GRADA SOLINA - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUG/SOLIN/GLASILO/4_06.pdfMjeıovita proizvodna i poslovna namjena - IK U ovim zonama planira se gradnja proizvodnih i poslovnih sadržaja

SLU�BENI VJESNIK GRADA SOLINAÈetvrtak, 20. travnja 2006. Strana 97 - Broj 4

SOLIN, 20. travnja 2006. godine BROJ 4

SLU�BENI VJESNIKGRADA SOLINA

SOL I N

GODINA XIV

Na temelju èlanka 24., stavka 1. Zakona o pro-stornom ureðenju (�Narodne novine�, broj 30/94,68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i èlanka 25. StatutaGrada Solina (�Slu�beni vjesnik Grada Solina� broj8/01, 1/06), Gradsko vijeæe Grada Solina na 12. sje-dnici odr�anoj 20. travnja 2006. godine, donijelo je

O D L U K Uo dono�enju Prostornog plana ureðenja

Grada Solina

TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 1.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina (PPU),utvrðuje uvjete za dugoroèno ureðenje podruèjaGrada, svrhovito kori�tenje, namjenu, oblikovanje,obnovu i sanaciju graðevinskog i drugog zemlji�ta,za�titu okoli�a, te posebno za�titu kulturne ba�tine ivrijednih dijelova prirode.

Èlanak 2.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina obuhvaæa3463 ha i èine ga naselja Blaca (1594 ha), Kuèine(356 ha), Mravince (280 ha), Solin (1149 ha), teVranjic (84 ha).

Èlanak 3.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina sadr�anje u istoimenom elaboratu koji se sastoji od:

Knjiga I. Tekstualni dio:

I. Obrazlo�enje

1. Polazi�ta

2. Ciljevi prostornog razvoja i ureðenja

3. Plan prostornog ureðenja

II. Odredbe za provoðenje

Knjiga II. Grafièki dio, kartografski prikazi:

1. Kori�tenje i namjenapovr�ina, 1:25.000

2.a. Infrastrukturni sustavi,Plan vodoopskrbei odvodnje, 1:25.000

2.b. Infrastrukturni sustavi,Plan elektroopskrbei telekomunikacija, 1:25.000

3. Uvjeti za kori�tenje,ureðenje i za�titu prostora, 1:25.000

Knjiga III. Grafièki dio, kartografski prikazi:

4. Graðevinska podruèja naselja, 1:5000

O D R E D B E Z A P R O V O Ð E N J E

Èlanak 4.

OPÆE ODREDBE

CILJEVI I ZADACI PLANA

Svrha i opæi cilj Prostornog plana ureðenjaGrada Solina je osiguranje razvoja grada na naèelimaodr�ivog razvoja.

Ovaj cilj æe se ostvarivati na naèin da se propi�e,omoguæi i potièe:

a) Prostorni razvoj baziran na demografskomrazvoju temeljenom na prirodnom prira�taju sta-novni�tva (uz omoguæavanje pobolj�avanja obrazovnestrukture i zaposlenosti), te uspostava ravnote�eizmeðu takovog demografskog razvoja i prostornograzvoja grada (ogranièavanje ili su�avanje gra-ðevinskih podruèja).

b) Za�tita vrijednih podruèja, posebno izvori�tai porijeèja Jadra i obale i poluotoka Vranjic, arhe-olo�ke zone i pojedinaènih arheolo�kih i spomenièkihlokaliteta, te kvalitetnih �umskih i rekreacijskihpovr�ina, sanacija dijelova ugro�ene ili devastiraneprirodne i kulturne ba�tine.

c) Gospodarski razvoj baziran na èistim tehno-logijama, proizvodnim pogonima manjeg mjerila(razvoj malih i srednjih poduzeæa) i znaèajnomudjelu servisnih djelatnosti.

d) Osiguranje prostora i lokacija za infra-strukturne i ostale objekte i sadr�aje dr�avnog i�upanijskog znaèaja u skladu sa njihovim realnimpotrebama.

e) Formuliranje planskih kriterija i mjera kojeæe potaknuti sanaciju, restrukturaciju ili dislokacijuindustrijskih zona Majdan i Sv. Kajo, ran�irnogkolodvora i kompleksa INE na u�æu Jadra.

f) Osiguranje primjerenog razvoja, opremanja iureðivanja prostora, te èuvanje elemenata posebnostifizionomskih i morfolo�kih obilje�ja svakog pojedinognaselja u sastavu grada.

SLU�BENI VJESNIK GRADA SOLINA Èetvrtak, 20. travnja 2006.Strana 98 - Broj 4

g) Uspostava mjera zemlji�ne politike i instru-menata provedbe prostornih planova na tr�i�nim isocijalnim principima i principima pravednosti.

h) Omoguæavanje aktivne participacije zainte-resiranih institucija, organizacija i graðana uformuliranju, dono�enju i provedbi dokumenataprostornog ureðenja.

Èlanak 5.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina se zasnivana pretpostavci da æe na prostoru Grada Solina 2015.godine �ivjeti oko 25000 stanovnika, te da æe se naistom prostoru nalaziti do 10000 radnih mjesta.

Predviðeni broj stanovnika se smatra realnim ipo�eljnim okvirom demografskog razvoja napodruèju Grada do kraja planskog razdoblja.

Provedba Prostornog plana ureðenja GradaSolina temeljiti æe se na ovim odredbama. Njima sedefiniraju namjena i kori�tenje prostora, naèiniureðivanja prostora, te za�tita svih vrijednih podruèjaunutar obuhvata plana.

Svi navedeni uvjeti kojima se regulira buduæeureðivanje prostora u granicama obuhvata planautvrðeni su kroz tekstualni i grafièki dio plana kojipredstavljaju cjelinu za tumaèenje svih planskihpostavki.

Detaljniji uvjeti i oblici ureðenja i za�titeprostora u granicama graðevinskog podruèja biti æeutvrðeni Generalnim urbanistièkim planom (GUP-om) èija se obvezna izrada i obuhvat propisuju ovimPlanom.

Èlanak 6.

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA PO-VR�INA NA PODRUÈJU GRADA

Odreðivanje namjene povr�ina temelji se nanaslijeðenoj organizaciji prostora Grada, njegovimbuduæim razvojnim potrebama, te pogodnostiprostora za smje�taj razlièitih urbanih funkcija.

Cjelokupni prostor Grada Solina se dijeli namanje prostorne jedinice (zone) prema dvije osnovnekategorizacije:

� obzirom na kori�tenje i namjenu prostora,

� obzirom na moguænost graðenja na graðe-vinska podruèja i ostala podruèja u kojima jegraðenje moguæe samo iznimno i pod posebnimuvjetima.

Èlanak 7.

U Prostornom planu ureðenja Grada Solinaodreðene su slijedeæe osnovne kategorije kori�tenjai namjene prostora:

I. Povr�ine za razvoj i ureðenje naselja, gra-ðevinska podruèja

� izgraðeni i neizgraðeni dio graðevinskogpodruèja naselja � mje�ovita namjena

� javna i dru�tvena namjena� gospodarska namjena� �portska i rekreacijska namjena� javne zelene povr�ine

II. Povr�ine za razvoj i ureðenje izvan naselja,graðevinska podruèja

� gospodarska namjena:� proizvodno poslovna namjena (IK),

III. Povr�ine za razvoj, ureðenje i za�titu izvangraðevinskih podruèja

� gospodarska namjena:� povr�ine za iskori�tavanje mineralnih siro-

vina (E),� poljoprivredne povr�ine:

� ostala obradiva tla (P3),� �umske povr�ine:

� za�titne �ume (�2),� ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko

zemlji�te (P�).� vodene povr�ine.

IV. Infrastrukturni sustavi i komunalne povr�ine� povr�ine infrastrukturnih sustava (IS),� prometne povr�ine za cestovni, �eljeznièki i

pomorski promet,� groblja (G),� posebna namjena (N).

Èlanak 8.

Razmje�taj i velièina povr�ina prikazani su ukartografskom prikazu broj 1. Kori�tenje i namjenapovr�ina.

Podjela prostora Grada Solina na graðevinska iostala (negraðevinska) podruèja prikazana je nakartografskom prikazu broj 4. Graðevinska podruèjanaselja.

Daljnje razgranièavanje prostora Grada Solinaprema detaljnijim namjenama, oblicima i uvjetimaureðenja i za�tite odrediti æe se u GUP-u Solina,detaljnijim planovima i lokacijskim dozvolama �tose izraðuju u skladu s Zakonom, ovim odredbama iprema Programu mjera za unapreðenje stanja uprostoru.

Èlanak 9.

Graðevinsko podruèje

Graðevinsko podruèje predstavlja one dijeloveprostora unutar obuhvata Prostornog plana koji su


predviðeni za izgradnju i ureðenje naselja i povr�inaizvan naselja za izdvojene namjene.

Graðevinsko podruèje se sastoji od izgraðenihi neizgraðenih dijelova u funkciji daljnjeg razvojapodruèja.

Na graðevinskom podruèju ne mogu se graditigraðevine koje bi svojim postojanjem ili uporabomugro�avale �ivot i rad stanovnika, odnosno vrijednostipostojeæeg okoli�a.

Parcelacija zemlji�ta u svrhu osnivanja gra-ðevnih èestica mo�e se obavljati samo unutargraðevinskog podruèja u skladu s odredbamaProstornog plana.

Ukoliko koridori cesta granièe barem s jednestrane s graðevinskim podruèjem smatraju se dijelomgraðevinskog podruèja.

Nakon ishoðenja lokacijske dozvole, odnosnozasnivanja graðevne èestice ceste, odredit æe seza�titni pojasevi sukladno posebnom zakonu, aeventualni prostor izvan za�titnog pojasa prikljuèitæe se susjednoj planiranoj namjeni.

Èlanak 10.

Osnovna i mje�ovita namjena

Mje�ovita namjena odreðena je za razvoj iureðenje naselja u kojoj prevladava stambenanamjena sa javnim i dru�tvenim sadr�ajima,poslovnim, te sadr�ajima turizma, �porta i rekreacije,prometa i infrastrukture kao i drugim sliènimsadr�ajima koji nisu suprotni prevladavajuæojnamjeni.

Osnovnu namjenu ima prostor èije je kori�tenjepodreðeno jednoj funkciji. U zonama osnovnenamjene mogu se graditi i drugi sadr�aji kojiproizlaze iz potrebe osnovne namjene ili su s njomkomplementarni.

Prostornim planom su izdvojene povr�ine mje-�ovite namjene za razvoj i ureðenje naselja (izgraðenii neizgraðeni dio graðevinskog podruèja naselja).

Na povr�inama mje�ovite namjene Solina, Vranjica,Mravinaca i Kuèina gradi se u skladu s GUP-omSolina propisanim ovim Prostornim planom kojimse detaljnije razraðuju i dopunjuju odredbe ovog Plana.

Na povr�inama mje�ovite namjene naselja kojanisu obuhvaæena GUP-om Solina, gradi se u skladu sovim Odredbama.

Èlanak 11.

Mje�ovita namjena

Naselja i dijelovi naselja. Naselja ili dijelovinaselja su podruèja mje�ovite namjene u kojima se

predviða stambena izgradnja, te svi sadr�aji kojiprate stanovanje, kao �to su obrazovni, zdravstveni,sportsko rekreacijski, poslovni, trgovaèki, ugostiteljskii servisni sadr�aji, te prometne i zelene povr�ine ikomunalni objekti i ureðaji.

Naselja i dijelovi naselja ukljuèuju i manjegospodarske zone i pojedinaène radne sadr�ajeizmije�ane sa ostalim namjenama, uz uvjet da radnisadr�aji ne utjeèu negativno na kakvoæu okoli�a.

Èlanak 12.

Osnovne namjene

Javna i dru�tvena namjena

U Prostornom planu izdvojene su znaèajnijezone javne i dru�tvene namjene (D). Ostale zoneove namjene se definiraju GUP-om ili se gradeunutar podruèja mje�ovite namjene. OdredbamaGUP-a Solina detaljnije se odreðuju uvjeti ureðenjaovih zona.

Èlanak 13.

Gospodarska namjena

Gospodarske zone su podruèja koja se namje-njuju proizvodnim (industrijskim, zanatskim) iliposlovnim (trgovaèkim, servisnim i skladi�nim)djelatnostima koje zahtijevaju veæe povr�ine,posebnu prometnu i drugu infrastrukturu, te pro-izvode vi�e nivoe buke i oneèi�æenja od onih prihva-tljivih za mije�anje sa ostalim funkcijama naselja.

Obzirom na osjetljivu lokaciju postojeæih zonau obalnom pojasu Grada Solina, potrebno je i ovenegativne utjecaje umanjivati dodatnim mjeramaza�tite, a zastarjele i neprilagodljive tehnologijezamijeniti èistima. U gospodarskim zonama unutarZOP-a ogranièava se gradnja proizvodnih graðevinaradi za�tite i oèuvanja prostornih vrijednosti. Upojasu od 70 m od obalne crte ne mo�e se planiratigradnja graðevina namijenjenih za proizvodnju kojanije funkcionalno povezana s morem i morskomobalom, te se mora osigurati slobodan pristup iprolaz uz obalu, te javni interes u kori�tenju osobitopomorskog dobra.

U okviru izdvojenih zona za proizvodnuprete�ito industrijsku (I1) i prete�ito zanatsku (I2)namjenu mogu se graditi industrijski ili zanatskiproizvodni pogoni, zatvorena i otvorena skladi�ta,poslovne i upravne graðevine kao i ostali sadr�ajikomplementarni osnovnoj namjeni.

Omoguæava se zadr�avanje postojeæih i izgra-dnja novih graðevina i sadr�aja koji su obzirni premaokoli�u odnosno grade se i rekonstruiraju u skladus opæim uvjetima gradnje, te mjerama i propisima oza�titi od nepovoljnih utjecaja na okoli�.


Poslovna namjena - K

Osnovna namjena ove zone su trgovaèkiprostori, gradske robne kuæe i trgovaèki centri,skladi�ni prostori, te poslovni uredski, uslu�ni i sliènisadr�aji. U pojasu od 70 m od obalne crte ne mo�ese planirati gradnja trgovina povr�ine 1500 m2 i vi�e.

Na ovim povr�inama mogu se graditi i ugo-stiteljske graðevine i graðevine za zabavu, javnegara�e, �portske povr�ine, graðevine javne i dru-�tvene namjene.

U ovoj zoni je iskljuèena stambena i gospo-darska - industrijska namjena.

Mje�ovita proizvodna i poslovna namjena - IK

U ovim zonama planira se gradnja proizvodnihi poslovnih sadr�aja uz uvjete koji su propisani zazone èisto proizvodne ili poslovne namjene.

U zoni mje�ovite namjene IK u naselju Vranjic(koja se nalazi u ZOP-u) mo�e se planirati samoproizvodnja koja je usko povezana s morem i mo-rskom obalom. Omoguæava se zadr�avanje posto-jeæih prehrambenih i preraðivaèkih djelatnosti. Planirase prenamjena i sanacija tvornice Salonit.

Èlanak 14.

