràvatikogate rame za plakanjeutje{itelj/utje{iteljica; osoba spremna da

29 Tomu frazemu zna~enjski ekvivalent bio bi hrvatski frazem bez somatske sastavnice korakpo korak.


23/29


79

koga tje{i (bodri); utjeha. Primjeru rame uz ramezna~enjski je podudarantalijanskigomito a gomitokoji motivira slika lakta uz lakat, dok je ekvivalentramenu za plakanjetalijanski una spalla su cui piangere. Frazem tap{ati po

ramenukoga motiviran je gestom kojom se rukom dodiruje, tap{a ~ije ramekada tko eli pokazati komu da ga podupire i sl., npr.

Najlak{e je okriviti druge za svoju nevolju i sam sebe tap{ati po ramenukakosam jadan.... (http://www.alternativaforum.com, preuzeto 8. 12. 2010.).

Sastavnice rame uz rameu frazemustati/stajati rame uz ramene zna~ezajedni{tvo, nego ravnopravnost s kime jer se ostvaruje zna~enje postati/posta-

jati ravankomu, usporediti se skim.8.3. Za razliku od prethodnih primjera koji su opisivali prijateljski odnos

prema komu, frazemipogledati/gledati preko ramenakoga, {to (pogledati/gle-

dati prezirnokoga) ipuhati preko ramena nakoga, {to (prezirno se premakomuodnositi) opisuju odnos podcjenjivanjakogaili~ega. Motivirani su pokre-tom glave prema ramenima, tj. okretanja lica od koga ili ~ega ~ime se izraàvanepo{tivanje i nepridavanje va`nosti, odnosno podcjenjivanje.

Gestom slijeganja ramenima kojom se pokazuje ravnodu{nost, nedoumicai sl. motiviran je hrvatski frazemslegnuti/slijegati ramenimazna~enja bitiravnodu{an, dvoumiti se i sl. te njemu podudaran talijanskialzare (crollare) le

spalle. Da je doista rije~ o frazemu, tj. neslobodnoj vezi u kojoj su sastavnicedesemantizirane, potvr|uju i primjeri:

[ok nakon tri smrti u jednom danu na prometnicama Gorskoga kotara. Dokad}emoslijegati ramenimana smrt na cestama? (www.novilist.hr, preuzeto 10. 12.2010.)

I roditelji, nemojte drugi put nemo}noslijegati ramenima, ako vidite da nekireìm va{em djetetu ne odgovara, reagirajte. (http://forum.roda.hr, preuzeto 10. 12.2010.)

Alla strana e irrispettosa domanda, larcivescovocroll le spalleseccato e mormorla sentenza: Vulgus vult decipi, ergo decipiatur. (http://books.google.hr, knjiga: Fu-magalli, Giuseppe: Chi lha detto?, Hoepli, Milano, 06/1989, preuzeto 10. 12. 2010.)

8.4. Kao posebna podskupina izdvaja se velik broj talijanskih frazema sasastavnicomspalle koja u frazemima moè implicirati le|a. Tim su frazemimazna~enjski podudarni hrvatski frazemi sa sastavnicom le|akoja ne ulazi udijelove ruke, ali je tako|er somatizam i drìmo da je relevantno navesti nekeod tih primjera.

Talijanski frazem Hrvatski frazem Zna~enje

parlare (dire, ridere)alle spalle (dietro le)spalle di qualcuno

govoriti (re}i, smijatise) iza ~ijihle|a (za~ijimle|ima)

