Healthy hoice Healthy Ageing - accs.asn.au · PDF fileznači pripaziti na mozak, tijelo i srce. Za sve to je važno da; ... joga i pilates

Healthy Choice Healthy Ageing

2 Healthy Choice Healthy Ageing

Australian Croatian Community Services (ACCS ) is the peak community welfare organization providing a range of services across metropolitan Melbourne and regional areas. It is dedicated to improving the welfare of the communities from Croatia and Bosnia and Herzegovina and the general community we live in.

Footscray Office 4-8 Parker Street

Dandenong Office 128-130 Walker St

Healthy Choice Healthy Ageing 3

AGED CARE SERVICE IMPROVEMENT AND HEALTHY AGEING GRANTS

‘Program potpore usluga staračke skrbi i zdravog starenja’

Zdravlje je svakako jedna od tema u središtu zanimanja i velik broj ljudi traži informacije i savjete koji će im pomoći da kvalitetno brinu o svom zdravlju. Program ACSIHAG jedan je od izvora INFORMACIJA nemoćnim starijim osobama, mlađim osobama s invaliditetom i njihovim njegovateljima. U Viktoriji ovaj program pomaže preko 290,000 ljudi. U cilju ispunjavanja zadataka u programskom planu ACSIHAG, sakupljene su osnovne informacije o bolestima s kojima se najčešće stariji ljudi susreću, te kontakti gdje se mogu obratiti za više informacija. Ova knjižica služi samo kao vodič, ukoliko trebate više informacija nazovite službe navedene pod svakim podnaslovom. Vjerujemo kako će vas ove stranice obogatiti u vašem znanju i voditi vas u pronalaženju adekvatnih informacija.

Silvana Project and Community Liaison Officer

Healthy Choice - Healthy Life Booklet is supported by funding from the Australian Government under Aged Care Service Improvement Fund Grant.


Zdrav mozak je važan u bilo kojoj dobi, bez obzira jeste li mladi ili stari. Znanstvena istraživanja pokazuju da zdrav život kojim se održava zdrav mozak, osobito u srednjim godinama (poglavito u dobi od 40 do 65 godina), može smanjiti rizik od razvoja demencije kasnije u životu. Živjeti načinom života koji je zdrav za mozak, znači pripaziti na mozak, tijelo i srce. Za sve to je važno da; ■ Pronalazite izazove za mozak i budite društveno aktivni. ■ Jedete zdravo i redovito se bavite tjelesnim aktivnošću. Vaš mozak treba niz

hranjivih tvari, tekućine i energiju za ispravno funkcioniranje.

VODITI BRIGU O SVOM SRCU JE VAŽNO

Ono što je dobro za srce je također dobro i za mozak. Istraživanja pokazuju da dijabetes, visoki kolesterol ili visoki krvni tlak, koji se učinkovito ne liječe, mogu oštetiti krvne žile u mozgu i utječu na funkciju mozga i sposobnost razmišljanja.

Razgovarajte sa svojim zdravstvenim stručnjakom o tome kako izgubiti prekomjernu težinu. Redovito kontrolirajte krvni tlak.

Ono što je dobro za srce je također dobro i za mozak - razgovarajte sa svojim liječnikom o redovitom kontroliranju krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i težine.

Važno je redovito ići na zdravstvene preglede i slijediti savjete svog liječnika

Amelia Suckling - Alzheimer’s Australia na informativnom predavanju u Endeavour Hills-u na fotografiji sa

tumačem Ivankom Jurić.


Za više informacija o zdravom načina života za mozak posjetite

Alzheimer’s Australia web strancu www.yourbrainmatters.org.au

ili nazovite National Dementia Helpline na 1800 100 500

Za jezičnu pomoć nazovite Službu tumača preko telefona

(Telephone Interpreter Service) na 131 450

ili zdravstvenog djelatnika. Održavajte krvni tlak, kolesterol, šećer u krvi i tjelesnu težinu na razini koja je zdrava za vas i slijedite savjete svojih zdravstvenih stručnjaka.

Dokazi pokazuju da pušenje povećava rizik od demencije. Za zdrav mozak, pušenje treba izbjegavati.

Ako imate 45 i više godina, redovito biste trebali ići na preglede za provjeru rizika od srčanog i moždanog udara.

Izbjegavajte pušenje - razgovarajte sa svojim zdravstvenim stručnjakom ili nazovite Quitline na 13 78 48 za pomoć u tome kako prestati pušiti.

Ovo izdanje pruža samo općeniti sažetak o navedenoj temi. Za svoj konkretni slučaj treba potražiti stručni savjet.

