kratki igrani film MAKOVO ZRNO

banneri TRI BOJE

street basket HARLEM SHOOT OUT

DIAMUSKlogotip za prvi samostalni album

Adise Zvekić ( EX-Dubioza Kolektiv)

Metalurg City Center

Školska 10, 72000 Zenica

Bosna i Hercegovina

Phone: +387 61 588 291

kemal@metronet.co.ba

www.metronet.co.ba

Executive directorKemal Šanjta

Metalurg City Center

Školska 10, 72000 Zenica

Bosna i Hercegovina

Phone: +387 61 588 291

kemal@metronet.co.ba

www.metronet.co.ba

Executive directorKemal Šanjta

Metalurg City Center

Školska 10, 72000 Zenica

Bosna i Hercegovina

Phone: +387 61 588 291

kemal@metronet.co.ba

www.metronet.co.baExecutive directorKemal Šanjta

METRONETfirma

BUGARTZINEmagazin

Izada

vač:

K.S.

„Bug

art“

Zenic

a // G

lavn

i i o

dgov

orni

ure

dnik

: Alen

Šabić

Ur

edni

k izd

anja

: Alen

Šabić

// R

edak

cija:

Dink

a Frn

dić, A

disa Z

vekić

, Elvi

s Do

lić, A

lan H

ajduk

, Am

na Še

stić,

Alem

Sača

k, De

ni Ba

šić, E

lma M

ekić,

Ćam

ila

Taba

ković

, Sam

anta

Selim

ović,

Zlat

an M

ehm

edag

ić, B

erina

Ahm

etov

ić //

PR

tim:Ć

amila

Taba

ković

, Maja

Hino

vić, S

aman

ta Se

limov

ićAd

resa

: Mar

šala

Tita 2

2, 72

000 Z

enica

// e

-mai

l: bu

gartz

ine@h

otm

ail.co

m

Grafi

čka

obra

da i

diza

jn: A

lem S

ačak

// Š

tam

pa: „

Grafo

prin

t“ Ze

nica

Tira

ž: 30

0 // I

zlazi

dva p

uta m

jeseč

noI.D

. bro

j: 42

1852

4810

000 /

/ Pro

Cred

it Ba

nk: 1

94-1

12-1

0166

001-

03, F

ilijala

Zenic

a

Zenica///09. Novembar/Studeni 2008.god.///Broj 3///Godina I

Zaok

uplje

ni s

mo

nauk

om,

priro

dom

i t

ehno

logi

jom

(um

jest

o re

ligijo

m,

polit

ikom

i n

ovce

m)

koje

su

klju

č na

šeg

razv

itka,

ne

sam

o ka

o lju

dski

h bi

ća, n

ego

kao

stru

ktur

ne i

duho

vne

civi

lizac

ije. D

a bi

se

post

igao

gla

vni

uvid

u o

vu o

svije

šten

ost

potr

ebno

je

izać

i iz

mra

ka i

prih

vatit

i el

emen

te s

imbi

oze

priro

dnog

zak

ona.

Por

avna

nje

sa o

vim

shv

atan

jima

dovo

di d

o cv

jeta

nja

živo

ta n

a ze

mlji

u s

iste

m k

oji

kons

tatn

o ra

ste

u po

zitiv

nom

sm

ijeru

, gd

je ć

e ne

gativ

ne s

ocija

lne

posl

jedi

ce k

ao š

to s

u dr

uštv

ena

klas

ifika

cija

, ra

tovi

, sp

orov

i, el

itna

druš

tva

i krim

inal

ne a

ktiv

nost

i biti

red

ucira

ne i

kona

čno

post

ati

nepo

stoj

eće

u sp

ektr

u sa

mog

ljud

skog

pon

ašan

ja. O

va m

oguć

nost

je z

a m

noge

ljud

e te

ško

shva

tljiv

a je

r sm

o uv

jeto

vani

da

mis

limo

da s

u kr

imin

al, k

orup

cija

i la

ži n

ešto

nei

zbje

žno

i da

će u

vije

k po

stoj

ati

ljudi

koj

i će

zlos

tavl

jati,

vrij

eđat

i i is

koriš

tava

ti os

tale

. Rel

igija

je n

ajve

ći p

rom

oter

ove

pro

paga

nde,

„m

i i o

ni“,

„dob

ro i

zlo“

. Mi z

apra

vo ž

ivim

o u

druš

tvu

koje

pro

izvo

di k

rize.