�portska i rekreacijska namjena

Podruèja namijenjena za sportske sadr�aje ��portski centri (R6) prikazana su u grafièkimprilozima Prostornog plana, te ukljuèuju i prateæeugostiteljske, zabavne, manje smje�tajne i ostalesadr�aje u funkciji osnovne namjene ove zone.

Izdvojene su veæe povr�ine za rekreaciju unaselju, dok se manje mogu ureðivati i unutar ostalihnamjena.

Unutar rekreacijske namjene ne utvrðuje segraðevinsko podruèje a moguænost gradnje pojedinihsadr�aja odreðena je u dijelu odredbi gradnja izvangraðevinskog podruèja.

Rekreacijskim povr�inama izvan naselja smatrase podruèje Kozjaka i Mosora.

Èlanak 15.

Javne zelene povr�ine

Veæe javne zelene povr�ine u naselju - parko-vsko i za�titno zelenilo, odreðene su ovim Prostornimplanom.

Javne zelene povr�ine odreðene su za oèuvanai vrijedna podruèja znaèajna za krajobraznevrijednosti grada i osiguranje javnih prostora (tokJadra, morska obala, Sutikva).

Postojeæe graðevine unutar javnih zelenihpovr�ina mogu se rekonstruirati bez izmjene gabaritai mijenjati namjenu primjerenu karakteru zone.

Detaljniji uvjeti ureðenja za javne zelene po-vr�ine unutar podruèja koje je obuhvaæeno GUP-omSolina, odredit æe se GUP-om Solina.

Èlanak 16.

Povr�ine za razvoj, ureðenje i za�titu izvan gra-ðevinskih podruèja

Povr�ine za iskori�tavanje mineralnih sirovina

U Prostornom planu Grada Solina odreðena sueksploatacijska podruèja mineralnih sirovina: zapotrebe cementne industrije u svojim postojeæimgranicama na padinama Kozjaka, te novo polje (nalokaciji istra�nog polja Osoje), za iskori�tavanjetehnièko - graðevnog kamena na podruèju k.o. Blacau zaobalnom dijelu.

Korisnici ovih podruèja obvezni su najdalje poisteku eksploatacije privesti ovo podruèje u pribli�noprvobitno stanje.

Gdje god je to moguæe sanaciji treba pristupitii prije ovog roka. Nakon sanacije ovo æe se podruèjeprete�ito koristiti kao ureðena zelena povr�ina sasportsko rekreacijskim sadr�ajima.

Èlanak 17.

Poljoprivredne povr�ine

Pedolo�ka i proizvodno ekolo�ka obilje�ja tlaomoguæavaju bavljenje poljoprivredom samo naogranièenim podruèjima Grada Solina.

Prostornim planom su stoga utvrðene slijedeæepoljoprivredne povr�ine:

� dijelovi polja ju�no od naselja Mravince iKuèine, te dijelovi pojasa uz postojeæu cestu Solin-Klis do istoène granice grada (Rupotina),

� manje terasirane povr�ine uz rubove graðe-vinskih podruèja na padinama Kozjaka,

� manje kra�ko polje u zagorskom dijelu grada(Blaca).

Prostornim planom se predviða i kori�tenjeneizgraðenih dijelova graðevinskih podruèja za poljo-privredne svrhe do privoðenja planiranoj namjeni.

Èlanak 18.

�umske povr�ine

Prostornim planom se zadr�avaju sve postojeæe�umske povr�ine te se predviða i neophodnopo�umljavanje, posebno opo�arenih povr�ina gdje su�ume imale za�titni karakter.


Prostornim planom se predviðaju slijedeæapodruèja gdje je neophodno formiranje za�titnih�umskih i drugih zelenih povr�ina:

� na padinama Kozjaka, posebno na terenimaveæih nagiba zbog za�tite tla, prometnica i drugihobjekata od erozije i poplava,

� oko groblja, komunalnih ureðaja, aktivniheksploatacijskih podruèja, te gdje je to moguæe okoznaèajnijih prometnica.

Èlanak 19.

Ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te

Prostornim planom su utvrðena i nisko produ-ktivna �umska zemlji�ta odnosno kamenjare, makijei garizi koji se mogu koristiti za pa�arenje, brst,�irenje, te branje i sakupljanje plodova i sjemenja,sve uz uvjet da se ne ugro�ava stabilnost ekosustavai u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o ureði-vanju �uma.

Èlanak 20.

Vodene povr�ine

Prostornim planom se morske povr�ine gradaSolina namjenjuju plovidbi manjih brodica u sportskorekreacijske svrhe, a dijelovi obalnog mora sjevernood poluotoka Vranjic, te zapadno od u�æa Jadranamjenjuju se dugoroèno rekreaciji i kupanju.

Uvjet za ovo posljednje je postizanje 2. kate-gorije kvalitete mora �to je planski cilj ekolo�kogprojekta sanacije Ka�telanskog zaljeva.

Osim toga podruèje ju�no od u�æa Jadra senamjenjuje za sportsku luèicu.

Dijelovi obalnog mora ju�no od poluotokaVranjic, te krajnji zapadni dijelovi obalnog moraSolina se namjenjuju za operativne obale gospo-darske zone i luke otvorene za javni promet.

Èlanak 21.

Granice graðevinskih podruèja i kriteriji razgra-nièavanja

Graðevinsko podruèje predstavlja one dijeloveprostora unutar obuhvata PPU-a koji su predviðeniza izgradnju i ureðenje naselja i povr�ina izvannaselja za izdvojene namjene.

Graðevinsko podruèje se sastoji od izgraðenihi neizgraðenih dijelova u funkciji daljnjeg razvojanaselja.

Na graðevinskom podruèju ne mogu se graditigraðevine koje bi svojim postojanjem ili uporabomugro�avale �ivot i rad stanovnika u naselju, odnosnovrijednosti postojeæeg okoli�a, sve u skladu s va�eæimpropisima.

Parcelacija zemlji�ta u svrhu osnivanja gra-ðevnih èestica mo�e se obavljati samo unutar graðe-vinskog podruèja u skladu s odredbama Prostornogplana.

U Prostornom planu su utvrðene detaljne gra-nice graðevinskih podruèja na katastarskim podlo-gama u mjerilu 1:5000 (kartografski prikaz broj 4.Graðevinska podruèja naselja).

Granice graðevinskih podruèja su gdje je to bilomoguæe utvrðene po granicama katastarskih èestica.

Kada granica dijeli katastarsku èesticu uvjetipreparcelacije æe se utvrditi lokacijskom dozvolomili detaljnim (urbanistièkim) planom ureðenjatemeljem poznavanja lokalnih uvjeta na dotiènompodruèju i slijedeæih kriterija:

� pri razgranièavanju prostora granice seodreðuju u korist za�tite prostora, te ne smiju iæi na�tetu javnog prostora.

� ako se postojeæa katastarska èestica veæimdijelom, koji je dostatan za osnivanje graðevneèestice propisane PPU-om ili GUP-om, nalazi upovr�ini u kojoj je gradnja dozvoljena iz tog dijelase formira nova graðevna èestica (ili vi�e njih).

� ako se katastarska èestica nalazi na vanjskomrubu graðevinskog podruèja (granica sijeèe èesticu)i ima povr�inu propisanu PPU-om ili GUP-om zadotiènu namjenu, a svojim veæim dijelom se nalaziunutar povr�ine u kojoj je gradnja dozvoljena,moguæa je izgradnja na naèin da se graðevina smjestina dijelu èestice koji se nalazi unutar graðevinskogpodruèja. U tom sluèaju svi parametri izgradnje kojiproizlaze iz povr�ine èestice raèunaju se na diopovr�ine koja se nalazi unutar graðevinskog podruèja.

Èlanak 22.

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

Graðevine od va�nosti za Dr�avu i �upanijuodreðene su sukladno posebnom propisu i Pro-stornom planu Splitsko-dalmatinske �upanije.

Prostor graðevina od interesa za Dr�avu i �upa-niju odreðuje se zonom unutar namjene povr�ina,trasom ili lokacijom prikazanim na kartografskimprikazima ovog Plana, te opisom danim u odgova-rajuæim tekstualnim odredbama.

Èlanak 23.

2.1. Graðevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju

GRAÐEVINE OD VA�NOSTI ZA DR�AVU:

0. Prometne graðevine

a) Cestovne graðevine s pripadajuæim objektimai ureðajima:


� Zagreb - (Rijeka) - Bosiljevo - Zadar - Split- Dubrovnik (JAC),

� D8 � dr�avna cesta, rekonstrukcija postojeæeceste,

� D1 � dr�avna cesta

b) �eljeznièke graðevine s pripadajuæimobjektima:

� Jadranska �eljeznica,

� MP 11B, Knin - Split,

� Planirana magistralna �eljeznièka pruga,

2. Energetske graðevine

a) Dalekovod, transformatorsko i rasklopnopostrojenje napona 110 kV

� DV 2x220 kV Konjsko - Vrboran

� DV 2x110 kV Zakuèac - Meterize

� DV 2x110 kV Meterize - Vrboran

� DV 2x110 kV Konjsko - Ka�tela

� DV 110 kV Sinj - Meterize

� TS 110/35 kV, Meterize

3. Vodne graðevine

a) Graðevine za kori�tenje voda:

� vodoopskrbni sustav Split - Solin - Ka�tela -Trogir

� pastrvski ribnjak Ritterman

b) Graðevine za za�titu voda:

� Sustav za odvodnju otpadnih voda gradaSplita i grada Solina

4. Proizvodne graðevine

� Ina d.d. - Solin

� Dalmacijacement d.d. - Sv. Kajo

� Eksploatacijsko polje i graðevine eksploatacijemineralnih sirovina.

Èlanak 24.

GRAÐEVINE OD VA�NOSTI ZA �UPANIJU:

1. Prometne graðevine

a) Cestovne graðevine s pripadajuæim objektimai ureðajima:

� �6139 Vranjic

� Solin (D8) - Split

� Solin (D8) - Mravince - Tugare - Gata - Blatona Cetini (D62)

� Klis - Solin

� dionica planirane brze ceste Trogir - Omi�

b) Pomorske graðevine:

Brodogradili�ta

� Solin - Vranjic

Luke otvorene za javni promet

� Solin - Vranjic � �Salonit� i �Prerada�

2. Energetske graðevine

TS 35 kV Sveti Kajo

TS 110/35 kV Meterize

3. Vodne graðevine

Zahvati voda:

Izvor Jadra

4. Regulacijske i za�titne graðevine

Regulacijske i vodne graðevine na lokalnimvodama � stalni i povremeni vodotoci i bujice

5. Graðevine za postupanje s otpadom

Sabirne i recikla�ne stanice sustava gospo-darenja otpadom.

Èlanak 25.

2.2. Graðevinska podruèja naselja

PPU odreðuje da se za naselja ili dijelove naseljaKuèina, Mravinaca, Solina i Vranjica propisuje izradajedinstvenog Generalnog urbanistièkog plana kojimæe se utvrditi temeljna organizacija prostora, za�titaprirodnih i kulturnih vrijednosti, te kori�tenje inamjena povr�ina za vremensko razdoblje do 2015.godine.

Granice obuhvata GPU-a odreðuje ovaj Plan ukartografskom prikazu broj 1 Kori�tenje i namjenaprostora.

PPU propisuje temeljne kriterije za ureðenje isanaciju osnovnih prostornih cjelina formiranihtemeljem ocjene vrijednosti prostora, morfolo�kihobilje�ja i stupnja ureðenosti naselja.

Naselja ili dijelovi naselja su podruèja mje�ovitenamjene u kojima prevladava stambena izgradnja,te svi sadr�aji koji prate stanovanje, kao �to su obra-zovni, zdravstveni, sportsko rekreacijski, poslovni,trgovaèki, ugostiteljski i servisni sadr�aji, te prometnei zelene povr�ine i komunalni objekti i ureðaji.

Naselja i dijelovi naselja ukljuèuju i turistièkougostiteljske graðevine i sadr�aje, te manje poslovnei radne sadr�aje izmije�ane sa ostalim namjenama,uz uvjet da radni sadr�aji ne utjeèu negativno nakakvoæu okoli�a.

Na graðevnoj èestici za gradnju stambene ilistambeno poslovne graðevine moguæe je graditi, uzpo�tivanje ukupne izgraðenosti graðevne èestice ipomoæne graðevine (gospodarske, spremi�ta, kotlo-vnice, te iznimno gara�e kada to nije moguæe usklopu gabarita osnovne graðevine ili u podrumskomdijelu graðevine).


Èlanak 26.

Stambene graðevine na podruèju Grada Solinaplaniraju se kao niske graðevine. Maksimalna visinaniskih stambenih graðevina je 3 nadzemne eta�eodnosno P+2, s moguæno�æu gradnje podrumskiheta�a. Unutar obuhvata GUP-a omoguæava seizgradnja i graðevina mje�ovite ili stambene namjenevisine Po+P+2+Pk (ili nadgraðe).

Stambene graðevine maksimalne katnosti po-drum i tri nadzemne eta�e, brutto razvijene povr�ineBRP do 400 m2, te s najvi�e 3 stambene jedinicetretiraju se obiteljskim kuæama.

Stambene graðevine maksimalne katnosti po-drum i tri nadzemne eta�e, brutto razvijene povr�ineBRP do 400 m2, te s najvi�e 3 stambene jedinice imaksimalno 100 m2 poslovnog prostora tretiraju semanjim stambenim graðevinama.

Stambene graðevine nadzemne (bez podruma)brutto razvijene povr�ine BRP veæe od 400 m2 ili istegraðevine s 4 ili vi�e stambenih jedinica tretiraju sevi�estambenim graðevinama.

Vi�estambenom graðevinom se smatra i dvojnagraðevina ukupne nadzemne (bez podruma, za objegraðevine zbrojeno) brutto razvijene povr�ine BRPveæe od 600 m2 ili iste graðevine s 7 ili vi�e sta-mbenih jedinica.

Izgradnja stambenih graðevina, te graðevinamje�ovite namjene ukljuèujuæi i stambenu, omo-guæava se iskljuèivo na urbanistièki definiranimlokacijama.

Èlanak 27.

2.3. Naèini i uvjeti ureðivanja prostora izvan obu-hvata GUP-a

PPU odreðuje naèine i uvjete ureðivanja pro-stora za dijelove graðevinskih podruèja izvanobuhvata Generalnog urbanistièkog plana i to:

� graðevinska podruèja zagorskih naselja u k.o.Blaca,

� graðevinsko podruèje gospodarske zone u k.o.Blaca,

� graðevinsko podruèje na predjelu Libovac,

� graðevinsko podruèje predjela Majdan.

Za graðevinska podruèja zagorskih naselja igospodarske zone u k.o. Blaca, te na predjelu Libo-vac elementi za lokacijsku dozvolu æe se odreðivatitemeljem odredbi za provoðenje ovog Plana.

Za graðevinsko podruèje predjela Majdan izraditiæe se urbanistièki plan ureðenja.

PPU propisuje naèine i uvjete gradnje izvangraðevinskih podruèja, te uvjete za rekonstrukcijugraðevina na podruèju Grada Solina.

Èlanak 28.