Informativno predavanje sa

Jordan King organizacije RDNS


Lokalni Ured za artritis pruža informacije,

obrazovanje i potporu oboljelima od artritisa.

Telefonska služba za pomoć (Helpline)

1800 011 041

www.arthritisaustralia.com.au

Artritis je naziv za čitavu skupinu oboljenja zglobova. Ta oboljenja oštećuju

zglobove, što obično uzrokuje bol i ukočenost. Artritis može zahvatiti mnoge

različite dijelove zglobova i skoro svaki zglob u organizmu.

Svatko može dobiti artritis, uključujući djecu i mlade. U Australiji, gotovo jedna od

pet osoba ima artritis. Mnogi smatraju da je artritis normalan dio procesa starenja.

Međutim, to nije točno. U stvari, dvije od svake tri osobe koje su oboljele od

artritisa imaju između 15 i 60 godina starosti.

Od artritisa mogu oboljeti osobe bilo kojeg porijekla, bilo koje starosne skupine i

životnog stila.

Artritis različito utječe na različite osobe, ali su najčešći simptomi sljedeći: ■ bol ■ ukočeni zglobovi (smanjena

pokretljivost) ■ oticanje zglobova ■ crvenilo i toplota zglobova ■ uopćeni simptomi, kao što

su umor, gubitak težine ili se ne osjećate dobro.

Postoji preko 100 vrsta

artritisa. Svaka vrsta artritisa

različito utječe na vas i na

vaše zglobove. Neke vrste

artritisa mogu zahvatiti i

druge dijelove tijela, kao što

su oči, koža i pluća.

Ministar za zdravstvo, Hon. David Davis demonstrira hodanje

uz pomoć štapova (Nordic Pole Walking)


Planirane Grupne Aktivnosti - Tai Chi Dandenong Council

Istraživanja su ustvrdila da je redovito vježbanje jedan od najučinkovitijih tretmana

za artritis.

Isto toliko važno, fizička aktivnost će povoljno utjecati na vaše opće zdravlje. Fizička

aktivnost će poboljšati rad srca i pluća, jačinu kostiju, smanjiti tjelesnu težinu i rizik

od oboljenja kao što je dijabetes.

Fizička aktivnost je blagotvorna i za dobar san, razinu energije i mentalno stanje.

Prije nego što počnete vježbati, važno je pitati liječnika i tim zdravstvenih djelatnika

koji će vam pomoći sastaviti odgovarajući program i odabrati najbolje aktivnosti za

vas.

Uglavnom, najbolje vrste aktivnosti su one koje ne opterećuju zglobove,

tj. aktivnosti koje ne stavljaju veliki teret ili pritisak na zglobove.

Primjeri aktivnosti koje su niskog opterećenja uključuju:

■ hodanje

■ vježbe u vodi, kao što je hidroterapija (s fizioterapeutom), plivanje ili sati vježbi

u vodi, Vježbama u vodi)

■ trening za stjecanje snage

■ tai chi

■ joga i pilates

■ vožnja bicikla

■ ples.

Svi odrasli u Australiji trebaju pokušati

baviti se fizičkim aktivnostima po 30

minuta skoro svaki dan u tjednu. Možete

se baviti aktivnostima 30 minuta

odjednom ili kombinirati nekoliko kraćih

perioda vježbanja. ARTHRITIS

INFORMATION SHEET

1800 011


Srčana bolest je jedan od glavnih uzroka srčanog udara koji pogađa jednako

i muškarce i žene. Ne postoji jedan jedini uzrok srčane bolesti. Međutim,

postoje poznati faktori rizika koji povećavaju opasnost od razvoja srčane

bolesti.

Faktor rizika se može opisati kao način na koji živimo i/ili nasljedni i

zdravstveni uvjeti. Neki faktori rizika se ne mogu promijeniti kao što su

starenje, spol i učestalost srčane bolesti u obitelji.

No postoje mnogi faktori rizika koji se mogu promijeniti. Odabirom zdravog

načina života i spoznajom rizika, možete smanjiti vjerojatnost nastanka

srčane bolesti i spriječiti srčani udar.

Prestanak pušenja

Pušenje je loše za srce. Ako ste pušač, trebali biste prestati pušiti. Nazovite

Quitline (13 7848) i zamolite za razgovor putem tumača. Možete također

ostaviti poruku i zamoliti da vas nazove netko i razgovara s vama na jeziku

koji želite. Lakše će biti ako kažete koji dan i u koje vrijeme vas je najbolje

nazvati.