Pos

ljedi

ce to

ga s

u da

ljud

i u

sam

ooču

vanj

u m

oraj

u va

rati

i kra

sti d

a bi

dob

ili št

o že

le. I

stra

živa

nja

su p

okaz

ala

da je

kon

cept

dru

štva

je

dno

od o

snov

nih

uzro

ka n

eprih

vatl

jivog

ljud

skog

pon

ašan

ja. S

tatis

tički

gle

dano

, ovi

snos

t o d

roga

ma

i kr

imin

al su

uzr

okov

ani s

irom

aštv

om i

nezd

ravi

m ž

ivot

nim

uvj

etim

a, a

tom

e po

dlaž

u lju

di či

je se

živ

otno

is

kust

vo te

mel

ji na

pog

rešn

im p

retp

osta

vkam

a. Ž

ivim

o ži

vote

koj

i su

plitk

i, ko

ntro

lisan

i i n

amet

nuti

od

stra

ne v

isok

ih re

ligijs

kih

sist

ema.

Jed

nost

avna

stv

arno

st je

zan

emar

ena.

Dan

as, l

judi

prim

itvn

o m

isle

da

su

natj

ecan

je,

pohl

epa

i zl

oba

urođ

eni

elem

enti

ljuds

kog

pona

šanj

a, a

zau

zvra

t m

oram

o im

ati z

atvo

re, p

olic

iju i

hije

rarh

iju d

a bi

se

druš

tvo

mog

lo n

ositi

sa

prob

lem

ima,

što

je n

elog

ično

i po

greš

no. S

tvar

nost

je ip

ak m

nogo

je

dnos

tavn

ija i

raz

umni

ja.

Zato

, ot

vorit

e oč

i je

r re

volu

cija

je

poče

la.

Ovim

film

om s

e na

stoj

e po

vrat

iti f

unda

men

taln

e po

treb

e i e

kolo

ška

osvi

ješt

enos

t vr

sta

kroz

buđ

enje

pra

davn

ih s

hvat

anja

ko

smo

i šta

sm

o za

prav

o.

pr

ipre

mila

Ćam

ila Ta

bako

vić

SPON

ZORI

:CB

Cons

ultin

g Co

mpa

nyKu

glan

a “Am

erica

na”

Cafe

“Bac

ksta

ge”

ze

it

ge

is

tm

ov

em

en

t.

co

m

Kolik

o stva

rno i

ma že

nskih

MC-

eva n

a pros

torim

a bivš

e Jug

oslav

ije? J

edna

od nj

ih je

otišla

korak

dalje

pa je

pored

solo

karije

re ko

ju im

a ka

o Sajs

i MC o

formi

rala i

svoj

bend

pod i

meno

m Sa

jsi. P

ored d

ugih

godin

a nap

ornog

rada

i live

svirk

i doš

lo je

vrijem

e da n

a sce

nu na

stupi

i njih

ov pr

vi alb

um. B

end j

e nas

tao u

klubu

„Doll

ar“, u

mart

u ili a

prilu

2003

, u ko

me su

se čl

anov

i staln

o oku

pljali

. „Ba

š sam

volel

a taj

klub.

Jedne

noći s

am ba

cala

rime,

bio je

neki

jamses

sion,

Peđa

je ču

o moje

histe

risan

je i re

grutov

ao m

e. Na

ravno

, nije

imao

pojm

a da r

epuje

m tek

20

dana

. Pos

le, ka

da sm

o reši

li da r

adim

o zaje

dno, b

io je

u faz

onu -

pa ti

si bre

počet

nik...“

rekla

je Iv

ana,

lideri

ca sa

da ve

ć pop

ularn

og be

nda.