Graðevinska podruèja zagorskih naselja u k.o.Blaca

Iako ovo podruèje prema posljednjem popisustanovni�tva (2001. godina) nema stalnih stanovnika,PPU predviða moguænost dogradnje postojeæihzaselaka niskom stambenom izgradnjom za potrebestalnog ili povremenog stanovanja, te manjim pra-teæim graðevinama namijenjenim radu (poljoprivreda,zanatstvo i slièno) uz po�tivanje svih mjera za�titepodzemnih voda od oneèi�æenja.

Namjena ove zone je mje�ovita, prete�ito sta-mbena (stalno ili povremeno stanovanje).

Sekundarna namjena su gospodarske djelatnostiuz uvjet da radne aktivnosti ne proizvode opasne i�tetne tvari, odnosno tehnolo�ke vode, komunalni ilijavni sadr�aji.

Ove djelatnosti mogu se realizirati kori�tenjemdijela graðevine, zasebne graðevine, dijela èestice iliposebne èestice.

Nije dopu�teno pro�irivanje postojeæih groblja,izgradnja farmi za uzgoj stoke i peradi, upotrebaumjetnog gnojiva i pesticida, odlaganje otpadnihtvari, ispu�tanje otpadnih voda i eksploatacijamineralnih sirovina (druga zona sanitarne za�titeJadra).

Graðevne èestice moraju imati neposredan kolnipristup na javnu prometnu povr�inu, a iznimno nastrmijim terenima ili prete�no izgraðenim ruralnimcjelinama mo�e se dozvoliti samo pje�aèki pristupdo graðevne èestice min. �irine 1.5 m.

Velièina graðevne èestice je min. 350 m2 zaslobodno stojeæe graðevine, za dvojne 250 m2, teza graðevine u nizu min. 180 m2.

Maksimalna visina graðevina je Po+P+1.

Maksimalna izgraðenost za slobodnostojeæegraðevine je 30%, dvojne 40% i graðevine u nizu50%. U gusto izgraðenim dijelovima naselja maksi-malna izgraðenost se mo�e poveæati u skladu salokalnim uvjetima.

Udaljenost stambene graðevine od granice susje-dne graðevne èestice je min. 3 m.

Pomoæne graðevine mogu se graditi kao pri-slonjene uz stambenu graðevinu, slobodno stojeæeili na granici dviju graðevnih èestica kao meðusobnoprislonjene.

Ako je pomoæna graðevina graðena od drva iako slu�i za spremanje zapaljivih materijala mora bitiudaljena od granica graðevne èestice min. 5 m.

Gospodarske graðevine moraju biti udaljene odstambene graðevine na susjednoj graðevnoj èesticimin. 15 m.


Sve graðevine moraju imati nepropusne septièkejame. Posebno treba rije�iti otpadne vode gospoda-rskih graðevina koje se ne smiju ispu�tati u okoli�bez prethodnog proèi�æavanja.

Za gradnju u sklopovima ruralne arhitekture iliu njihovoj neposrednoj blizini potrebno je koristitikarakteristiène graðevinske elemente i materijale odkojih su graðeni susjedni stari objekti, te usklaðivatihorizontalne i vertikalne gabarite s okolnom izgra-dnjom.

Teren oko graðevina, potporni zidovi i terasemoraju se graditi tako da ne naru�avaju izgled naselja(najbolje kori�tenjem tradicionalnih rje�enja, oblikai materijala) i ne mijenjaju prirodno otjecanje vodena �tetu okolnog zemlji�ta.

Èlanak 29.

Graðevinsko podruèje gospodarske zone u k.o.Blaca

U okviru k.o. Blaca predviðene su dvije mje�o-vite gospodarske zone (IK).

Temeljni kriterij prihvatljivosti neke proizvodnedjelatnosti u ovoj zoni je po�tivanje svih ogranièenjakoja slijede iz osjetljivosti za�titne zone izvori�tarijeke Jadro.

U tom smislu je uvjet za izdavanje lokacijskedozvole izrada studije kojom se utvrðuju hidro-geolo�ka i ostala relevantna obilje�ja konkretnemikrolokacije, te propisuju detaljni uvjeti za�titeobzirom na vrstu djelatnosti koja se predla�e.

U skladu sa propisanim uvjetima potrebno jeizraditi UPU i Studiju utjecaja na okoli�.

Osnovna namjena ove zone su gospodarske dje-latnosti; proizvodne i poslovne, uz temeljni uvjet dane proizvode �tetne utjecaje na okoli� koji predstavljazonu stroge sanitarne za�tite izvori�ta Jadra.

Graðevne èestice moraju imati neposredan kolnipristup na javnu prometnu povr�inu min. �irine 5.5 m.

Velièina graðevne èestice je minimalno 800 m2,a maksimalna visina graðevina je 8 m.

Maksimalna izgraðenost graðevne èestice je 40%.

Udaljenost graðevine od granice susjedne èesticeje min. 4.5 m.

Parkiranje vozila zaposlenih kao i parkiranjevozila korisnika njihovih usluga potrebno je rije�iti nagraðevnoj èestici.

Èlanak 30.

Graðevinsko podruèje na predjelu Libovac

Predio Libovac je dio cjelovite veæe zonemje�ovite, prete�ito stambene namjene ni�e gustoæe(Kore�nica) koje pripada podruèju Grada Splita.

Ovo je urbanistièki djelomièno dovr�eno, prete-�ito izgraðeno podruèje za koje se predviða do-gradnja interpolacijama na slobodnim dijelovima.

Novom izgradnjom treba po�tivati uspostavljeneili inicirati nove elemente urbanistièkog reda prijesvega formiranjem odgovarajuæe uliène mre�e ijavnih prostora. Osim toga potrebno je rje�avatiprobleme komunalne infrastrukture, te u okviru �irezone, graðevine dru�tvenog standarda.

Primarna namjena ove zone je stanovanje.

Sekundarna namjena su gospodarske djelatnosti,kori�tenjem dijela graðevine, zasebne graðevine,dijela graðevne èestice ili zasebne graðevne èesticekao prostora za rad uz uvjet da radne aktivnosti nestvaraju buku ni pra�inu, ne zagaðuju zrak i tlo iznaddopu�tenih vrijednosti te ne zahtijevaju te�ki trans-port.

U ovoj zoni mogu se graditi i sadr�aji koji pratestanovanje (objekti dnevne opskrbe i usluga, ugosti-teljski sadr�aji, manji objekti dru�tvenog standarda),te otvoreni prostori u funkciji sporta i rekreacije iliparkova.

Minimalna povr�ina graðevinske èestice indivi-dualne stambene izgradnje iznosi:

� za otvoreni tip izgradnje:

� 500 m2, ukoliko se radi o novoj graðevnojèestici u neizgraðenom dijelu zone,

� 350 m2, ukoliko se radi o izgraðenom dijeluzone

� za poluotvoreni tip izgradnje:

� 400 m2, ukoliko se radi o novoj graðevnojèestici u neizgraðenom dijelu zone,

� 300 m2, ukoliko se radi o izgraðenom dijeluzone.

� za graðevine u nizu � 200 m2.

Minimalne �irine uliène fronte graðevnih èesticaiznose:

� za otvoreni tip izgradnje 16 m,

� za poluotvoreni tip izgradnje 12 m,

� za graðevine u nizu 6 m.

Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnu povr�inu minimalne �irine kolnika 3.5 mza jednosmjerni i 5.5 m za dvosmjerni promet, uzobostrani nogostup minimalne �irine 1,5 m.

U izgraðenim dijelovima gdje zbog postojeæihgraðevina nije moguæe postiæi ove �irine, minimalna�irina kolnika dvosmjerne prometnice je 4,5 m,odnosno 3,0 m za jednosmjerne, uz nogostup min.�irine 1,5 m jednostrano.

Minimalna udaljenost graðevine od granicasusjednih èestica je polovica visine do vijenca, ali


ne manja od 3 m. Za graðevine visine (Po)+P i(Po)+P+1 min. udaljenost je 3 m, za graðevinevisine (Po)+P+1+Pk (ili N) min. udaljenost je 4 m,za graðevine visine (Po)+P+2 min. udaljenost je 4,5 m,a od javno-prometne povr�ine 5 m.

Udaljenost interpoliranih graðevina od javno-prometne povr�ine u postojeæem uliènom potezupotrebno je uskladiti sa graðevinskim pravcem susje-dnih graðevina, s tim da minimalna udaljenost graðe-vina od javno prometne povr�ine (regulacijskogpravca) ne mo�e biti manja od 3 m.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti graðevneèestice je:

� za otvoreni tip izgradnje 0,30 (30%)

� za poluotvoreni tip izgradnje 0,35 (35%)

� za graðevine u nizu 0,45 (45%).

Maksimalna visina graðevina je Po+P+2 sakosim ili ravnim krovom pri èemu je maksimalnavisina vijenca graðevine 9 m mjereno od mjerodavnekote.

Maksimalna visina graðevine u nizu je Po+P+1odnosno 6,5 m do vijenca graðevine, mjereno odmjerodavne kote.

Maksimalna visina nadozida potkrovlja je 1,5 mi ne mo�e biti veæa bez obzira na ukupnu visinugraðevine do vijenca.

Minimalni broj parking mjesta koja treba osi-gurati na graðevnoj èestici s najvi�e 3 stambenejedinice jednak 1,5 PGM/100m2 BRP2 graðevine (ukoju se ne uraèunavaju podrumski, nestambenidijelovi graðevine). Minimalni broj parking mjestakoja treba osigurati na graðevnoj èestici s 4 ili vi�estambenih jedinica jednak je 2 PGM po stanu,odnosno po jedno mjesto na svakih 30 m2 poslovnogprostora.

Na graðevinskoj èestici se mo�e graditi gara�aza smje�taj osobnih automobila. Preporuèa se rje�a-vanje gara�e u gabaritu osnovne graðevine. Gara�amo�e biti smje�tena i uz granicu susjedne graðevneèestice ako ne ugro�ava uvjete stanovanja i kori�tenjasusjedne èestice (ovo se dokazuje suglasno�æu susjeda).Svojim polo�ajem gara�a ne smije ugro�avati sigu-rnost odvijanja prometa.

Najmanje 25% povr�ine graðevne èestice jepotrebno urediti kao zelenu povr�inu (travne kockene smatraju se zelenom povr�inom).

Povr�ine graðevne èestice obraðene kao nepro-pusne (krovovi ravni ili kosi, terase, poploèane stazeitd.) mogu biti maksimalno 60% povr�ine graðevneèestice.

Krov mo�e biti kosi ili ravni. Preporuèuju seèetverostre�ni ili dvostre�ni krovovi (sa sljemenom

postavljenim po du�oj strani graðevine, te paralelnimsa slojnicama na kosom terenu nagiba veæeg od 10%kao i paralelnim s osi ulice).

Nagib kosog krova je minimalno 18 do maksi-malno 350 uz moguænost kori�tenja abaina i luminara.Za pokrov se preporuèa kupa kanalica ili crijepsliènog izgleda. Maksimalna dopu�tena visina slje-mena u odnosu na kotu vijenca je 3,5 m.

Kod ograðivanja graðevne èestice koristiti zeleniloi prirodne materijale, te transparentne metalneograde. Maksimalna visina dijela ograde od èvrstog(netransparentnog) materijala je 1 m u odnosu navi�u kotu terena uz ogradu.

Poslovni, radni i trgovaèki sadr�aji (kao seku-ndarna namjena) mogu se graditi na posebnoj èesticiuz uvjet da je minimalna povr�ina graðevne èestice700 m2, te da ne prelazi 2000 m2. Maksimalnaizgraðenost graðevne èestice je Kig=0,3; udaljenostod susjedne èestice minimalno 2/3 visine graðevinedo vijenca, ali ne manje od 4,5 m. Maksimalna visinavijenca graðevine je 9 m mjereno od mjerodavnekote do vijenca, a maksimalna katnost Po+P+2 kata.Èestica mora imati direktan pristup na javno -prometnu povr�inu minimalne �irine kolnika 5.5 mza dvosmjerne ulice, odnosno 3,5 m za jednosmjerneulice. Parkiranje treba rije�iti na graðevnoj èestici uzuvjet 2PM/100 m2 brutto povr�ine graðevine.

Èlanak 31.

Graðevinsko podruèje predjela Majdan

Ovo je prostor znaèajnih prirodnih vrijednosti(rijeka Jadro, ihtiolo�ki rezervat, vrijedan krajolik,te kvalitetno zelenilo) èija dana�nja namjena onemo-guæava kvalitetnu prezentaciju i ureðenje, te javnokori�tenje.

Osim toga ovaj prostor karakterizira zapu�tenostpostojeæih graðevina, te okoli� devastiran radompostojeæih pogona tvornice cementa (podruèjeizlo�eno negativnim utjecajima oneèi�æenja je mnogoveæe od samog izdvojenog graðevinskog podruèjaMajdan).

U administrativnom pogledu dio ovog prostorana lijevoj obali Jadra pripada Gradu Solinu dok drugidio, na desnoj obali, pripada Opæini Klis.

PPU predviða da se ovaj vrlo atraktivan, adanas zapu�ten prostor oslobodi svoje dana�njenamjene, do krajnjeg cilja � transformacije u gradskijavni prostor namijenjen rekreaciji u zelenilu, teogranièenoj izgradnji ukljuèujuæi i prateæe ugosti-teljske, zabavne, manje smje�tajne i ostale sadr�ajeu funkciji osnovne namjene ove zone.


Precizniji urbanistièki program ove zone odreditiæe se njenim detaljnijim urbanistièkim rje�avanjem,u suradnji sa susjednom jedinicom lokalne samo-uprave i u trenutku kada ovaj prostor bude spremanza novu namjenu.

U cilju �to br�eg procesa transformacije ovogprostora, ne dopu�ta se izgradnja i rekonstrukcijaproizvodnih sadr�aja.

Namjena prostora je izletnièko (turistièko)rekreativna, �to znaèi da se predviðaju sportsko-rekreacijski, ugostiteljski, smje�tajni turistièki objektii slièni prateæi sadr�aji.

Plan treba osigurati sanaciju devastiranih dijelovaokoli�a, oèuvanje vrijednosti krajolika, rekonstrukcijupostojeæih ili izgradnju novih graðevina na naèin daone gabaritima i oblikovanjem budu usklaðene kakos krajolikom tako i sa karakterom i namjenom zone.

Maksimalna izgraðenost zone je 10%. U okviruzone potrebno je osigurati odgovarajuæe javneparkirali�ne povr�ine.

Èlanak 32.

2.4. Izgraðene strukture van naselja

Izgraðene strukture van naselja su:

� povr�ine graðevinskih podruèja izvan naseljaza izdvojene namjene,

� povr�ine izvan graðevinskih podruèja nakojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom,drugim propisima i odredbama ove odluke.

Prostornim planom su odreðene zone izvangraðevinskih podruèja naselja, kao �to su gospo-darske - poslovne i eksploatacijska polja. Uvjeti zagradnju u tim zonama su odreðeni u toèki 3. ovihOdredbi.

Postojeæa izgradnja izvan graðevinskih podruèja

Postojeæe stambene i gospodarske graðevinekoje se nalaze izvan graðevinskog podruèja, aizgraðene su temeljem graðevinske dozvole, pose-bnog rje�enja ili prije 15. veljaèe 1968. godine,smatraju se postojeæom izgradnjom izvan graðe-vinskog podruèja i mogu se odr�avati i rekonstruiratiu opsegu neophodnom za pobolj�anje uvjeta �ivotai rada, kako je definirano u toèki 9.3. ovih Odredbi.