Vođenje brigueo krvnom tlaku

Za održavanje zdravog krvnog tlaka, jako je važno smanjiti prekomjernu

tjelesnu težinu zdravom prehranom, tjelesnom aktivnošću i smanjenjem

količine soli u hrani.

Ako imate visoki tlak, redovito uzimajte lijekove i idite liječniku da vam

kontrolira tlak.


Paziti na kolesterol

Vodite brigu o kolesterolu zdravijom

prehranom koja uključuje raznovrsno voće

i povrće i namirnice koje sadrže manje

masnoća životinjskog podrijetla (na pr.

skinite kožu s piletine). Trebate otići

liječniku i provjeriti kolesterol, pa ako

imate visoki kolesterol, redovito uzimajte

lijek.

Biti tjelesno aktivan

Bavite se umjerenom tjelovježbom najmanje pola sata dnevno.

Tih pola sata se može prikupiti tijekom dana. Tjelovježba može biti brzi hod,

kuglanje, ples, usisavanje, plivanje ili rad u vrtu.

Kontaktirajte mjesnu općinu, crkvu ili džamiju ili grupu starijih građana i

saznajte imaju li neke aktivnosti u koje se možete uključiti. Redovito

sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima ima niz prednosti, kao što je lakše

održavanje zdrave tjelesne težine, a istovremeno je i izvrstan način za

upoznati ljude i sudjelovati u zajednici.

Jesti zdravu hranu

Jedite i uživajte u raznovrsnoj hrani, koja uključuje voće, povrće, cjelovite

žitarice, meso bez masnoće, orašaste plodove, sjemenke, leguminoze, ribu i

mliječne proizvode bez masnoće ili s malo masnoće. Pijte puno vode.

Smanjite sol ili nemojte dodavati sol u hranu.

RDNS informativno predavanje u hrvatskom clubu Rye

Za više informacija molimo nazovite Heart Foundation Health Information Service na

1300 36 27 87 ili posjetite www.heartfoundation.org.au.

Službu za prevođenje i tumačenje: 131 450.


Mirjana Jerbic prezentacija o spriječavanju diabetesa Endeavour Hills

Svakodnevno čujemo o ljudima u našoj zajednici koji obolijevaju od

kroničnih bolesti kao što su neke vrste raka, srčanih bolesti, artritisa, te

dijabetesa tipa 2.

Zdrava prehrana i aktivnost, osim što su dobri za zdravlje, Vam mogu

smanjiti taj rizik. A što prije počnete, to ćete se bolje osjećati. Mjerenje

struka je jednostavan način za provjeru stupnja rizika.

Smatra se da kronične bolesti – kao neke vrste raka, srčanih bolesti i

dijabetes tipa 2 – predstavljaju gotovo 80 posto ukupnih bolesti i povreda u

Australiji.

Razgovarajte sa svojim mjesnim ili obiteljskim liječnikom.

Posjetite australia.gov.au/MeasureUp

Posjetite svoj mjesni zdravstveni centar u zajednici.

U našem društvu, sve više ljudi

postaje predebelo.

Bez obzira koliko ste stari, kolika Vam

je težina ili tip tijela, ako Vam struk

postaje sve širi, time se povećava

rizik od neke kronične bolesti.


Fizičko zdravlje Vam doprinosi boljem mentalnom stanju i ima znatan utjecaj

na to kako izgledate i kako se osjećate Posljedice lošeg stila života možete

smanjiti i spriječiti ili odgoditi pojavu kroničnih bolesti poput dijabetesa, ako

poboljšate prehranu za sebe i svoju obitelj i povećate fizičke aktivnost.Ako

imate jednu kroničnu bolest, povećava se vjerojatnost da obolite i od neke

druge bolesti Razlike u stilu života između Vaše zemlje podrijetla i Australije,

kao na primjer veća pristupačnost brzoj hrani, alkoholu i sjedlilačkom načinu

života, može imati negativne posljedice. Ako se neka bolest ne liječi dobro,

to je opasno i može izazvati daljnje komplikacije.

Bundoora - Planirane grupne aktivnosti

Informativno predavanje o diabetes-u.

http://www.diabetesvic.org.au/images/stories/Images/2012/Multilingual_A3Poster_FA_high_res.jpg


Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u

Australiji i drugi uzrok smrtnosti!

■ 20% ljudi koji dozivljavaju mozdani

udar imaju ispod 55 godina

■ Moždani udar ubija više žena nego

rak dojke

■ Moždani udar ubija više muskaraca

nego rak prostate

Moždani udar je uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, koja dovodi do

nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima,

uzrokujući oštećenje i odumiranje živčanih stanica.

Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući

protok krvi kroz nju.