Bend

je m

ijenja

o sas

tav, d

a bi s

e 200

6. go

dine u

stalio

u po

stavi

koju

sada

čine

: ses

tre Iv

ana i

Tijan

a (vo

kali),

Pred

rag (g

itara)

, Jug

oslav

(b

as),

Drag

anče

(perk

usije

) i Be

ki (b

ubnje

vi). P

od Sa

jsi su

knjom

ili ka

pom,

kako

već h

oćete

, nala

zi se

i aku

stičn

i sas

tav ko

ji vod

e Peđ

a i

Šami

, zati

m Sa

jsi M

C i Sa

jsi D

evojč

ice -

plesa

čki d

uet. D

akle,

nastu

paju

u svim

komb

inacij

ama,

zavis

no od

prilik

a. Ve

liki h

itovi

su iz

a njih

po

put “K

učka

”, ”Vo

zi me

”, “W

u Tan

ge” il

i pak

“7 9

11” k

oje je

i zen

ička p

ublik

a mog

la da

čuje

na pr

ošlog

odišn

jem Su

preme

Skoo

l Yard-

u.

BAZ:

Kak

o bist

e opi

sali

vaš p

ut d

o usp

jeha

? IV

ANA:

Srbij

a i us

peh?

A ne

, mi o

vo ta

ko pr

irodn

o...to

nam

je u i

skrivl

jenom

DNK

kodu

...natu

rale 1

00 %

. Nije

bilo

puta,

mi se

vrtim

o u kr

ug...

BAZ:

Live

svirk

e ko

lko

god

se či

nile

zaba

vnim

nos

e sa

sobo

m v

elik

i prit

isak

i nap

or. K

ako

se n

osite

sa ti

me?

IV

ANA:

Hist

erisa

nje, n

apor

i prič

e - n

eću v

iše ov

ako d

a se c

imam

i jeb

em ti

pojač

alo i m

onito

re - a

onda

izađ

eš na

binu

, eks

plodir

aš,

dobij

eš po

dršku

, siđe

š sa b

ine i m

iran s

i k´o

miš i

tako

svak

i put.

Ništ

a ne m

ože d

a se u

pored

i sa na

stupim

a..bo

lje i o

d sex

a :)..

.

BAZ:

Na

našo

j muz

ičkoj

scen

i teš

ko je

nai

ći na

žens

ke h

ip h

oper

e. R

eakc

ije n

a va

s su

burn

e, il

i poz

itivn

e ili

ne

gativ

ne a

li vi

pun

o ne

mar

ite n

ego

i dal

je „f

urat

e“ sv

oj st

il i t

ako

širite

nad

u m

lađi

m g

ener

acija

ma

da n

ije

sve P

INK.

.. IV

ANA:

Men

i se d

opad

a što

su re

akcij

e tak

o dija

metra

lno su

protn

e, za

pitala

bih s

e da s

u mlak

e, ov

ako j

e sup

er „il

i-ili“

i ti

znaš

na če

mu si

. Ja lič

no ra

dim za

sebe

jer m

i je to

duše

vna p

otreb

a i ak

o se p

ublik

a prep

ozna

i prim

i - pu

n pog

odak

! Ovo

je i p

oruka

za

sve ko

ji hoć

e da s

e bav

e muz

ikom

AUTE

NTIČN

OST J

E KEV

A i ne

ma ko

mprom

isa ak

o nem

aš sv

oj faz

on - n

ema t

e, gu

biš se

lako

...a ak

o zna

š ko

si ne

mož

e da t

e polj

ulja k

ritika

.

BAZ:

Nako

n 5 go

dina

svirk

i naj

zad j

e u pr

ipre

mi v

aš pr

vi al

bum

. Šta

mož

emo o

čeki

vati

na al

bum

u? IV

ANA:

Mož

ete

da oč

ekuje

te ili

sve ili

ništa

, mi s

mo to

snim

ili, na

ma je

kul i

vide

ćemo

kakv

e će b

iti rea

kciije

ali m

oram

da te

ispra

vim da

bend

radi

od

2005

., ali t

ačno

već 5

godin

a ja n

ešto

se ka

o cim

am, ti

poče

ci su

bili n

ajslađ

i men

i, iza

đeš n

a binu

i nem

aš po

jma s

ta će

da bu

de, ja

o koje

je

to lud

ilo bi

lo, ta

d je t

a sce

na bi

la če

lična

, klub

ovi p

uni i

u Beo

gradu

si mo

gao s

vaki

dan u

nede

lji da

odeš

na ne

ki se

šn...