Èlanak 33.

Izvan graðevinskog podruèja, u zonama nami-jenjenim eksploataciji mineralnih sirovina moguæa jeizgradnja rudarskih objekata i postrojenja u funkcijiiskori�tavanja mineralnih sirovina. Gradnja je moguæana izdvojenim graðevinskim èesticama, minimalnepovr�ine 2000 m2. Ukupna povr�ina svih graðevi-

nskih èestica u zoni za eksploataciju tupine napadinama Kozjaka je 10000 m2, a u zoni za iskori-�tavanje tehnièko - graðevnog kamena na podruèjuk.o. Blaca 6000 m2.

Graðevine se mogu graditi kao slobodnostojeæeili prislonjene zabatnim zidovima u kom sluèaju seovi cijelom visinom moraju izvesti kao protupo�arni.

Minimalna udaljenost graðevine od ruba èesticejednaka je polovini visine graðevine do vijenca, aline manja od 4 m.

Maksimalna visina graðevine je 12 m od najni�ekote terena u kontaktu s graðevinom uz iznimkutehnolo�ki uvjetovanih dijelova koji mogu biti i vi�i.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti èestice je0,35 (35%).

Graðevna èestica mora imati direktan pristup naprometnu povr�inu minimalne �irine kolnika 6 m.Prema graðevinskoj zoni naselja mora se formiratipojas pejza�nog i za�titnog zelenila minimalne �irine25 m.

Èlanak 34.

Izvan graðevinskog podruèja planira se izgradnja:

� poljskih kuæica na poljoprivrednom zemlji�tui ostalom poljoprivrednom tlu, �umama i �umskomzemlji�tu

� staklenika i prateæih sadr�aja kao �to sugraðevine za skladi�tenje poljoprivrednih proizvodai druge graðevine direktno u funkciji poljoprivredneproizvodnje

� na poljoprivrednom zemlji�tu - graðevinastambene i gospodarske namjene za vlastite potrebei potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanjapoljodjelske djelatnosti (stambeno-gospodarskikompleksi),

� rekreacijskih graðevina ukljuèujuæi vidikovce,�ièare s prateæim graðevinama, kapelice i spomenobilje�ja te planinarske i lovaèke domove i lugarnice,

� graðevina infrastrukture (prometne, energe-tske, komunalne itd.),

� graðevina obrane.

Èlanak 35.

Graðenje izvan graðevinskog podruèja mora bitiuklopljeno u krajobraz tako da se:

� oèuvaju vrijedni elementi morfologije terena,kakvoæa i cjelovitost poljodjelskoga zemlji�ta i �uma,

� oèuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju,a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisupogodni za rekreaciju,

� oèuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,


� ne promjeni tok ili na drugi naèin ugrozivodno dobro, potoci i bujice,

� osigura infrastruktura, a osobito zadovo-ljavajuæe rije�i odvodnja i proèi�æavanje otpadnihvoda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na èesticii odvozom na organiziran i siguran naèin.

Èlanak 36.

Poljske kuæice

Prostorni plan ureðenja Grada Solina odreðujeda se izvan graðevinskih podruèja, a na poljopri-vrednom zemlji�tu minimalne povr�ine 2000 m2,mogu graditi poljske kuæice koje su u funkciji oba-vljanja poljoprivredne djelatnosti.

Maksimalna povr�ina graðevine je 20 m2.

Visina graðevine je maksimalno 3 m do vijenca,a minimalna udaljenost od ruba parcele je jednakavisini graðevine.

Ove graðevine ne mogu imati prikljuèak nakomunalnu infrastrukturu.

Èlanak 37.

Staklenici i plastenici

Izvan graðevinskih podruèja, a na poljopri-vrednom zemlji�tu (osim u za�titnom pojasu cesta,te na udaljenosti od groblja manjoj od 200 m),dopu�ta se i izgradnja graðevina u funkciji poljopri-vrede (staklenici, plastenici).

Minimalna udaljenost ovih graðevina od rubaèestice je 2 m.

Èlanak 38.

Stambeno gospodarske graðevine u funkcijipoljodjelstva (biljna proizvodnja) s moguæno�æubavljenja agroturizmom

Jedna graðevina ili grupa graðevina s pripa-dajuæim poljoprivrednim zemlji�tem, koje se mogugraditi na parceli najmanje povr�ine 10.000 m2 sosiguranim pristupom na javnu prometnu povr�inu.

Poljoprivredno zemlji�te iz stavka 1. ne mo�ese parcelirati na manje dijelove niti prenamijeniti.

U okviru gospodarsko-stambenog kompleksa semogu graditi:

� gospodarske graðevine za potrebe poljodjelskeproizvodnje, prerade i skladi�tenja najveæe bruttopovr�ine 250 m2;

� stambena graðevina u kojoj se mo�e orga-nizirati prostor za potrebe seoskog turizma, najveæebruto razvijene povr�ine 300 m2 i visine doPo+P+1+kosi krov, maksimalna visina graðevine je

6,5 m od najni�e kote ureðenog terena do vijenca,minimalna udaljenost graðevine od granice èesticejednaka visini graðevine do vijenca. Obvezan kosikrov bez nadozida i luminara, te kupa kanalica (ilislièan pokrov). Sljeme krova na kosom terenu(nagiba veæeg od 10%) obavezno paralelno saslojnicama i oblikovanje u skladu s tradicijskomgradnjom. U okviru zemlji�ta u funkciji seoskogturizma potrebno je osigurati parkiranje prema sta-ndardu 1 PM na 40 m2 BRP1 stambene graðevine.

Stambena graðevina se ne mo�e graditi naparceli ako na njoj veæ nisu izgraðeni ili se gradegraðevine i sadr�aji gospodarske namjene s kojimaèine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu.

Lokacijske dozvole za izgradnju gospodarskihgraðevina u funkciji poljodjelstva (biljna proizvodnja)s moguæno�æu bavljenja agroturizmom utvrdit æe setemeljem idejnog rje�enja za izdavanje lokacijskedozvole uz dobivene suglasnosti i mi�ljenja nadle�nihslu�bi.

Idejnim rje�enjem bit æe odreðeno:

� velièinu parcele i povr�inu poljoprivrednogzemlji�ta predviðenog za kori�tenje;

� vrste poljoprivredne proizvodnje koje æe sena njemu organizirati;

� tehnolo�ko rje�enje i kapaciteti;

� razmje�taj planiranih graðevina i ostalih sa-dr�aja na farmi;

� pristup na javnu prometnu povr�inu;

� moguænosti opremanja komunalnom infra-strukturom (opskrba vodom, naèin odvodnje, odla-ganje otpada i dr.);

� potencijalni utjecaj na okoli� i mjere za�tite.

Èlanak 39.

Rekreacijske graðevine

Prostorni plan ureðenja Grada Solina odreðujeda se izvan graðevinskih podruèja dopu�ta gradnjaili ureðenje rekreacijskih i sliènih sadr�aja i graðevinaukoliko isti koriste specifiène prirodne resurse dotiènelokacije (planinarski dom, lovaèka kuæa, �ièara i sl.).

Za ovakve graðevine obvezna je izrada idejnogrje�enja kojim se dokazuje da planirani sadr�aji neæenaru�iti estetske i bioekolo�ke vrijednosti okru�enja,te definiranje moguænosti odgovarajuæeg pristupa.Maksimalna brutto razvijena povr�ina nadzemnogdijela graðevine planinarskog doma je 400 m2, uz200 m2 podrumskog dijela. Maksimalna visina jePo+P+1. Maksimalna brutto razvijena povr�ina lova-èke kuæe je 150 m2, a maksimalna visina prizemlje.Za obje vrste graðevina obvezno kori�tenje prirodnihmaterijala (kamen, drvo).


Omoguæava se ureðenje planinarskih i trim stazate vidikovaca i odmori�ta (bez izgradnje graðevinasa zatvorenim prostorima) kao istaknutih toèakauzdu� planinarskih staza.

Èlanak 40.

Graðevine infrastrukture

Prostorni plan ureðenja Grada Solina odreðujeda se izvan graðevinskih podruèja mogu graditiobjekti komunalne infrastrukture, trafostanice, vodo-spreme, crpne stanice i ureðaji za proèi�æavanjeotpadnih voda.

Ovi se ureðaji mogu graditi na temelju idejnogrje�enja ili detaljnog plana ureðenja prostora. Gra-ðevine koje èine javnu cestu, a slu�e za potrebeodr�avanja ceste i pru�anja usluga putnicima ivozaèima mogu se takoðer graditi izvan graðevinskihpodruèja u skladu sa Studijom o utvrðivanju mogu-ænosti izgradnje benzinskih postaja na podruèju�upanije Splitsko-dalmatinske.

Èlanak 41.

3. Uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti

U Prostornom planu odreðene su zone osnovnenamjene unutar naselja i u graðevinskom podruèjuizvan naselja namijenjene gospodarskim djelatno-stima.

Za gospodarske djelatnosti unutar mje�ovitenamjene naselja, detaljnije odredbe propisati æeGUP.

Ukoliko GUP-om nije drugaèije odreðeno utvrðujuse slijedeæi uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti:

Èlanak 42.

3.1. Proizvodne djelatnosti (I)

Primarna namjena su proizvodne i zanatskedjelatnosti koje ne zagaðuju okoli�, servisi i skladi�ta.

Minimalna povr�ina graðevne èestice je 800 m2

za I2 i 2000 m2 za I1.

Graðevine se mogu graditi kao slobodnostojeæeili prislonjene zabatnim zidovima u kom sluèaju seovi cijelom visinom moraju izvesti kao protupo�arni.

Minimalna udaljenost graðevine od ruba èesticejednaka je polovini visine graðevine do vijenca, aline manja od 4 m. Minimalna udaljenost od regulaci-jskog pravca je 5 m.

Graðevna èestica mora imati direktan pristup najavno-prometnu povr�inu minimalne �irine kolnika5.5 m.

Na graðevnoj èestici treba osigurati smje�tajvozilima u mirovanju prema slijedeæim normativima:

gospodarska, industrija 1,5

gospodarska, zanatska 2

Maksimalna visina graðevine za I2 je 10 m iznadkote javno-prometne povr�ine s koje se pristupagraðevini odnosno 12 m od mjerodavne kote za I1uz iznimku tehnolo�ki uvjetovanih dijelova i ureðaja(u kojima se ne mo�e stalno boraviti) koji mogu bitii vi�i.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti èestice je0,35 (35%) a za prislonjene 0,45 (45%).

Minimalno 20% povr�ine mora biti ureðenazelena povr�ina, pri èemu obavezno treba ozelenitirub èestice prema javno prometnoj povr�ini.

Na rubovima zone potrebno je formirati pojaspejza�nog i za�titnog zelenila kao tampon premasusjednoj izgradnji, posebno zonama namijenjenimprete�ito stanovanju.

Èlanak 43.

3.2. Poslovne djelatnosti (K)

Osnovna namjena ove zone su trgovaèki pro-stori, gradske robne kuæe i trgovaèki centri, skladi�niprostori, te poslovni, uredski, uslu�ni i slièni sadr�aji.

Na ovim povr�inama mogu se graditi i ugosti-teljske graðevine i graðevine za zabavu, javne ga-ra�e, �portske povr�ine, graðevine javne i dru�tvenenamjene.

U ovoj zoni je iskljuèena stambena i gospo-darska industrijska namjena.

U okviru zona poslovne namjene omoguæavase na jednoj graðevnoj èestici izgradnja jedne sta-mbene jedinice maksimalne brutto povr�ine 150 m2.

Minimalna povr�ina graðevne èestice primarnenamjene je 800 m2.

Minimalna udaljenost graðevine od ruba èesticejednaka je polovini visine graðevine do vijenca.

Graðevna èestica mora imati direktan pristup najavno-prometnu povr�inu minimalne �irine kolnika5.5 m.


gospodarska, skladi�na 1

poslovna, javna (banke,agencije, poslovnice,...) 4

namjenapotreban broj PGM

na 100m2 BRP2


na 100m2 BRP2


poslovna, uredi 2

poslovna, trgovaèka,do 200 m2 prodajnepovr�ine

poslovna, trgovaèka,200-500 m2 prodajnepovr�ine

poslovna, trgovaèka, vi�eod 500 m2 prodajne povr�ine

Minimalna udaljenost od regulacijskog pravca je5 m.

Maksimalna visina graðevine je 10 m mjerenood kote javno-prometne povr�ine s koje se pristupagraðevini, a za èestice veæe od 4000 m2 maksimalnavisina mjereno od mjerodavne kote je 12 m.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti graðevneèestice iznosi 0,35 (35%). Maksimalna izgraðenostpodzemnog dijela èestice je 0,50 (50%) uz uvjet dapodzemni dijelovi graðevine ne prelaze najni�u kotuureðenog terena uz graðevinu.

Najmanje 20% povr�ine graðevne èestice jepotrebno urediti kao zelenu povr�inu (travne kockese ne smatraju zelenom povr�inom).

Povr�ine graðevne èestice obraðene kao nepro-pusne (krovovi ravni ili kosi, terase, asfaltirane po-vr�ine, vodonepropusno poploèane staze itd.) mogubiti do 70% povr�ine èestice.

Èlanak 44.

4. Uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti

Pod dru�tvenim djelatnostima podrazumijevajuse graðevine za:

� odgoj i obrazovanje,

� zdravstvo i socijalnu skrb,

� kulturne i dru�tvene organizacije,

� javne i prateæe sadr�aje (po�ta, banka i sl.),

� �port i rekreaciju.

Minimalne potrebe opremanja naselja graðe-vinama dru�tvenih djelatnosti utvrðuju se temeljemslijedeæih okvirnih normativa:

� zdravstvena za�tita(primarna) .............................. 0,10 m2/stanovniku

� dru�tvene i kulturneorganizacije ............................ 0,20 m2/stanovniku

� javne djelatnosti ..................... 0,10 m2/stanovniku

� odgoj i obrazovanje ... prema posebnim propisima

Kod smje�taja graðevina dru�tvenih djelatnostiposebno treba voditi raèuna o ujednaèenoj dostu-pnosti za sve korisnike usluge.

Visina graðevine mora biti u skladu s prevla-davajuæom visinom graðevina iste tipologije i loka-lnim uvjetima.

Maksimalna visina graðevine je Po+P+2 odno-sno ne mo�e biti vi�a od 10,5 m od kote javno-prometne povr�ine s koje se pristupa graðevini dovisine vijenca.

Iznimno za vjerske graðevine dopu�ta se i veæavisina.

Maksimalna izgraðenost èestice kig=0,4.

Minimalna udaljenost graðevine od ruba èesticejednaka je visini iste do vijenca, osim u prete�itoizgraðenim podruèjima gdje mo�e biti pola visinegraðevine do vijenca.

Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnu povr�inu minimalne �irine kolnika 5.5 m.


javna i dru�tvena,obrazovna, kulturna, vjerska 2

javna i dru�tvena, zdravstvo 3

javna i dru�tvena, dom zastare 1

Èlanak 45.