govoriti (re}i, smijati sei dr.) protivkogabez

~ijegznanja, potajno,podmuklo

guardarsi le (alle) spallecoprirsi le spalla

~uvati svoja le|a voditi ra~una ovlastitoj sigurnosti


24/29


80

vivere (mangiare isl.) sulle/alle spalle di

qualcuno

biti na ~ijimle|ima biti na teretukomu,ìvjeti o tu|em tro{ku

avere le spallegrosse;avere buone spalle

imati {iroka le|a dobro podnositi fizi~kui psihi~ku bol, bitiizdr`ljiv

gettare qualcosasullespalle di qualcuno

staviti (natovariti,svaliti) {tona ~ijale|a

bacati (prebaciti) brigu,odgovornost nakoga

coprire le spalla aqualcuno

~uvati (osigurati, {tititi)le|a komu

{tititikogaod napada,za{ti}ivatikoga

prendersi qualcosasulle spalle

primiti (uzeti) na svojale|a {to

preuzeti neku brigu,odgovornost, teret

avere x anni sullespalle

imati x (mnogo)godina na le|ima

imati odre|en brojgodina

voltare (girare) lespalle a qualcuno

okrenuti/okretati le|akomu, ~emu

napustiti/napu{tatikoga; prekinuti/prekidativezu skim; odustati/odustajati odkoga

gettarsi qualcosadietro le spalle

baciti za le|a koga,{to

odbaciti; zanemariti; nepriznavatikoga, {to

Ve}ini navedenih frazema zna~enje je motivirano slikom ramena, tj. le|a

kao dijela tijela koje moè podnijeti odre|eni teret, ponajprije fizi~ki, a meta-forizacijom i psihi~ki. Tako se u talijanskim primjerimaavere le spalle grosseiavere buone spallete hrvatskom imati {iroka le|a fizi~ka ja~ina i veli~inaramena, tj. le|a poistovje}uje sa psihi~kom.

Frazemi voltare le spalle aqualcuno iokrenuti/okretati le|akomu motivira-ni su gestom okretanja ramena, tj. le|a kojom ~ovjek okre}e lice od sugovornikai time pokazuje da vi{e s njime ne eli komunicirati niti imati ikakav odnos.

9. (Ne)zamjenjivost holonimarukai njegovih meronima u frazemima

Prethodnom je analizom potvr|ena pretpostavka navedena u 1.3. da holo-nimi imaju {iri opseg zna~enja od svojih meronima. Na tome se temelji njihovsinonimni odnos koji se ostvaruje i u vi{e frazema analiziranih u ovome radu.U tim frazemima alterniraju holonim i njegov meronim, ali pritom ne dolazido promjene zna~enja pa ih smatramo leksi~kim ina~icama istoga frazema.30Me|utim, zamjena meronima njegovim holonimom nije mogu}a jer meronimiimaju konkretnije zna~enje i manji opseg zna~enja, {to je potvr|eno i u pret-hodnim poglavljima. Tako primjerice meronimdlannije u primjeru ravan kaodlanzamjenjiv svojim holonimom ruka.

30 Op}a ~vrstina strukture ne zna~i da su u svim frazemima sve sastavnice nezamjenjive. Moèdo}i do zamjene jedne sastavnice drugom, ali da pri tome zna~enje ostane jednako. Takvise frazemi smatraju frazemskim ina~icama (Usp. Menac, 2007: 1213).


25/29


81

9.1. Prvu podskupinu ~ine frazemi u kojima alternira holonim rukai nje-gov meronim{aka:

pasti (dopasti) u ruke komu pasti (dopasti) u {ake komu;

biti (nalaziti se) u ~ijimrukama biti (nalaziti se) u ~ijim{akama;do}i u (na) ruke komu do}i u (na) {ake komu;dràti (imati) u rukama (ruci) koga, {to dràti (imati) u {akama ({aci)

koga, {to;ostati/ostajati praznih ruku ostati/ostajati praznih {aka;vratiti se praznih ruku vratiti se praznih {aka;

pljunuti u ruke pljunuti u {ake;propustiti/propu{tati kroz ruke koga propustiti/propu{tati kroz {ake koga.

Odnos sinonimi~nosti u tim primjerima, odnosno zamjenjivost holonimameronimom mogu}a je jer se pod leksemom ruke moè, uz ostalo, razumijevatii zna~enje {aka.