Informativno predavanje - Mirjana Mihoc


MOŽDANI UDAR SE MOŽE SPRIJEČITI AKO STE:

Tjelesno aktivni Najmanje pola sata dnevno. Tih pola sata se može prikupiti tijekom dana. Tjelovježba možebiti brzi hod, kuglanje, ples, usisavanje, plivanje ili rad u vrtu. Vodite brigu o krvnom tlaku Jako je važno smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu zdravom prehranom,i smanjenjem količine soli u hrani. Ako imate visoki tlak, redovito uzimajte lijekove i idite liječniku da vam kontrolira tlak. Pazite na kolesterol Vodite brigu o kolesterolu zdravijom prehranom koja uključuje raznovrsno voće i povrće i namirnice koje sadrže manje masnoća životinjskog podrijetla (na pr. skinite kožu s piletine). Trebate otići liječniku i provjeriti kolesterol, pa ako imate visoki kolesterol, redovito uzimajte lijek.

Držite dijabetes pod kontrolom Napravite plan sa svojim liječnikom kako ćete održavati dijabetes pod kontrolom uz pomoć zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i lijekova. Redovito uzimajte lijekove i idite liječniku kako biste bili sigurni.

Zamislite…Zamislite…

■ da se probudite jednog jutra skroz paralizirani na jednoj strani tijela…

■ da svojom savršenom stanju možete razumjeti riječi, ali ne možete govoriti ni pisati…

■ da trebate ponovo učiti kako izvesti i najjednostavnije aktivnosti svakodnevnog života – jesti, hodati, kupati se

■ da vaš život i život vasih obitelji u potpunosti se mijenja? To su samo neke posljedice Moždanog udara.


Inkontinencija je neželjeno i nehotično curenje urina ili fekalija.

Inkontinencija pogađa ljude svih kulturnih naslijeđa, ali to nije

normalno stanje. Dobra je vijest da se inkontinencija može liječiti, a u

mnogim slučajevima i izliječiti. Na ovoj ćete stranici pronaći

informacije prevedene na hrvatski jezik koje će vam pomoći da

naučite više o zdravim navikama mjehura i crijeva. Informacijski

listovi su prevedeni na hrvatski jezik.

AKO IMATE PROBLEMA S KONTROLOM MOKRAĆNOG

MJEHURA, POTRAŽITE POMOĆ. NE MORATE TO TRPJETI.

Niste sami. Više od 3.8 milijuna Australaca ima problema s kontrolom

nad mokraćnim mjehurom.

Problemi s kontrolom nad mokraćnim mjehurom pogađaju žene i

muškarce svih životnih dobi.

Ako ništa ne učinite, problem neće prestati.

Problem kontrole mokraćnog mjehura se može ublažiti, liječiti pa čak

i izliječiti.

Pomoć postoji. Možete ponovno steći kontrolu.

"Inkontinencija može biti neugodan problem, a svaka četvrta osoba u Australiji se suočava s njime. Niste sami. Pomoć je dostupna. Porazgovarajte sa svojim liječnikom ili nazovite Nacionalnu liniju za pomoć u inkontinenciji (National Continence Helpline) na 1800 33 00 66."


IMATE LI VI PROBLEM S KONTROLOM MOKRAĆNOG

MJEHURA?

Popusti li vam mjehur ili se pomokrite kada se zakašljete, nasmijete ili

kihnete?

Popusti li vam mjehur ili se pomokrite kada podignete nešto teško?

Popusti li vam mjehur ili se pomokrite kada se bavite sportom?

Morate li se požuriti na zahod?

Dogodi li vam se koji put da ne stignete na zahod na vrijeme?

Jeste li često uznemireni zato što se bojite da ćete izgubiti kontrolu

nad mokraćnim mjehurom?

Budite li se više od dva puta noću zato što morate ići na zahod?

Planirate li svoj dan tako da uvijek budete u blizini zahoda?

Imate li ponekad osjećaj da vam mokraćni mjehur nije potpuno

ispražnjen?

Popusti li vam mjehur ili se pomokrite kada ustanete iz sjedećeg ili iz

ležećeg položaja?

National Continence Helpline 1800 330 066 | www.bladderbowel.gov.au

Informativno predavanje

za inkontinenciju

Endevour Hills


Informativno predavanje - Nutrition

Rak debelog crijeva je poznat i pod imenom kolorektalni karcinom. To je

drugi po redu uzročnik smrti od raka u Australiji. Dobije ga više od 3,600

muškaraca i žena u Victoriji svake godine, a više od 1,350 umre od

njega.