5. Uvjeti utvrðivanja koridora ili trasa i povr�inaprometnih i drugih infrastrukturnih sustava

Prostorni plan utvrðuje prostor i uvjete za gra-dnju i ureðenje:

� komunalnih graðevina,

� mre�e i objekata cestovnog prometa,

� mre�e i objekata �eljeznièkog prometa,

� objekata pomorskog prometa.

Komunalne graðevine koje zahtijevaju posebnuzonu su veæe trafostanice (110/10 (20)),

vodospreme i ureðaj za kondicioniranje vode.

Ostale manje komunalne graðevine i ureðajilociraju se u podruèju mje�ovite namjene naselja iostalim zonama.

Koridori magistralnih vodova komunalne infra-strukture prikazani su u grafièkom dijelu elaborataProstornog plana, kartografski prikaz broj 2. Infra-strukturni sustavi, u mjerilu 1:25.000. Njihov detaljni


na 100m2 BRP2

2/100 m2 prodajnepovr�ine




na 100m2 BRP2


polo�aj odredit æe se GUP-om Solina, detaljnijimplanovima ili lokacijskom dozvolom.

Èlanak 46.

5.1. Cestovni promet

Prostorni plan predviða da æe u planskomrazdoblju cestovni promet imati prioritetnu ulogu upovezivanju prostora grada sa �irim podruèjem�upanije. Osim toga, izgradnjom novih, te dovr�e-njem ili modernizacijom postojeæih cestovnih pravacadoprinijeti æe se boljoj povezanosti dijelova naselja,te rasteretiti izgraðeni ili osjetljivi dijelovi grada odtranzitnog prometa.

PPU osigurava koridore za buduæu izgradnju iureðenje cestovne mre�e i to:

� dr�avne ceste koje povezuju podruèja �upa-nije i u koje spadaju cesta Solin - Klis (M 11), te obila-znica Solina kao dio Jadranske magistrale (M 2),

� �upanijske ceste, lokalne ceste i primarnegradske ulice,

� ostale primarne i veæe sabirne ulice koje slu�epovezivanju prostora unutar naselja.

Èlanak 47.

Prostorni plan ureðenja odreðuje da se za sverazvrstane ceste u obuhvatu ovog Plana odreðujeza�titni pojas u skladu sa Zakonom o javnim cestama.

Prostorni plan utvrðuje koridore koji se reze-rviraju za potrebe izgradnje planirane i modernizacijupostojeæe mre�e javnih cesta te izgradnju komunalneinfrastrukture:

1. dr�avne ceste � autoceste 250 m

2. dr�avne ceste 70 m

3. �upanijske ceste i primarnegradske ulice 20-30 m

4. ostale ceste 15-20 m

Unutar utvrðenih koridora planiranih cesta nijedozvoljena gradnja do ishoðenja lokacijske dozvoleza prometnicu i drugu infrastrukturu koja se pola�eu koridor ceste ili dono�enja detaljnog plana.

Nakon ishoðenja lokacijske dozvole odnosnozasnivanja graðevinske parcele ceste, odrediti æe seza�titni pojasevi prema Zakonu o javnim cestama,a prostor izvan za�titnog pojasa prikljuèiti æe sesusjednoj namjeni.

Èlanak 48.

U za�titnom pojasu javne ceste mogu se graditigraðevine za potrebe odr�avanja ceste i pru�anjausluga vozaèima i putnicima, a predviðene projektom

ceste (cestarske kuæe, skladi�ta i odlagali�ta, benzi-nske postaje, servisi, parkirali�ta i odmori�ta itd.).

Prije izdavanju lokacijske dozvole ili izradedetaljnog plana ureðenja za ove graðevine potrebnoje zatra�iti uvjete nadle�ne uprave za ceste.

U za�titnom pojasu javne ceste mo�e seformirati neizgraðeni dio graðevinske parcele saniskim zelenilom i ogradom, uz ispunjenje uvjeta kojiæe se zatra�iti od nadle�ne uprave za ceste.

Prostorni plan predviða dovr�enje magistralneceste Solin - Klis (M 11) pa æe se postupno ukidatitranzitni promet dionicom dana�nje magistralne ceste(M 11.03) od Solina prema Klisu te æe ona uizgraðenom dijelu grada Solina moæi dobiti funkcijui obilje�ja gradske ulice.

Prikljuèak i prilaz na javnu cestu smije se izvestina temelju odobrenja nadle�ne uprave za ceste upostupku izdavanja lokacijske dozvole.

Prostorni plan predviða daljnji razvoj sustavajavnog gradskog prijevoza koji treba pokrivati mre�ujavnih i dijela nerazvrstanih cesta.

Uvjete za utvrðivanje lokacije i uvjete za proje-ktiranje autobusnih stajali�ta na javnim cestamaodreðuju propisi doneseni temeljem Zakona o javnimcestama.

Èlanak 49.

5.2. �eljeznièki promet

Prostornim planom grada Solina u planskomrazdoblju se predviða:

1. modernizacija (elektrifikacija) i rekonstrukcijapostojeæe pruge Knin - Split,

2. drugi kolosijek na dionici Split - Predgraðe -Ka�tel Stari,

3. dislokacija ran�irnog kolodvora sa u�æa Jadra,

4. uvoðenje sustava brze gradske �eljeznice napostojeæim kapacitetima sa izgradnjom stajali�ta.

Prostorni plan utvrðuje za�titni koridor �irine 20m sa svake strane od osi postojeæe pruge.

Èlanak 50.

5.3. Pomorski promet

Prostorni plan predviða izgradnju �portske luèicena ju�noj strani u�æa Jadra kapaciteta 200 vezova iprivezi�te uz ju�nu obalu poluotoka Vranjic, kapa-citeta 70 vezova.

Prostorni plan predviða i dio obale gospodarskihzona (Sv. Kajo i Vranjic) za industrijsku operativnuobalu namijenjenu posebno privezu, te pretovaru imanipulaciji teretom, te luke otvorene za javnipromet; Salonit i Prerada.


Èlanak 51.

5.4. Vodoopskrba

Prostorni plan predviða rje�avanje vodoopskrbegrada Solina kori�tenjem izvora Jadra prema rje�enjuvodoopskrbe podruèja Splita, Solina, Ka�tela iTrogira iz 1996. godine izraðenog u sklopu �Inte-gralnog projekta za�tite Ka�telanskog zaljeva�.

Rje�enjem vodoopskrbe grada Solina locira sevodozahvat i kljuèni objekti vodoopskrbe: ureðaj zakondicioniranje, glavnu crpnu stanicu, glavni dovodnicjevovod, glavni opskrbni cjevovod i glavnu vodo-spremu, svi na podruèju grada Solina.

Da bi se ovi objekti mogli graditi i funkcioniratipotrebno je rezervirati prostor (cca 2,0 ha) i pro-storne koridore, ukljuèujuæi i potrebni prostor sani-tarne za�tite. To se prije svega odnosi na podruèjeKunèeve grede gdje se veæina objekata locira i gdjeje granica sanitarne za�tite minimalno 10 m od rubaobjekata. Objekti koji se grade na ovom mjestu su:ureðaj za kondicioniranje, crpna stanica, postrojenjeza kloriranje vode, vodospreme kao i drugi prateæiobjekti.

Trase glavnog dovodnog i opskrbnog cjevovodamoraju se za�titi sanitarnim koridorom po 5 metarasa svake strane od osi cjevovoda, a svako ureðivanjeprostora u ovom koridoru uvjetuje se ishoðenjemsuglasnosti od nadle�ne vodoprivredne organizacije.

Èlanak 52.

5.5. Ureðenje vodotoka

Izgradnjom i ureðenjem podruèja postojeæipotoci i bujièni kanali postaju glavni odvodni kolektoroborinskih voda (odgovarajuæe tretiranih � separatoriulja i masti) urbaniziranih podruèja, te povr�inskihvoda ostalih dijelova slivnog podruèja. Time nestajedio otvorenih potoka u svom prirodnom obliku,buduæi da æe postepeno poprimati zatvoreni oblikdefiniran ureðenjem terena na odreðenom podruèju.

U graðevinskom podruèju naselja, ukoliko jedu� trase vodotoka planirana zelena povr�ina, istimo�e biti na toj dionici otvoren i prilagoðen svojimrje�enjem urbanom okoli�u.

Kod izrade detaljnijih planova ili idejnih rje�enjaza lokacijske dozvole udaljenost graðevine odreguliranog korita vodotoka ili otvorenog kanala zaodvodnju oborinskih voda mora biti najmanje 3 m,a za podruèje izvan urbaniziranog podruèja ili zaneregulirano korito vodotoka navedena udaljenost seodnosi na udaljenost od javnog vodnog dobra.

Za sve zahvate koji se planiraju na naèin daobuhvaæaju ili su u kontaktnom podruèju vodnog

dobra vodotokova (bujica) potrebno je ishoditiposebne uvjete i suglasnosti nadle�ne vodoprivredneslu�be.

Èlanak 53.

5.6. Kanalizacijski sustav

Prostorni plan predviða izgradnju kanaliza-cijskog podsustava Grada Solina kao dio kana-lizacijskog sustava Split - Solin. Ovaj podsustav imarazdjelni tip kanalizacije u kojem se oborinske vodei kuæanske/industrijske otpadne vode odvode pose-bnim kanalskim sustavom.

Kanalizacijski sustav Split - Solin objedinjujesve otpadne vode gradova Splita i Solina na jedi-nstveni ureðaj za proèi�æavanje na podruèju Stobreèa.Proèi�æena voda se putem dugog podmorskog ispustaispu�ta u Braèki kanal. Ovaj sustav ima vi�epodsustava od kojih je jedan Solin.

Podsustavom �Solin� sve otpadne vode seobjedinjuju na ulaznom oknu hidrotehnièkog tunela�Stupe� koje se nalazi na podruèju Dujmovaèe, aputem kojeg se sve otpadne vode odvode do ureðajaza proèi�æavanje, odnosno do podmorskog ispusta.To znaèi da na podruèju Solina nije predviðen ureðajza proèi�æavanje otpadnih voda, kao ni ispu�tanjeproèi�æenih otpadnih voda u vodne resurse.

Prostorni plan predviða da se oborinske vodeispu�taju u postojeæe regulirane potoke, te potom umore, sve uz odgovarajuæi tretman (separatorimasnoæe).

Sve je graðevine obvezno prikljuèiti na javnumre�u odvodnje. Iznimno, do izgradnje javne mre�eodvodnje, iskljuèivo unutar izgraðenih dijelovagraðevinskog podruèja, manje stambene graðevinemogu se spojiti na individualne ureðaje do velièine2 ES na naèin prihvatljiv s aspekta za�tite okoli�a.

U zagorskom dijelu Grada (Blaca) zbog hidro-geolo�ke osjetljivosti prostora Plan predviða ograni-èenu i strogo kontroliranu izgradnju pojedinaènih ilizajednièkih septièkih jama.

Èlanak 54.

5.7. Telekomunikacije

PPU Grada Solina predviða izgradnju i reko-nstrukciju:

� nove RSS kapaciteta 2048 telefonskih priklju-èaka koji æe se montirati na prostoru Japirka

� kabelske tk kanalizacije na cijelom prostoruGrada Solina

� postavu vanjskih kabelskih izvoda u uliènimbetonskim stupiæima


� polaganje tk spojnih svjetlovodnih kabela ukabelsku tk kanalizaciju

� gradnju novih meðumjesnih telefonskihgovornica, te rekonstrukcije, pro�irivanje postojeæihi izgradnju novih po�tanskih ureda.

Antenski stupovi GSM mre�e svojim polo�ajemne smiju remetiti vizure, osobito vrijedne vizure èijisu dio za�tiæena podruèja prirodne i kulturne ba�tine.Jedan antenski stup treba koristiti vi�e korisnika.

Projektiranje i izvoðenje TK mre�e se rje�avasukladno posebnim propisima, a prema rje�enjimaiz Prostornog plana.

Graðevine telefonskih centrala i drugih ureðajamogu se rje�avati kao samostalne graðevine navlastitim graðevnim èesticama ili unutar drugihgraðevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

Prostori za gradnju po�tanskih sredi�ta i uredadefinirati æe se prema potrebama detaljnijom pro-stornom dokumentacijom.

Èlanak 55.

5.8. Elektroopskrba

Prostorni plan grada Solina odreðuje slijedeæeza�titne pojaseve za postojeæe i planirane nadzemnedalekovode:

� DV VN 220 kV 60m

� DV VN 110 kV 40m,

� DV SN 35 kV i ni�e, 30 m.

U za�titnim pojasevima nadzemnih dalekovodanije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija graðevinabez prethodne suglasnosti nadle�ne elektroprivredneorganizacije.

Prostorni plan rje�enjem elektroopskrbe predviðapolaganje kabelskih vodova SN (10-35 kV) i NN(0.4 kV) pod zemljom, u profile ulica i prometnica.

Lokacije trafostanica treba odabrati tako daimaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje,odr�avanja i upravljanja. Trafostanice 10(20)/0,4 kVse u pravilu postavljaju u sredi�te konzuma, takoda se osigura kvalitetno napajanje do krajnjihpotro�aèa na izvodima.

Predviða se moguænost izgradnje istih bez do-datnih ogranièenja u smislu udaljenosti od prometnicai granica parcele, te moguænost smje�taja u zonamakoje GUP-om nisu predviðene za izgradnju (zelenepovr�ine, parkovi i slièno).

Obnovljivi izvori energije

Prostornim planom se predviða racionalnokori�tenje energije kori�tenjem dopunskih izvora,prvenstveno sunèeve energije. Dopu�ta se posta-

vljanje sunèanih kolektora na svim graðevinamaizvan zona za�tiæenih kao spomenièke cjeline (osimuz suglasnost nadle�ne slu�be za�tite) ili na pojedi-naènim graðevinama koje imaju status spomenikakulture.

Èlanak 56.

6. Mjere za�tite krajobraznih i prirodnih vrije-dnosti i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti

Prostorni plan ureðenja primarno �titi dijeloveprirode koji su prema Zakonu o za�titi prirode upisaniili predlo�eni za upis u upisnik za�tiæenih dijelovaprirode pri nadle�nom Ministarstvu.

Odlukom o progla�enju gornjeg toka rijekeJadro specijalnim ihtiolo�kim rezervatom (�Slu�beniglasnik Opæine Split�, broj 4/84.) definira se gornjitok Jadra kao podruèje ihtiolo�kog rezervata u slije-deæim granicama: od Uvodiæ mosta uzvodno cestomna lijevoj obali do ograde kapta�e, tom ogradom dokanala hidroelektrane, desnom obalom do Uvodiæmosta prateæi obalu rijeke na udaljenosti od 10 m.U ovom podruèju nisu dopu�tene radnje koje ugro-�avaju njegova temeljna obilje�ja i vrijednosti, aposebno za�tiæenu riblju vrstu.

Drugi za�tiæeni dio prirode je park �uma Voljak,�uma alepskog bora na ju�nim padinama Kozjaka.Uz mjere za�tite i unapreðivanja propisane za ostale�umske povr�ine na podruèju Grada Solina i za ovopodruèje nisu dopu�tene radnje koje ugro�avajunjegova obilje�ja i vrijednosti. Dopu�teno je kori-�tenje ove �ume u svrhu rekreacije i boravka u prirodi.