BAZ:

Da li

se m

ože o

čeki

vati

neka

sara

dnja

sa po

znat

im

imen

ima

hip

hopa

? Tr

ačev

i su

kr

enul

i nak

on z

eničk

og S

upre

me

Skoo

l Yar

d-a

da b

i to

mog

ao b

iti M

arče

lo, p

a?

IVAN

A: Za

sada

niko

...nije

bilo

ponu

da za

sarad

nju a

mi se

pra

vimo

kao

seos

ke m

lade

gistro

smo

stidlj

ivi...

BAZ:

Kaka

v je

osje

ćaj

bio

nast

upat

i na

vel

ikom

Ex

itu?

IVAN

A: P

ravo

da ti

kaž

em

isto k

ao i s

vaki

drugi

festiv

al

BAZ:

A u

Zen

ici?

IVAN

A: E

sad

, Zen

ica je

drug

a pri

ča,

tu sa

m im

ala p

aklen

u ek

ipu:

ALEN

,ALE

M,AD

IS i E

LVIS

i divn

e dev

ojčice

i deč

aci iz

Buga

rt-a k

oji

su m

e doč

ekali

bogo

vski,

prvi

put

mi se

desil

o da h

oću d

a osta

nem

u nek

om gr

adu p

osle

nastu

pa...

i do

k je n

aš au

tobus

kreta

o za B

g sa

mo št

o se n

isam

raspla

kala,

mora

la sa

m da

idem

jer s

am za

6

dana

imala

nas

up u

Saraj

evu.

Nika

d neć

u zab

oravit

i kak

o smo

jurili

hran

u u ne

djelju

popo

dne d

a Tij

ana

i ja

imam

o za

bus

a

ono n

išta n

e rad

i tj. n

emam

o da z

amen

imo e

vre i n

emam

o vrem

ena

jer bu

s pola

zi - f

rka pa

nika i

jur

njava

ali s

ve ta

ko sl

atko..

.

BAZ:

Teks

tove

pje

sam

a pi

šete

sam

i sa

bend

om. P

itam

se

kako

je

nast

ao h

it “K

učka

”?IV

ANA:

Tek

stove

piše

m sa

mo ja

, a “k

učka

” tek

st je

u nek

u ruk

u i P

eđino

(gita

rista)

de

lo jer

je sp

ojio m

oje tr

i odv

ojene

strof

e..to

je me

đu p

rvim

pesm

am a

i vero

vatn

o da

on

nije

izdvo

jio ne

bi ra

dila t

aj tek

st jer

ih im

a mno

go i j

a ne m

ogu

da ob

jektiv

no

proce

nim.

Teks

t je

ljuba

van

i to m

nogo

ljudi

ne u

kapir

a jer

ja ka

žem

: „Nek

ad n

e pad

nem

da se

razb

ijem,

nek

ad

pado

m uz

letim

, nek

ad se

iska

sapim

...i ka

d pron

ađem

dovo

ljno s

urovo

g ka

o ja,

dovo

ljno j

akog

bić

u sam

o njeg

ova n

ajbolj

a kuč

ka i n

ikog n

eću g

ledati

i niko

g neć

u žele

ti!“

To je

moj

vapa

j za

osob

om ko

ja će

da m

e uka

pira i

da di

še sa

mnom

živo

t i na

jbitn

ije -

da

me

prihv

ati

takvu

ka

kva j

esam

a ku

čka j

esam

...

BAZ:

Zavi

rimo l

i u tv

oju

torb

icu si

gurn

o bi p

rona

šli...

IV

ANA:

Fleš,

mp3

pleje

r, sve

ska

i hem

ijska

(oba

vezn

o!)

BAZ:

Beo

grad

i ti?