9.2. Holonim rukai njegov meronimdlanalterniraju u primjerima:pljunuti u ruke pljunuti u dlanove;svrbe ruke koga svrbe dlanovi koga;nositi na rukama koga nositi na dlanu koga.

Moè se uo~iti da se zna~enje prionuti poslu tako moè ostvariti trimaina~icama pljunuti u ruke, pljunuti u {ake, pljunuti u dlanu kojima alterni-raju ruka koja je holonim i {aci i dlanu, a {aka je pak holonim dlanu.

9.3. U posljednjoj podskupini rije~ je o frazemskim ina~icama u kojima al-ternira rukaiprsti(ili) nokat. Pri tome je ruka holonim i prstu i noktu, a prstholonim noktu. Rije~ je o primjerima:

imati {iroke ruke imati {iroke prste;imati duge ruke imati duge prste imati duge nokte;biti ~istih ruku biti ~istih prstiju;imati ~iste ruke imati ~iste prste.

Va`no je istaknuti da u talijanskome jeziku u analiziranim primjerima nije

potvr|ena alternacija navedenih holonima i meronima osim u jednome primje-ru avere le mani lunghe, avere le unghie lunghe u kojem alterniraju ruke inokti kao u hrvatskome frazemu imati duge ruke, imati duge nokte.

Zaklju~ak

Provedena kontrastivna analiza hrvatskih i talijanskih frazema kojima jesastavnica rukai/ili jedan od njezinih meronima ({aka, dlan, prst, nokat, lakat,rame) pokazala je veliku strukturnu i semanti~ku podudarnost, ali i razlike

izme|u frazema tih dvaju jezika. Kao {to je ve} u uvodu nagla{eno, rukaimaizrazito antropomorfnu ulogu i simboliku u jeziku, {to se ogleda i u velikombroju mogu}ih leksi~kih zna~enja. Provedena analiza dokazala je da se osnovnoprototipno i prenesena (rubna) zna~enja rukei njezinih dijelova ostvaruju u


26/29


82

velikom broju frazema, odnosno da su utjecala na formiranje pozadinske slikei frazeolo{koga zna~enja. Pri tome je zabiljeèna velika podudarnost leksi~kihzna~enja u oba jezika, kao i frazema u kojima se ostvaruju, {to je naravno

posljedica toga da je uloga ruke, kao i ostalih dijelova tijela, svojevrsna uni-verzalija. Stoga bi se te podudarnosti mogle o~ekivati i u drugim europskimjezicima. Me|utim, potvr|ene su i strukturne i semanti~ke razlike hrvatskihi talijanskih frazema, {to je, kao i uvijek kada je rije~ o frazeologiji, posljedicanacionalne i kulturalne posebnosti. Osobito se to odnosi na frazeme gestovnogapodrijetla jer ne zna~e sve geste u svim kulturama isto, a neke se i ne koriste.Tako|er se moè potvrditi teza da ve}ina frazema kojima je sastavnica rukai/ili njezini meronimi ne predstavljamrtve metaforejer ih govornici razumijuzahvaljuju}i aktualnim predod`benim shemama i konceptualnim domenama.

Moè se uo~iti da se somatizam rukajavlja u velikom broju frazema obaju

jezika, za razliku od svojih meronima koji se javljaju u mnogo manjem broju.Pri tome se vrlo ~esto pod rukomrazumijeva{akau frazemima obaju jezika, au talijanskom jeziku ostvaruje se sinonimno zna~enje leksemamanoi braccio.