Preporučujemo muškarcima i ženama u dobi od 50 godina i više da svake

dvije godine obave skrining. Skrining je važan jer vi možda nećete vidjeti

niti osjetiti simptome raka debelog crijeva.

Što podrazumijeva skrining debelog crijeva?

Skrining za otkrivanje raka debelog crijeva je jednostavan test koji se obavi kod kuće. To se zove test na okultno krvarenje u stolici (faecal occult blood test /FOBT/). Njime se ispituje ima li krvi u stolici koja bi mogla biti znak raka debelog crijeva. Vi možda sami ne možete vidjeti tu krv.

Test uključuje:

■ uzimanje malih uzoraka iz dvije odvojene stolice korištenjem štapića ili četkica u test kompletu

■ zatvaranje uzoraka u hermetički zatvorenu posudu

■ slanje poštom tih uzoraka u laboratorij na ispitivanje.

U paketu ćete naći upute i potrebnu opremu.

Što znači ‘pozitivan’ nalaz? To znači da je krv nađena u jednom ili oba uzorka. No to još ne znači da imate rak.

Više od 90% slučajeva raka debelog crijeva

može se izliječiti ako se rano otkrije


Za više informacija o raku na svom jeziku ili za ovaj informativni list na drugim jezicima, posjetite www.cancervic.org.au/multilingual.

Kome prijeti rizik od raka debelog crijeva? Rak debelog crijeva je druga po učestalostivrsta raka kod ljudi u dobi od 50 i više godina. Nekim ljudima prijeti veći rizik zbog: ■ česte pojave raka debelog crijeva u obitelji ■ ulceroznog kolitisa ili Crohnove bolesti.

Ako kod vas postoji veći rizik, porazgovarajte o tome sa svojim liječnikom.

Kako mogu smanjiti rizik? Rizik od raka debelog crijeva možete smanjiti zdravim načinom života. Preporučujemo: ■ uraditi FOBT test svake dvije godine nakon 50-te godina života ■ održavati zdravu tjelesnu težinu ■ jesti zdravu hranu, uz dosta voća i povrća ■ gotovo svakodnevno se baviti 30 minuta energičnom ili sat vremena

umjerenom tjelovježbom ■ ograničiti alkohol na najviše dva standardna pića dnevno ili ga potpuno

izbjegavati ■ ne pušiti.

Multilingual Cancer Information Line (Višejezična linija za informacije o raku) Ako želite porazgovarati u povjerenju s medicinskom sestrom za rak na jeziku koji vama odgovara, uz pomoć tumača, učinite slijedeće korake:

1 Nazovite Translating and Interpreting Service (Službu za prevođenje i tumačenje) na 13 14 50, od ponedjeljka do petka, od 9.00 do 17.00 h.

2 Recite koji jezik trebate. 3 Pričekajte tumača na liniji (može potrajati do 3 minute). 4 Zamolite tumača da nazove Cancer Council Helpline (Telefonsku liniju za

pomoć Vijeća za rak Victorije) na 13 11 20. 5 Bit ćete spojeni s tumačem i 6 medicinskom sestrom za rak.

http://www.cancervic.org.au/multilingual


Parkinsonova bolest je stanje koje utječe štetno na pokrete. Osobe sa Parkinsonom

imaju tegobe u kontroliranju tjelesnih mišića zbog prekida poruka koje se šalju iz

mozga.

Uzroci nam nisu poznati, ali je u mozgu osoba koje imaju Parkinson utvrđen nizak

nivo kemijske tvari nazvane dopamin.

Dopamin pomaže mozgu u kontroliranju mišića i ravnomjernom i lakom pokretanju

tijela.

Vemenom se kod osoba koje imaju Parkinson nivo dopamina smanjuje, što otežava

kretanje.

Parkinson nastupa sporo i mogu proteći godine prije nego simptomi počnu stvarati

značajne tegobe u svakodnevnom životu. Kada se to dogodi, većina ovih simptoma

može se kontrolirati uz tretman i potporu.

Osobe koje imaju Parkinson mogu nastaviti uživati dug i

produktivan život.

Parkinsonova bolest utječe na svaku osobu različito, a simptomi se

razlikuju od dana do dana.

Glavni simptomi su:

■ trešenje i drhtanje ■ ukočeni ili zategnuti mišići ■ spore kretnje ili tegobe pri započinjanju ili zaustavljanju poketa ■ tegobe u održavanju ravnoteže ili pri uspravnom stajanju.

Parkinsonova bolest može stvoriti tegobe u obavljanju dnevnih

aktivnosti, kao što su hodanje, ustajanje iz stolice ili okretanje u krevetu.