IVAN

A: Št

o bi L

una

Lu re

kla Be

ograd

je

moj n

ajveć

i lju

bavn

ik...

zanim

ljivo t

i je ov

o pita

nje al

i pla

šim se

da ne

bi m

oglo

da st

ane u

par

rečen

ica...

obeć

avam

ti sle

deći

put n

eku

pesm

u. Sa

da je

proš

lo 6 s

ati uj

utru i

ev

o Beo

grad i

ja do

čeku

jemo j

utro..

.

“Rim

e su m

otor, r

ifovi

i bito

vi da

ju pra

vac i

amos

feru.

Crosso

ver r

ep u

koje

m do

minir

a og

oljen

a žen

ska vi

zura

ulica

dek

aden

tne p

reston

ice n

a ko

jima

sve

počin

je i m

nogo

toga

se za

vršav

a. Isk

rene l

jubav

ne is

pove

sti i

još je

dna g

enera

cijska

posve

ta urb

anom

Beog

radu.”

Ivan

a

Ivan

a Ra

šić a.

k.a.

SAJS

I MC

inte

rvie

w b

yD

inka

Frn

dić

Dobit

nik kn

jige “

Priče

Dar

ija Đ

amon

je”: A

mra

Mah

albaš

ić

O de

taljim

a ve

zanim

za

preu

ziman

je na

grad

e do

bitnik

će

biti o

bavje

šten

pute

m e-

mail

a

MUZIKA

SKA & RUDE BOYS by Alan Hajduk

pork pie šešir

naočale s debelim okvirom

“debeli” zalisci

havajska košulja

rude boy tatoo

“operation ivy” majica

karirana kravata

prugaste kratke hlače

karirani Vans

RUDE BOY style

GAMES

FAR CRY 2Prvi pravi open-world FPS by Zlatan Mehmedagić

Započinjete igru kao plaćenik koji slijeće avionom u izmišljenu afričku državu sa zadatkom da ubije poznatog trgovca oružjem Šakala. U uvodnoj vožnji taxijem do hotela (koja je malo preduga za moj ukus) programeri se odmah razbacuju sa grafičkim efektima i poprilično autentičnom afričkom atmosferom (nije da sam bio, al’ eto). Naravno, kako to inače biva, uvodni plan propadne, dobijete malariju, ostanete bez oružja i krećete od nule. U tom trenutku počinje otkrivanje Far Cry 2 svijeta koji je ogroman (oko 50 km2). Igra više podsjeća na GTA ili STALKER gdje imate slobodu izbora misija i poboljšavanja lika (u vidu upgrade-a oružja i safe-house-a). Sporedne misije se svode na tipične plaćeničke (idi tamo i ubij onog ili raznesi onaj konvoj i slično) dok su frakcijske malo kompleksnije, s tim da uglavnom imate i alternativni način da ih završite ako vas kontaktira neko od prijatelja. Broj prijatelja (drugih plaćenika) se povećava kroz napredovanje u osnovnim misijama. Svi ti sporedni detalji i RPG elementi ne guše osnovni žanr igre, a to je FPS. Nema inventory-a, nema 1000 aktiviranih side-questova, samo čista akcija. Kilometarska vožnja raznim vozilima, paljenje neprijateljskih baza sa dobro raspoređenim Molotov koktelima, pucanje iz svih vrsta modernih oružja i gaženje zebri postane svakodnevnica. Kakve sad sve ovo veze ima sa prvim dijelom Far Cry-a? Nikakve. Samo je ime otkupljeno od strane Ubisoft-a. Zašto? Nemam pojma.

Ocjena 8.5/10

Početak novembra obilježila je izložba fotografija Christiana Schwagera „My Lovely Bosnia“, održana u foajeu BNP Zenica.