Prostorni plan ureðenja propisuje za�titu zelenogpojasa uz cijeli tok rijeke Jadro kao podruèjeprirodne rijeène vegetacije sa kvalitetnim grupamavisokog zelenila, ukljuèujuæi za�tiæene primjerkemoèvarnog èempresa koji je 1996. progla�en spo-menikom prirode (botanièki).

Dio ovog prostora je danas ureðen kao gradskaparkovna povr�ina, a ureðenje predstoji i za donjitok i u�æe rijeke. Detaljniji re�imi ureðivanja i mjereza�tite biti æe odreðeni Generalnim urbanistièkimplanom.

Kao vrijedan dio prirode istièe se i èitav obalnipojas Grada Solina izvan radnih zona u Sj. Luci iSv. Kaji. Posebna pa�nja æe se posvetiti ureðenju(izgradnja du�obalne �etnice), za�titi, te osiguranjujavnog pristupa.

Detaljniji uvjeti ureðivanja i mjere za�tite bitiæe odreðeni Generalnim urbanistièkim planom u èijimgranicama se nalazi èitav obalni pojas.


Poljoprivredne povr�ine utvrðene ovim Planom�tite se od svake gradnje koja nije izrièito dopu�tenaovim odredbama ili posebnim zakonima.

Vlasnici i ovla�tenici poljoprivrednog zemlji�tadu�ni su obradivo poljoprivredno zemlji�te odr�avatisposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Propisuje se provoðenje mjera za�tite poljo-privrednog zemlji�ta od oneèi�æavanja zabranom,ogranièavanjem i spreèavanjem uno�enja �tetnihtvari, bilo direktno, bilo vodom ili zrakom.

�umske povr�ine i za�titne �ume utvrðene ovimPlanom �tite se od sjeèe i krèenja, a sa svrhomodr�avanja i unapreðivanja njihove biolo�ke razno-likosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja, tenjihove za�titne funkcije. Ovo se posebno odnosi nastrme terene gdje �umske povr�ine imaju znaèajnuulogu u spreèavanju erozije zemlji�ta.

Predviða se provoðenje mjera za�tite �uma odbiljnih �tetoèina, te mjere za za�titu �uma od po�ara.

Osim za�tite postojeæih �uma predviða se ipotièe po�umljavanje ogoljelih povr�ina i slivnihpodruèja bujica.

Obvezno je izgraðivati �umske putove i vatro-brane prosjeke, te ureðivati i èistiti �umsko zemlji�teu skladu sa �umsko-gospodarskim osnovama uzoèuvanje bioraznolikosti (npr. neuklanjanje svihdebala u procesu truljenja � su�aca).

Uz suglasnost nadle�nih slu�bi dopu�teno jekori�tenje ili ureðenje �uma u svrhu odmora irekreacije.

Vodotoci s pripadajuæim vegetacijskim pojasom,posebno izvan graðevinskih podruèja naselja,smatraju se prirodnom i strukturnom cjelinom ukrajobrazu, te je tehnièke zahvate na njima obveznousklaðivati i provoditi uva�avanjem krajobraznihvrijednosti i obilje�ja, te èuvanjem bioraznolikosti.

Utvrðuje se obveza oèuvanja i obnove postojeæebiolo�ke i krajobrazne raznolikosti u stanju prirodneravnote�e i usklaðenih odnosa s ljudskim djelo-vanjem.

Èlanak 57.

6.2. Kulturno - povijesne cjeline

PPU Solina odreðuje elemente za�tite, ureði-vanja i kori�tenja spomenika kulture � registriranih,preventivno za�tiæenih ili evidentiranih od nadle�neslu�be za za�titu kulturne i prirodne ba�tine:

Za�tiæena urbanistièka cjelina naselja Solin -Salonae RST-661

1. arheolo�ka zona, ukljuèujuæi cemeterijalno-bazilikalne komplekse Kapljuèa i Manastirina -Salonae RST-661

2. ju�na strana Salone � salonitanska luka

3. Solin centar, arheolo�ka zona i puèko naselje

4. Hortus Metrodori

5. cemeterijalno bazilikalni kompleks Maru-sinac i puèko naselje

6. puèko naselje Paraæi

7. puèko naselje Ga�piæi

Za�tiæene urbanistièke cjeline puèkih naselja:

1. ruralna cjelina Vranjic � RSTP

2. ruralna cjelina Mravince � RSTP

3. ruralna cjelina Kuèine � RSTE-99

Pojedinaèni za�tiæeni i istaknutiji (evidentirani)spomenièki objekti unutar za�tiæenih urbanistièkihcjelina i izvan njih:

1. Gospin otok

2. Gradina � R

3. �uplja crkva - krunidbena bazilika kralja Zvo-nimira � R

4. Dvorine

5. ostaci rimskog vodovoda � E

6. Ga�pine mlinice � sklop od 4 mlinice iz 18.st. � R

7. Ilirska Salona � utvrðeno naselje iz Ilirskogperioda � P

8. Ri�inice � starohrvatski benediktinski samo-stan i crkva � R

9. Crikvine � turnjaènica i samostan � P

10. ostaci mlinice na ju�nom dijelu Crikvina � P

11. crkvica Sv. Nikole iz 14. st, s grobljem 3.-17. st. Sv. Kajo � E

12. Draèevac - grobovi i ostaci stambeno gospo-darske arhitekture � P

13. antièki akvadukt, rekonstruiran u 19. st � E

14. Karaba�i � nalazi antièke keramike i nadgro-bnih natpisa � E

15. �upna crkva Sv. Ivana Krstitelja iz 19. st.Mravince � E

16. crkvica na mjesnom groblju Mravince � E

17. Sutikva � nalazi od bronèanog doba dodolaska Rimljana � P

18. Latièine � antièko groblje i ostaci arhitekture � P

19. Bilice � kompleks antièkih zgrada � E

20. Glavièine � ranosrednjovjekovno groblje � P

21. �upna crkva bezgrje�nog zaèeæa iz 19. st.Kuèine � E

22. crkvica Sv. Luke iz 12. st. Kuèine � E

23. �upna crkva Sv. Martina iz 18.st Vranjic � P


24. Crikvina - ranokr�æansko groblje i crkva Sv.Petra � E

25. Vranjièko blato � ostaci antièke luke � E

26. �i�ina glavica � prapovijesna gradina � E

27. crkvica Sv. Petra na Mosoru. 14/15 st. � E

28. tvrðava Kuk, 16.st � E

29. Libovac - antièko nalazi�te � E

30. crkvica Sv. Jure na Kozjaku i groblje sasteæcima � E

31. crkvica Gospe od zdravlja, Blaca � E

32. prapovijesne gomile � E

33. Solin � vodovod, ostaci starohrvatskoggroblja

34. Majdan � villa rustica i starohrvatsko groblje

E � evidentirano RSTE

P � preventivno za�tiæeno RSTP

R � registrirano RST

Smje�taj i granice lokaliteta iz prethodnog popisaprikazani su u grafièkom prikazu Uvjeti za kori�tenje,ureðenje i za�tita prostora.

Na cijelom prostoru Grada Solina ako se priizvoðenju graðevinskih ili drugih radova naiðe naarheolo�ko nalazi�te ili predmete od arheolo�kogznaèenja, organizacija, ustanova ili osoba kojaneposredno izvodi radove du�na je o tome bezodlaganja izvijestiti organ nadle�an za poslove za�titespomenika kulture.

Èlanak 58.

7. Postupanje s otpadom

U skladu s PPSD� komunalni i tehnolo�ki otpadæe se zbrinjavati i obraðivati iskljuèivo u �upanijskomCentru za gospodarenje otpadom.

Do izgradnje i pu�tanja u rad Centra za gospo-darenje otpadom koristiti æe se odlagali�te komu-nalnog otpada Karepovac u sanaciji.

Opasni tehnolo�ki otpad proizvoðaè je du�anskladi�titi na propisan naèin do trenutka predajeovla�tenom skupljaèu opasnog otpada.

Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog saku-pljanja neopasnog tehnolo�kog otpada za cijelopodruèje Grada (metali, papir, staklo itd.) radirecikla�e.

Koristiti graðevinski otpad (osim proizvoda kojiu sebi sadr�e katran) kao inertni materijal za sanacijupostojeæih kava.

Na podruèju Grada Solina ne predviðaju se gra-ðevine i ureðaji za sakupljanje i skladi�tenje �ivoti-njskog otpada. Omoguæava se izgradnja recikla�nihdvori�ta.

Èlanak 59.

8. Mjere sprjeèavanja nepovoljna utjecaja na okoli�

Ovim Planom odreðuje se potreba izrade Pro-grama za�tite okoli�a Grada Solina sa zakonompropisanim sadr�ajem.

Za potrebe Programa za�tite okoli�a potrebnoje utvrditi uvjete, smjernice i mjere za�tite okoli�aza osobito vrijedne izvore: vodu, more, �ume, tlo ikrajolik.

Èlanak 60.

8.1. Za�tita voda

Na prostoru Grada Solina �titi se obalno morei rijeka Jadro od oneèi�æenja.

Za podruèja za koja je predviðena odvodnjaoborinskih voda kanalizacijom razdjelnog tipa, uvjetza ispu�tanje oborinskih voda sa prometnica iureðenih dijelova naselja u vodotoke i bujiène tokoveisti je kao za ispu�tanje ovih voda u more tj. uzprethodno proèi�æavanje kroz mastolov.

Prema Odluci o odreðivanju zone sanitarneza�tite izvori�ta i za�titnih mjera izvori�ta iz 1988.godine vodoza�titna podruèja dijele se na 3 zoneprema stupnju moguæeg zagaðenja vode:

� prva zona sanitarne za�tite, zona strogogre�ima (zona izvori�ta i vodoopskrbnih objekata),

� druga zona sanitarne za�tite, zona strogogogranièenja (u�e vodoza�titno podruèje),

� treæa zona sanitarne za�tite, zona ogranièenja(�ire vodoza�titno podruèje).

Prva zona sanitarne za�tite obuhvaæa podruèjeizvori�ta, u krugu polumjera 150 m. Podruèje prvezone mora biti ograðeno. Pristup u ovu zonu dozvo-ljen je samo osobama koje obavljaju djelatnostivezane uz vodoopskrbu i koje su pod zdravstvenimnadzorom, te inspekcijskim organima.

Na podruèju prve zone zabranjena je izgradnjai kori�tenje bilo kakvih objekata, osim onih koji supotrebni za pogon, odr�avanje i èuvanje crpili�ta ivodosprema. U prvu zonu sanitarne za�tite ulaze iobjekti crpne stanice, vodospreme, postrojenja zapreradu vode, objekti neophodni za pogon, odr�a-vanje i èuvanje ovih objekata kao i podruèje 5 mod ruba objekata.

Preostalo slivno podruèje rijeke Jadro progla-�eno je drugom zonom sanitarne za�tite. U drugojzoni dopu�tena je izgradnja stambenih, poslovnih,gospodarskih i pomoænih graðevina, koje ne koristei ne proizvode opasne i �tetne tvari, odnosno tehno-lo�ke vode. Takoðer nije dopu�teno pro�irivanjepostojeæih groblja, izgradnja farmi za uzgoj stoke i


peradi, upotreba umjetnog gnojiva i pesticida, odla-ganje otpadnih tvari, ispu�tanje otpadnih voda ieksploatacija mineralnih sirovina.

Èlanak 61.

8.2. Za�tita od voda

Prostornim planom se predviða za�tita padina ini�ih dijelova podruèja Grada od bujiènih voda, teza�tita tla od erozije izazvane slijevanjem oborinskihvoda, i to:

� gradnjom i odr�avanjem sustava potoka ikanala,

� ureðenjem i odr�avanjem zatvorenih kanalauz prometnice, te njihovo kori�tenje kao dio sustavaodvodnje prethodno tretiranih oborinskih voda,

� po�umljavanjem i odr�avanjem vegetacije napadinama Kozjaka i Mosora kao prirodne braneeroziji tla.

Za svaki zahvat u prostoru u kontaktnoj zonivodnog dobra koji se planira lokacijskom dozvolomili detaljnijim planom ureðenja potrebno je ishoditiprethodne uvjete i suglasnost nadle�ne vodoprivredneslu�be.

Èlanak 62.

8.3. Za�tita i sanacija ugro�enih dijelova okoli�a

Prostorni plan ureðenja odreðuje prostore napodruèju Grada Solina u kojima je ugro�en okoli�,i to:

1. Oneèi�æeni zrak kao posljedica rada cementneindustrije (Sv. Kajo, Majdan, te Sv. Juraj u Ka�telSuæurcu), posebno u zapadnom dijelu obuhvataPlana (naselja Solin i Vranjic, manje Mravince iznatno manje naselje Kuæine).

2. Oneèi�æeno more uz cijeli obalni rub GradaSolina, a posebno na ju�noj strani Vranjièkog polu-otoka kao posljedica vi�egodi�njeg nekontroliranogispu�tanja otpadnih voda (industrijskih i onih izdomaæinstava) u akvatorij Ka�telanskog zaljeva.

3. Prostori u kojima je ugro�eno tlo, posebnozemlji�ni pojas uz magistralne ceste (zagaðenjete�kim metalima) koji se koristi u poljoprivrednesvrhe, u manjem obimu zagaðenje kemijskimpreparatima kori�tenim u poljoprivredi, te tlo nastrmim terenima ugro�eno erozijom.

4. Prostori obalnog pojasa planirani i izgraðenikao gospodarske - industrijske i skladi�no servisnezone, te zone graðevina prometnih djelatnosti kojimaje ugro�en prirodni okoli� i onemoguæeno primjerenokori�tenje i prezentacija potencijalno najvrjednijihprostora Grada.

5. Prostori napadnuti graðevinama graðenimprotivno prostornim planovima i bez odobrenja zagraðenje kojima je ugro�en prirodni okoli� i kulturnaba�tina (arheolo�ke zone i pojedinaèni lokaliteti) tegradivi prostori napadnuti izgradnjom bez odobrenjaza graðenje kojima se bitno umanjuje kvalitetizgraðene sredine koja tako nastaje.

6. Eksploatacijska podruèja mineralnih sirovinana padinama Kozjaka za koja je njihov korisnikobvezan izvr�iti sanaciju devastiranog zemlji�ta.

Sanacija o�teæenog prirodnog krajobraza

Degradirane �ume na podruèjima Grada Solinasanirat æe se mjerama propisanim osnovamagospodarenja �umama i programom za gospodarenje�umama.

Sanacija tupinoloma (kroz eksploataciju) uskladu s dinamikom napu�tanja eksploatacijskogpolja, biolo�kim radovima i prenamjenom dijelaeksploatacijskog polja za potrebe drugih namjena.Sanacija treba biti dovr�ena do isteka koncesijenakon kojeg roka nije moguæa nikakva daljnjaeksploatacija.