Također može utjecati na male pokrete, kao što su pisanje, tipkanje,

brijanje ili kopčanje odjeće.


U ostale česte tegobe spadaju: zamor, depresija, konstipacija (zatvor), tegobe pri govorenju i gutanju i istovrijemenom

Naše stručno osposobljeno zdravstveno osoblje može pružiti pomoć i

informacije, telefonom i osobno.

Pomažemo osobama koje imaju Parkinson, njihovim obiteljima, prijateljima i

starateljima.

Imamo informacije i informativne pamflete na različitim jezicima i o raznim

temama.

Održavamo redovite informativne sastanke za osobe koje žele više saznati i

naučiti.

Možemo vas povezati sa drugim osobama koje žive sa Parkinsonom u vašoj

zajednici..

Možemo vas obavijestiti kome da se obratite za pomoć u vašoj blizini.

Kontaktirajte Parkinson’s Australia za informacije i pomoć na:

1800 644 189 www.parkinsons.org.au

Ako vam je potreban tumač za razgovor telefonom, nazovite 131 450 i zamolite tumača da vas poveže sa službom Parkinson’s Australia u vašoj državi ili teritoriji. Ovo je besplatna usluga.

TLC Noble Park

Starački Dom turneja

http://www.parkinsons.org.au/


Otprilike svaki peti Australac doživjet će neku duševnu bolest, a većina

nas će doživjeti neki problem duševnog zdravlja u nekom razdoblju svog

života.

Duševna bolest je opći naziv kojim se označava skupina oboljenja isto tako

kao što termin srčana bolest označava skupinu oboljenja i poremećaja koji

pogađaju srce.

Duševna bolest je zdravstveni problem koji u velikoj mjeri utječe na to

kako se osoba osjeća, razmišlja, ponaša i ophodi prema drugim ljudima.

Dijagnoza se vrši po standardnim kriterijima. Termin duševni poremećaj

također se koristi kada se govori o tim zdravstvenim problemima.

Problem duševnog zdravlja također utječe na to kako neka osoba

razmišlja, kako se osjeća i ponaša, ali u manjoj mjeri nego što je to slučaj s

duševnom bolesti. Problemi duševnog zdravlja su učestaliji i tu spada i

pogoršanje duševnog zdravlja koje može nastati privremeno kao reakcija

na stresne situacije u životu.

Problemi duševnog zdravlja manjeg su intenziteta nego duševne bolesti,

ali se mogu razviti u duševnu bolest ako se s njima ne postupi učinkovito.

Duševne bolesti uzrokuju veliku patnju osobama koje obole od njih, kao i

njihovim obiteljima i prijateljima.

Štoviše, izgleda da ovi problemi postaju učestaliji. Depresija će, kako tvrdi

Svjetska zdravstvena organizacija, do 2020. godine biti jedan od najvećih

zdravstvenih problema u svijetu.

Vrste duševnih bolesti

Duševnih bolesti ima raznih vrsta i različitih stupnjeva jačine. Neke od

glavnih oblika su depresija, anksioznost, shizofrenija, bipolarni poremećaj

raspoloženja, poremećaji ličnosti i poremećaji jedenja.


Gdje se obratiti za pomoć

■ Svom liječniku opće prakse.

■ U svom društvenom zdravstvenom centru.

■ U svom društvenom centru za duševno zdravlje.

Za informacije o uslugama vidite Društvenu pomoć i socijalne usluge kao i brojeve 24-satne hitne službe u svom lokalnom telefonskom imeniku. Ako vam je potreban tumač pozovite (TIS) na 13 14 50.

Za hitnu savjetodavnu pomoć nazovite Lifeline na 13 11 14.

Lifeline služba vam također može dati kontakte, daljnje informacije i pomoć.

Više informacija možete naći na: www.mifa.org.au www.mmha.org.au www.auseinet.com www.healthinsite.gov.au www.ranzcp.org www.sane.org

Najčešče DUŠEVNE BOLESTI su anksiozni i depresivni poremećaji.

Premda svatko povremeno doživi snažne osjećaje napetosti, straha ili

tuge, to preraste u duševnu bolest kada takvi osjećaji postanu tako silni i

uznemiravajući da je oboljelim osobama vrlo teško obavljati

svakodnevne aktivnosti kao što su posao, uživanje u slobodnom

vremenu i održavanje veza s drugima.

Informativno predavanje na

temu Depresija - COTA

http://www.mifa.org.au/



http://www.auseinet.com/

http://www.healthinsite.gov.au/

http://www.ranzcp.org/

http://www.sane.org/


Lijekovi za prestanak pušenja mogu smanjiti simptome

nakon prestanka pušenja i žudnju za cigaretom i

dokazano je da se time povećava šansa da prestanak

pušenja bude uspješan.