Fotografije su u boji i nastajale su godinama na području sjeveroistoka Bosne. Krajolici su na prvi pogled skoro idilični, no „smetnje“ na njima odaju pažljivom posmatraču da se radi o minskim poljima ili masovnim grobnicama, dakle o jezivim a ne idiličnim mjestima.U istoimenoj knjizi su zastupljene i pjesme bh. književnika: Antun Branko Šimić. Musa Ćazim Ćatić, Petar Kočić, Mak Dizdar, Stevan Tontić; pjesme o bolu, čežnji ili mirenju sa „tragičnim ukusom konačnosti“. Sve to pružilo je i povod za razgovor i okrugli stol Etičko-estetske kontroverze slike, odnosno zašto je „čovječanstvo dospjelo do stadija da vlastitu propast doživljava kao prvorazredno estetsko iskustvo.“ I još nešto, ako ste slučajno pomislili da se na okrugli stol moralo doći sat-dva ranije da biste zauzeli svoje dragocjeno mjesto, kulturno i duhovno se uzdigli, grdno se varate!!! Naime, u publici je bilo svega desetak posjetioca. Pa gdje su ti ljudi koji nam „prosipaju“ kulturu i pamet na sve strane??? Organizatoru svaka čast i savjet, možda da slijedeći put raspalite roštilj i uz dobru priču servirate i po porciju što masnijeg bureka, ko zna možda ih to namami!!!.

DEŠAVANJA

MY LOVELY BOSNIA Christian Schwager

by Amna Šestić

DEŠAVANJA

e-DOZE Edukacija o zagađenosti Zenice

by Berina Ahmetović

KNJIGEESTETSKA KONCEPCIJA

ROMANTIZMA by Amna Šestić

Romantizam se u umjetnosti (književnosti, likovnom, muzičkom i pozorišnom stvaralaštvu) javlja kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja – klasicizma, odnosno racionalizma. Nasuprot klasicističkoj poetici, romantizam ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprostavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva.

Romantizam je razvio svoju estetsku koncepciju. Ta estetska koncepcija suprostavljena je estetici XVIII st. Poučno-prosvjetiteljska funkcija umjetnosti zamjenjena je emocionalno-estetskom funkcijom. Stvaralački čin po shvaćanju romantičara motiviran je ponajprije emocionalnim momentom. Stvaralac se podređuje snazi imaginacije, mašte i jezika. Izraz postaje slobodniji, jezik bogatiji i elastičniji. Romantizam je razvio osjetljivost za muzičku i vizuelnu komponentu. Već je Tieck izrazio ideju o udruživanju predodžbi i shvaćanja u poeziji:

I boja zvoni, forma zvuči, onePo obliku i boji zvuče, zvone.Što rastavila je zavist bogova, Tu božica fantazija sad druži,

Da svoju boju pozna glazba ova,A svaki list se slatkim glasom služi,Da boja, miris, pjev su braća nova.

Sjedinjuje ih bratski vez najuži,Gdje pjesništvo ih spaja sve do redaDa svako u svom drugu sebe gleda.

Romantika je obogatila lirski pjesnički izraz. Metaforu je učinila produktivnom, a poetsku sliku usavršila i obogatila. Na tekovinama romantike izrasle su kasnije pjesničke struje. Kao osobitu značajku romantizma treba naglasiti međusobno prožimanje različitih umjetnosti: poezije, muzike i slikarstva. Romantika je osobito naglašavala poetsku inspiraciju. Pjesnika je proglasila prorokom i vizionarem. Prevlast estetizma čini jednu od bitnih značajki romantizma. Romantičarskom načinu doživljavanja svijeta najbolje su odgovarale lirske forme. Lirika će se nametnuti u svim književnim rodovima. Sinteza lirsko-epskog izražavanja najjasnije progovara u poemama. Poema postaje gotovo dominantna književna forma romantizma. Poemu njeguju najpoznatiji romantičari (Byron, Puškin, Ljermontov)...