Jedan od ciljeva ovoga istraìvanja bilo je utvrditi odnose holonimije i me-ronimije, odnosno (ne)mogu}nosti zamjene holonima i meronima u frazemima.Provedena analiza pokazala je velike mogu}nosti zamjene holonima meroni-mom koji tada ostvaruju sinonimski odnos, npr. holonima rukameronimom

{akailidlaniliprsti. Razlog tomu je {iroki opseg zna~enja leksema rukazarazliku od njegovih meronima. Stoga nije potvr|ena zamjena nekoga od mero-nima holonimom ruka. Zbog te mogu}nosti zamjene rukenjezinim dijelom, u

hrvatskim je frazemima potvr|ena pojava brojnih leksi~kih ina~ica pa se istozna~enje moè ostvariti ~ak dvama ili trima ina~icama istoga frazema, npr.imati duge ruke imati duge prste imati duge nokte. Analiza navedenih tali-

janskih frazema to nije potvrdila.Ovim su se prilogom nastojale otvoriti i neke druge mogu}nosti analize ne

samo somatskih frazema nego i ostalih frazemskih slojeva. U analizu frazematreba uklju~iti prototipno zna~enje i prenesena (rubna) zna~enja frazemskihsastavnica jer oni uvelike motiviraju frazemsku pozadinsku sliku i frazeolo{kozna~enje. Nadalje, u hrvatskim frazeolo{kim istraìvanjima o odnosu holonimi-

je i meronimije nije dosad pisano. Stoga ovaj prilog moè biti poticajan za dalj-

nja istraìvanja. Uzimanje u obzir holonimije i meronimije me|u frazemskimsastavnicama moè redefinirati dosada{nje gledanje na frazemsku sinonimiju ina varijantnost frazema.


27/29


83

Literatura

Cruse, D. A,LexicalSemantics, Cambridge University Press, London, 1997.êrmk, Franti{ek, Somatic Idioms Revisited, u:EUROPHRAS 95, Europische Phraseologie

im Vergleich: Gemeinsames Erbe und kulturelle Vielfalt, Bochum, 1998, str. 109119.De Boinod, Adam Jacot, The meaning of Tingo and other extraordinary words from around the

world, Penguin Press, 2006.Dobrovolskij, Dmitrij, On cultural component in the semantic structure of idioms, u:EUROP-

HRAS 97, Phraseology and Paremiology, Bratislava, 1998, str. 5562.Filipec, Josef ermk, Franti{ek, Frazeologie e idiomatiky, u: êsk lexikologie, ACADEMIA,

Prag, 1985, str. 166252.Fink, @eljka,Adjektivni frazeologizmi u ruskom i hrvatskom jeziku(doktorska disertacija u ruko-

pisu), Filozofski fakultet, Zagreb, 1994.FinkArsovski, @eljka,Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF press, Zagreb, 2002.Gibbs, Raymond W. i dr., Idiomaticity and Human Cognition, u:Idioms: Structural and Psyc-

hological Perspectives (ur. Everaert, M. i dr.), Lawrence Erlbaum Associates, New Jersey,1995, str. 97117.

Gibbs, Raymond W. i dr., Metaphor in Idiom Comprehension, Journal of Memory and Langu-age, 37, 1997, str. 141154.

Hrnjak, Anita, Geste i mimika kao izvor frazeologije (na primjeru hrvatske frazeologije), Filo-logija, 44, Zagreb, 2005, str. 2950.

Jernej, Josip, Fraseologia in chiave contrastiva, Studia romanica et anglica zagrabiensia 12, sv.XXIII, Zagreb, 1978, str. 1317.

Jerolimov, Ivana,Frazeolo{ki izrazi leksi~kog polja glave u talijanskom jeziku i njihovi ekvivalentiu hrvatskom(magistarski rad u rukopisu), Filozofski fakultet, Zagreb, 2000.

Jerolimov, Ivana, Analiza frazema sa somatizmom bocca u talijanskohrvatskom dvojezi~nomrje~niku, Filologija, 3637, Zagreb, 2001a, str. 247261.

Jerolimov, Ivana, Frazemi sa somatskom sastavnicom na primjeru talijanskohrvatske frazeolo-gije, Suvremena lingvistika, 5152, Zagreb, 2001 b, str. 87100.

Keysar, Boaz Bly, Bridget Martin, Swimming against the current: Do idioms reflect conceptualstructure?, Journal of pragmatics, 31, 1999, str. 15591578.