Ti lijekovi uključuju nadomjesnu nikotinsku terapiju (NRT)

i dva lijeka za prekid pušenja koji ne sadrže nikotin, a to

su: bupropion i varenicline.

1 Nadomjesni nikotinski proizvodi

Korištenje nadomjesnih nikotinskih proizvoda daleko je sigurnije od cigareta, jer ti

proizvodi ne sadrže supstance koje izazivaju rak, ugljični monoksid niti druge

opasne kemikalije koje se nalaze u dimu cigarete.

Vrste nikotinskih proizvoda su flaster, žvakaća guma s nikotinom, bombone,

inhalator i tablete (pod jezik). Prodaju se bez recepta u ljekarnama i u nekim

samoposlugama. Nadomjesni nikotinski proizvodi najbolje djeluju na one koji puše

10 i više cigareta dnevno i koji žele prestati pušiti.

2 Beznikotinski lijekovi za prestanak pušenja

U Australiji se mogu dobiti dva lijeka koja se izdaju samo na recept:

bupropion i varenicline. Liječnik vam može savjetovati odgovaraju li vama ti

lijekovi. Po programu farmaceutskih beneficija (PBS) može se dobiti jedna doza

godišnje jednog i drugog lijeka. Pravo na PBS subvenciju se može dobiti samo u

kombinaciji s razgovornom terapijom o prestanku pušenja koju vam može pružiti

vaš liječnik ili služba za potporu, kao što je Quitline.


Razgovarajte s medicinskom sestrom za bolesti raka, putem tumača. Nazovite 13 14 50 po cijeni mjesnog poziva (osim s mobitela), od ponedjeljka do petka, od 9.00 - 17.00 h i slijedite slijedeće korake:

■ Recite koji jezik trebate. ■ Pričekajte tumača na liniji (može potrajati do 3 minute). ■ Zamolite tumača da nazove Cancer Council Victoria Helpline (Telefonsku liniju

za pomoć Vijeća za rak Victorije) na 13 11 20. Bit ćete spojeni s tumačem i medicinskom sestrom za bolesti raka.

Matilda Korac slavi svoj 80-ti


Večina nas baš ne razmišlja o lijekovima koje uzimamo.

Trebate znati o svojim lijekovima, kako biste bolje odlučivali kako i kada ih

uzimati, te da Vam budu što korisniji.

Znajte da je to lijek

Lijekovi nisu samo preparati koji se izdaju na liječnicki recept. Lijekovi su i

sve kapi za oči, kreme za kožu, losioni, sirupi protiv kašlja, sredstva za

ublažavanje boli, biljni lijekovi, te vitamini i minerali koje možda uzimate

redovito ili povremeno.

S obzirom da su svi ti preparati zapravo lijekovi, oni mogu imati nuspojave i

štetno reagirati s drugim lijekovima.

Saznajte koji je aktivni sastojak lijeka

Aktivni sastojak je kemikalija zbog koje lijek djeluje i koristi. Neki najčešći

aktivni sastojci se nalaze u brojnim različitim vrstama lijekova raznih

proizvo đača. Ljudi ponekad slučajno mogu uzeti dvostruku dozu istog

aktivnog sastojka, pod različitim nazivima proizvo đača.

Na primjer, Lemsip i Panadol sadržavaju paracetamol.

Ako znate koji je aktivni sastojak svakog lijeka koji uzimate, lakše ćete izbjeći

uzimanje dvostruke doze i probleme povezane s predoziranjem.

Vodite Popis lijekova

Važno je da svom liječniku ili ljekarniku kažete koje sve lijekove trošite, jer

oni mogu štetno reagirati s lijekovima koje dobivate na recept. Sve podatke

o svojim lijekovima na recept, bez recepta, biljnim preparatima i

preparatima tradicione medicine zapišite na svoj Popis lijekova. Taj popis


ponesite kad idete liječniku, ljekarniku ili u bolnicu. Besplatni obrazac Popis

lijekova možete naručiti ili prenijeti sa www.nps.org.au/ordernow.

Postavite prava pitanja

Ako svom zdravstvenom radniku postavite prava pitanja o lijekovima, dobit

ćete prave informacije kako ih uzimati i imati najviše koristi.

Neka od pitanja koje možete postaviti o svom lijeku su:

■ Za što je ovaj lijek?

■ Koji je aktivni sastojak?

■ Kako se ovaj lijek ispravno uzima ili troši?

■ Koje su moguće nuspojave i kako da ih spriječim?