Phot

o by

Elif

San

em K

arak

oc

BNP Zenica / 19:30 / 13.11.2008. / Vasilij Sigarev: Bubamara/ Režija: Predrag Štrbac /// BNP Zenica / 19:30 / 15.11.2008. / Eugene Ionesco: Ludilo udvoje / Režija: Tanja Miletić-Oručević /// BNP Zenica / 11:00 / 16.11.2008. / Kemal Mahmutefendić - Aleksandar Novaković: Novčićeva priča / Režija: Muhamed Hamica Nametak /// Let 3 / Club 072 / Zenica / 16.11.2008. /// Elemental / Coloseum Club / Sarajevo / 21.11.2008. /// TBF / Kino Una / Bihać / 22.11.2008. ev

enti

nfo

31.10.2008. u Clubu 072 su članovi Zenica blog foruma organizirali skup povodom kampanje pod nazivom “e-DOZE” - Edukacija o zagađenosti Zenice, koja predstavlja sklop audio-vizuelnih i štampanih informacija nužnih za promjenu ekološke svijesti građana. Vezano za ovu temu, za Bugartzine, porazgovarali smo sa Sanijem Terzićem, jednim od učesnika i idejnih tvoraca ovog događaja.

BAZ: Nema te ovih dana, šta se zapravo događalo svo vrijeme nakon objavljivanja zadnje pjesme „ Za moje ljude“? SANI: Pauza koju ljudi doživljavaju kao prestanak ili pauzu mog izvođačkog perioda i nije bila stvarna stanka mog kreativnog rada. Vrijeme sam provodio kreirajući idejna rješenja raznih propagandnih kampanja vrlo različitih zahtijeva za domaće i inozemne kompanije i organizacije. U posljednje dvije godine se ozbilljno bavim muzičkom produkcijom, a također sam full-time angažiran u BNP Zenica, gdje osim redovnih tehničkih poslova, vezanih za zvuk, nerjetko autorski osmišljavam, pa i izvodim muziku u predstavama. Tako da za mene praktično nikada nije ni bilo pauze, a volio bih da jeste.BAZ: Učestvovao si 31.10. u skupu članova zeničkog blog foruma „e-DOZE“. Koji je ustvari bio tvoj doprinos ovom događaju i kako je uopć(št)e došlo do vaše s(u)aradnje i ideje za nešto ovakvo?SANI: Tu noć je također promoviran video spot za pjesmu „OtroVan“. Ideja je došla spontano, a svi mi smo se preko interneta okupili u nastojanju da se nešto uradi u vezi zagađenja.BAZ: Mada sigurno svi znamo ili naslućujemo odgovor na slijedeće pitanje, ja te ipak moram upitati, zašto baš sada?SANI: Zašto baš sada? Mislim da je suvišno odgovoriti na ovo pitanje. Ja bih radije pitao, zašto se ljudi koji tu žive malo više ne brinu za svoje i za zdravlje svojih obitelji i djece. Ako ne sada, a kada onda? Kada nam već bude kasno, ako već i nije. BAZ: Da li smatraš da su ljudi dovoljno informisani i uključeni u ovakve skupove? Da li ti nastavljaš sa akcijom?SANI: Naravno da smatram da ljudi nisu dovoljno informirani o ovoj i drugim temama, a ma koliko skroman moj udio bio kao poticaj drugim ljudima, ja svakako neću stati. Već ima jako puno novog materijala koji će izlaziti u laganom tempu, jedna po jedna pjesma, da ljudi imaju vremena da što više shvate poruke koje im odašiljem. BAZ: Možeš li nam reći šta to spremaš...SANI: Što se tiče zagađenja, priča još nije završena, još neke adrese su dobile naš materijal. Spot „OtroVan“ pokušavaju zavrtiti i na MTV Adria, zbog poruke koju ta pjesma šalje, a ne zbog komercijalnih namjera autora. Vidjećemo koliko će nam to uspjeti, jer mene ne guraju nikakve diskografske ili bilo kakve druge kuće. Priča se nastavlja, Mic Poppa još ima puno toga za reći. Što se tiče s(u)aradnje sa drugim autorima itd., večeras sam bio na Jazz festu i bilo je zanimljivih prijedloga, a o tome ćemo pričati kada se nešto konkretno i desi. BAZ: Za kraj ti se zahvaljujemo na odvojenom vremenu, i naravno, ako imaš neku poruku za Bugartzine-ove čitaoce...SANI: Zahvaljujem Vam se što pratite šta to sve rade ljudi iz Ze, pa i ja sa njima. Moja poruka čitateljima Bugartzine-a je da jedu što redovnije, da unose dosta tečnosti, po mogućnosti čiste vode i vitamina i da razmišljaju svojom glavom, jer će u suprotnom život provesti kao robovi. I like you all...