Kova~evi}, Barbara,Hrvatska somatska frazeologija (doktorska disertacija u rukopisu), Filozofskifakultet, Zagreb, 2006.

Kvecses, Zoltn Szab, Pter, Idioms: A View from Cognitive Semantics, Applied Linguistics17 (3), 1997, str. 326355.

Ladan, Tomislav,Etymologicon Tuma~ raznovrsnih pojmova, Masmedia, Zagreb, 2006.Lakoff, George Johnson, Mark,Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chi-

cago, London, 1980.Lakoff, George Turner, Mark,More than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor,The

University of Chicago Press, Chicago, 1989.Mel~uk, Igor, Phrasemes in Language and Phraseology in Linguistics, u:Idioms: Structural

and Psychological Perspectives (ur. Everaert, M. i dr.), Lawrence Erlbaum Associates, NewJersey, 1995, str. 167233.

Menac, Antica,Hrvatska frazeologija, Knjigra, Zagreb, 2007.Omazi}, Marija Fer~ec, Ivanka, Metafora i metonimija dio konceptualne motivacije u procesu

razumijevanja frazema, u:Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenojlingvistici(ur. Stolac, D.; Ivaneti}, N.; Pritchard, B.), Hrvatsko dru{tvo za primijenjenulingvistiku, Zagreb Rijeka, 2001, str. 533543.

Opa{i}, Maja Spicijari}, Nina, Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boja u hrvat-skome, talijanskome i njema~kome jeziku, Fluminensia, god. 22, br. 1, 2010, str. 121136.

Raffaelli, Ida,Zna~enje kroz vrijeme: Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput, Zagreb, 2009.Samardìja, Marko,Leksikologija s povije{}u hrvatskoga jezika, [kolska knjiga, Zagreb, 1995.


28/29


84

[ari}, Ljiljana, Antonimija i frazeologija u:Jezi~na norma i varijeteti(ur. L. Badurina, B.Pritchard, D. Stolac), Hrvatsko dru{tvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb Rijeka, 1998,str. 545550.

Teliya, Veronika i dr., Phraseology as a language of Culture: Its Role in the Representation of a

Collective Mentality, u: Phraseology. Theory, Analysis and Applications (ur. Cowie, AnthonyP.), Oxford University Press, Oxford, 2000, str. 5575.Turk, Marija, Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, god. 6, br. 12, 1994, str. 3747.Turk, Marija Opa{i}, Maja, Supostavna ra{~lamba frazema,Fluminensia, god. 20, br. 1, 2008,

str. 1931.Vajs, Nada @icFuchs, Milena, Definicija i frazem u jednojezi~nom rje~niku, Filologija, 3031,

Zagreb, 1998, str. 363368.Vajs, Nada, Metonimija i sinegdoha, Filologija 35, Zagreb, 2000, str. 129139.Velika biblijska konkordancija, sv. 1. i 2., Kr{}anska sada{njost, Zagreb, 1991.@icFuchs, Milena,Znanje o jeziku i znanje o svijetu, SOL, Zagreb, 1991.@icFuchs, Milena, Konvencionalne i pjesni~ke metafore, Filologija, 2021, Zagreb, 19921993,

str. 585593.@icFuchs, Milena, Semanti~ke i leksikografske definicije, Filologija, 2223, Zagreb, 1994, str.

275279.

Rje~nici:

Ani}, Vladimir, Veliki rje~nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2006.Chevalier, Jean Gheerbrant, Jean,Rje~nik simbola, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.Deanovi}, Mirko Jernej, Josip, Talijanskohrvatski rje~nik, [kolska knjiga, Zagreb, 2002.Deanovi}, Mirko Jernej, Josip,Hrvatskotalijanski rje~nik, [kolska knjiga, Zagreb, 1994.Dizionari/Modi di dire (http://dizionari.corriere.it/dizionariomodididire/M/mano.shtml)Lapucci, Carlo,Il dizionario dei modi di dire della lingua italiana, Garzanti, Firenze,

Documents

Holonim Ruka i Njegovi Meronimi u HR i IT