■ Što trebam ili ne smijem raditi dok uzimam ovaj lijek?

Osim toga, ako svog liječnika ili ljekarnika pitate sve što želite znati ili Vas

brine u svezi lijekova koje trošite, lakše ćete ih bezopasno uzimati. To može

spriječiti da ih pogrešno uzmete i završite u bolnici.

Ovaj informativni listić je sastavljen prema uputama iz MedicinesTalk, koji

pišu potrošači, za druge potrošače.

To je besplatni tromjesečni informativni listić koji Vam daje pouzdane,

točne informacije i korisne savjete kako što bolje uzimati lijekove. Posjetite

www.nps.org.au/ordernow ili nazovite 02 8217 8700

da se predbilježite. Članke iz MedicinesTalk

možete prenositi ako kontaktirate

Email: [email protected].

http://www.nps.org.au/medicines


“I need an interpreter” cards se može naručiti od TIS National. Kartica pomaže ljudima kojima je engleski limitiran tražiti prevodilačku službu koja bi im pomogla kod prevođenja.

NACIONALNI SERVISI PREVODILAČKE SLUŽBE

Možete nazvati Nacionalni kontaktni centar na 1800 200 422 i oni će Vam organizirati prevoditelja kako bi nam pomogao da shvatimo Vašu situaciju i potrebe.

Ako ne govorite engleski, možete nazvati telefonom Službu prevoditelja i tumača Translating and Interpreting Services (TIS) na 131 450.

TIS ima prevoditelje za više od 100 jezika i dostupan je 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, po cijeni lokalnog poziva.

Alternativno, možete nazvati National Contact Centre na 1800 200 422 (od ponedjeljka do petka između 08:00 i 20:00 te subotom od 10:00 do 14:00) i organizirat ćemo prevoditelja preko TIS-a da pomogne Kontaktnom centru u komunikaciji s Vama.

Website: www.tisnational.gov.au

Translating and Interpreting Service (TIS National) Phone: 1300 655 820 Immediate phone interpreting: 131 450 Fax: 1300 654 151 Email: [email protected]

http://www.immi.gov.au/living-in-australia/help-with-english/help_with_translating/publications-forms.htm#b

http://www.tisnational.gov.au

mailto:[email protected]


ACKNOWLEDGEMENT

This booklet was developed as a part of Australian Croatian Community Services ACSIHAG Program Plan for 2013-2014. The idea behind the booklet was to collate easy to understand basic information and contact details about health issues of Aged and distribute it to them. ACCS would like to take this opportunity to thank Australian Government for continuous support and opportunity to provide support to our community. June 2014

ZAHVALA Ova knjižica nastala je u sklopu plana programa ACSIHAG, Australsko hrvatskih društvenih usluga (AHDU), pod naslovom:

“Healthy Choice - Healthy Ageing” Ideja je bila sakupiti lako razumljive informacije i kontakt informacije o problemina zdravlja starijih i predstaviti ih našim klijentima. Organizacija AHDU koristi ovu priliku kako bi zahvalila Australskoj vladi koja je financirala njihovu potporu i mogućnost pružanja čitavog niza usluga našoj zajednici. Lipanj 2014.


AUSTRALIAN CROATIAN COMMUNITY SERVICES

Ground floor, 4-8 Parker Street FOOTSCRAY 9689 5811

Level 1, 128-130 Walker Street DANDENONG 9791 6000

www.accs.asn.au [email protected]

June 2014

Za dodatne informacije možete nazvati Australsko hrvatske društvene usluge

Resources

www.culturaldiversity.com

www.yourbrainmatters.org.au

www.arthritisaustralia.com.au

www.heartfoundation.org.au

www.diabetesvic.org.au

www.strokefoundation.com.au

www.bladderbowel.gov.au

www.cancervic.org.au

www.parkinsons.org.au

www.mentalhealthvic.org.au

www.quit.org.au

www.nps.org.au

www.tisnational.gov.au

Content

ACSIHAG Introduction ................................... 3

Alzheimer’s Australia .................................... 4

Arthritis ......................................................... 6

Heart Disease ................................................ 8

Diabetes ...................................................... 10

Stroke .......................................................... 12

Incontinence ............................................... 14

Bowel Cancer .............................................. 16

Parkinson’s Disease ...................................... 18

Mental Health ............................................. 20

Smoking ....................................................... 22

Information on medicine you are taking ..... 24

Translating and Interpreting Service ........... 26

Documents

Healthy hoice Healthy Ageing - accs.asn.au · PDF fileznači pripaziti na mozak, tijelo i srce. Za sve to je važno da; ... joga i pilates