Koliko nas uistinu vrijeme ograničava? Kakve su to barijere ispred kojih posustajemo samo zato što smo prestari ili premladi? Koliko nerava, vremena i količinski određene reputacije nas u današnjem vremenu stoji prevazilaženje ovakvih prepreka?

Gabriel García Marquez indirektno pokušava odgovoriti na ova i još mnogo sličnih pitanja kroz svoje najsažetije djelo do sada koje nosi pomalo provokativan naziv: „Sjećanja na moje tužne kurve“. U centru interesovanja imamo jednog starca koji je pred samim krajem života, karijere, postojanja. Ali, Marquez ne bi bio takav kakav jest da u jednu običnu priču ne ubaci neki društveno osuđivani segment s ciljem liječenja čitaoca od predrasuda u kojima danas živimo. Naime, starac se zaljubljuje u djevojčicu, još uvijek djevicu koju je zaželio kao rođendanski poklon. Samim tim što je djevojka plaćena za ispunjenje njegove želje on oklijeva. Kada usporedimo njega i djevojku možemo uočiti da on i djevojka nemaju ništa zajedničko osim želje za prevladavanjem svih raznolikosti.

Da ne bih bila preopširna preporučila bih svima da pročitaju ovu priču jer je prije svega društveno angažovana kao lijek protiv rak-rana društva: predrasuda, osuđivanja i malograđanstva uopće.

KNJIGESJEĆANJE NA MARQUEZOVE

TUŽNE KURVE by Samanta Selimović

prep

oruk

e Pet knjiga koje vam preporučujem: (Amna Šestić)

1. Edgar Alan Po: Pjesme2. Hanif Kurejši: Buda iz predgrađa3. Italao Calvino: Ako jedne zimske noći jedan putnik4. Penti Sarikoski: Plesalište u planini5. Euđenio Montale: Sipine kosti

Krajem 50-ih godina 20 vijeka na Jamajci je nastao novi muzički pravac SKA. Rude Boys-i su u to vrijeme bili najvjerniji fanovi SKA muzike. Uglavnom su to bili buntovnici i nezaposleni. Pratili su holivudsku gangstersku modu noseći crna odijela, kravate i šešire(Pork pie hats), način oblačenja kakav se danas može vidjeti u Tarantinovim filmovima kao što su “Reservoir dogs” ili “Pulp fiction”. Mnogi od njih su živjeli sa druge strane zakona i zvali su se “Scofflaws”(danas u Americi postoji SKA bend istog imena).Rudiji inače nisu nastali kao sub-kultura vezana za SKA; naime u ranim danima SKA-a na Jamajci su postojala dva sound sistema koji su putovali po gradovima i puštali muziku. Naravno da su jedan drugom bili konkurencija, pa kada bi jedan od njih gostovao negdje vlasnik drugog bi unajmio sitne lokalne krimose da prave sranja u dvorani gdje se žurka održavala. Ljudi koji bi dolazili da slušaju SKA bili bi opčinjeni opasnim neustrašivim momcima, spremnim da se pobiju sa svima pa su tako svaki put počinjali da se pojavljuju novi RUDE BOY-evi sve dok taj simbol nije postao zaštitni simbol SKA. SKA tekstovi toga vremena su pokazivali način života RUDE BOYS-a, na primjer kao “Message to you Rudi”, Dandy Livingstone-a ili “007 Shanty town” Desmond Dekker-a. Način na koji su Rudiji igrali također je uticao na SKA zvuk, ritmički su pokretali ruke naprijed i nazad i kao rezultat toga muzika je postala malo brža a bas linije kraće. Danas dosta SKA bendova i fanova prati “RUDE” stil oblačenja.

DUBIOZA KOLEKTIV1. “BringTheSystemdown” printovi za majice

2. akreditacije i flyeri za koncert u Zenici

JUMP LONDONDVD cover

koncert 50CENTpromo materijal

KUGLANA AMERICANAkalendar