U svrhu osiguranja sanacije eksploatacijskogpolja i po�tivanja propisanih rokova eksploatacijeplanira se slijedeæe:

� korisnici (koncesionari) eksploatacije æe uroku od 6 mjeseci po dono�enju ovog Plana izraditi/uskladiti projekt sanacije,

� korisnici (koncesionari) eksploatacije æe uroku od 6 mjeseci po dono�enju ovog Plana izraditiprogram dinamike sanacije s tro�kovnikom kojim æese utvrditi godi�nji obrok sredstava za sanaciju nanaèin da se ukupni procijenjeni i obostranoprihvaæeni iznos tro�kova sanacije podijeli na ukupnovrijeme sanacije,

� korisnici (koncesionari) eksploatacije mine-ralnih sirovina du�ni su na kraju svake godinenadle�noj gradskoj slu�bi podnijeti geodetske i drugedokaze, da se sanacija i eksploatacija odvijaju uskladu sa zavr�nim oblikovanjem terena eksploata-cijskog polja,

� korisnik (koncesionar) eksploatacije mineralnesirovine du�an je svake godine deponirati godi�njiobrok sredstava za financiranje sanacije ili izvr�itisanacijske radove za vrijednost tih sredstava �to sepotvrðuje dokazom iz prethodne alineje.

� sredstva se deponiraju na izdvojeni raèunnamijenjen iskljuèivo sanaciji eksploatacijskog polja.

Elemente ove odredbe Grad Solin mo�e do-datno razraditi posebnom odlukom. Svi elementi izahtjevi iz ove odredbe biti æe ukljuèeni u lokacijskui graðevnu dozvolu, a nadzor nad provedbom ove


odredbe vr�i nadle�na rudarska inspekcija. U sluèajuda godi�nja kontrola i odgovarajuæi dokazi iz ovogèlanka ne budu u skladu s gornjim zahtjevimakoncesionar napu�ta eksploatacijsko polje, a GradSolin organizira i provodi sanaciju.

Sanacija tvornice Salonit i Mravinaèke kave.Potrebno je identificirati povr�inu i volumen konta-miniran azbestnim èesticama, definirati standarde,kriterije i ciljeve èi�æenja i sanacije. Nakon togaodabrati najpovoljnije tehnologije i metode za stabi-lizaciju i sanaciju azbestnih zagaðenja, te dovoðenjazagaðenih podruèja u prihvatljivo stanje za buduæekori�tenje i namjenu saniranih povr�ina.

Na temelju poznavanja postojeæe situacije utvornici Salonit, kao i na lokaciji odlagali�ta Mravi-naèka kava, te sukladno va�eæim zakonima Repu-blike Hrvatske u podruèju za�tite okoli�a, predla�ese poduzimanje slijedeæih koraka:

� provoðenje potrebnih istra�nih radova na objelokacije

� izrada studije izvodljivosti za sanaciju tvornicei Mravinaèke kave

� izrada idejnog projekta sanacije obje lokacije

� izrada Studije utjecaja na okoli� i pokretanjepostupka za dobivanje lokacijske dozvole za sanacijutvornice i Mravinaèke kave.

Èlanak 63.

Prostornim planom ureðenja utvrðuje se obvezaGrada Solina da ustroji slu�bu zadu�enu za voðenjekatastra emisija u okoli�, izradu programa za�titeokoli�a, te provoðenje ili poticanje provoðenjazakonskih mjera prema oneèi�æivaèima okoli�a.

Prostorni plan ureðenja odreðuje provoðenjemjera za�tite i sanacije okoli�a za pojedine medijeodnosno posebno osjetljive i vrijedne dijeloveokoli�a. Mjere za�tite zraka, mora i tla provoditi æese:

1. osiguravanjem uvjeta za kontinuirano voðenjekatastra emisija u okoli�, te mjerenje imisija naugro�enim podruèjima u skladu sa Zakonom o za�titiokoli�a i posebnim propisima,

2. uno�enjem informacija iz prethodne toèke ugradski informacijski sustav, te trajnim prezenti-ranjem tih informacija javnosti,

3. uvjetovanjem gradnje novih i rekonstrukcijepostojeæih gospodarskih zona potpunim mjeramaza�tite okoli�a,

4. obvezom sanacije svih postojeæih izvoraoneèi�æivanja okoli�a,

5. striktnim po�tivanjem naèela da oneèi�æivaèsnosi tro�kove nastale u vezi s oneèi�æivanjem,tro�kove sanacije i praviène naknade �tete.

6. obvezom formiranja za�titnih zelenih pojasevaizmeðu gospodarskih zona i zona namijenjenihstanovanju, te oko prometnica dr�avnog i �upani-jskog ranga.

7. izgradnjom kanalizacijskog sustava Splita,Solina i Ka�tela i proèi�æavaèa otpadnih voda. Ovimsustavom sve otpadne vode Solina vode se hidrote-hnièkim kanalom do ureðaja za proèi�æavanje, tenakon proèi�æavanja ispu�taju u Braèki kanal.

8. pripremom planova intervencija za sluèajhavarija i veæih oneèi�æivanja mora,

9. posebnim mjerama za�tite izvori�ta Jadra.

10. regulacijom bujiènih tokova i sadnjombiljnih vrsta ovog podneblja na slivnom podruèjubujica, sa svrhom za�tite od voda i erozije tla.

Prostorni plan ureðenja predviða dislokacijuskladi�no servisnih pogona i graðevina prometnihdjelatnosti kojima je ugro�en prirodni okoli� ionemoguæeno primjereno kori�tenje potencijalnonajvrjednijih obalnih prostora, te podruèja gornjegtoka rijeke Jadro.

Detaljnije mjere za�tite ovih prostora biti æeodreðeni Generalnim urbanistièkim planom.

Èlanak 64.

9. Mjere provedbe plana

Prostorni plan ureðenja Grada Solina predviðaslijedeæe mjere i aktivnosti kao dio cjelovitog sustavaprovedbe dokumenata prostornog ureðenja i praæenjastanja u prostoru:

a) Formiranje Savjeta za prostorno ureðenjegrada u u�em i �irem sazivu kao tijela koje æe pratitiizradu dokumenata prostornog ureðenja, te aktivnosudjelovati u njihovoj provedbi. U u�em sazivu ovotijelo æe èiniti tri èlana od kojih po jedan iz gradskeSlu�be za gospodarenje prostorom odnosno Uredaza prostorno ureðenje, te predstavnik nadle�nihslu�bi za za�titu kulturne ba�tine. U �irem sazivu ovotijelo æe uz tri èlana iz u�eg saziva imati jo� dvaèlana (ukupno pet) struèno vezana za aktivnostiprostornog ureðenja.

b) Uspostava prostornog informacijskog sustavaza praæenje stanja u prostoru (ukljuèujuæi i kori�tenjeaero i satelitskih snimaka), evidenciju izdanihupravnih akata, gospodarenje prostorom i istra�ivanjeprostornog razvoja, te izradu ili izmjene Prostornogplana ureðenja.

c) Pravovremena izrada i dono�enje Izvje�æa ostanju u prostoru i Programa mjera za unapreðenje


stanja u prostoru kojima æe se utvrditi prioritetiostvarivanja dokumenata prostornog ureðenja,potreba i dinamika izrade detaljnijih dokumenataprostornog ureðenja, potreba izmjena i dopunapostojeæih dokumenata prostornog ureðenja, te pro-gram ureðenja graðevinskog zemlji�ta kao pripremeza izgradnju.

d) Izrada dodatnih struènih podloga, struènihmi�ljenja i studija, pored onih propisanih ovim Pla-nom i Programom mjera, za koje potrebu utvrðujeGradsko poglavarstvo samostalno ili na prijedlogSavjeta za prostorno ureðenje.

e) Izrada, poticanje izrade na vi�im razinama,te provoðenje mjera zemlji�ne i porezne politike ucilju racionalnijeg kori�tenja graðevinskog zemlji�tai pravednije provedbe prostornih planova i drugihdokumenata prostornog ureðenja.

Èlanak 65.

Za izgraðena podruèja, izvan obuhvata GUP-ai podruèja obvezne izrade detaljnijih planova,omoguæava se izgradnja novih, zamjena i reko-nstrukcija postojeæih graðevina na urbanistièki nede-finiranim lokacijama (nepostojanje odgovarajuæejavno prometne povr�ine za prikljuèak graðevneèestice), ako je prethodno ishoðena lokacijska dozvolaza dio uliène mre�e neophodne za osiguranje prikljuèka.

Èlanak 66.

Za podruèja obvezne izrade detaljnijih planova,do njihovog dono�enja, omoguæava se rekonstrukcijai zamjena postojeæih, te izgradnja novih graðevina ito obiteljskih stambenih graðevina i graðevina javnei dru�tvene namjene, pod slijedeæim uvjetima:

� zahvat je u zoni odgovarajuæe namjene inalazi se unutar izgraðenog dijela graðevinskogpodruèja,

� graðevna èestica se nalazi uz javni put ufunkciji (minimalne �irine 4m) ili je izdana lokacijskadozvola za javni put.

U tom sluèaju se minimalna udaljenost gra-ðevine od osi puta utvrðuje na slijedeæi naèin:

� ukoliko su obje susjedne èestice izgraðenenova graðevina se ravna prema graðevini koja jeudaljenija od osi puta,

� ukoliko susjedne èestice nisu izgraðene ili jeizgraðena samo jedna od njih, graðevina mora bitiudaljena od osi puta 9 m.

Èlanak 67.

Ukoliko se planirani zahvat nalazi na urbanistièkidefiniranom, prete�ito izgraðenom podruèju unutar

za�tiæene kulturno - povijesne cjeline, omoguæava seizgradnja i ureðenje prostora temeljem ovog Pro-stornog plana uz ishoðenje posebnih uvjeta, odnosnosuglasnosti nadle�ne slu�be za�tite kulturne ba�tine.

Pri tome se kod izgradnje stambenih i stambeno- poslovnih graðevina omoguæava odstupanje ododredbi kojima se definira minimalna velièina gra-ðevne èestice, minimalna udaljenosti od granica, ma-ksimalna izgraðenost, uz uvjet suglasnosti nadle�neslu�be za�tite kulturne ba�tine, a u cilju lak�egusklaðivanja novih zahvata s obilje�jima za�tiæenecjeline.

Èlanak 68.

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Prostorni plan ureðenja Grada Solina utvrðujeobvezu izrade Generalnog urbanistièkog plana, teUrbanistièkih planova ureðenja Blaca 1, Blaca 2 iMajdan, u granicama utvrðenim ovim Planom.

Provoðenje i razrada Prostornog plana ureðenjaGrada Solina odvijati æe se kao kontinuirani proces,u skladu s ovim odredbama za provoðenje i doku-mentima prostornog ureðenja koji æe se donositi natemelju ovog plana, posebno urbanistièkim plano-vima ureðenja kao osnovnim dokumentima ureðenjaprostora u veæim, prete�ito neizgraðenim dijelovimagraðevinskog podruèja naselja kao i za sanaciju idogradnju djelomièno izgraðenih, urbanistièki nede-finiranih dijelova (neplanska izgradnja), te detaljnimplanovima ureðenja prostora u ostalim neizgraðenimdijelovima graðevinskog podruèja naselja.

Povr�ine za koje je obvezno dono�enje urbani-stièkog plana ureðenja, izvan obuhvata GUP-autvrðene su ovim Planom i prikazane na karto-grafskom prikazu broj 3 Uvjeti za kori�tenje, ureðenjei za�titu prostora.

Omoguæava se kroz izradu urbanistièkih planovaureðenja u obuhvatu zona mje�ovite namjene M1utvrðivanje zona iskljuèive namjene javne i dru-�tvene D, ugostiteljsko turistièke T i gospodarske -poslovne K za koje vrijede odgovarajuæi uvjetiureðenja.

Obalna linija ucrtana u kartografskim prikazimaovog prostornog plana oznaèava liniju ucrtanu natopografskoj podlozi.

Kroz izradu propisanih detaljnijih planovamoguæe su izmjene obalne crte u svrhu ureðenjaluka, �etnica i dijelova obale u naselju.

Za korekcije obalne linije na poluotoku Vranjicpotrebni su prethodni uvjeti i suglasnost nadle�neslu�be za�tite kulturne ba�tine.


Èlanak 69.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Praæenje stanja u prostoru

U svrhu efikasnijeg praæenja stanja ureðenostiprostora i planiranja daljnjeg ureðenja potrebno jeustanoviti informacijski sustav za cjeloviti prostorGrada Solina.

U ovaj sustav je potrebno unositi i a�uriratipodatke do razine graðevne èestice, ukljuèujuæinamjenu prostora i uvjete graðenja, evidencijuva�eæih dokumenata prostornog ureðenja, katastarinstalacija, evidenciju nekretnina u vlasni�tvu Grada,te ubiranja naknada i doprinosa, evidenciju izdanihupravnih akata, koncesija i slièno.

Nadle�ne slu�be Grada obvezne su planirati iorganizirati ureðenje graðevinskog zemlji�ta natemelju prostornih planova, te posebno kroz izraduprograma mjera za unapreðenje stanja u prostoru iprograma gradnje objekata i ureðaja komunalneinfrastrukture.

Èlanak 70.

Ureðenje graðevinskog zemlji�ta

Grad Solin utvrðuje zone ureðenog graðevinskogzemlji�ta (kojih su dio i urbanistièki definiranelokacije), zone koje se planiraju urediti u neposre-dnom razdoblju (od 1 do 4 godine), te zone reze-rvirane za buduæi razvoj grada.

Utvrðivanje ovih zona obvezni je sadr�ajPrograma mjera za unapreðenje stanja u prostoru.

Smjernice za ureðenje graðevinskog zemlji�taod posebnog znaèaja za racionalno upravljanjerazvojem Grada Solina:

� programom mjera za unapreðenje stanja uprostoru potrebno je utvrditi mjere za ureðivanjedijelova naselja (posebno kroz izradu detaljnijih pla-nova) temeljeno na odredbama ovog Plana kao imoguænostima racionalnog i ekonomiènog komuna-lnog i infrastrukturnog opremanja zemlji�ta, te naobveznom sudjelovanju lokalne zajednice i drugihrazvojnih aktera,

� program gradnje objekata i ureðaja komu-nalne infrastrukture potrebno je donositi na temeljuovog Plana, te izraðenih ili programiranih detaljnijihplanova,

� po dono�enju urbanistièkih planova ureðenjapotrebno je kao prvi korak izvr�iti preparcelacijuprostora javnog interesa.

Èlanak 71.

9.3. Rekonstrukcija graðevina èija je namjenaprotivna planiranoj namjeni

Postojeæe graðevine èija je namjena protivnaplaniranoj namjeni za dotiènu zonu mogu se zadr�atido privoðenja prostora toj namjeni, ukoliko svojimpostojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno,ne ugro�avaju �ivot, sigurnost i zdravlje ljudi, ili neugro�avaju okoli� iznad zakonom dopu�tenih vrije-dnosti. Dopu�ta se rekonstrukcija ovih graðevina(legalno izgraðenih) u smislu pobolj�anja uvjeta�ivota i rada, ukoliko za dotiènu lokaciju nije donesendetaljniji plan, te ukoliko se Programom mjera zaunapreðenje stanja u prostoru ne predviða ureðenjeodnosno priprema dotiène lokacije za izgradnju iureðenje.

Neophodnim opsegom rekonstrukcije za pobo-lj�anje uvjeta �ivota i rada za stambene i stambeno- poslovne graðevine smatra se:

� prikljuèak na ureðaje komunalne infrastru-kture, ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcijainstalacija,

� dogradnja sanitarnih prostorija uz postojeæestambene graðevine,

� adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutarpostojeæeg gabarita u stambeni prostor, postavanovog krovi�ta.

Navedenim zahvatima kojima se omoguæavarekonstrukcija graðevina stambene i stambeno -poslovne namjene u postojeæim gabaritima temeljemovog Plana, dozvoljava se jednokratno poveæanjepostojeæeg BRP1 za do 12 m2 ili do 5% (dozvoljavase poveæanje za veæu od ove dvije povr�ine), alimaksimalno do 25 m2, te bez poveæanja broja sta-mbenih jedinica.

Postojeæe graðevine èija je namjena protivnaplaniranoj namjeni, a rekonstrukcijom se privodeplaniranoj namjeni (prenamjena) mogu se:

� rekonstruirati u postojeæim gabaritima ukolikoti gabariti prelaze maksimalni intenzitet izgradnjeutvrðen ovim Planom (kig, BRP ili kis, katnost) zadotiènu zonu, ili

� rekonstruirati najvi�e do maksimalnog inte-nziteta izgradnje utvrðenog ovim Planom (kig, BRPili kis, katnost) za dotiènu zonu.

Neophodnim opsegom rekonstrukcije za pobo-lj�anje uvjeta �ivota i rada za graðevine druge na-mjene (gospodarske graðevine, javne, komunalne iprometne graðevine, te prateæe graðevine) smatra se:

� obnova i sanacija o�teæenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova graðevina i krovi�ta,


� dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, teizmjena ureðaja i instalacija ovisno o promjenitehnièkih rje�enja.

Èlanak 72.

Rekonstrukcija graðevina èija je namjena u skladus planiranom namjenom

Dopu�ta se rekonstrukciju i zamjena svih posto-jeæih graðevina èija je namjena u skladu sa na-mjenom utvrðenom ovim Planom, do maksimalnogintenziteta izgradnje propisanog ovim Planom (kig,BRP ili kis, katnost). Ukoliko je postojeæa graðevinaveæeg intenziteta izgradnje, od onog propisanog ovimPlanom za dotiènu zonu, moguæa je izgradnjazamjenske graðevine istog intenziteta izgradnje uzzadovoljenje uvjeta smje�taja vozila u mirovanjuutvrðenih ovim Planom.

Ne dopu�ta se rekonstrukcija objekata kojisvojim postojanjem ili upotrebom, neposredno iliposredno, ugro�avaju �ivot, sigurnost i zdravlje ljudi,ili ugro�avaju okoli� iznad zakonom dopu�tenihvrijednosti ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjajuizvori negativnih utjecaja.

Èlanak 73.

9.4. Ostale odredbe

U Prostornom planu odreðuje se da se u postu-pku izrade detaljnijih dokumenta prostornog ureðenjana temelju ovog plana mo�e odstupiti od neke ododredbi za provoðenje.

Odstupanje se mo�e odnositi samo na poka-zatelje i uvjete kojima se odreðuju elementi ureðenjagraðevne èestice, intenziteta kori�tenja i izgradnje,te oblikovanja graðevina.

Odstupanje ne smije biti veæe od 10%. Nedopu�ta se odstupanje od maksimalnog koeficijentaiskori�tenosti (Kis). Odstupanje se odobrava krozpostupak izrade detaljnog ili urbanistièkog planaureðenja, a nakon upoznavanja sa lokalnim uvjetimai posebnim obilje�jima lokacije, te sagledavanjeslijedeæih elemenata:

� odstupanje nije znaèajno, a strogo pridr�a-vanje dotiène odredbe ne omoguæava razumnokori�tenje prostora,

� odstupanje neæe negativno utjecati na uvjetekori�tenja i sigurnost vlasnika i korisnika susjednihnekretnina,

� odobrenje odstupanja neæe naru�iti ista pravavlasnika susjednih nekretnina,

� odstupanje nije u suprotnosti sa va�eæimzakonima i posebnim uvjetima nadle�nih institucija.

Èlanak 74.

Za manje stambene graðevine izgraðene dodono�enja ovog Plana (�to se dokazuje orto fotosnimkom, uplanom u katastarske mape ili potvrdomo plaæanju komunalne naknade, vode ili struje) kojese nalaze u zonama S i M1 u izgraðenim dijelovimagraðevinskog podruèja (definiranim u PPU Solina),kod izrade detaljnijeg dokumenta prostornog ureðenjaili lokacijske dozvole, uz uvjet da se usklade sazahtjevima iz posebnih propisa, vrijede slijedeæiuvjeti:

minimalnapovr�inagraðevne èestice 400 m2 200 m2

maksimalni kig 0,4 0,6

maksimalni kis 1,2 1,5

maksimalnakatnost Po+P+1+Pk Po+P+2

maksimalnavisina 7,5 m 9 m

minimalnaudaljenost odgranica graðevneèestice 1 m 1 m

Na parceli je potrebno osigurati 1 parking mjestopo stanu.

Udaljenost graðevine od prometnice treba bitiusklaðena s graðevnim pravcem u postojeæemuliènom potezu.

Ova odredba ne vrijedi za graðevine koje æese graditi u istim zonama nakon dono�enja ovogplana.

Èlanak 75.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina odreðujeda se unutar graðevinskih podruèja Grada Solina, aizvan obuhvata Generalnog plana ureðenja, mogupostavljati monta�ni objekti (kiosci) kao privremenorje�enje i to primarno u urbanistièki nedovr�enimpodruèjima koja ne raspola�u adekvatnim prostoromu èvrstim objektima. Lokacije, kriteriji i naèinipostave ovih objekata regulirati æe se posebnomodlukom.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina odreðujeda se pri izradi detaljnijih dokumenata prostornogureðenja moraju planirati takova rje�enja kojima sene stvaraju arhitektonsko - urbanistièke barijere.

uvjeti gradnje stanovanje, Smje�ovita namjena,prete�ito stambena

M1


Èlanak 76.

Prostorni plan ureðenja Grada Solina definiraneke osnovne pojmove koji se koriste u tekstu ovihOdredbi kako slijedi:

detaljniji planovi � detaljni plan ureðenja iurbanistièki plan ureðenja.

podrum � je najni�a eta�a graðevine èija je kotastropa najvi�e 0,5 m iznad mjerodavne kote. Naj-manje 50% povr�ine vertikalnih ploha vanjskihzidova podruma mora biti ukopano u konaèno ure-ðeni teren. Podrum se ne smije koristiti za stano-vanje.

prizemlje (P) � je eta�a graðevine èija je kotapoda maksimalno 0,5m iznad mjerodavne kote.

vijenac graðevine � gornja kota stropne ko-nstrukcije najvi�e eta�e graðevine, za stambenopotkrovlje � vrh nadozida.

potkrovlje � dio graðevine ispod krovne ko-nstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednjeeta�e graðevine; najveæi gabarit potkrovlja obliko-vanog kosim krovom odreðen je visinom nadozida150 cm, mjereno u ravnini proèelja graðevine, upotkrovlju se mo�e planirati samo korisni prostor ujednoj razini uz moguænost gradnje galerije; tavan jeprostor ispod kosog krovi�ta bez nadozida, s krovnimprozorima. Tavan se mo�e koristiti i kao stambeniprostor.

nadgraðe � je prostor ispod ravne krovne ko-nstrukcije èija je maksimalna povr�ina 70% kara-kteristiène eta�e, te je uvuèeno u odnosu na uliènoproèelje.

mjerodavna kota � kao mjerodavna kota uzimase ni�a od slijedeæih kota:

� 1,5 m od najni�e kote prirodnog terena uneposrednom kontaktu s graðevinom, ili

� 0,5 m od najvi�e kote prirodnog terena uneposrednom kontaktu s graðevinom.

Za veæe graðevine èija povr�ina vertikalneprojekcije svih zatvorenih nadzemnih dijelova prelazi300 m2 mjerodavna kota se utvrðuje za svakudilataciju.

otvoreni tip izgradnje = slobodnostojeæagraðevina � graðevina koja sa svih strana imaneizgraðeni prostor (vlastitu graðevnu èesticu ili javnupovr�inu); uz graðevinu mo�e biti prislonjenapomoæna graðevina;

poluotvoreni tip izgradnje (dvojna graðevina)� graðevina èija se jedna strana nalazi na meðigraðevne èestice i na toj strani se naslanja nasusjednu graðevinu, a s ostalih strana ima neizgraðeni

prostor. Minimalna du�ina preklopa graðevina je 50%duljine zida graðevine na zajednièkoj meði. Maksi-malna visina dvojne graðevine je P+2. Dvojnegraðevine moraju imati istu visinu vijenca i tip krova(ravni ili kosi).

postojeæa graðevina � graðevina izgraðenatemeljem valjane dokumentacije ili prije 15. veljaèe1968. godine

graðevina u nizu � graðevna cjelina odnajmanje tri, a najvi�e pet meðusobno prislonjenihgraðevina pribli�no jednakih gabarita i oblikovanja,èija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nado-gradnja uvjetuje cjelovito rje�enje graðevne cjeline;maksimalna visina graðevine u nizu je P+1.

urbanistièki definirana lokacija � lokacija kojase nalazi unutar podruèja s utvrðenim sustavomjavno prometnih povr�ina i osnovnom komunalnominfrastrukturom, te parcelacije odgovarajuæe plani-ranoj namjeni. Osnovnu komunalnu infrastrukturuèine pristupne kolne i pje�aèke povr�ine odgovarajuæe�irine, te objekti za elektroopskrbu i opskrbu vodom,te odvodnju prema lokalnim prilikama. Rje�avanjemurbanistièki definirane lokacije ne smije se one-moguæiti kvalitetno rje�avanje okolnog prostora,posebno sustava javno - prometnih povr�ina.

javno prometne povr�ine � u smislu ovog Planasu sve postojeæe prometne povr�ine i one koje imajulokacijsku dozvolu. Tu spadaju sve razvrstane cestei sve nerazvrstane ceste koje se nalaze u evidencijigradskih ulica. Evidencija gradskih ulica (premaPravilniku o evidenciji naselja, ulica i trgova, tebrojeva zgrada, Narodne novine, broj 30/90) sastojise od popisa i kartografskog prikaza ulica u mj. 1:5000 i slu�i kao prilog ovim Odredbama za pro-voðenje. Javno prometne povr�ine moraju biti upisaneu katastru kao javno dobro.

Èlanak 77.

PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

Elaborat Prostornog plana ureðenja GradaSolina saèinjen je u �est (6) izvornika i sadr�iuvezani tekstualni i grafièki dio Plana. Ovjerenpeèatom Gradskog vijeæa Grada Solina i potpisompredsjednika Gradskog vijeæa Grada Solina sastavnije dio ove Odluke. Jedan izvornik èuva se u Odjeluza komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanjeprostorom.

Èlanak 78.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestajeva�iti PPU Grada Solina (�Slu�beni vjesnik GradaSolina�, broj 3/98).


Èlanak 79.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u�Slu�benom vjesniku Grada Solina�.Klasa: 021-05/06-01/04Urbroj: 2180-02-01-06-3Solin, 20. travnja 2006. godine

P r e d s j e d n i kGRADSKOG VIJEÆA

Mr. sc. Kajo Buæan, v.r.

Na temelju èlanka 28. Zakona o prostornomureðenju (�Narodne novine� RH, broj 30/94, 68/98,61/00, 32/02 i 100/04) i èlanka 25. Statuta GradaSolina (�Slu�beni vjesnik Grada Solina, broj 8/01 i1/06), Gradsko vijeæe Solina na 12. sjednici odr�anoj20. travnja 2006. godine, donijelo je

O D L U K Uo dono�enju Detaljnog plana ureðenja

�Morðin I� � Solin

Èlanak 1.

Donosi se Detaljni plan ureðenja �Morðin I� �Solin (u daljnjem tekstu: DPU).

Elaborat DPU-a je sastavni dio ove Odluke.

Èlanak 2.

Elaborat DPU-a sastoji se od tekstualnog igrafièkog dijela uvezanog u jednoj knjizi.

SADR�AJ

I. Tekstualni dio:

1. Obrazlo�enje

2. Odredbe za provoðenje

II. Grafièki dio:

1. Izvod iz GUP-a Solina mj 1:5000

2. Katastarsko-topografski plan mj 1:1000

3. Detaljna namjena povr�ina mj 1:1000

4. Plan prometa mj 1:1000

5. Telekomunikacije mj 1:1000

6. Vodoopskrba mj 1:1000

7. Odvodnja mj 1:1000

8. Elektroopskrba mj 1:1000

9. Uvjeti gradnje, kori�tenja,ureðenja i za�tite povr�ina mj 1:1000

10. Uvjeti gradnje mj 1:1000

11. Plan parcelacije mj 1:1000

Èlanak 3.

Plan mjera za�tite od elementarnih nepogoda iratnih opasnosti, za podruèje obuhvata DPU-a,prikazan je u posebnom elaboratu.

Èlanak 4.

Odredbe za provoðenje DPU-a, èine sastavnidio ove Odluke i objavljuju se u �Slu�benomvjesniku Grada Solina�.

Èlanak 5.

Elaborat DPU-a saèinjen je u 4 izvornika.

Ovjeren peèatom Gradskog vijeæa Solina i potpi-som predsjednika Gradskog vijeæa, èuva se u Odjeluza komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanjeprostorom Grada Solina i u nadle�nom Uredu dr�a-vne uprave u Splitsko-dalmatinskoj �upaniji.

Èlanak 6.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana oddana objave u �Slu�benom vjesniku Grada Solina�.Klasa: 021-05/06-01/04Urbroj: 2180-02-01-06-4Solin, 20. travnja 2006. godine

P r e d s j e d n i kGRADSKOG VIJEÆA

Mr. sc. Kajo Buæan, v.r.

ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. Uvjeti odreðivanja namjene povr�ina

Detaljni plan ureðenja �Morðin I� u Solinu,temelji se na odredbama Generalnog urbanistièkogplana Solina.

Granice obuhvata su: Mato�eva ulica na sjeveru,na zapadu i jugozapadu produ�etak Hektoroviæeveulice prema �Mravinaèkim rampama�, a na istokuistoèna granica è.z. 4967/1 i 4971/2.

DPU obuhvaæa cca 13370 m2 (1,33 ha), anamjena povr�ina utvrðena je GUP-om Solina kaoMr � mje�ovita namjena, prete�ito radna.

Detaljniju namjenu èine poslovni sadr�aji �trgovaèki, uslu�ni, servisni, sa prateæim kolnim, pje-�aèkim, kolno pje�aèkim i parkirali�nim povr�inama.Uz prometnice planira se sadnja visokog i niskogzelenila.

U obuhvatu Detaljnog plana ne smiju se graditigraðevine i sadr�aji koji bi svojom funkcijom, ko-nstrukcijom ili oblikom, neposredno ili potencijalno,ugro�avali �ivot i zdravlje ili rad ljudi, te ugro�avali

Documents

GRADA SOLINA - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUG/SOLIN/GLASILO/4_06.pdfMjeıovita proizvodna i poslovna namjena - IK U ovim zonama planira se gradnja proizvodnih i poslovnih sadržaja